AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

nedjelja, 30.08.2020.

TROŠI LI PREDSJEDNIK RH PREVIŠE DRŽAVNOG NOVCA?

ZAŠTO BIVŠI SABORSKI ZASTUPNICI PRIMAJU GOLEMU APANAŽU?

Da li je Zoran Milanović u ovom razdoblju od veljače 2020. do kada je stupio na dužnost prerdsjednika RH potrošio previše državnog novca ili da li previše troši? Da li njegova putovanja helikopterom stoje previše? Da li je to što je 220 tisuća kuna, 300 tisuća kunai ili neke druge brojke u tisućama kuna koje se u temi Milanovićeva trošenja navade, mnogo ili previše za Hrvatsku? Ne Milanović ne troši previše novca iz državno proračuna, jer on je predsjednik Republike Hrvatske . Zar bi predsjednik Republike Hrvatske trebao ljeto provoditi u vrtu neke privatne ili iznajmljene vile, pod suncobranom i pored bazena, čitajući memoare bivših poznatih predsjednika, ili razmatranja nekih filozofa ili ekonomista? I na taj način bi trošio, pa u tom slučaju je od njega poštenije da putuje helikopterom po Hrvatskoj, nego da se ponaša nezainteresirano i pasivno od svih događanja i da javnost ništa o njegovim aktivnostima nezna .
A da li je predsjednik Milanović u Albaniji bio privatno ili u službenom posjetu predsjedniku Rami?
A što je bio glavni smisao razgovora? Istina javnosti ostaje jedino mjerilo prdsjedničke funkcije!

Što je mjera predsjednikova trošenja? Ništa, ako se ne dovodi u kontekst s nekim drugim izdacima koja se podmoruju iz državnog proračuna!

BIVŠIM SABORSKIM ZASTUPNICIMA MJESEČNO VIŠE
OD 550 TISUĆA KUNA!

A jedno takvo trošenje novca su legalne financijske povlastice bivšim saborskim zastupnicima, koji iako nisu ušli u deseti saziv Sabora, jer na parlamentarnim izborima nisu izabrani od građana, još šest mjeseci će primate punu saborsku plaću, a narednih šest mjeseci još pola sume od svoje saborske e plaće. Takvih je saborskih zastupnika oko 35, koji su zadržali pravo plaće iz državnog proračuna nakon saborskog mandata u bivšem sazivu Hrvatskog sabora. Ti bivši saborski zastupnici iz državnog proračuna mjesečno ukupno promaju , više od 550 tisuća kuna mjesečno. Na razini godine dana, koliko bivši saborski zastupnici imaju pravo na državnu apanažu, primiti će bruto oko sedam milijuna kuna.
Nakon prestanka saborskog mandata bivši saborski zastupnici ne trebaju više iz državnog proračuna, primate ni lipe! Koliko li su državnog novca primili bivši saborski zastupnici u proteklih devet saborskih saziva, koji im je doslovno poklonjen? Što se tim poklanjanjem novca želi postići? Ta vrsta trošenja novca je materijalno i moralno ipak previše za malu Hrvatsku i mali državni proračun u kojoj korona virus reže ekonomiju velikim rezom, što pokazuje i pad BDP-a od 15,1 posto u posljednjem promatranom periodu ove godine. Što bi na takvo trošenje državnog novca u RH rekao povjerenik za finacije Europske komisije?
Koji je pravi razlog zbog kojeg plaće veće od 15 tisuća kuna ostaju bivšim saborskim zastupnicima i nakon što prestaju biti saborski zastupnici? Zašto takvo socijalno izazivanje i uvećavanje nepravičnosti među zaposlenima s najnižim primanjima, do onih koji ne rade, a primaju višestruko više novca od onih koji ne primaju ništa i nemaju za život? Kako se taj ekonomski sistem u Hrvatskoj zove? O neosnovanom trošenju svoje mišljenje mora dati ministarstvo Uprave i pravosuđa i ministar Malenica .
Margareta Zouhar Zec

subota, 29.08.2020.

NA GODIŠNJOJ RAZINI PAD BDP-a NA 15,1 POSTO

GOSPODARSKA POSLJEDICA COVID-19

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u 28.8. prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu 2020. pao 15,1 posto na godišnjoj razini, što je njegov prvi pad od polovice 2014. godine.
To je i najveći pad od 1995. godine, od kada DZS vodi te podatke. Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize. Prema danas objavljenim podacima DZS-a, naime, potrošnja kućanstava bila je niža u proteklom kvartalu za 14 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. dok je državna potrošnja porasla za 0,7 posto.
Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu za 40,6 posto na godišnjoj razini. Pritom je izvoz roba pao 10,9 posto, dok je izvoz usluga potonuo 67,4 posto. Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 28,1 posto na godišnjoj razini - uvoz roba pritom je smanjen 25,3 posto, a usluga 42,5 posto.
Odgovarajući na pitanja novinara ministar financija Zdravko Marić je rekao da ne isključuje do kraja godine rebalans proračuna, ali i da će do njega doći ako ništa drugo onda zbog tehničkih promjena u samom organizaciji Vlade (spajanje ministarstava) odnosno proračunskih korisnika. "Prvo ćemo izaći s ažuriranom procjenom BDP-a za cijelu godinu, ažurirat ćemo prihodnu stranu proračuna, na rashodnoj strani smo već dobar dio ovih povećanih troškova već prepoznali u prvom rebalansu u svibnju, ali ima i nekih mjera koje tada nisu bile prepoznate. Mi takve vrste povećanih potreba uspijevamo različitim vrstama preraspodjela napraviti. Međutim, kada vidimo cijelu sliku, ako bude potrebe i za nekim značajnijim korekcijama u proračunu, a njih u ovome trenutku nema, onda ćemo to učiniti. U najmanju ruku, očekuje nas barem tehnički rebalans, a po potrebi ćemo revidirati i neke druge parametre", rekao je podpredsjednik i ministar financija Zdravko Marić.

Pad BDP-a s ovako visokom brojkom posljedica je pandemije korone virusa. Podsjećam od 25.ožujka 2020. gospodarske aktivnosti su zaustavljene, a zaposleni su u velikom postotku ,odlukom najprije Nacionalnog stožera Civilne zaštite, a onda preimenovanog u Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, naglo prekinuli veliki broj gospodarskih aktivnosti, što je trajalo tri mjeseca, a sve s ciljem zaustavljanja širenja COVID-a 19.

Broj zaraženih virusom korone 28.8. 2020. u Hrvatskoj je bilo 357. U svijetu je umrlo 832 tisuće ljudi od COVID-19 .

MINISTRICA VUČKOVIĆ POSJETILA OPĆINU POLIČNIK

ZADARSKA ŽUPANIJA IMA UDIO OD 60% PROIZVODNJE AKVAKULTURE

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, ministrica Marija Vučković je 28. kolovoza 2020. godine, posjetila općinu Poličnik u Zadarskoj županiji. Prisustvovala je svečanoj sjednici Općine povodom Dana općine. Općina Poličnik se nalazi 14 km sjeveroistočno od grada Zadra. Dio je Zadarske županije a općinu čine naselja : Briševo, Dračevac Ninski, Lovinac, Gornji Poličnik, Poličnik, Murvica, Rupalj, Suhovare i Visočane. Ministrica Vučković je otvorila Centar za razvoj i edukaciju Poličnik, u okviru kojeg je i pčelarski centar.

petak, 28.08.2020.

MINISTAR BUTKOVIĆ OBIŠAO RADOVE NA ŽELJEZNIČKOJ PRUZI

NAJAVA KUPNJE NOVIH VLAKOVA!

Radovi na obnovi željezničke pruge Zagreb Zapadni kolodvor-Savski Marof započeli su u svibnju ove godine, a ministar mora prometa i infrastrukture Oleg Butković je radove obišao 27. kolovoza s predstavnicima HŽ Infrastrukture, izvođača radova tvrtke Swietelsky te predstavnicima općine Brodovec i grada Zaprešić.
Vrijednost obnove pruge Zagreb Zapadni kolodvor-Savski Marof je gotovo 366 milijuna kuna (bez PDV-a), od čega se veći dio financira iz kredita Svjetske banke, odnosno Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD).
Ugovor o radovima potpisala je HŽ Infrastruktura u veljači ove godine s hrvatskom podružnicom austrijske tvrtke Swietelsky, s rokom izvođenja od 27 mjeseci od dana sklapanja ugovora. Pruga bi 2022. godine trebala biti završena.
Dionica pruge Savski Marof - Zagreb Zapadni kolodvor, ukupne dužine 18 kilometara, najfrekventniji je željeznički pravac u Hrvatskoj, jer njime u prosjeku dnevno prijeđe oko 160 vlakova. Ta je pruga na koridoru RH1, koji je prometno vrlo važan za međunarodni teretni i gradsko-prigradski prijevoz.Obnova će povećati razinu sigurnosti brzinu vlakova na 120 kilometara na sat, a bit će veća i nosivost pruge, dok bi se troškovi održavanja pruge trebali smanjiti.U blizini se obnavlja i pruga na relaciji Zaprešić-Zabok, čija obnova stoji oko 900 milijuna kuna .

Ministar Butković je najavio nastavak ulaganja u željeznicu i u idućima godinama, a idući tjedan bit će potpisan i ugovor za nabavu 22 nova vlaka za HŽ Putnički prijevoz, čija je vrijednost više od milijardu kuna.I time će, uz sve infrastrukturne investicije, Hrvatska kroz nekoliko godina dobiti moderan željeznički sustav kakav treba imati, kazao je ministar Oleg Butković, dodajući kako je dobro što se krenulo i s natječajem za prvu dionicu nizinske pruge do Rijeke Hrvatski Leskovac-Karlovac, za što su osigurana sredstva i očekuje da će se do kraja ove godine biti izabran izvođač.

srijeda, 26.08.2020.

SKOLSKA SHEMA PREHRANE ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE

ROK ZA ISKAZ INTERESA ŠKOLA DO 25. RUJNA,
ZA DOBAVLJAČE CIJELE ŠKOLSKE GODINE

utorak, 25.08.2020.

KOMEMORACIJA CIVILNIM SRPSKIM ŽRTVAMA U GRUBORIMA I PLAVNOM

MILOŠEVIĆEVA ODLUKA ZA BUDUĆNOST!

