30

nedjelja

rujan

2012

POLJUPCEM BIH DA TE PROBUDIM - Dajana Diverno


Jutrom osetim kako sunce me mije
Dok od čežnje uporno izgaram i ludim.
Srce poče užurbano, ludo da bije
Poljupcima bih jutrom da te nežno budim.

Noću ne mogu da zaspim dok mislim na tebe
Pa sebi po sto puta svedočim i sudim
U toplim noćima tako bih ti predala sebe
Poljupcem bih jutrom da te probudim.

I prolaze dani, dok strast sad hara
Sebi se ovakvoj zapanjujem i čudim
LJubav me s večerja lako obara
A ja ne mogu jutrom da uz tebe se budim

I ćutim o svemu, tek ponekad malo
Iskažem ljubavi od koje sad ludim
Vreme zbog tebe za mene je stalo
Poljupcima strasnim bih da te probudim.

27

četvrtak

rujan

2012

ONA UVEK ODUZIMA DAH....







26

srijeda

rujan

2012

OPET MISLIM NA TEBE


Mislim na tebe. Opet i opet.
Dal’ ću ikad prestati da sve tajne
uspinjem ka tvom liku?
Ko da želim te svoje maštarije sjajne
da otperjam, rasparčam .. Zbacim ovu strku.

Al’plašim se jednog. Strah me je opet
kako to nije obična iluzija samo,
Već ima tu nešto od toga i više.
Kad želimo nešto jedno drugom da damo,
kad srce bi uz tebe da kuca i diše.

I tako mislim na tebe. O zašto opet?
Hiljadu puta to uradim u jednom danu.
I nikad mi, nikad stvarno dosta nije.
Pitam se u kakvom li sam ja to sada stanju?
I kakve tajne srce ume sve da krije?

Želim da te vidim. Strah me je opet.
Valjda uspem da preguram i to
da ti vidim oči.
Možda osetim pri tom i veliku bol.
Možda te nikad neću osvojiti i nestati u noći.

I sve to radim opet ... Mislim na tebe...

2007god

SVE PTICE SE POLAKO SELE, ŠTO NE BI I DAJANA

Dajana Diverno prodaje svoju kuću koju ima na Paliću (Novi Grad). Sporazumno s suprugom odlučila je da proda svoj kućerak. Za sve oni koji su zainteresirani, nakon malo šminkanja kuće, biće postavljene slike. Kuća je na tri nivoa: podrum, prizemlje i sprat, s rezbarijama, pojedinim unikatima, mozaikom-pločicama, mozaikom i na okvirima prozora, arapskim prozorima na spratu, svodovima u arapskom stilu.
Dajana kaže kako je sreća što nije zidove na spratu radila popločano u arapskom sitlu, inače bi joj trebali neki šeici da to sve skupa proda.
Kuća će s slikama biti između ostalog postavljena i na ovim stranama. Dajana je u potrazi za kućom bilo na hrvatskom primorju, Zagrebu ili pak Budimpešti.

25

utorak

rujan

2012

AŽDAJA I NAKON SMRTI



Izmedju posla Modela i Pisca Dajana Diverno je odabrala ovo drugo - pisanje. Posao modela je privremen, svetla uspeha su privremena, nakon tog dolazi starost, bore, razočarenje.. Dok posao pisca, kako to kaže Dajana traje večito. Nikad ne možete otići u penziju, nikad ne možete otići ni na zasluženi odmor, ne možete čak štoviše čestito ni da umrete. Zapravo zna se kako su pisci prave aždaje tek nakon smrti. Tako da je Dajana inače vrlo lepe spoljašnosti, odabrala da bude tihi takmičar, pisac, zvanje koje nikad ne zamire, nikad ni ne menja svoj oblik. Iako su joj mnogi zamerali, njoj privremena svetla ipak nisu imala toliki značaj i bitnost.

