POLITIKA RAVNOMJERNOG RAZVOJA I DEMOGRAFSKA REALIZACIJA
Premjer Vlade RH Andrej Plenković sastao se 8.lipnja sa svim hrvatskim županima, gradonačelnikom Grada Zagreba, predstavnicima Udruge gradova u Republici Hrvatskoj i Hrvatske zajednice općina.
Razgovaralo se o okviru za nastavak partnerstva i suradnje Vlade s jedinicama lokalne i područne samouprave, prioritetima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te novom Višegodišnjem financijskom okviru kao i o daljnjoj dinamici procesa cijepljenja te pripremi za turističku sezonu.
Premijer je rekao da ovo partnerstvo smatra jednim od glavnih postignuća Vlade kojoj je na čelu jer je dosad ovim načinom suradnje osigurano kvalitetno višerazinsko upravljanje Hrvatskom. "Pridonosimo realizaciji lokalnih razvojnih projekata u sinergiji rada Vlade, županija, gradova i općina, prepoznajemo potrebe građana po načelu supsidijarnosti, načelu koje je za sve vas posebno važno, jer vi ste ti koji ste najbliže građanima i znate koju vrstu odluka treba donositi na razini izvršne vlasti ili predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave". Suradnja se temelji na četiri načela: kroz stalan i sustavan dijalog, provođenje načela funkcionalne decentralizacije, fiskalna decentralizacija i projektna suradnja. "Sva četiri načela uklapaju se u cilj: politika ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske i ono što nam je svima zajedničko, a to je demografska revitalizacija zemlje", kazao je predsjednik Vlade.
Premijer je podsjetio na realizaciju projekta spajanja ureda državne uprave sa županijama, koji su godinama zagovarali Zajednica županija, Udruge gradova i Zajednice općina, a čime je osnažena razina lokalne vlasti u Hrvatskoj.Osvrnuo se i na izmjenu Zakona o financiranju lokalne i područne samouprave čime su prihodi tih jedinica u 2017. godini, u odnosu na razdoblje prije toga, povećani za 3,3 milijarde kuna.
Govoreći o temeljnim točakama postavljenim u programu Vlade nakon prošlih parlamentarnih izbora premijer je rekao :
"Prvi element je socijalna sigurnost. To smo učinili u COVID-krizi, isplativši skoro 11 milijardi kuna za plaće 700 tisuća radnika, premoštavanje krize za više od 120.000 poslodavaca. Drugo je perspektivna budućnost. To znači ići ukorak sa 4. ind. revolucijom, digitalizacijom, zelenom transformacijom. Treći element je ekonomska suverenost. To znači da i u vremenima krize moramo gledati koji su to elementi od samodostatnosti u poljoprivredi do snaženja pojedinih grana industrije do mogućnosti da Hrvatska osigura sebe u trenucima kada globalni trgovinski tijekovi ili opskrba dolaze u problem. Četvrto je osnažena državnost. Tu mislimo na izgradnju snažnije, demokratski stabilnih i otpornih institucija koje su servis hrvatskim građanima i hrvatskom gospodarstvu. Peti cilj je globalna prepoznatljivost. Međunarodno pozicioniranje olakšava nam rješavanje pojedinih domaćih pitanja i tema", nabrojao je Plenković.
Govoreći o protekloj 2020. godinu, koja je kao je rekao godina krize bez presedana
rekao je da je ona financijski stajala Hrvatsku preko 32. milijarde kuna. Kroz različite mjere pomoći 19 milijardi i 13 milijardi manjih prihoda kroz različite porezne olakšice", , napomenuvši da je to 20 posto državnog proračuna.
Spomenuo je i dva razorna potresa. "Procijenjena šteta zajednička, potresa u Zagrebu i na Banovini je 128 mlrd kuna. To je četiri puta više nego šteta od COVID-a", istaknuo je Plenković, dodavši da je obnova od potresa jedna od najvažnijih zadaća.
Govoreći o pandemiji koronokrize rekao je "Tko god se može, neka se cijepi. Cjepiva ima dovoljno. Na nama je da potaknemo naše sugrađane da se cijepe, što prije steknemo kolektivni imunitet lakše ćemo živjeti, raditi, razvijati se, voditi računa o poslovima, o gospodarstvu. Bit ćemo privlačni svima onima koji ove godine žele doći u Hrvatsku", rekao je premijer, dodavši da smo nastojali balansirati sve naše mjere koje su se odnosile na borbu protiv epidemije.
"Nismo, za razliku od mnogih država, pribjegavali policijskom satu niti kompletnom zatvaranju društvenih aktivnosti, gospodarstva, prometa, smatrajući da to nije dobro niti bi bilo prihvatljivo većini naših sugrađana.“
Izrazio je žaljenje za svima onima koji su preminuli od COVID-a ili s COVID-om, a takvih je bilo više od 8.000, apeliravši na sve da se procjepljivanje nastavi.
Prikazavši statistiku cijepljenja po županijama iz koje se vidi da je u gradu Zagrebu cijepljeno najviše graađana, a u Šibensko-kninskoj županiji najmanje ljudi, premijer je rekao da bi se te razlike trebale cijepljenjem izjednačiti.
"Mi smo izrazili ambiciju da do 30. lipnja dođemo između 50 i 55 posto cijepljenih prvom dozom. Mislim da je to realno, a podrazumijeva cijepljenje još oko 300.000 ljudi, što je dohvatljivo," rekao je.Spomenuo je i opadanje interesa za cijepljenje te upozorio da prave zaštite od COVID-19, osim cijepljenja nema.
Premijer je o budućim ciljevima rekao "Mi ćemo ostvariti četiri stvari u iduće tri godine, koje će uz procese koji se tiču obnove, gospodarskog rasta, razvoja, provedbe Nacionalne razvojne strategije, provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Višegodišnjeg financijskog okvira, za dugo ostati zajednička stečevina Hrvatske.
U ovo doba do godine bit će otvoren Pelješki most sa svim pristupnim cestama. Taj most ostat će kao dokaz povezivanja Hrvatske i članstva Hrvatske u EU kao i partnerstva s Kinom čiji su inženjeri i radnici u ovako kratkom roku u stanju sagraditi takav most. Drugo, očekujemo članstvo u šengenskom području u prvoj polovici 2022. Na taj način rješavamo pitanje svojevrsne unutarnje sigurnosti na razini Europske unije. Znamo kolike su prednosti slobode kretanja bez ikakve kontrole unutar članica šengenskog prostora. Nadalje, izrazito važno je članstvo Hrvatske u europodručju," rekao je premijer Plenković , podsjetivši da je strategija hrvatskog članstva u europodručju usvojena u svibnju 2018. i da se na tome i dalje sustavno radi.
Sljedeći cilj je nabava višenamjenskih borbenih aviona koja predstavlja osiguranje naše sigurnosti u vanjskom smislu. To su četiri kapitalne teme koje će obilježiti sljedeće tri godine, vjerujem da će svatko od vas dati svoj doprinos ostvarenju ta četiri ključna, temeljna postignuća koja će ostati.Želio bih da bi na tom tragu vodimo naš dijalog i naše partnerstvo kao što je to bilo i do sada", zaključio je svoje uvodno izlaganje predsjednik Vlade Plenković.
Post je objavljen 09.06.2021. u 11:45 sati.