Komemoracija civilnim žrtvama srpske nacionalnosti 25. kolovoza, u malim selima Gruborima i Plavnom u okolici Knina gdje su civili postali žrtve za vrijeme redarstvene oslobodilačke akcije Oluja, drugi je dio dogovora između Borisa Miloševića koji je na funkciji podpredsjednika Vlade RH za društvene djelatnosti i ljudska prava i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda. Prvi dio realiziran je dolaskom Borisa Miloševića u Knin na obilježavanje 25. godišnjice Oluje. Drugi dio je dolazak ministra Medveda u dva mala sela. A događaju je značaj svojim predsjedničkim dolaskom učinio i Zoran Milanović, predsjednik RH.
Veliki politički pomak učinjen je dolaskom predstavnika srpske nacionalnosti Borisa Miloševića na obilježavanje Oluje. On je podpredsjednik Vlade iz redova nacionalne manjine, a nije nevažno da je i pravnik po struci. Činjenice su poznate –Srbija je bila agresor na Hrvatsku, nije postigla osvajački željeni cilj a Hrvatska još i nakon 25 godina traži informacije o više od 1000 osoba koji su u Domovinskom ratu ubijeni i nestali. Posebno su bolna pitanja nesuradnje Srba po pitanju nestalih u gradu Vukovaru, kao i pravno ne procesuiranje ratnih zločina počinjenih od strane osvajača u Vukovaru. No pojavio se Boris Milošević (46) koji je srpske nacionalnosti, član SDSS-a ,rodom iz Šibenika koji želi dobre odnose dvaju nacija, Srba i Hrvata jer kako je rekao da se mržnja ne prenosi na nove generacije. Milošević je poželio dobre odnose i počeo to realizirati sa politički moćnog mjesta, sa pozicije potpredsjednika Hrvatske Vlade. Miloševiću je to očito lako i jednostavno. A prošlo je 25 godina dok se nije pojavio on, koji je otišao u Knin na obljetnicu Oluje – koja je označila oslobađanje Hrvatske i poraz Srbije. Ali Milošević je svoju odluku namijenio generacijama koje dolaze, a ne prošlosti koja se ne može promijeniti.
Margareta Zouhar Zec

Komemoraciji za civilne žrtve srpske nacionalnosti u utorak, 25. kolovoza 2020. u Plavnom i Gruborima prisustvovao je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Krunoslav Katičić, potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska Prava Boris Milošević, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar, saborski zastupnici, državni dužnosnici, izaslanik predsjednika Republike Srbije, gradonačelnik Knina te predstavnici jedinica regionalne i lokalne samouprave, članovi obitelji civilnih žrtva stradalih u Plavnom i Gruborima, te ostali okupljeni u znak sjećanja na njih.
Održana je molitva za pokojne te su uzvanici iz Vlade položili ruže za civilne žrtve kod križa.



Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u svom je govoru u ovoj prigodi rekao :„Ovo nije protokolarni događaj, ovo je neka vrsta duga časti prema onome što se dogodilo prije dvadeset i pet godina i što je u meni tada izazivalo moralni užas. Lako je sada dvadeset i pet godina kasnije govoriti da nitko za ovo osobno nije odgovarao. Zna se otprilike koja je postrojba ovdje bila toga dana“, rekao je predsjednik Milanović u Gruborima i dodao da je za Grubore čuo preko teksta koji je pročitao u New York Timesu.
“Šteta koju država sama sebi nanese, ili joj nanesu ljudi koji u njezino ime djeluju, je nešto što nije apsolut. Postoje obziri koji se moraju poštivati. Užas izaziva ubojstvo šestero nedužnih, starih ljudi“, poručio je Predsjednik. „U ime koje proklete pravde djeluju ljudi koji su mogli ubiti nevine civile“, rekao je dodavši da je također velika šteta nanesena i hrvatskoj državi. „Ona je nagrdila hrvatsku reputaciju koja do tada nije bila loša, reputaciju države koja je napadnuta. Ona je kompromitirala i ugled jedne postrojbe hrvatske policije koja je uspjela čitav rat boriti se i izlagati se pogibelji na jedan junački, primjeran i pošten način. To je specijalna policija. Nakon ovoga više ništa nije isto. Moralni užas i šteta koja je nanesena“, istaknuo je predsjednik Milanović.

„Ratovi su gotovi i vrijeme je za normalno u nama, za ono normalno što postoji u svakom čovjeku: dobro, pitomo i naivno. Dosta je bilo onoga što je obilježavalo odnose dvaju naroda, ili nacija, kojima je teško u modernoj Europi naći dvije sličnije. Hrvati i Srbi su dvije najsličnije nacije s najvećim brojem dodira“, rekao je Predsjednik Republike i dodao da je teško danas reći ostajte ovdje jer ovdje nema nikoga te obraćanje zaključio stihovima srpskog pjesnika Alekse Šantića: „Ostajte ovdje, sunce tuđeg neba ne grije tako što ovo grije, grki su tamo zalogaji hljeba gdje svoga nema i gdje brata nije!“- rekao je u svom govoru predsjedni Milanović.

Potpredsjednik Vlade Boris Milošević na komemoraciji za srpske civilne žrtve ubijene tijekom i nakon operacije Oluja rekao je :''Danas nakon 25 godina smo došli ovdje da obilježimo stradanje koje se ovdje dogodilo. Došli smo da bar malo ublažimo boli ljudi odavde. Da pokažemo ljudsku solidarnost, da ovdje osjete društvenu empatiju i da osjete da su priznati i prihvaćeni u državi'', kazao je Milošević, koji je i sam prvi put u Gruborima. Potpredsjednik Vlade je na komemoraciji rekao da je pročitao mnogo tekstova i dokumenata o Gruborima, istaknuvši da je među prvim napisima o Gruborima bio dopis Županijskog državnog odvjetništva u Zadru glavnom državnom odvjetniku RH o izvješću o ratnim zločinima u kojem je Gruborima bila posvećena jedna rečenica.U toj rečenici je stajalo da tužiteljstvo za ubojstva u Gruborima nije zaprimilo kaznenu prijavu i izvješće. ''Zakazala je policija, zakazalo je državno odvjetništvo, zakazala je i javnost kad se to dogodilo, zakazali su mediji. Javnost nije pitala, mediji nisu pisali. Zato je važno da svi mi koji smo se okupili ovdje, a pogotovo Vlada čiji sam član, pošaljemo snažnu poruku da će svaki ratni zločin biti kažnjen bez obzira na nacionalnost počinitelja i da će svaka žrtva biti priznata i prihvaćena bez obzira na nacionalnost'', ustvrdio je Milošević.

Fotke (3) sa internet stranice predsjednika RH

Obrativši se posebno mještanima Plavnog, Milošević je u ime Vlade pozvao Plavljane da se vrate i da se obrate Vladi Republike Hrvatske za pomoć. Govoreći na komemoraciji koja je započela u Plavnom pored križa postavljenog za žrtve cijelog sela Plavno, a nastavila se u Gruborima kod križa postavljenog za žrtve toga zaseoka, Milošević je naglasio ''Vrijeme je da mržnja prestane i da se ne prenosi na nove generacije, da nam djeca ne rastu s predrasudama prema drugima, samo zato što su ti drugi neke druge nacionalnosti. Samo tako možemo graditi neku bolju Hrvatsku i to je politika ove Vlade'', zaključio je Boris Milošević podpredsjednik hrvatske Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava.

ponedjeljak, 24.08.2020.

ARHEOLOŠKI MUZEJ U SPLITU OBILJEŽIO 200. OBLJETNICU OD OSNIVANJA

POŠTA IZDALA PRIGODNU MARKU

Arheološki muzej u Splitu, najstarija je muzejska ustanova u Hrvatskoj. Osnovan je 22. kolovoza 1820. g. dekretom Dalmatinske vlade u Zadru te ove godine obilježava 200 godina postojanja.
Poticaj za osnivanje Arheološkog muzeja došao je od samog cara Franje I. koji je stigao u Dalmaciju 1818. g., sa suprugom Bio je oduševljen ostatcima Dioklecijanove palače, osobito Peristilom i mauzolejom, razgledao je i zbirke starina Carla Lanze i Vicka Solitra, zatim starine sakupljene u staroj Nadbiskupskoj palači, a vidio je i ostatke rimskih spomenika u Solinu. U carevoj pratnji je, kao antikvar Njegova Veličanstva, tada mladi Anton Steinbüchel, koji je u onodobnim uglednim časopisima objavio dva članka u kojima je opisao putovanje, naglasio viđene starine, donio prijepise nekih natpisa i crteže reljefa, a Salonu nazvao austrijskim Pompejima. Logična posljedica carevih zapažanja i političkih ambicija te stručnih mišljenja njegovih suradnika bilo je osnivanje Arheološkog muzeja u Splitu 22. kolovoza 1820. Prva zgrada muzeja podignuta je 1821. g. uz istočne zidine Dioklecijanove palače, ali je ubrzo postala pretijesna za sve veći broj spomenika. Nacrte za Muzej izradili su austrijski arhitekti August Kirstein (1856. - 1939.) i Friedrich Ohmann (1858. - 1927.), koji su već imali iskustva s gradnjom muzeja. Prvi svjetski rat i događaji u Splitu neposredno nakon njega omeli su preseljenje, uređenje i otvaranje Muzeja. Bez bez posebne svečanosti, Muzej je otvoren 1922. godine. Stara zgrada postojala je do 1928. a onda je srušena.
Najviše je pozitivnog traga u radu muzeja ostavio don Frane Bulić koji 1884. godine postao ravnatelj Arheološkog muzeja. Njegovom zaslugom istraživanje Salone postaje iznimno važno, a Muzej se usmjerava i na istraživanje mnogih drugih dalmatinskih lokaliteta. U muzeološkom smislu najvažnije je don Bulićevo sustavno popisivanje cjelokupnog fonda, uključujući i knjižni. U tu svrhu Bulić je otvorio 13 kataloga podijeljenih po vrsti materijala. Bulić je bio jedna od središnjih ličnosti Splita onog vremena. Bio je ravnatelj Klasične gimnazije i profesor, konzervator, predsjednik društva Bihać, član, tajnik ili predsjednik različitih odbora i komisija, sudjelovao je u političkom životu, dočekivao mnoge uglednike koji su dolazili u Split.
Osobito su arheološki bila značajna istraživanja prapovijesnih lokaliteta: sojeničkog naselja Dugiš (Otok) kod Sinja 1955. i 1956., pećine Škarin samograd u Mirlović Zagori 1958. - 1960., gomilâ oko vrela Cetine 1953., 1954. i 1958., oko Bogomolja na Hvaru 1981. i oko Vida 1977. godine. Iz područja podvodne arheologije istraženi su brodolomi na rtu Sv. Ivan kod Vignja 1971. i 1972. te u uvali Vela Svitnja na Visu 1972., 1973. i 1977. godine. Što se tiče ostalih lokaliteta u Dalmaciji koji su istraživani ili s kojih su nalazi bili predmetom obrade kustosa Muzeja, njih je bilo veoma mnogo.
I sada nakon 200 godina od osnutka Muzej ima nekoliko desetaka tisuća raznih arheoloških predmeta, koji su raspoređeni u sljedećim zbirkama: Pretpovijesna, Grčko-helenistička, Rimsko-provincijalna, Kasnoantička, Srednjovjekovna, Numizmatička i Epigrafička zbirka; zatim Zbirka podvodne arheologije, Priručna zbirka i lokalitet Salona, Priručna zbirka i lokalitet Issa, Zbirka umjetnina i predmeta umjetničkog obrta, Zbirka novovjekih spomenika i Zbirka spomenika modernog doba.
Hrvatska pošta u opticaj je pustila novu prigodnu poštansku marku u povodu 200. obljetnice Arheološkog muzeja u Splitu. Motiv na marki je sarkofag dobrog pastira, koji potječe iz Solina, iz 4. stoljeća. Autor marke je Duje Šegvić, dizajner iz Splita. Vrijednost marke označena je slovom oznakom „A“ što odgovara iznosima poštarina za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu i razglednicu u unutarnjem prometu. Marka je otisnuta u nakladi od 100 000 primjeraka.