24

ponedjeljak

rujan

2012

O ROMANU VILHELM GUSTLOF NA FREKVENCIJAMA RADIO SUBOTICE


(prenosimo deo emisije koju vodi Rudolf Weiss)


Rudolf: Poštovani slušaoci naša emisija se bavi mnogim temama nemačake kulture, običaja i istorije. Ovog puta imamo veliku čast da je u našoj emisiji gospođa Dajana Diverno veoma plodan pisac iz Subotice koja je napisala i nedavno izdala knjigu o najvećoj brodskoj katastrofi u istoriji čovečanstva u torpediranju i potonuću broda pod imenom Vilhelm Gustlof, 30. Januara 1945 godine u voda Baltičkog mora. Brod je spašavao izbeglice, iz tadašnje istočne Pruske koja je današnja Poljska. Na tom brodu je bilo više od 10.000 izbeglica, dece i žena. 30. Januara je ovaj brod sovjetska podmornica potopila i 9.000 ljudi je umrlo na -18 stepeni celzijusa napolju, a voda je bila +2 stepena tako da nisu imali šanse. Od toga su žrtve bili žene i deca. Ovo je bila najgora katastrofa. Kako mnogi za to ne znaju, pa zato što je Holivud jedino kada su govorili i snimali filmove o brodskim katastrofama isticali sudbinu Titanika. Ali ako uporedimo na Vilhelm Gustlofu su udavilo 9.000 ljudi, a na Titaniku 1.400, tj 6 puta više umrlo potonućem Vilhelma Gustlofa, nego potonućem Titanika. Ali to dugo vremena nije bila tema jer su žrtve bili Nemci. Mi znamo da pobednik piše istoriju, ali istina je samo jedna, a nema žrtava prvog ranga i drugog ranga. A naročito ako jer među ovim žrtvama bilo 4.000 dece i žena. Dakle ovo je bila najgora brodska katastrofa u istoriji čovečastva, ujedno i težak ratni zločin počinjen od strane Staljinovih snaga. Staljin je mnogo zla uradio, a jedna od krvavih epizoda njegove vladavine je potonuće broda Vilhelm Gustlof, što je uradila podmornica Crvene amrije. Dakle, ovom knjigom i ovom temom se bavi naša sugrađanka Dajana Diverno koja je naša gošća danas.

Dobro veče gospođo Diverno


Diverno: Dobro veče želim vama i želim svim slušaocima vaše emisije.



Rudolf: Izuzetno mi je drago da smo mogli izgovoriti rečenice, naša sugrađanka – jedna Subotičanka je napisala knjigu o najvećoj brodskoj katastrofi u istoriji čovečanstva za koju mnogi ne znaju. Recite nam kako je došlo do toga da ste se prihvatili ove zaista za sada tabu teme?

Diverno: Jedan od osnovnih razloga je bio taj, kako ste lepo rekli, pobednik piše našu istoriju. Ali mene je zanimalo – Nemačka koja je važila za jednu od velikih sila Evropskih ( a i još uvek je) – iz kog razloga ona nije mogla da kaže šta su Nemci izgubili u Drugom svetskom ratu? I koliki je gubitak zapravo Nemačka imala tokom Drugog svetskog rata? To je bilo neko moje prvo razmišljanje koje me je potaklo na pisanje romana Vilhelm Gustlof. Nedugo nakon toga i tih mojih misli o Nemačkoj i nemačkim žrtvama o kojima smo malo manje znali, malo manje imali priliku da čujemo, sasvim slučajno je na televiziji išla emisija o potopu broda Vilhelm Gustlof. Tada sam shvatila da sve ono što smo možda znali o pomorskim nesrećama i što smo imali prilike da vidimo, na neki način, kao da je bilo ušminkano i nismo imali prilike da vidimo da li je bilo nečeg većeg, i nismo imali prilike da saznamo šta je to zapravo bilo. Tada sam po prvi put otvorila delove koji su govorili o pomorskim nesrećama i zaista brod Vilhelm Gustlof je bio brod koji je s sobom odneo najviše žrtava, nemačkih žrtava, nevinih žrtava i ljudi koji su zapravo trebali naći spas.

Rudolf: Tako je. I zaista nam je drago da vi kao naša sugrađanka odaberete ovu tabu temu, jer ni u Nemačkoj, dobro ste jako primetili, nema puno dela koji se bave ovom brodskom katastrofom. Inače neverovatno kako je Holivud oblikovao istorijsku svest masa, uopšte u zapadnom svetu; jer recimo imamo i primer broda koji nosi ime Goja. Tamo je poginulo 7.000 ljudi a da ponovim na Titaniku 1.400. Malo ko zna da je isto brod Goja potopljen od strane Staljinovih snaga i vojske, gde su bile izbeglice iz zapadne i Istočne Pruske. Ili neverovatno, ono što još dugo nećemo gledati u anglosaksonskim filmovima i dokumentarcima da su, naime brod potopili, zanimljivo kako se o tome ćuti, naime britanski avioni su potopili brod Cap Arkona u Istočnom moru gde su bili zatvorenici. Zamislite ironiju – britanski avioni bombarduju nemački brod koji prevozi 4.600 zatvorenika koncentracionih logora i ti ljudi koji su bili žrtve nacističkog terora, ginu od bombi britanske kraljevske avijacije. Naravno o tome se ne piše niti zna. Da ponovim to je tragedija broda Cap Arcona gde je 4.600 zatvorenika poginulo. Ili recimo, Amerikanci, mi znamo da su oni bacili bombe na Hirošimu i Nagasaki, i da su to apsolutno bili ratni zločini. Recimo, malo se zna da je brod Junior Maru imao 5620 žrtava. Niti o tome imate dokumentarce, niti se o tome uči, niti se o tome piše. Zašto? Pa zato što Japanci su izgubili rat, Amerikanci su pobedili i oni oblikuju svest i oni snimaju holivudske filmove. Titanik ima već jedno 4 verzije filma a teško ćemo videti iz Holivuda film o Junior Maru, japanskog broda gd eje poginulo 5620 japanca. Dakle, neverovatno koliko se prećutkuju neke stvari iz istorije, ali ne prećutkuje svako a tu mislimo na našu autoricu danas Dajanu Diverno koja je rođena 4. 11. 1981 godine u Subotici, i spada u moderne pisce koji s lakoćom pišu odabrane teme i ne retko u svojim delima obrađuje teme od kojih neki dižu ruke. Mnogi, rekao bih ja. I primer je i ova knjiga. Ona se bavi i kriminalistikom, i mafijom i vojskom, a i drugim književnim žanrovima. Dopustite samo da navedem nekoliko njenih dela, inače ova knjiga Vlhelm Gustlof je 11 knjiga Dajane Diverno. Ona je napisala knjigu Marokanska princeza, Vapaj orhideje, Tajne strasti grofice Razaski, Francuski poljubac, Fatalna primsotra, Divlja Džoana, Poslednji sekund za Brašov, Francia csok, Trijanon, Leopard broj 39. Tv (b) orac je brojnih scenarija, pozorišnih predstava, poetskih ostvarenja, i prevođena je na nekoliko jezika. Kada sam čitao ovu rečenicu tvorac je brojnih scenarija.. rekao sam – borac – bio je lapsus koji ustvari dočarava pravu istinu. Vi ste ustvari borac za istinu i recite kako su ljudi reagovali kada su čuli da vi pišete knjigu o propasti nemačkog broda Vilhelm Gustlof?

Diverno: Ne bih rekla da se neki ljudi plaše istine li često doživljavam da sve ono što pišem, što sam doživela s romanom Trijanon i romanom Poslednji sekund za Brašov, na neki način stvara strah kod ljudi. Strah da priznaju prošlost i sve ono što je bilo. Ja bih se sada još osvrnula toliko malo na razgovor o Vilhelm Gutslofu, rekla bih da je kapetan ruske podmornice S-13 Alexandar Marinesko bio taj koji je naredio ispaljivanje tri torpeda. On je rođen 15. Janaura 1913 godine, bio je uspešan podmorničar. S – 13 je inače tokom februara 1945 godine potpila još jedan brod s 3.000 putnika a Aleksandar Marinesko odren heroja Sovjetskog Saveza dobija posthumno 1990 godine. Sovjetska komanda mu je pri proceni rezultata dala odličnu ocenu, pročitala bih jedan deo iz romana kog sam naknadano stavila ali mislim da je veoma bitno. Mnogi ljudi će pamtiti potop broda Vilhelm Gustlf koji se odigrao na Baltičkom moru 30. januara 1945 godine. Imena ljudi koji su bili na brodu se i dan danas čuvaju, iako je jasno kako nisu svi ljudi bili naznačeni na spisku. Od 10.000 putnika preživelo je 1.239 ljudi. Pravi broj preminulih nikad nije bio tačno utvrđen. Vilhelm Gustlof je smatran Hitlerovim super-brodom koji je bio korišćen za ratne potrebe. Od mnogobrojih nesreća koje su se odigrale širom čitavog sveta, potop broda Vilhelm Gustlof se smatra najvećom pomorskom nesrećom svih vremena. Kada sam počela raditi ovaj roman i kada sam ga napisala, jedna osoba koja ga je pročitala, je rekla kako je sve drugo mogla da očekuje, sem da jednu veliku pomorsku nesreću upotpunim s kriminalističkim žanrom. Pošto je ovo ipak na neki način kriminalistički roman gde se 4-5 ljudi susreću na brodu, njihova sudbina se ukršta, neki od njih ginu, neki su preživeli i nastavili život dalje svesni da je noć 30. Janauar 1945 godine bila noć koja je ostavila veliki trag u njihovim životima. Rekla bih da je jako teško raditi ovakve romane i često snagu nalazim u sebi, a često znam i da se molim Bogu da mi pruži snagu da radim po pitanju istine.