Dr. Nina Obuljen Koržinek ministrica kulture i sporta u Vladi RH je kao izaslanica predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića sudjelovala na svečanom obilježavanju 200. obljetnice rada Arheološkog muzeja u Splitu koje je održano u subotu, 22. kolovoza 2020. godine.
Glavni događaj obilježavanja 200. obljetnice Arheološkog muzeja u planu je za održati sredinom mjeseca prosinca kada će biti predstavljena velika izložba posvećena stotoj godišnjici istraživanja antičke Isse. Tom će prilikom prvi put biti izloženi svi reprezentativni arheološki nalazi koji su pronađeni od početka istraživanja. (mzz).

nedjelja, 23.08.2020.

PROGLAŠENA TRI POSEBNA REZERVATA

STANIŠTA ZA PTICE MOČVARICE, RIBE I RAKOVE TE PTICE U MIGRACIJI

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 20. kolovoza 2020. donijela je Uredbu o proglašenju POSEBNIH REZERVATA »MODRO OKO I JEZERO DESNE«, »UŠĆE NERETVE« i »KUTI«

Ovom Uredbom proglašavaju se:
1. Posebni ornitološki rezervat »Modro oko i jezero Desne«
2. Posebni ornitološko-ihtiološki rezervat »Ušće Neretve«
3. Posebni ornitološki rezervat »Kuti«.
U drugom članku Uredbe objašnjena je prirodna važnost i razlozi proglašenja ova tri područja orintološkim rezervatima.

subota, 22.08.2020.

MEĐUNARODNI DAN U SPOMEN NA ŽRTVE NASILJA

EU FINANCIRA PROJEKTE KOJI POTIĆU DIJALOG I VJERSKU TOLERANCIJU

četvrtak, 20.08.2020.

EK UGOVORILA KUPNJU 300 MILIJONA DOZA CJEPIVA ZA COVID 19

CJEPIVO JE U FAZI OPŠIRNOG KLINIČKOG ISPITIVANJA

EUROPSKA KOMISIJA MORALNO I MATERIJALNO PODRŽAVA GRAĐANE BJELORUSIJE

PROSVJEDNICI ŽELE PRAVEDNE IZBORE

Nakon izvanrednog sastanka Europskog vijeća o političkoj situaciji u Republici Bjelorusiji nastaloj zbog izbornih nepravilnosti na izborima 9. kolovoza, koji je održan u formi video konferencije, a kojem je prisustvovao i RH premijer Andrej Plenković, izjavu je dala predsjednice EK Ursule von der Leyena 19.8. u Bruxellesu na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Michelom.
Ursula von der Leyen je rekla slijedeće: „Narod Bjelorusije želi promjene. I to sada želi.
Impresionirani smo hrabrošću bjeloruskog naroda. Točno deset dana, od kada su održani predsjednički izbori, narod Bjelorusije u neviđenom je broju izašao na ulice. Oni zahtijevaju puštanje svih nezakonito zatvorenih prosvjednika. Progon odgovornih za brutalnost policije. Oni žele slobodu govora i okupljanja. I oni žele demokraciju i nove predsjedničke izbore jer ti izbori nisu bili ni pošteni ni slobodni. Danas im dajemo tri jasne poruke. Prvo, stojimo uz bjeloruski narod koji želi temeljne slobode i demokraciju. Drugo, sankcionirat ćemo sve koji su odgovorni za nasilje, represiju i krivotvorenje rezultata izbora. Bjeloruski narod mirno je izašao na ulice, a vlasti su odgovorile nasiljem, a to se ne može prihvatiti. Treće, spremni smo pratiti mirnu demokratsku tranziciju vlasti u Bjelorusiji. Prvo o potpori. Već pružamo veliku podršku Bjelorusiji kroz Istočno partnerstvo. Ali sada je za bjeloruski narod važnije nego ikad prije novac i reprogramirati novac, daleko od vlasti i prema civilnom društvu i ranjivim skupinama.

Ursula von der Leyen

Ursula von der Leyen rekla je da će Europska komisija mobilizirati sada dodatnih 53 milijuna eura za podršku bjeloruskom narodu u ovim izazovnim vremenima: dva milijuna eura za pomoć žrtvama represije i neprihvatljivog državnog nasilja, milijon eura za podršku civilnom društvu i neovisnim medijima. I 50 milijuna eura za hitnu podršku zdravstvenom sektoru za koronavirus, za bolnice, nabavu medicinske opreme, ali i za mala i srednja poduzeća, ili ranjive skupine ili socijalne usluge.
„Ali kako povećavamo našu podršku bjeloruskom narodu, moramo biti čvrsti s onima koji su krivotvorili izbore i brutalno tlačili demonstrante. Drugo, postoji jednoglasna podrška da EU radi na sankcijama protiv onih koji su odgovorni za ono što se događa, ciljane sankcije na određene osobe, a da ne naštete ljudima Bjelorusije. Komisija je spremna podržati i popis ljudi koji su podvrgnuti sankcijama, treba biti usvojen što je prije moguće.
Treće, spremni smo sudjelovati na sve moguće načine kako bismo popratili mirnu demokratsku tranziciju vlasti u Bjelorusiji. Podržavamo otvaranje dijaloga između vlasti i oporbe. I bila je snažna podrška ulozi OESS-a. OESS možda traži načine kako olakšati dijalog u Bjelorusiji. Bjelorusija je članica OESS-a. Ne radi se toliko o posredovanju, već otvaranju komunikacijskih kanala unutar Bjelorusije.
Konačno, demonstracije u Bjelorusiji nisu protiv nijedne susjedne zemlje ili entiteta. Demonstracije u Bjelorusiji za prava su bjeloruskog naroda. Ovdje se radi o bjeloruskom narodu i njihovom legitimnom pravu da određuje budući put svoje zemlje. Europska unija stoji na strani bjeloruskog naroda. Nasilje mora prestati. Samo će inkluzivni dijalog pronaći rješenja. O budućnosti Bjelorusije mora odlučivati bjeloruski narod u Bjelorusiji. Mora rasti iznutra“ rekla je Ursula von der Leyen predsjednica Europske komisije.

ZANIMLJIVOST

BARAK OBAMA UPOZORIO DA TRUMP NIJE DORASTAO POSLU
PREDSJEDNIKA AMERIKE

Bivši američki predsjednik Barack Obama je na Nacionalnoj konvenciji Demokratske stranke oštro kritizirao svog nasljednika, republikanca Donalda Trumpa kao neprikladnog za funkciju šefa države te je pozvao glasače da se opredjele za njegovog stranačkog kolegu Joea Bidena, kako bi se, osigurao opstanak američke demokratije.
Rekao je da Tramp nije pokazao interes da se prema funkciji predsjednika odnosi kao bilo čemu osim kao prema još jednom "reality showu koji može upotrijebi da privuče pažnju za kojom žudi". On je rekao i da Trump nije pokazao zainteresiranost da se angažira na poslu za postizanje dogovora, kao ni za korištenje ovlaštenja da pomogne bilo kome osim sebi i svojim prijateljima. Obama zaključuje da Trump nije dorastao tom poslu.
"Posljedice tog neuspjeha su ozbiljne", ocijenio je Obama i okrivio Trumpa za to što je 170.000 Amerikanaca preminulo od posljedica korona virusa, kao i za gubitak više miliona radnih mjesta zbog recesije koja je uslijedila.
Bivši američki predsjednik Barak Obama, koji je i dalje popularan među demokratskim glasačima, iskoristio je priliku da podrži Joa Bidena kao predsjedničkog kandidata, koji je obavljao funkciju njegovog potpredsjednika u dva mandata. "Osam godina je Joe bio posljednji u sobi kad god sam se suočavao sa velikom odlukom. On me je učinio boljim predsjednikom i on ima karakter i iskustvo da nas učini boljom zemljom", rekao je Obama u govoru koji je prenošen iz Muzeja američke revolucije u Filadelfiji.
Bivši potpredsjednik SAD-a, 77-godišnji Joe Biden, zvanično je nominiran za predsjedničkog kandidata drugog dana Nacionalne konvencije Demokratske stranke. Biden će se na predstojećim predsjedničkim izborima suprotstaviti aktuelnom predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu.

SLOVENIJA ŽELI HITRI POVRATAK SVOJIH DRŽAVLJANA S ODMORA U HRVATSKOJ

PRIJETNJA KARANTENOM!

Da li je u pitanju uređivanje epidemiološke situacije prije početka školsle godine, kako tumači ministar Vili Beroš ili se radi o ekonomski smišljenoj količini zlobe radi dobre i više nego dobre posjete turista jadranskim turističkim destinacija, što podiže ekonomsku situaciju u Hrvatskoj, dva su pitanja koja se nameću radi izjava i najava od 19. kolovoza glasnogovornika Vlade Republike Slovenije Jelka Kacina vezano za epidemiološku situaciju u Hrvatskoj. Glasnogovornik Vlade Slovenije naime poziva vlasnike nekretnina da se s ljetovanja iz hrvatskih destinacija što prije vrate kući, jer Slovenija planira uvesti karantenu za svoje državljane koji će se početkom slijedećeg tjedna vratiti iz Hrvatske u Sloveniju. Naime 21. kolovoza Slovenija odlučuje o stavljanju Hrvatske na crvenu listu pidemiološki nesigurnih država. Tu odluku temelji na zaključku“ da će Hrvatska v j e r o j a t n o premašiti broj od 40 zaraženih na 100 000 stanovnika u posljednja dva tjedna“. Činjenice s eVisitora potvrđuju da je u lipnju 2020. godine zabilježio oko 207 tisuća dolazaka te 1,1 milijun noćenja turista iz Republike Slovenije u Hrvatskoj. U srpnju je u Hrvatsku stiglo 382 tisuća slovenskih turista, koji su ostvarili 3,4 milijuna noćenja. Prema preliminarnim pokazateljima za kolovoz (zaključno s danom 18. kolovoza) trenutno se radi o približno 238 tisuća dolazaka te 2,2 milijuna noćenja Slovenaca od kojih se 71,4 posto ostvaruje u Istri, Kvarneru i Lici.
Upravo u tri županije sa tri spomenute regije evidentirano je sveukupno 10 slučajeva novozaraženih od COVID-19 u protekla 24 sata 19. kolovoza.

SLOVENCI U VRHU TURISTIČKOG TRŽIŠTA
Slovenski gosti se u kontinuitetu nalaze u samom vrhu tržišta ključnih za ukupni rezultat hrvatskog turizma.
Percepcija o hrvatskim turističkim destinacijama gdje Slovenci borave i provode svoj ljetni odmor je kod većine njih iznimno dobra i u Hrvatskoj se osjećaju sigurno. Slovenski su gosti vlasnici više od 100.000 nekretnina u Hrvatskoj.
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac u stalnom je kontaktu s predstavnicima udruženja u turističkom sustavu, s ciljem osiguravanja potpunog poštivanja epidemioloških mjera u turističkim objektima, kao i mogućnosti uvođenja testiranja za strane turiste u turističkim objektima.„Hrvatska će nastaviti činiti sve što je u njezinim mogućnostima kako bi mjerodavne inozemne institucije imale sve točne i precizne informacije na temelju kojih donose odluke o uvrštenju zemalja na rizične liste, odnosno na popise sigurnih zemalja“- poruka je iz Ministarstva turizma i sporta.
Na dan 19. kolovoz Slovenija je imala 37 novozaraženih korona virusom, Bosna i Hercegovina 340, Srbija 158, Sjeverna Makedonija 108, Kosovo 162, a Hrvatska 219 novo oboljelih.
To je za Hrvatsku rekordan broj novozaraženih. Od toga ih je u Gradu Zagrebu 47, u Šibensko kninskoj županiji 24, Zadarskoj županiji 20, te Splitsko dalmatinskoj 66 gdje je prosječna starost zaraženih od 20- 30 godina.
Margareta Zouhar Zec

utorak, 18.08.2020.