Rudolf: I vi ste to i zaista i uspeli. Prejuče je bila veoma uspešna promocija u Art bioskopu Lifka... Tako da je naša sugrađanka Dajana Diverno zaista uspela da razbije jednu tabu temu..



(Deo emisije)

22

subota

rujan

2012

HOME, SWEET HOME

Ništa lepše nego kad u belom svetu imamo i nadjemo svoj dom. Oni koji su joj friendovi na facebook znaju da planira da kupi kuću u Budimpešti. Međutim ovih dana je dala sebi oduška pa je pogledala i druge opcije koje su zanimljive i koje se nude, između ostalog u Hrvatskoj ( a znamo da Diksi uzima hrvatsko državljanstvo i da će predstavljati Hrvatsku na medjunarodnim takmičenjima), gde je obratila pažnju na primorje i Zagreb. Dajana Diverno smatra kako je po svoj prilici Hrvatska sigurno najlepša zemlja na Balkanu, po svom geografskom položaju i prirodi. Kontaktirala je neke poznanike po tom pitanju, jer ipak najbolje je da najveći deo vremena provodi u zemlji koju predstavlja - da ne bude Radim u ovoj zemlji, provodim se u drugoj, a u trećoj spavam.
Budimpešta jeste lepa, kako to kaže Dajana (setimo se razdoblja od 2000-2003 god kad je Dajana provodila veći deo vremena ui Mađarskoj), ali problem je upravo u tome što ne radim za Mađarsku, ne predstavljam Mađarsku na internacionalnm takmičenjima (niti uzimam državljanstvo), sem u nekoliko romana koji su napisani, tako da još nije sigurno da li ću kupiti kuću tamo
Između ostalog ono što joj se još nudi na listi zemalja gde bi možda mogla da se skući jeste: Italija, Austrija (Beč), Australija, Turska...
Nadamo se samo da će njena odluka biti odgovarajuća i da neće požaliti.

http://dianna-divernoe.yolasite.com/

20

četvrtak

rujan

2012

U DLANOVIMA TVOJIM SRCE MI SPAVA



DAJANA DIVERNO

Dok u grudima tvojim čežnja se stvara
Ko da imenom tvojim srce mi bije
U sebi sad otkrivam kamičke žara
Ko da oganj čežnje u meni se krije.

Pusti me da te volim dok rosi se rosa
Da zapadnem ko lasta u oka dva plava
Toliko me sad opija tvoja kosa
Ko da u rukama tvojim duša mi spava.

Dok u očima tvojim žudnja sad vrije
A ja skrivam nežnost pletenog zara
Niko ko ja te još voleo nije
Neki novi oganj u meni se stvara.

Voleću te dok sve reke sveta još teku
Dok nosi me taktom toplim sad java
Dok oštrice smrti me ne poseku
U dlanovima tvojim srce mi spava.


*Dupli, sonetni venac ''U beskraju ljubavi''

KADA ĆE OPET BITI CRVENOKOSA?


Jedno od pitanje jeste kada će se opet pojavljivati kao crvenokosa? Izuzetno joj lepo stoji ova boja i dužina kose, i sem za erotske večeri više nigde nećemo moći videti Diannu s crvenom kosom ili pak s beretkom na glavi. Po mnogima je lepša kao crnokosa ili brineta, s bujnim, raskošnim kovrdžama, tako da će nam očito ovaj red-stil Dianna Divernoe ostati samo u sećanjima.



A do sada smo je videli u raznim nijansama, od punđe što je nosila na samom početku (setimo se Marokanske princeze) pa sve do raskošne crnke ili simpatične plavuše

ONA NIJE SKROMNA, ŽELI DA POBEDI U SVIM KATEGORIJAMA

Kako to Dajana Diverno kaže za sebe: ''Dok pišem tada sam skromna i ne tražim mnogo, sve dok ne stanem u red za takmičenja - tada želim sve''

Ovom rečenicom ćemo početi tekst o takmičenjima na koje se Dajana Diverno priprema. Koliko smo informisani u tome da se uspe lestvicom uspeha, pomoći će joj i gospodin Rudolf Weiss, predsednik Nemačkog narodnog saveza iz Subotice, koji je upućan u celokupan stvaralački opus Dianne Divernoe (oko 80 dela).

Jasno je da neće moći baš u svim kategorijama biti broj 1, na svetu ima mnogo umetnika, ali se nadamo kako će se za njeno ime čuti, kako će ući u Ginisovu knjigu rekorda (što mislimo da zaista i može), da će pokušati u takmičenju za Nobelovu nagradu i da će ući u svetske antologije ljubavne poezije..
U svakom slučaju želimo joj mnogo sreće

http://dianna-divernoe.yolasite.com/

19

srijeda

rujan

2012

TREBA DA SAM OBJAVILA 72 ILI 73 ROMAN, A NE 12

Iako Dajana Diverno kaže Treba da sam objavila 72 ili 73 roman, a ne 12, polako, pa ćemo moći da uživamo u još nekom novom. Iako je bio najavljen Garetov cent, u skladu i dogovoru s čovekom M.R s kime Dajana radi na ovom delu, objavljivanje dela je pomereno za zimu 2013 godine. Tako da ćemo sada uživati u dugo najavljivanoj Zabranjenoj ljubavi. Kriminalistički žanr, smešten pod suncem Meksika, a takođe vrlo blizu objavljivanja su i Bahar (pričali smo o njemu, smešten u Siriju) i Leopard broj 39 (o kom sad nećemo posebno pričati.)
Dakle Zabranjena ljubav će uskoro videti svetlost dana.

ROBINJA

Bilo je previranja po pitanju toga, da li je dovoljno intelektualno i kao pisac sazrela za ovaj izuzetno težak istorijski roman, ali Dajana Diverno je rešila da se potpuno zakopa u samom stvaranju - tako da je definitivno očekuje 6 delova romana ROBINJA, a to je oko 3.000 strana. Kada ga je kao dete osmislila, postoje i pisani dokazi o tome, kao i ljudi koji to znaju, Dianna Divernoe je znala da će to biti njeno remek-delo. Nekoliko puta je pokušavala da se odvaži na taj korak, ali bezuspešno. Napisala bi naslov i znala kako ne može da se uhvati u koštac s glavnom junakinjom. Govorila bi: ''Ne razmišljam kao Šeba. Ništa od te priče još''. Delo Bahar je bilo poput uvoda u ovu sagu koja nas vraća skoro 2.000 godina u prošlost.

Verovatno u želji da pokuša i dočara što više Dajanu čeka danonoćni rad, ne bitno gde se bude tačno nalazila, i dokle god u svojm rukama bude imala čari inspiracije, sigurni smo kako će osmišljavati brilijantna dela. A ukoliko želi i velika i značajna međunarodna priznanja, sada kada će najveroavtnije i imati Hrvatsku iza sebe kao postojani zid, Dajana napokon može da predstavi samu sebe takvom kakva zaista jeste - jedna, neponovljiva i Dajana Diverno.

17

ponedjeljak

rujan

2012

,,VOĐENJE LJUBAVI U SNU’’



Autor: DAJANA DIVERNO


Uvodni deo romana ''Zabranjena ljubav''


ŽELIM DA VODIM SA TOBOM LJUBAV,

U VAZDUHU, U OBLAKU, U SNU.

CELO VREME OSEĆAM KAKO STRUJUŠ MI NIZ VENE

- I ZNAM DA ZNAŠ DA SI TU!



OSEĆAM KAKO ME DIRAŠ POLAKO,

POKRETOM NEŽNIM SKIDAŠ TAJ VEO SAMOĆE MOJE

I TU SI. OSEĆAM TE. POPUT TELEPATIJE.

BOJE SVETA VIŠE ZA NAS NE POSTOJE.



DIRAM TI USNE KAO KROZ SAN.

HODAM KA TEBI KORAKOM LAKIM.

I SVIĐA TI SE POJAVA MOJA I GREH TAJ,

ŠTO ČINI TE LUDIM, ŠTO ČINI TE TAKVIM.


POPUT TELEPATIJE, TREPTAJA LAKIH

DRHTIM. ODJEDNOM U ZBRCI SAM SA SOBOM.

SVE SE BOJE SVETA GUBE DOK TE ZAMIŠLJAM U SUNCU

I BESKRAJEM CELIM VODIM LJUBAV S TOBOM

KOMODO KUMOVANJE ITALIJANSKE MAFIJE

Legija stranaca je posebna vojna formacija oružanih snaga.


1. puk legije je odgovoran za administrativne poslove u celoj legiji.