MJERE I UPUTE ZA POČETAK ŠKOLSKE GODINE – DO 31. KOLOVOZA

UČENICI U ŠKOLU KREĆU 7. RUJNA

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs je 18.kolovoza, nakon prvog sastanka Radne skupine za razradu i predlaganje mjera za početak pedagoške, školske i akademske godine 2020./2021. rekao , kako je polazišna točka ministarstva znanosti i obrazovanja da će učenici u Hrvatskoj u škole krenuti 7. rujna 2020. Preporuke Radne skupine nastojati će u obzir uzeti sve specifičnosti školskih ustanova uključujući epidemiju korona virusa koja je u cijelom svijetu glavni zdrastveno - ekonomski problem
Do tada će sve škole, nastavnici, roditelji, dobiti upute kako se ponašati", izjavio je ministar Fuchs nakon sastanka Radne skupine u okolnostima epidemije koronavirusa. Rekao je kako je Radna skupina u tom formatu tek počela raditi, te da će nastaviti intenzivno raditi sljedećih dana. Kazao je da su identificirani brojni problemi, odnosno specifičnosti pojedinih škola u Hrvatskoj, a Radna skupina mora naći nekoliko varijanti mjera kako bi bile jednako učinkovite u školama u Zagrebu i u školama izvan Zagreba. "To će biti sve skupa propisano detaljno", rekao je ministar Fuchs, te istakao da su u Radnu skupinu uključene kompetentne osobe s različitih područja, koje mogu reći koliko je kompleksno vratiti djecu na jesen u školu, a čvrsto vjeruju da će s promišljenim mjerama to i učiniti.
Najavio je kako bi razrađene mjere i upute trebale biti gotove najkasnije do 31. kolovoza. Informacije su to s Internet stranice Vlade RH.
Dana 18.kolovoza u Hrvatskoj je epidemiološki identificirano 199 Covid -19 pozitivnih osoba

MINISTAR FUCHS IMENOVAO RADNU SKUPINU ZA DONOŠENJE ODLUKA O POHAĐANJU NASTAVE ZA VRIJEME COVID-19

RODITELJI I DJECA ŽELE ZNATI KAKO ĆE SE IZVODITI NASTAVA

Ministar znanosti i obrazovanja RH prof. dr. Radovan Fuchs 7. kolovoza objavio je službenu Odluku u kojoj je imenovao 23 stručne osobe s područja školstva i zdravstva koji čine Radnu skupinu za razradu i predlaganja mjera za početak pedagoške, školske i akademske godine 2020./2021. koja mora započeti u vremenu koje je obilježenono prisutnošću pandemije Covid-19, čiji intenzitet od siječnja ove godine globalno epidemiološki ne prestaje.
Zadatak je Radne skupine do u detalje osmisliti način kako započeti školsku godinu u jeku korona virusa i s obzirom na epidemiološku situaciju koja je prisutna.
Hoće li djeca u Hrvatskoj ići na nastavu u škole? Na koji način provesti najsigurnije i za djecu najprihvatljivije mjere zaštite od covid-19 infekcije? Ta dva pitanja nisu nimalo lak zadatak za Radnu skupinu. Odgovore očekuju nestrpljivi roditelji, jer svi koji imaju djecu osnovnoškolskog uzrasta i sami žele biti upoznati pravovremeno – što i kako će biti s održavanjem nastave dok korona zaraza prijeti. Naslov jednog teksta na internetu je zanimljivo predočio roditeljsko pitanje „ da li da kupujem novi televizor ili knjige za školu“ što sugerira pitanje, hoće li se održavati „ nastava na daljinu“ putem interneta ili TV programa, ili će djeca fizički ići u školu i učiti u učionicama.

Dana 16. kolovoza u RH otkriven je testiranjem 151 slučaj zaraze, a 17. kolovoza 85. Ukupno je od covid-19 zaraze umrlo 166 osoba u RH, u Europi 179 660, a u svijetu 770 273. U svijetu je do 17. kolovoza povrđenih oboljelih bilo 21 689 832 osoba. (m.zouhar zec)

OBJAVLJUJEM ODLUKU MINISTRA dr. FUCHSA:

nedjelja, 16.08.2020.

EUROPSKA FEDERACIJA NOVINARA ZABRINUTA ZA SIGURNOST I ŽIVOTE NOVINARA U BJELORUSIJI

LUKAŠENKOVA IZBORNA PRIJEVARA DOVELA DO PROSVJEDA I NASILJA

LUKAŠENKOVA IZBORNA PRIJEVARA

U Republici Bjelorusiji provedeni su u prvoj polovici mjeseca kolovoza predsjednički izbori na kojima je po šesti put pobijedio Aleksandar Lukašenko (66). Država Bjelorusija stvorena je 1990. godine, raspadom Sovjetskog saveza, a od 1994. predsjednik je Aleksandar Lukašenko. Godine 2004. zakonom je ukinuo ograničenje predsjedničkog mandata. Na posljednjim izborima za predsjednika protukandidatkinja Lukaašenku je bila Svetlana Tihanovska profesorica engleskog. Ona je poziciju protukandidatkinje zauzela umjesto svog supruga, koji je zapravo trebao biti kandidat oporbene stranke, ali ga je Lukašenkov policijski sustav uhitio i zatvorio prije predsjedničkih izbora. Oporba Lukašenka optužuje za izbornu prijevaru. Očito je da su građani glasali za nekog drugog, a ne za Lukašenka, jer prosvjedi tome svjedoče.

Uistinu je režim vladanja Lukašenka građanima države Bjelorusije dojadio, jer su kako je i Svetlana Tihanovska rekla, građani pobijedili strah od režima, te nezadovoljni objavom Državne izborne komisije 10. kolovoza, da je Lukašenko i po šesti put pobijedio i to sada sa 80, 23 % glasova izašli na ulice protestirajući protiv pobjede Lukašenka i zahtijevajući nove pravedne izbore. Bojeći se za svoju sigurnost Tihanovska je prebjegla u Litvu, gdje je prethodno sklonila svoje dvoje djece, dok je suprug i dalje u zatvoru.

Aleksandar Lukašenko predsjednik je Bjelorusije od 1994. godine

Lukašenku stanovnici Bjelorusije, kojih je oko 10 milijona, više ne vjeruju. Na izbore je izašlo 84 % građana Bjelorusije nadajući se drugačijem ishodu jer su vrlo nezadovoljni ekonomskom situacijom u zemlji te pristupom zdrastvene zaštite i mjera protiv korona virusa.
On kao predsjednik javno izjavljuje da nitko neće umrijeti od kora virusa jer on strah od širenja bolesti korone smatra "psihozom"
U nekoliko svojih izjava predlagao je ispijanje votke, odlazak u saunu i vožnju traktorom kao sredstva za borbu protiv virusa. Potpuno suprotno drugim europskim zemljama, Bjelorusija je svoje granice ostavila otvorenima i u travnju kada je korona virus bio velika prijetnja za zdravlje stanovnika u svakoj zemlji. Građani su svjesni da je to što njihov predsjednik govori velika zabluda.
U Minsku s 12. na 13. kolovoz snage održavanja reda uhapsile su, kako su javile agencije, nekoliko tisuća ljudi koji su potom premlaćivani. Oni koji su pušteni svjedoče o snazi sile pokazujući svoja pretučena tijela. Lukašenko pak putem medija poručuje da prosvjeduju kriminalci i nezaposleni, te da strane sile stvaraju zavjeru zbog kojih građani u zemlji prosvjeduju. No ovo nije kraj, jer se prosvjedi nastavljaju.( m.zouhar zec )

16.08.2020. u 08:48 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 14.08.2020.

TISKOVINA NE SLIJEDI POLITIČKI TRENUTAK

ZAŠTO SE UREDNIK NE BOJI TUŽBE?

Bi li naslovna stranica “Hrvatskog tjednika” broj 829, koji je izašao 13.kolovoza 2020. trebao izražavati poruku o snazi i kvaliteti slobode medija u Hrvatskoj?
Zapravo poruka naslovne stranice na kojoj predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i podpredsjednik ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved imaju prekrivene oči sa trakom na kojoj urednik lista Ivica Marjačić pita JESU LI ta dvojica političkih čelnika slijepi ili glupi, te u pitanje upleo prezime Pupavac, za kog javnost zna tko je, te ih on u kontekstu rata, navodno vuče za nos. Kakva bizarnost i glupost! Tiskovina je puna tekstova koji su potpuno neprihvatljivi, jer ne slijede politički trenutak, autori, uključujući i Marjačića pišu ne birajući riječi. Takvo pisanje doslovno nije vrijedno nikave analize jer ima previše uvredljivih i teških rečenica koje, da Marjačić sluša posljednja događanja na relaciji srpsko – hrvatskih odnosa u Hrvatskoj, ne bi napisao.
Urednik pokazuje kroz tekstove da ne razumije ni vrijeme korone u kome živimo, a javno objavljuje. Kako može novinar ne nrazumijeti i ne uvažavati ono što je aktualno a pisati u kontekstu aktualnosti? Kako se urednik i novinar Marjačić ne boji tužbe , jer tekstovi objavljeni u 829. broju jako lako tiskovini mogu priuštiti tužu- ne samo jedne osobe nego više njih. A onda nestati s hrvatske medijski scene, zbog nemogućnosti isplate potraživanja.
Do sada je bilo uobičajeno da samo rijetko osjetljivi i karakterni uvrijeđeni čitatelji tužbom traže odštetu za duševne boli kada su uvrijeđeni, a da u prvom planu i nije dokazivanje činjenica i neistinito pisanje. Ali ovo što je objavio Hrvatski tjednik u ovom broju a odnosi se na Domovinski rat, oslobodilačku vojno redarstvenu akciju OLUJU, Srbe i Hrvate, postaje iritantno. Jer u tekstovima ni urednik ni novinari ne biraju riječi – pišu na način koji treba postati prošlo i završeno vrijeme.
Hoće li premijer Plenković i podpredsjednik Medved preko ovog javnog pisanja i objavljivanja prijeći šuteći, kao da nisu ništa vidjeli ni pročitali?
Margareta Zouhar Zec

14.08.2020. u 04:55 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 13.08.2020.

UMRO JE AKADEMIK TONKO MAROEVIĆ

OSOBA ZNAČAJNIH POJEDINAČNIH DOPRINOSA HRVATSKOJ KULTURI

Tonko Maroević akademik hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj, najviše s talijanskog jezika, istraživač suvremene hrvatske umjetnosti, autor niza monografija o hrvatskim slikarima, likovni i književni kritičar umro je iznenada 11. kolovoza u Starigradu na otoku Hvaru u svojoj obiteljskoj kući u 79. godini života. Rođen je u Splitu, 22. listopada 1941. Maturirao je u splitskoj Klasičnoj gimnaziji. Diplomirao je komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1976. tezom „Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od moderne do danas.“ Na istom je Fakultetu bio asistent na Odsjeku za povijest umjetnosti od 1965 do 1970.Od 1970. do umirovljenja u zvanju znanstvenog savjetnika . Od 2011. radio je na Institutu za povijest umjetnosti te predajući kao profesor povijesti umjetnosti.
Od 2002. bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Bio je član raznih komisija i ocjenjivačkih sudova za dodjelu nagrada umjetnicima. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.