2. puk legije je pešadijski puk lociran na Korzici. U sastavu je 60. lakih oklopnih divizija. Lokacija: Nims, Francuska.


3. pešadijski puk je puk sa najviše odlikovanja u francuskoj armiji. Lokacija: Francuska Gvajana.

4. pešadijski puk je udarna pesnica francuskih oružanih snaga. Lokacija: Francuska i Korzika.



U Legiji niko nije završio obuku, a da više puta nije natopio krvlju sopstvene čarape. Regruti se pripremaju tako da dostignu ritam marševanja od 88. koraka u jednoj minuti.



Rikardo nije bio preterani ljubitelj svakodnevnog ubitačnog marširanja. U roku od dve godine, pamtio je čak četiri teža krvavljenja nogu. Vremenom se privikao na to. Stekao je kondiciju.

Kapetan Džoni je samo klimnuo glavom i rekao:

- Svi smo mi to prošli brate! – a onda bi dodao nešto tišim tonom. – Biće tu i gorih sranja. Preživećeš ti to, Komodo!



Vežbe su bile teške. Razlika između reda guštera i reda zmija je bila očigledna. Rikardo je znao kako je profesor Milano po tom pitanju imao pravo.
Vežbe i obuka reda guštera bila je iscrpljujuća i veoma naporna.Kapetan Džoni je uvek naglašavao kako na vežbama može samo da se prikaže razlika između života i smrti.

- Akcije su stvarnost momci! Vi trebate ovakvim obukama da osetite težinu onoga što tek dolazi. Ali vi ste ljudi i samo ljudi! Ne zaboravite kako je Supermen samo čovek sa filmskog platna. A vi još ne znate da letite! Jasno?

- Naravno kapetane Džoni! – odgovorili bi svi u glas i počinjali obuku koja je ne jednom trajala više od dvadeset i četiri časa.



Prvi period obuke je sadržavao:


1.obuku u korišćenju dugog i kratkog vatrenog oružja

2. obuku u upotrebi ekploziva

3. obuku u korušćenju specijalnog naoružanja i opreme

4. obuku u provaljivanju u razne objekte

5. obuku u veranju



Za razliku od reda zmija čija je obuka trajala šesnaest nedelja, red guštera se u ovome obučavao celih trideset nedelja.



Razmatranje ponašanja i uslova u kome se vojnik trenutno nalazi bio je jedan od ključnih pokretača uspeha u borbi protiv neprijatelja. Biti komandos u svakoj situaciji i svakoj prilici, bio je moto kapetana Arnauda koji i je predavao psihologiju. Rikardo je uživao u njegovim časovima. Podsećao ga je na profesora Milana.



Ne jednom, Rikardo je razmatrao mogućnosti ponašanja i borbe udžungli, na vrhu zgrade, u planini, u pustinji ... Imao je osećaj kakoj e sve situacije ekspertno razradio, još samo da ih iskaže na delu.



- Doći će i to Komodo! – rekao mu je kapetan Arnaud jednom prilikom.



Rikardo je znao da hoće.



- Improvizacija je vrlo bitna! – govorio je kapetan Džoni na času.– Shvatate? Da pojasnim, ipak. Nismo svi isti i svi naginjemo ka različitim oblastima. To je vrlo dobro! Znate zašto?



Odmahivali su glavom.



- Jer je jedan od vas padobranac, drugi se bavi kontrašpijunažom,treći artiljerac itd. Svako svoj posao obavlja perfektno i svi su,,mozgovi'' za posao koji vrše. Ako planirate artiljerijski napad,imate čoveka zaduženog za to, ako ste na neprijateljskoj teritorijii mate svog špijuna. Sa tako raznovrsnom ekipom i grupom može se postići puno, jer su to ljudi koji bez muke rešavaju probleme i spremni su za improvizaciju ... Ukoliko postignete da dođete do mesta u tom timu moći ćete da odete bilo kuda i da izvršite sve zadatke koji su pred vama.



Rikrado se potom osvrnuo oko sebe? Pitao se ko li će pored njega još biti deo tog tima?





Rikardo je pored svakodnevnog marširanja i obuke nekoliko puta išao na različita mesta gde bi im kapetan Arnaud praktično pokazivao sva svoja teorijska učenja. Jednom prilikom su helikopterom bili odbačeni do Sahare i ostavljeni pet dana. Tom prilikom jedan vojnik je umro, a po drugog je došao helikopter i odbacio ga do bolnice. Hrana je bila očajna, svedena na tek pokoju zmiju. Rikardo je izgubio 4 kilograma.



Drugom prilikom u džungli u Kongu, bili su cele tri nedelje.Rikardo je zabave radi ubio tri zmije, koje je potom pojeo i oštricom noža je skinuo sa noge čak četrnaest pijavica.



- Preživljavanje u džungli je jako bitno – govrio im je Arnaud. – zato zaboravite spavanje.



Rikardu je obuka u džungli ostala u lepom sećanju. Pored zmija, hrane je bilo u izobilju.



Trećom prlikom bi cela dva meseca svaki treći dan imali iskakanja iz aviona sa padobranom. Spuštali bi se na određenu teritoriju odakle bi imali određeni termin da stignu do odredišta kog je kapetan Arnaud naznačio.



Prilikom vežbi iskakanja dvojici vojnika se izgubio svaki trag.



U roku od pola godine Rikardo je uspeo da se sprijatelji sa jednim crncem po imenu Nims i onim visokim tipom obrijane glave iz svoje spavaonice. Taj muškarac mu se nikad imenom nije predstavio.



- Dovoljno je samo Ogrličar – stisnuo mu je ruku u znak upoznavanja.



Ne jednom Rikardo se pitao šta li je nateralo Ogrličara da se okrene Legiji stranaca. Beg? Verovatno. Ono što je Rikardo zaključio po pitanju legionara bilo je kako je većina njih imala kriminalnu prošlost. Dolazak u legiju je za mnoge od njih bio beg od zakona izatvora. Ovde ih niko nije okrivljavao za ono što su bili ili što su činili, niti ih je iko pitao išta o tome.



- Legija stranaca vam je zapravo jedna velika porodica – rekao im je kapetan Džoni. – Ovde se ne borite za zakon ili državu, već za prijatelja uz sebe. Jasno?



Rikardo bi se potom upitao kako on većinu ljudi oko sebe može gledati kao braću? U jednoj fazi boravka u Legiji ( prvobitna faza privikavanja) imao je osećaj kako je pomalo lud što je došao tamo. Biloje to nakon prvog krvavljenja čarapa. Osećao se kao da ne spada tamo.Da je sve to pogrešno ... Sve bi lepše bilo u Karabinjerima, dakako. I da su svi ti kapetani i ljudi koji ih obučavaju barem pet puta luđi od pridošlioca...



Legija stranaca je sada bila jedina porodica koju je imao. Ogrličar i Nims su bili njegova rođena braća i on je znao kako će to morati izistinski prihvatiti.



Kasnije se pitao kakav je život vodio Ogrličar? Taj čovek je po Rikardovom shvatanju bio obavijen velom misterije .. Pokušao je par puta načimati tu temu. Uzalud!



Ogrličar bi promrsio nešto u stilu:



- Čemu šoranje po onom šta je bilo!? Toga više nema! Budi dobra cica i zaboravi prošlost?!



Da zaboravi prošlost? Setio se oca i onog pokolja na brodu.



To je bio glavni razlog njegovog opstanka i boravka u legiji.

NEDELJA ZA CRVENO

Da li ste nekad izgubili neku osobu koja vam je zaista vrlo mnogo mnogo značila? I da li ste ikad poželeli da budete u prilici da je vratite.. barem na trenutak.

Tokom NATO agresije na tadašnju Jugoslaviju Dajana Diverno je izgubila nekog koga je vrlo volela. Reč je bilo o njenom drugu Goranu, koji je ubijen tokom 1999 godine na Kosovu i Metohiji. Momak kog je poznavala od malih nogu, ubijen je za vreme mučeničke NATO agresije, kad je zaista, bespotrebno stradalo vrlo vrlo mnogo ljudi..

''Dan kad je bila njegova sahrana'' kaže Dajana Diverno '' nikad neću zaboraviti. Dan koji ni ne mogu vratiti, ali dan koji će mi ostati u sećanju više od ičega''

Sada, trinaest godina kasnije vidimo Dajanu Diverno, pisca u usponu, osobu koja polako kroči k tronu svetske književnosti i koja kaže kako je njegova smrt uticala na nju i njene stavove.

''Uticala je'' kaže Dajana ''da ne posustanem, ne zastanem, da se ne osvrćem za sobom i ne kažem kako mi je žao što sam propustila ovo ili ono. Naterala me je da se borim, iako mi ja jasno kako nikad neću povratiti Gorana. Dugo vremena sam zurila u njegovu nadgrobnu ploču gde piše ''živćeš u našim srcima'' i mislim da je to zaista i istina''.