Povodom Maroevićeve smrti Matica hrvatska, čiji je bio član , prisjeća ga se slijedećim riječima:

Matica hrvatska u povodu smrti akademika Tonka Maroevića, svoga člana, odbornika i dužnosnika, izražava duboku tugu te sućut obitelji i prijateljima. Izgubili smo čovjeka koji je Matici hrvatskoj od obnove rada 1989/90., kao i cijelom hrvatskom društvu, dao jedan od najvećih pojedinačnih doprinosa hrvatskoj kulturi. Više dužnosti u upravnim tijelima u prošla tri desetljeća obavljao je čak i kada dužnosničke obveze nisu pripadale djelokrugu njemu bliskih i dragih pitanja umjetnosti, žarom koji je cijela Matica hrvatska prepoznavala, voljela i cijenila.
Kao »dobri duh hrvatske kulture« (K. Bagić) akademik Maroević više je desetljeća aktivno sudjelovao u radu Matice hrvatske, njezina Nakladnoga zavoda i njezinih ogranaka kao autor, urednik, prevoditelj, priređivač i predstavljač knjižnih i periodičkih izdanja, kao organizator i promotor Matičina galerijskoga programa, naposljetku i kao Matičin dužnosnik.
S Matičinim časopisima, napose s Kolom i Životom umjetnosti, počeo je redovito surađivati tijekom šezdesetih godina prošloga stoljeća. Nakon sloma Hrvatskoga proljeća i utrnuća Matičina rada nastavlja suradnju s njezinim Nakladnim zavodom kao suradnik Pet stoljeća hrvatske književnosti, tada najvažnije hrvatske književne edicije, a nakon obnove Matičina rada početkom 1990-ih kao esejist, pjesnik, prevoditelj, književni i likovni kritičar javlja se s brojnim prilozima u Matičinoj periodici (Kolo, Vijenac, Hrvatska revija, Dubrovnik, Književna revija, Riječi, Zadarska smotra, Zaprešički godišnjak). Za Maticu hrvatsku u proteklih je dvadeset godina priredio i uredio brojna knjižna izdanja hrvatskih književnika, poput izdanjâ Luke Paljetka, Nikice Petraka, Borisa Marune, Drage Ivaniševića, Josipa Pupačića, Tina Ujevića, Slobodana Novaka, Hrvoja Pejakovića), a u Matičinoj nakladi izišli su njegovi vrsni prijevodi Dantea i Monaldija.
Godine 2011. utemeljio je Matičinu pjesničku zbirku Podzvizd u kojoj kao urednik potpisuje dvadesetak izdanja suvremenih hrvatskih pjesnika, a nakon smrti akademika Ante Stamaća (2016) preuzeo je i vođenje Stoljeća hrvatske književnosti, središnje Matičine biblioteke za koju je priredio izabrana djela Ivana Slamniga i Grge Gamulina.

Akademik Maroević bio je dugogodišnji član Matičinih upravnih tijela: u radu Glavnog odbora MH sudjeluje od 1994., a kao član Matičina Predsjedništva obavljao je dužnosti književnoga tajnika od 2010–2014 i potpredsjednika Matice hrvatske od 2002–2010. godine
Matica hrvatska utemeljena je kao kulturna ustanova i živjela je uvijek od povjerenja u kulturu. Akademik Tonko Maroević upravo je zato u njoj našao prostora za svoje djelovanje: poštujući svaki ljudski dar, osobito je držao do kulturnog čina, vjerujući da on obogaćuje čovjekov život. Bio je jedan od najvećih hrvatskih intelektualaca i jedan od najvećih matičara našega vremena.

13.08.2020. u 05:22 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 12.08.2020.

NACIONAL I OČITOVANJE MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

KOLIKO JE JOSIPA RIMAC IMALA UTJECAJA NA MINISTRICU
I DRUGE OSOBE I POSLOVE KOJI SE ODNOSE NA POLJOPRIVREDU RH?


Tjednik NACIONAL u broju 1164 od 11.kolovoza 2020. pod naslovom „Ja sam potrošio na HDZ sigurno 6 miliona eura. Ti si jedina rekla“Biće napravljeno.“ Ja šok doživio, matere mi“ objavio je tekst od 8. do 14. stranice sadržaj teksta je i transkript, Josipe Rimac, bivše državne tajnice u Ministarstvu uprave i osoba koje su povezane s njom. No Josipa Rimac, koja je sada u pritvoru, za postizanje svojih ciljeva koristila je između ostaloga osobe koje su radile u Ministarstvu poljoprivrede te su bile suradnice ministrice poljoprivrede Marije Vučković.
Po izlasku NACIONALA, tijekom 11. kolovoza iz Ministarstva poljoprivrede stiglo je OČITOVANJE Službe za informiranje koja pojašnjava i demantira navode u spomenutom tekstu u NACIONALU.

Objavljujem pisani materijal OČITOVANJE odaslan iz Ministarstva poljoprivrede

OČITOVANJE
11. kolovoza 2020. godine

Nastavno na današnje napise u tjedniku Nacional, a koje je prenio veliki broj medija, Ministarstvo poljoprivrede ima obavezu i dužnost pojasniti i demantirati navode u objavljenom tekstu.

U prvom redu, u tekstu se navodi kako je „Anita Validžić u Sektor za EU poslove zaposlena 4. ožujka 2019., a već je 1. travnja 2019., mjesec dana kasnije, zapravo povučena u kabinet ministrice poljoprivrede i to na radno mjesto savjetnice.“ Anita Validžić toga je datuma imenovana u Kabinet Ministarstva poljoprivrede, no Marija Vučković imenovana je ministricom u rekonstrukciji Vlade tek u srpnju 2019. godine.

Nadalje, savjet Predsjednika Vlade RH za mjere u poljoprivredi, a u koji je na prijedlog ministrice Vučković imenovan dekan Agronomskog fakulteta Zoran Grgić, kako se navodi u tekstu, ne postoji.

Također, u tekstu se navodi kako je oformljena mreža ljudi kako bi se promijenila Uredba o zakupu šumskog zemljišta na način da se poticaji umjesto za tri krave po hektaru krških pašnjaka mogu ostvariti za jednu kravu po hektaru, a kako bi se pogodovalo određenoj grupi poljoprivrednika. U nijednoj verziji Uredbe o zakupu šumskog zemljišta se nije mijenjao odnos uvjetnih grla i broja hektara, za što postoje dokazi poput komunikacije među članovima Povjere¬¬nstva, slanja nacrta na mišljenje tijelima državne uprave prije i poslije postupka e-savjetovanja, čak i Gospodarskom – socijalnom vijeću nakon provedenog e-savjetovanja. Sve ostalo, uključujući i pitanje nečijih namjera, stvar je istražnog procesa.

Zaključno, u spomenutom i prenesenim tekstovima se u sklopu iste konstrukcije, a čije dijelove možemo demantirati i o kojima imamo saznanja, u nekoliko navrata provlači teza o nesvjesnosti ministrice o mreži koja se plete oko nje i radnjama koje joj se poduzimaju iza leđa, a što, kako se navodi u tekstu, ukazuje na manjak kompetencije. Sukladno tome, imamo dužnost istaknuti samo neka od važnih postignuća Ministarstva poljoprivrede u proteklih godini dana, a koju su u najvećoj mjeri obilježile izvanredne okolnosti izazvane širenjem bolesti COVID-19:

• donesen je nacrt razvojnih strategija poljoprivrede i akvakulture u suradnji sa Svjetskom bankom te je predstavljen javnosti;

• pri preuzimanju jednogodišnjeg mandata, isplate iz Programa ruralnog razvoja bile su oko 37%, a u ovom trenutku isplate su na gotovo 60% - ugovoreno je više od 80% ukupno raspoloživih sredstava iz Programa ruralnog razvoja, što ga čini najuspješnijim programom koji se financira iz EU fondova;

• iz Programa ruralnog razvoja je do sada za korisnike pogođene pandemijom COVID-19 namijenjeno 260 milijuna kuna, i to putem novih zajmova i kredita za obrtna sredstva, a dodatno je oformljena kreditna linija i za drvopreradjivacku industriju putem ušteda i preraspodjela u Ministarstvu poljoprivrede;

• ukupna vrijednost dosad donesenih mjera pomoći poljoprivrednicima u pandemiji iznosi gotovo 500 milijuna kuna;

• u posljednjim trenucima hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije donesena je odluka o izravnoj pomoć poljoprivrednicima i prerađivačima pogođenima pandemijom, u vrijednosti od dodatnih 360 milijuna kuna koji će predstavljati vrlo značajnu potporu malim i srednjim poljoprivrednicima u narednim mjesecima;

• realiziran je uspješan program potpore za spas ribarstva – na inicijativu Hrvatske i u dogovoru sa zemljama članicama, stupio je na snagu paket EU mjera pomoći za ublažavanje posljedica COVID-19 pandemije u sektoru ribarstva i akvakulture vrijedan 200 milijuna kuna;

• produžen je moratorij na prodaju hrvatskog zemljišta strancima, radi zaštite interesa hrvatskih poljoprivrednika;

• usvojena je Prijelazna uredba u svrhu neometanog financiranja poljoprivrednika pod istim uvjetima, čime će se osigurati kontinuitet izravnih potpora i investicija;

• od 23. srpnja omogućen je uvoz mliječnih proizvoda iz Republike Hrvatske u skladu s „Protokolom Opće carinske uprave Narodne Republike Kine i Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske o higijeni životinja i javnozdravstvenim uvjetima hrvatskih mliječnih proizvoda koji se izvoze u Kinu“, potpisan u travnju prošle godine;

• Hrvatska je dobila status zemlje slobodne od klasične svinjske kuge nakon 12 godina, kao rezultata rada veterinarske struke i dosljednosti u provođenju mjera iskorjenjivanja, nadziranja i implementacije preventivnih mjera, što ima neizmjeran značaj za svinjogojsku proizvodnju u RH i poljoprivredu u cjelini;

• započet je proces digitalizacije poljoprivrede u vidu e-poljoprivredne iskaznice koju upravo preuzima prvih 15 tisuća hrvatskih poljoprivrednika i kojom oni ostvaruju niz pogodnosti te štede vrijeme i novac.

S poštovanjem,
Samostalna služba za informiranje

12.08.2020. u 04:33 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 10.08.2020.

DAN GRADA PETRINJE

POVIJEST DUGA 780 GODINA!

Grad Petrinja 10. kolovoza, na katolički blagdan Svetog Lovre obilježava Dan grada. Petrinja ima povijest dugu već 780 godina. Današnji dan se svetkuje i slavi u znak zahvalnosti svetom Lovri radi oslobođenja Petrinje od Turaka u noći 9. na 10. kolovoz 1594. kada su petrinjci porazili tursku vojsku i Hustan bega.
Prva župna crkva u Petrinji sagrađena je1603. godine i bila je drvena. Na današnjem mjestu sagrađena je nova crkva te ju je na blagdan svetog Lovre 10. kolovoza 1781. godine posvetio zagrebački biskup Josip Galjuf.

Park i crkava Sv. Lovre

Iako je ta sakralna građevina bila spomenik kulture nulte kategorije i upisana u Registar spomenika srušena je do temelja od neprijateljskog topništva u Domovinskom ratu u ožujku 1992. godine. No na istom mjestu je sagrađena nova, koju je ponovo na blagdan Sv. Lovre 10. kolovoza 2000. godine posvetio nadbiskup zagrebački sada mons. Josip Bozanić.

Petrinja se prvi put spominje 1240., kada je od hercega Kolomana dobila status slobodnoga kraljevskoga grada, što je 1242. potvrdio i kralj Bela IV. Tadašnji grad se nalazio nekoliko kilometara južnije. Tadašnje naselje su razorili Turci, koji su podigli novu tvrđavu na ušću Petrinjčice u Kupu. Nakon njihova protjerivanja na tom se mjestu gradi nova Petrinja.
U Domovinskom ratu grad Petrinja oslobođena je 6. kolovoza 1995. u vojnim operaacijama oslobađanja u sklopu vojno redarstvene akcije Oluja. U oslobađanju Petrinja je imala velike gubitke u ljudstvu i tenkovima, pri čemu je poginuo pukovnik Predrag Matanović zapovjednik druge bojne, druge gardijske brigade Gromovi.

Grad Petrinja, koji danas ima oko 20.000 stanovnika je rodni grad mnogim poznatim osobama: slikaru Krsti Hegedušiću, astronomu Otonu Kučeri, akademskim slikarim Branku Čačiću i Davoru Žiliću, kiparu Ivanu Kožariću, Vladi Lisjaku olimpijskom pobjedniku u hrvanju, Marijanu Mrmiću, nekad hrvatskom reprezentativnom nogometnom vrataru, Milanu Nenadiću, osvajaču olimpijske brončane medalje u hrvanju, Marijanu Vlaku vrataru Dinama, Zorislavu Srebriću djelatniku u predsjedništvu HNS-a, Slavku Koletiću hrvaču, osvajaču srebrnog odličja na Svjetskom prvenstvu 1970. godine i mnogima drugima. Petrinja ima jedno od najstarijih pjevačkih društava ,Hrvatsko pjevačko društvo „Slavulj“ kao i Gradsku limenu glazbu koja postoji dva stoljeća. Petrinja ima i drugi najstariji lokalni radio u Hrvatskoj, Petrinjski radio koji ove godine obilježava 75 godina neprekinutog rada.

Sveti Lovro bio je đakon Rimske crkve, a njegovo štovanje širi se već od 4. stoljeća. Mučeništvo, pečenjem na žaru, je podnio za progona rimskog cara Valerijanova . Valerijan je 258. godine, donio okrutan edikt u cilju progona kršćana. Naredio je, da se biskupi, svećenici i đakoni, ubiju na licu mjesta. Senatorima, koji su bili kršćani, naredio je oduzimanje imovine i osudio ih na smrt. Ostale kršćane je osudio na prisilni rad. U progonima su stradali papa Siksto II., Sveti Ciprijan Kartaški, sv. Lovro i ostali kršćani. Car Konstantin Veliki podigao je kraj groba Sv. Lovre velebnu baziliku. (mzz)

Jedna od petrinjskih ulica

10.08.2020. u 19:44 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 08.08.2020.

POLJOPRIVREDNA KOMORA TRAŽI PONIŠTENJE NATJEČAJA KOJI JE RASPISAO „HROTE“

ZAŠTO POGODOVATI STRANIM UVOZNIM LOBIJIMA?

Članovi Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) održali su 7. kolovoza konferenciju za novinare na kojoj je rečeno da je poljoprivredna komora zatražila poništenje natječaja za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE) koji je raspisao Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. (HROTE), Vukovarska 284, Zagreb.

Razlog tom zahtjevu članova Poljoprivredne komore su nejasni kriteriji vrednovanja za poljoprivredu u raspisanom natječaju. Članovi u HPK ističu da se natječajem raspisanim u mjesecu srpnju pogoduje stranim uvoznim lobijima koji, kako je rečeno na pres konferenciji, uvoze sumnjivi otpad i prerađuju ga u električnu energiju. Zato od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i HROTE d.o.o. traže da među kriterijima za odabir bude odredba da između 40 - 70 posto biomase bude osigurano iz vlastite proizvodnje, uz dokaze o tome. Traže i prednost za dobivanje kvota iz sunčanih elektrana za proizvođače koji imaju postojeće objekte u vlasništvu te oni koji mogu dokazati veći udio snage iz vlastite poljoprivredne proizvodnje. Na taj način bi se, ističu poljoprivredni proizvođaći, dao pozitivan pomak konkurentnosti domaće proizvodnje, smanjio uvoz, smanjio rizik kroz diversifikaciju prihoda, postigla cijena, privukao veći broj mladih ljudi i otvorila nova radna mjesta na selu, kao i postizanje ciljeva koji su propisani nacionalnim i europskim propisima
S obzirom da NOVI PRIJEDLOG u nacionalnoj STRATEGIJI POLJOPRIVREDE ima za cilj povećati udio proizvodnje iz obnovljivih izvora energije za 15 posto te proizvodnju u stočarskom sektoru do 35 posto, u HPK su uvjerenja kako se tim ovakvim natječajem šalje kriva poruka jer se ne koristi prilika za razvoj ruralnih područja i za stvaranje novih radnih mjesta te se blokira poljoprivrednike u korištenju mjera ublažavanja i prilagodbi klimatskim promjenama.

08.08.2020. u 05:24 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 06.08.2020.

VLADA RH DONIJELA ODLUKU O POMOĆI REPUBLICI LIBANON

POMOĆ U MEDICINSKOM MATERIJALU I EURIMA U GOTOVINI

Na telefonskoj sjednici Vlade RH 6.8. donesena je odluka o upućivanju žurne humanitarne pomoći Republici Libanon za potrebe zaštite ljudskih života i saniranja materijalnih šteta nastalih nakon razorne eksplozije nastale u gradu Bejrutu sa 1,8 milijona stanovnika, na obali Mediterana.
Naime na još neutvrđen način došlo je do zapaljenja 2 750 kg amonijevog nitrata uskladištenog na nepropisan način još
2014. godine, što je izazvalo iznenadnu eksploziju golemih razmjera 4. kolovoza pri čemu je više od 140 ljudi poginulo, a pet tisuća ljudi je zatražilo medicinsku pomoć.

Temeljem potreba i prioriteta koje je Libanon iskazao kroz Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu, Vlada RH je kao pomoć odlučila uputiti opremu u vidu jednokratnih odijela s kemijskom zaštitom 5. i 6. stupnja, lateks rukavice i kirurške sterilne rukavice. Vrijednost opreme je oko 20.000 eura. Hrvatska će Libanonu uputiti i financijsku pomoć u visini 100.000 eura,

Ovom odlukom Hrvatska se pridružuje brojnim stranim državama i međunarodnim organizacijama u iskazivanju solidarnosti s libanonskim narodom i građanima Bejruta, koju je zatražila javno i libanonska Vlada dva dana nakon eksplozije.

Fotka; Reuter
Fotografija prikazuje izgled dijela grada nakon eksplozije u Bejrutu . Vlada Libanona je proglasila dvotjedno izvanredno stanje. Stanje u Bejrutu je kaotično, izvještavaju novinske agencije. Nema medicinske opreme i zaliha krvi. U Bejrut je prvi stigao i Francuski predsjednik Makron.Spasilačke ekipe traže nestale pod ruševinama. Materijalna šteta se procijenjje na 15 milijardi dolara. Prilikom eksplozije u luci na jednom brodu bilo je i 11 hrvatskih pomoraca. Ozlijeđen je Branko Perošević, ali je brzom intervencijom i zalaganjem pomoćnog konzulaa Perošević operiran, te je izvan životne opasnosti. (mzz)

06.08.2020. u 23:40 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 05.08.2020.

GOVOR PREDSJEDNIKA RH MILANOVIĆA U KNINU POVODOM 25 OBLJETNICE VOJNO REDARSTVENE AKCIJE OLUJE

ODNOSI HRVATA I SRBA SU VELIKA ŠANSA


Pozdravivši prisutne uzvanike i goste po funkcijama i političkoj važnosti predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović započeo je svoj govor u Kninu 5.kolovoza 2020. Objavljujem predsjednikov govor.
Uz tekst govora objavljujem i fotke koje prikladno prate tekst. Fotke sam (mzz) snimila s tv ekrana.

Predsjednik RH Zoran Milanović za vrijeme svog govora na trgu u Kninu 5.8.2020.

" Gospodine predsjedniče Sabora, predsjedniče Vlade, generale Gotovina i svi drugi visoki gosti i domaćini čast mi je,zaista čast, ovo je posebna prilika govoriti na 25 godišnjici od Velike pobjede.25 godina je jako dugo razdoblje u formiranju i životu jednog čovjeka, djeca koja su tada rođena danas su već formirana, manje-više zadana, u 25 godina odnosi među državama i odnosi u svijetu se mijenjaju, redefiniraju. U ovih 25 godina, mi smo odmakli daleko. I nismo isto društvo koje smo bili prije 25 godina. O tome dobro govori govor predsjednika Vlade koji toplo pozdravljam i vjerujem i nadam se da će se pretočiti u stvarnost u život i u kulturu srca, koje će nas obilježavati kao naciju ali napredno, otvoreno, građansko, ali i etničko društvo države hrvatskog naroda.

Polaganje vijenca u Kninu: s lijeva predsjednik RH Sabora Jandroković, general Gotovina, predsjednik Milanović i premijer Plenković

25 godina je voda duboka i vrijeme je da se u njoj ogledamo i ne nužno da govorimo o zajedništvu, jer ono u demokraciji nije uvijek u potpunosti moguće. Ali da budemo zajedno, da se okupimo, da razgovaramo o stvarima koje nas spajaju i koje nas dijele koje gledamo različitim pogledom, pogledom nekoga iz velikog grada, nekoga iz maloga grada ili pogledom hrvata, ili pogledom srbina. To nisu nužno uvijek isti pogledi. Bitno je da se razgovara, bitno je da se probleme otvara i stavlja na stol. I zato ja neću ponavljati ono što su rekli predsjednik Sabora i predsjednik Vlade i general Ante Gotovina zapovijednik naše vojske u ovom području, jer puno to ga što je rečeno, ili sve što je rečeno je dobro i ja se stime slažem. Govoriti ću o dvije stvari :govoriti ću o etapama našeg puta do pobjede i govoriti ću o nećemu što je na ovim našim prostorima uvijek bio veliki teret, veliki izazov, ali i velika šansa, a to su odnosi hrvata i srba.
Jedan veli državnik je prije puno godina u vrijeme najvećeg rata definirao, opisao put svoje države do pobjede kroz jedan četverofazni diktum pa kaže : u ratu odlučnost, u porazu prkos i otpor ,u pobjedi velikodušnost, i u miru dobra volja. Kako univerzalno! I kako primjenjivo i na naš put!
U ratu koji je nametnut, u ratu u kojem su nas napali oružjem koje smo mi i Slovenci plačali, u ratu koji nismo htjeli, jer nitko normalan ga ne želi, bili smo od prvog trenutka zatečeni i suočeni sa situacijom za koju se nitko nije spremao. Oni momci kojima sam jučer imao čast podijeliti odlikovanja na šimunskoj cesti, između Maksimira i zagrebačke Dubrave su 90. godine u kolovozu došli sa plemenitom namjerom da služe svojoj drživi,momci iz Hercegovine iz okolice Tomislavgrada, moji vlaji, dalmatinci , slavonci, najmanje zagrepčana, nisu znali što ih čeka. Voljeli su hrvatsku državu, i rat se dogodio u treptaju oka. Jako je teško bilo, jako je teško bilo to, govorim kao čovjek već u nekim godinama, i kao državnik s nekim iskustvom znati što je pred tobom, predvidjeti tuđe reakcije, reakcije međunarodne zajednice i graditi hrvatsku vojsku. To je zadatak koji je rađen punih pet godina. Predvodio ga je prvi hrvatski i još važnije, ratni predsjednik, Franjo Tuđman.

Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman na Kninskoj tvrđavi

Posao koji je tada napravljen, koji je rađen s ljubavlju i vizijom ali i posao i organizacija je nešto iz čega bi Hrvatska mogla učiti i kada bismo se u mnogim javnim poslovima, ponašali na takav način bili bismo jači kao zemlja.Ta pobjeda nije pala s neba, ona nije slučajna, ona je rezultat rada, planiranja, koncentracije i inteligencije stotina i stotina tisuća ljudi, ali ne milijona ljudi, jer svi mi ostali koji u tome nismo sudjelovali smo dužni biti zahvalni, poginulima, ranjenima i njihovim obiteljima.Jer kao u mniogim ratovima odlučuje i prevagu čini malo dobrih i malo hrabrih ljudi. Drugi gladaju, komentiraju i na kraju ubiru plodove tuđega rada. Tako je bilo i tako će biti. To je što se tiče rata i odlučnosti.

Taj rat je počeo porazom, teškim mukama, prognanicima, i onimaa koji nisu imali dovoljno vjere i snage je izgledao kao poraz. U porazu prkos i otpor. I za to treba karakter uspravnost, snaga, vjera, ljudska vjera, religija za onog kome se pomaže, a u tome se nalazi najveći broj ljudi, i to je zdravo, plemenito, nikada nikoga nije naučilo ničem lošem nego dobrom.U tom ratu otpor je na početku izgledao kao uzaludan, a kasnije su se već počele vidjeti konture pobjede i uspjeha, kao na svakom velikom putu. I tu fazu Hrvatska je odživjela, ne samo odradila na moćan i veličanstven način. I došla je pobjeda, ne sama od sebe. Izvojštili su je, dobili su je, uzeli su je naši hrabri vojnici, njihovi zapovjednici u cijeloj Hrvatskoj, a ovdije u ovoj blizini , odakle puše vjetar sa Dinare na lokacijama kao što je Vještić gora, kao što je Antića glavica, gdje su živote ostavljali mladi Varaždinci, Međimurci, Dalmaatinci, pripadnici 7. gardijske brigade 4. splitske i skorO cijelo vrijeme mjesecima 126. domobranske sinjske pukovnije koja je tamo praktički živjela. I pobjeda je postignuta. I u toj pobjedi trebali smo biti velikodušniji i organiziraniji nego što smo bili, o tome je nešto govorio i premijer.

Nikada srećom nismo potonuli u ponor moralne katastrofe. A to se nekima u povijesti, nekim narodima i nacijama, njihovim vodstvima, događalo. Grešaka je bilo, bilo je zločina, koji su nas kasnije ne samo da su ljudski kršćanski loši, koštali su nas.
Sve te priče o zajedničkom zločinačkom poduhvatu koje ne trpe detaljniju racionalnu analizu, sve je to posljedica grešaka, nažalost koje smo napravili činjenjem, ali i ne činjenjem u prvim mjesecima nakon veličanstvene pobjede. Velika lekcija za nas, vjerujem ne za neki drugi rat, jer ne vjerujem u neki drugi rat, ali velika lekcija u ljudskom smislu, da paziš u svakom trenutku i da ti koncentracija, kada su državni poslovi u pitanju, nikada ne popušta. Hrvatska država je kasnije ispravila tu grešku ,ali nažalost jedan teret ostaje.

S lijeva: Boris Milošević podpredsjednik u Vladi Andreja Plenkovića za društvene djelatnosti i ljudska prava. Milošević je rekao da
je došlo vrijeme da se prekine spirala mržnje.

Zato posebno cijenim današnju nazočnost podpredsjednika Vlade i svog nekadašnjeg suradnika u mojoj Vladi prije šest, sedam, osam godina. Jer doći ovdje i slaviti, a ovo je proslava, ovo nije komemoracija, mi se ovdije radujemo i slavimo, svojim uspjesima, doći ovdje i pridružiti se Hrvatima u proslavi jednog datuma, to nije matematička linearna jednađba, to je arhitektura srca i duboko emocijonalno pitanje. I to nije mala stvar. U miru – to je četvrta etapa, četvrti element diktuma- u miru dobra vjera i dobra volja. Mi smo odmakli na svom putu, europska smo država, sve bolji i bolji smo u javnim poslovima i moramo biti još bolji i uzeti svaki euro. To mora biti u svakom ratu, u svakoj operaciji, svakoj ljudskoj borbi i nastojanju. Ne može uvijek svaki cilj biti ispunjen, ali te ciljeve treba postavljati visoko. Dolazim do hrvatsko srpskih odnosa.

Više od stotinu godina, još od početaka faktične pa i pravne Srbije i Beograda,ti odnosi su komplicirani. Bila je Jugoslavija koje više nikada neće biti. Na početku je jedina moguća brana hrvatskom narodu da ostane cijeli u jednoj državi, kako god se zvala, da ne bude raskomadan između talijana, mađara, budimpešte, karađorđevića, da budemo svi u jenoj državi. Jer mi smo prema duhu ustava država hrvatskog naroda. Izjalovio se taj napor vrlo brzo, bilo je sukoba, krvoprolića, bio je građanski rat 1941-1954, bila je agresija 1991. i nakon toga nikako da uđemo u fazu normalnih odnosa. U fazu odnosa u kojima će prevladavati poštovanje i konstruktivnost, kao da smo i dalje opterećeni stvarima koje su nas morile i koje su posljedica agresije iz 90.ih godina. Ja znam da govorim očima hrvata i kada kažem da je neki problem u politici koju Beograd danas vodi da će to biti tumačeno kao riječi hrvata i hrvatskog predsjednika, koji to radi maltene po službenoj dužnosti

.Ali mi smo tu. Naša dobra volja i dobra vjera postoji, želimo surađivati. Želimo raditi, želimo poslovati, želim znati da kada nam naši ljudi rade neki posao, u Srbiji i ako dođe do problema, da će taj sud biti nepristran, kao što će to biti i hrvatski sud, da uđemo u jednu dugu konstantu, u jednu novu paradigmu odnosa, jer odnosi tih dvaju naroda, ovdje u ovom dijelu Europe su jako važni. A umjesto da se natežemo i prepucavamo na način na koji se to katkad radi, nitko nam ne radi o glavi, drugi nas uopće ne primječuju. Ti odnosi moraju biti bolji, ja ću sa svoje strane dati sve što ja kao hrvatski predsjednik mogu i smijem dati, jer mi je zaštita hrvaatskog interesa i ustavotvornog poretka Prva, ali ću dati sve da to bude bolje. Na drugoj strani je da pokuša to isto. Vidim da i predsjednik Sabora i predsjednik Vlade o javnom poslu u ovom trenutku razmišljaju, a vjerujem i djeluju na isti način.
Dragi prijatelji, još jednom sretan Vam ovaj veliki dan. Ovih 25 godina je bilo sjajno veliko putovanje, a život mi je prije svega putovanje. I današnje riječi, današnja atmosfera m iprema riječima jednog velikog hrvatskog pjesnika, ponovno budi iskru oka: Živjela Hrvatska ko narod silna, ko sunce visoka." Završen govor predsjednika Milanovića!

Bio je to ne pripremljeni govor – bez čitanja- predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića u Kninu na gradskom Trgu 5. kolovoza 2020. povodom DANA POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI, DANA HRVATSKIH BRANITELJA,
I 25. OBLJETNICE VOJNO-REDARSTVENE OPERACIJE OLUJE.
(Margareta Zouhar Zec)

05.08.2020. u 20:32 • 0 Komentara • Print • # • ^

OSLOBAĐANJE KNINA - POČETAK OSLOBAĐANJA HRVATSKE

OLUJA JE KLJUČNA I ZA OSLOBAĐANJE BiH

Kralj Hrvatske i Dalmacije od 1075. do 1089. Zvonimir stolovao je u gradu Kninu.

U tijeku Domovinskog rata, Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati ujutro u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH. Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta za veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođen je Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.U prvim satima oslobodilačke operacije predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti .Pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će biti amnestirani prema hrvatskim zakonima. Stanovništvo srpske nacionalnosti koje nije sudjelovalo u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske predsjednik je pozvao da ostane kod svojih kuća i bez straha dočeka hrvatsku vlast. No samo rijetki su taj apel poslušali i ostali.
Ključni uspjeh operacije Oluja postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza 1995., kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili grad Knin koji je do tada bio središte i simbol srpske pobune. Na kninsku tvrđavu postavljena je 20 metara duga hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.
U vojno redarstvenoj akciji Oluja je sudjelovalo oko 200 000 pripadnika hrvatske vojske. U toj operaciji koja je trajala 84 sata ubijeno je 239 branitelja, dva branitelja smatraju se nestalima i danas, a 1430 ih je ranjeno .Akcijom Oluja oslobođeno je oko
10 500 kvadratnih kilometara Hrvatske što je bilo ključno za daljnji tijek oslobađanja Hrvatske, ali i veoma važno za lakše oslobađanje Bosne i Hercegovine. Dana 9. kolovoza cijeli 21. srpski korpus predao se Hrvatskim snagama i generalu Stipetiću. (mzz)

05.08.2020. u 13:01 • 0 Komentara • Print • # • ^

OLUJA JE NAŠ ZAGLAVNI KAMEN

DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI,
DAN HRVATSKIH BRANITELJA,
I 25. OBLJETNICA VOJNO-REDARSTVENE OPERACIJE OLUJA

Povodom 5. kolovoza, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja
potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved uputio je javnosti čestitku koju prenosim, a koja je objavljena na stranici Ministarstva hrvatskih branitelja

"Dragi hrvatski branitelji i članovi obitelji hrvatskih branitelja, cijenjeni članovi obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, poštovani državljani Republike Hrvatske, čestitam vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 25. obljetnicu VRO "Oluja".

Na današnji dan, prije 25 godina hrvatski narod pokazao je hrabrost, zajedništvo, odlučnost i snagu cijelom svijetu. Pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, oslobodili smo petinu do tada okupiranog hrvatskog teritorija i jasno poručili da hrvatski narod sam odlučuje o svojoj sudbini. Naša zastava na vrhu kninske tvrđave označila je ostvarenje povijesnog sna hrvatskog naroda – slobodnu Hrvatsku.

Za ovaj san ginuli su najhrabriji hrvatski sinovi. Upućujemo molitve 241 poginulom i nestalom hrvatskom branitelju u VRO Oluja i prisjećamo se svih poginulih i nestalih na dugom putu do konačnog mira. Odajemo počast i zahvalnost svim hrvatskim braniteljima, utemeljiteljima hrvatske državnosti, koji su uložili sebe za hrvatski narod i Domovinu.