Sad možemo polako da vidimo i film Diana Red Forever, koji će pratiti deo njenog detinjstva, stasavanja u pisca, ženu koja nikad neće posustati, zastati, pokleknuti, iako je ''borba'' inače i deo njenog karaktera i u njenim genetskim predispozicijama, jasno je da je reč o nekom čje su mogućnosti (što se pisanja tiče) daleko iznad prosečnih. Film Dianna Red Forever okuplja ljude koji je poznaju, koji su bili u prilici da sarađaju s njom pa su izrekli svoje mišljenje, film koji broji isečke s njenih promocija, slike, muziku...

Dajana Diverno više neće živeti u Vojvodini i kako to ona kaže: ''Želim da se svega sećam po lepom'' i možemo samo da se nadamo kako će njena sećanja ostati upamćena po crvenoj (njenoj najdražoj) boji.

15

subota

rujan

2012

FOTOGRAFIJE ZA DOKUMENTARAC - RED FOREVER



Dianna Divernoe - fotografije koje prate dokumentarac Dianna Red Forever. U kratkim crtama o njoj, njenom radu, isečci s nekih promocija, o priprema za Nobelovu nagradu, o romanima na kojima radi, o pripremama za Ginisovu knjigu rekodra i tako dalje. Dajana neće više živeti u Vojvodini i želi da sve zadrži u lepim sećanjima.

Mršavija, preplanula, lepša nego ikad, o onom što je pred njom, o dobrom i lošem, o činjenici kako će sigurno biti blizu trona najboljih pisaca sveta, o veri u sebe i snagi volje...A sve to u njenoj najdražoj boji...

07

petak

rujan

2012

Pesma PONOĆ - Dajana Diverno


Probudi me zvonjava u ponoć
Zastanem, ustanem, ko da slušam ti dah
U jastuku vrisnem, zovem te u pomoć
Da spaseš me lagano u taj strastan mah

I tako strasni snovi noću me bude
Dok se nežno uvija obična plahta bela
A ruke dižem gore, htele bi da lude
I gomilu tvojih poljubaca bih oko mog tela

I tako svake noći, budim se u tren
A po meni samo zvezde prosipaju prah
Zovem pomoć jer bih htela da te dotaknem
Spasi me ljubavi u taj strastan mah

Lice zarijem u jastuk i ostanem tako
Dok jutro ne sleti ko vrabac na rame
Zastanem, ustanem, a želim te jako
Tvoj oči k sebi me večito mame

I sad već drhtim.. dolazi ponoć...

9 ZA 1

Dakle zanimalo vas je - kako piše romane iz delova?
Najpre, na svoj način se programira, toliko i toliko strana, toliko i toliko glava, za to i to vreme. Kad to raščisti, određuje se vrsta ishrane, termin pisanja u toku jednog dana.

Robinja ima tu specifičnost da zahteva postojanost, pažljivost, mir i bez odstupanja.
Tako da će najverovatnije ići 9 strana dnevno preraspoređeno na 10 meseci - to je 3.000 strana, odnosno 6 delova sirijsko-egipatske sage (ili kako Dajana kaže ''Moji peskoviti romani'). Pojedinci su zaključili da je to premalo, jer Dajana zna da radi i po 35-40 strana dnevno. Ali u ovakvim delima ne sme doći do naglog prezasićenja pisca. Jasno je da bi ona to završila i do 3 ili 4 meseca da hoće, ali šta nakon toga? U prvom redu su - pažljivost i postojanost.

Da li će uspeti dobiti hrvatsko državljanstvo? Da li će Robinja uspeti da iznese i sva druga dela Dajane Diverno?
Narednih deset meseci će za nju biti radni, ali i ispunjeni s očekivanjem.
I nadamo se radosnom uspehu, jer kako se kaže na putu prema cilju, nikad nema stajanja (čak ni kad se spava)
http://dianna-divernoe.webs.com/

ARJANAM

Dajana Diverno je počela da piše prve glave dela ''Arjanam'', izuzetna brilijantna storija savremenog naoružanja, podmornica, bombi... Za one koji to ne znaju reč ''Arjanam'' jeste staroiranski naziv za Iran i predstavlja u prevodu ''Zemlja arijevaca''. Roman se svojom radnjom proteže na tri kontinenta, a glavna junakinja jeste jedna žena.
Nadamo se kako ćemo moći pročitati jedan odlomak romana ''Arjanam' književnice Dianne Divernoe.

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.