Oluja je naš zaglavni kamen i vječni podsjetnik svim naraštajima Hrvata da nam slobodna Republika Hrvatska nije dana ni poklonjena, nego krvlju izborena i na ugaslim životima stvorena.

Budimo ponosni i dostojno proslavimo krunu svih naših pobjeda. Zajedništvo koje smo tada izgradili naša je snaga. Njegujmo ga za generacije kojima u nasljeđe ostavljamo slobodnu Domovinu i neka nam ono bude uporište i izvor snage u daljnjem radu" - piše u čestitki ministra i potpredsjednika Vlade RH Tome Medveda.

05.08.2020. u 07:21 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 04.08.2020.

PREDSJEDNIK MILANOVIĆ ODLIKOVAO RATNE ZAPOVJEDNIKE I POSTROJBE HVO

25.OBLJETNICA VOJNE AKCIJE OLUJE

Uoći proslave Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti te Dana branitelja, ali i 25. obljetnice vojno redarstvene operacije OLUJA , na Kninskoj tvrđavi 4. kolovoza predsjednik RH Zoran Milanović priredio je prijem za ratne zapovjednike, te odlikovao umirovljene časnike Hrvatske vojske i postrojbe HVO i specijalne policije.

Predsjednik RH Zoran Milanović je odlikovao Veleredom kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom umirovljene generale HV-a za izniman doprinos u stvaranju ratne strategije i vojne doktrine, zasluge u izgradnji Oružanih snaga te za osobite uspjehe u vođenju i zapovijedanju postrojbama Oružanih snaga Republike Hrvatske te odlikovanje Redom Nikole Šubića Zrinskog gardijskim brigadama HVO-a i Specijalnoj policiji MUP-a za iskazano junaštvo njihovih pripadnika u Domovinskom ratu.

Veleredom kralja Petra Krešimira IV s lentom i Danicom odlikovani su umirovljeni general-pukovnik Miljenko Crnjac, umirovljeni general-pukovnik Đuro Dečak, umirovljeni general-pukovnik Marijan Mareković, umirovljeni general-bojnik Rahim Ademi, umirovljeni general-bojnik Luka Džanko, umirovljeni general-bojnik Nojko Marinović, umirovljeni general-bojnik Damir Krstičević,koji je bio i ministar obrane u prethodnoj Vladi premijera Plenkovića, umirovljeni general-bojnik Vinko Vrbanac i umirovljeni brigadni general Ante Kotromanović, koji je bio ministar obrane u Vladi premijera Zorana Milanovića.

Redom Nikole Šubića Zrinskog predsjednik RH Zoran Milanović odlikovao je 1. gardijsku brigadu HVO-a Ante Bruno Bušić Livno, 2. gardijsku brigadu HVO-a Mostar, 3. gardijsku brigadu HVO-a Jastrebovi Vitez, 4. gardijsku brigadu HVO-a Sinovi Posavine i Specijalnu policiju MUP-a HR HB.
Predsjednik Milanović pritom je istakao: “ 25 godina nakon velike pobjede Hrvatske vojske u Domovinskom ratu vrijeme je da se okupimo, da budemo zajedno, da si još jednom ponovimo koliko su to velike stvari koje je mala grupa ljudi,malo dobrih ljudi učinila i postigla izlažući sebe, svoj život, svoju sigurnost u korist velikog broja ljudi, hrvatske nacije i hrvatske države.”

04.08.2020. u 23:43 • 0 Komentara • Print • # • ^

U PLANU - PREPOLOVITI BROJ LOKALNIH DUŽNOSNIKA

NA REDU JE OVRŠNI ZAKON

Dr. Ivan Malenica ministar pravosuđa i uprave gostovao je internet vezom u emisiji RTL Danas 3. kolovoza u kojoj je govorio o prioritetima u resoru pravosuđa i uprave.
Budući da je još uvijek u samoizolaciji zbog korona virusa virtualno je preuzeo Ministarstvo uprave i pravosuđa 24.srpnja i online vezom sudjelovao u nekoliko sastanaka.

"Svakako nam je trenutačno u području pravosuđa izazov normalno funkcioniranje sudova koji su oštećeni u potresima, isto tako i rad sudskih tijela koji je ograničen zbog epidemije koron avirusa pa ćemo u tom smislu kroz izmjene zakona o parničnom postupku osnažiti institut suđenja na daljinu i ubrzati sudske postupke.
U području uprave idemo prema izmjenama zakonskog okvira za smanjenje broja lokalnih dužnosnika, zakon o referendumu, sve ono što stoji u planu zakonodavnih aktivnosti. Prepolovio bi se broj lokalnih dužnosnika, mislim da je 634. Što se tiče Ovršnog zakona, on je prošao tri čitanja u Saboru, trebamo vidjeti što je u ta tri čitanja, koje su bile najveće kritike, najveće primjedbe i onda vidjeti u najkraćem roku što ćemo s tim Ovršnim zakonom" istakao je kao najvažnije u svojoj komunikaciji putem RTL televizije ministar koji u ovom mandatu Vlade premijera Plenkovića vodi i ministarstvo pravosuđa i ministarstvo uprave, dr. Ivan Malenica.

04.08.2020. u 04:27 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 02.08.2020.

SKLADIŠNI KAPACITETI ZA KRUMPIR

NATJEČAJ ZA POJEDINCE I PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE

Objavom Natječaja za provedbu Podmjere 4.1. »Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva« – provedba tipa operacije 4.1.1. »Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava« - ulaganja u skladišne kapacitete za krumpir, Ministarstvo poljoprivrede stavlja na raspolaganje 100 milijuna kuna proizvođačima krumpira za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje skladišnih kapaciteta za krumpir, kako bi im omogućilo daljnje poslovanje u skladu s važećim EU propisima.

Sukladno Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/989 države članice imaju obvezu oduzeti registracije sredstvima za zaštitu bilja koja sadrže klorprofam, regulator rasta za sprečavanje klijanja konzumnog krumpira tijekom skladištenja, najkasnije do 8. siječnja 2020. godine. Sve zalihe sredstava za zaštitu bilja koja sadrže klorprofam moraju se potrošiti i ukloniti s tržišta država članica do 8. listopada 2020. godine. Novonastalom situacijom hrvatski proizvođači merkantilnog krumpira našli su se u vrlo nepovoljnoj situaciji, s obzirom da na tržištu Republike Hrvatske trenutno ne postoji alternativa budući da je za zaštitu klijanja gomolja krumpira sukladno novim sredstvima za zaštitu bilja i novim tehnologijama primjene potrebno izgraditi nova, tehnički savršenija i bitno skuplja nepropusna skladišta. Sve to, kao i nabava pripadajuće opreme, predstavlja veliki financijski izdatak koji proizvođači merkantilnog krumpira ne mogu osigurati bez pomoći države.
Korisnici su pravne i fizičke osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika kao i proizvođačke organizacije. Intenzitet potpore iznosi do 50 % prihvatljivih troškova projekta uz mogućnost uvećanja za dodatnih 20 % za ulaganja koja provode mladi poljoprivrednici ili za ulaganja koja se odvijaju u planinskom području, području sa značajnim prirodnim ograničenjima ili ostalim područjima s posebnim ograničenjima ili za zajedničke projekte (uključuje i projekte koje provode zadruge ili proizvođačke organizacije), odnosno najveći intenzitet potpore po projektu iznosi do 70 %.
Najveći iznos potpore je 500.000,00 EUR-a, odnosno za zajedničke projekte 1.000.000,00 EUR-a.

Prijave na natječaj podnijeti od 24. kolovoza do 23. listopada 2020. Detalji na linku :
https://www.apprrr.hr/podmjera-4-1-potpora-za-ulaganja-u-poljoprivredna-gospodarstva/

02.08.2020. u 23:50 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 01.08.2020.

ŠEST UGOVORA ZA ŠIROKOPOJASNI Internet

270,6 MILIJUNA KUNA BESPOVRATNIH SREDSTAVA

Ministrica Regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak 31. srpnja uručila je predstavnicima gradova i općina ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru poziva „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ ukupne vrijednosti 270,6 milijuna kuna
Riječ je o pozivu kojim se povećava nacionalna pokrivenost pristupnih internet mreža sljedeće generacije (NGA) ulaganjem u područja bez širokopojasne infrastrukture i bez dovoljnog tržišnog interesa. U okviru ovog poziva zaprimljena je 21 prijava ukupne vrijednosti 668,82 milijuna kn za koje je SAFU proveo provjeru prihvatljivosti projekta i aktivnosti te se očekuje skoro potpisivanje svih preostalih ugovora.
Ministrica je uručila ugovore vrijedne 270,6 milijuna kuna za šest projekata, a njihovom realizacijom omogućiti će se stanovnicima i poslovnim subjektima iz udaljenih, rjeđe naseljenih i slabije razvijenih područja Republike Hrvatske uvjeti kakvi su dostupni u urbanim i najrazvijenijim područjima. Uručeni ugovori su slijedeći:

A1 HRVATSKA, Plan razvoja infrastrukture širokopojasnog internet pristupa u Gradu Solinu, 7.499.198,50 kn
A1 HRVATSKA, Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Ivanić-Grada, 36.049.669,06 kn
A1 HRVATSKA, Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Kaštela, 51.561.847,93 kn
GRAD GOSPIĆ, Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa za područje grada Gospića, grada Otočca i općine Plitvička Jezera, 75.091.365,14 kn
OPĆINA SUKOŠAN, Razvoj širokopojasne infrastrukture na podruju Općina Galovac, Sukošan, Sveti Filip i Jakov i Škabrnja, 35.798.265,63 kn
OPĆINA DONJA VOĆA, Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na području konzorcija Donja Voća, 64.570.269,81 kn

U ime korisnika ministrici Nataši Tramišak, državnim tajnicima i ravnatelju SAFU-a Tomislavu Petricu zahvalio se načelnik općine Sukošan Ante Martinac i izrazio zadovoljstvo koordinacije i sinergije svih sudionika, radi poboljšanja kvalitete života u svim područjima koje će donijeti priključak na širokopojasni Internet.
Tomislav Petric, ravnatelj SAFU-a izrazio je zadovoljstvo što može prisustvovati svečanom uručivanju ugovora za ovih 6 projekata te rekao „Odradili smo evaluaciju projekta „Primarna mreža“ na koju će se ovi svi manji projekti nadovezati i u budućnosti ići u smjeru digitalizacije. Svi financirani projekti imaju naglasak na digitalizaciji, kao što su E-usluge, E-škole, E-gospodarstvo, jer bez ovog djela infrastrukture ne možemo postići rezultate koje očekujemo.“

Ministrica Nataša Tramišak izrazila je važnost razvoja infrastrukture internet širokopojasnog pristupa kako za ministarstvo i korisnike, tako i za državu.
„Kao što i znate u samom programu Vlade RH, stavljen je jasan fokus i važnost na digitalizaciju. Korištenje sredstava EU treba biti upravo u tom smjeru, kako bismo i na taj način napravili digitalnu transformaciju, ali i potaknuli rast i razvoj gospodarstva svih dijelova Hrvatske“ rekla je Tramišak.

01.08.2020. u 08:00 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.