AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

srijeda, 30.09.2020.

ZA OTPLATU DUGA VELEDROGERIJAMA POTREBNO SUSTAVNO RIJEŠENJE

BEZ NOVOG OPTEREĆENJA ZA GRAĐANE

Nakon sastanka užeg kabineta Vlade RH 29.rujna, ministar zdravstva prof .dr. Vili Beroš najavio je sastanak predstavnika veledrogerija s predstavnicima Ministarstva financija.
Veledrogerije su prošloga tjedna upozorile Vladu RH kako je unatoč izvanrednoj uplati od 500 milijuna kuna sanacijskih sredstava u mjesecu srpnju ove godine, dug bolnica ponovno premašio četiri milijarde kuna. Dug raste mjesečno za više od 220 milijuna kuna.
"Dug postoji, on je generiran mnogo ranije i prenosi se iz godine u godinu. Dva puta smo ove godine razgovarali o vraćanju dijela duga. U razgovore je potrebno uključiti Ministarstvo financija, ali ono što sam obećao ministru financija i predsjedniku Vlade, jest da ćemo unutar zdravstvenog sustava razmotriti opcije koje će dovesti do racionalizacije poslovanja i financijski održivog sustava. S obzirom na ulaganja u zdravstveni sustav po stanovniku, građanima se nudi izuzetno kvalitetna zdravstvena zaštita i širok opseg prava koji se neće smanjivati, ali treba naći model koji će omogućiti financijski održiv zdravstveni sustav ", rekao je ministar zdravstva prof. dr. Vili Beroš. Pojasnio je podsjetivši "Da je to lako učiniti već bi se pronašao model podmirivanja duga mnogo ranije, ali mislim da je odgovor u reorganizaciji samog sustava. Imamo bolnički sustav koji je naslijeđen iz prošlih vremena i odraz je drugačijeg načina liječenja. Međutim moderna medicina postaje nešto drugo jer se mijenja način liječenja i vrijeme boravka bolesnika u bolnicama. Imamo dnevne bolnice, dnevne kirurgije i potrebno je prilagoditi se i ubrzati te promjene, koje su započele ali ne provode se dovoljno brzo".
Ministar zdravstva prof. dr. Beroš je rekao kako Vlada u ovom trenutku ne razmišlja povećavati financijsko opterećenje građana, već naći rješenja koja će sustav učiniti financijski održivim.

utorak, 29.09.2020.

MILOŠEVIĆ ZADOVOLJAN DOGAĐAJEM KOMEMORACIJE

PORUKE ZAJEDNIČKOG POŠTOVANJA I NAJAVA BOLJEG ŽIVOTA

Još istoga dana kada je komemoracija u Varivodama održana, podpredsjednik Boris Milošević putem medija iskazao je zadovoljstvo događajem te rekao kako je važno da je u Varivode došao predsjednik Vlade RH Andrej Plenković :"Predsjednik Vlade je prvi put poslao snažne poruke, iskazao žaljenje i poslao poruku da se otvori dijalog o temama koje su teške i opterećuju naše društvo i dijele naše dvije zajednice. Ohrabrujuće je bilo što su i premijer Plenković i Milorad Pupovac u svojim govorima spomenuli stradanje Hrvata i važnost da se žrtve ne dijele i da im se treba odati zajedničko poštovanje", rekao je Boris Milošević predstavnik srpske nacionaalne manjine, podpredsjednik u Vladi RH za društvene djelatnosti i ljudska prava.
"Čekanje pravde je veliki problem i nakon 25 godina, teško je očekivati da će se pronaći počinitelj i novi dokazi", nastavio je podpredsjednik Milošević. "Ono što je dobro je da zajednički komemoriramo, da šaljemo dobre poruke i benefiti toga su da imamo društvo dijaloga i tolerancije, imamo relaksaciju u društvu, što je važno, no relaksacija nije dovoljna, već je važno graditi ono od čega će ljudi moći živjeti. O tome razgovaramo. I danas je premijer u svom govoru najavio projekt Dalmatinske zagore. Razgovaramo i o dovršetku elektrifikacije, o dovođenju vode u neka sela, ali razgovaramo i o nekim značajnim političkim pitanjima", rekao je.
Potpredsjednik u Vladi RH Milošević očekuje da će do kraja mandata ti razgovori dovesti do plodova, da ljudi mogu živjeti bolje. Milošević je istaknuo kako pozdrav "Za dom spremni” ne bi trebao biti prihvaćen u društvu i ne bi trebao opterećivati i dijeliti modernu Republiku Hrvatsku.

PREMIJER RH NA KOMEMORACIJI U VARIVODAMA

OŽILJAK NA OBRAMBENI KARAKTER DOMOVINSKOG RATA!

U selu Varivodama kod Knina 28. rujna je održan komemorativni skup političkog značenja za devetero mještana srpske nacionalnosti ubijenih od strane hrvatskih počinitelja na isti datum 1995. vjerojatno iz osvete, i to mjesec i pol dana nakon redarstvene akcije Oluje. Na komemoraciji su bili premijer RH Andrej Plenković, potpredsjednik iz Vlade RH Boris Milošević, ministar pravosuđa i uprave dr. Ivan Malenica, Milorad Pupovac predsjednik Srpskog narodnog vijeća, te izaslanik predsjednika Republike Srbije Veran Matić.
Podsjećam, nakon što je podpredsjednik RH za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević kao predstavnik srpske nacionaalne manjine bio u Kninu na obilježavanju vojno redarstvene akcije Oluje rekavši da je vrijeme da se prekine spirala mržnje između dvaju naroda Srba i Hrvata, premijer RH je preuzeo obvezu uveličati komemoraciju u Varivodama svojim prisustvom, odakle je poslao važne političke poruke o pomirenju dvaju naroda i suživotu.
U svom govoru premijer RH, izrazio je duboko žaljenje zbog teškog zločina počinjenog prije 25 godina. Izrazio je sućut članovima obitelji, čije živote, istaknuo je, hrvatska država nažalost nije uspjela zaštititi. "Uvjeren sam da svi zajedno, s obnovljenim povjerenjem u hrvatske institucije, možemo graditi bolju i uspješniju Hrvatsku, koja će biti najveće priznanje svim nedužnim žrtvama", naglasio je.
U svom govoru povodom komemoracije nevinim mještanima srpske nacionalnposti premijer RH Andrej Plenković rekao je slijedeće:

Prije 25 godina, mjesec i pol dana nakon dovršetka vojno-redarstvene operacije Oluja, kojom je oslobođen velik dio Hrvatske i praktički završen Domovinski rat, ovdje u Varivodama počinjen je težak zločin protiv nevinih i nemoćnih ljudi.

U tom je zločinu na svojim kućnim pragovima vatrenim oružjem okrutno pobijeno devet civila srpske nacionalnosti, vaših sumještana i članova obitelji, i to usprkos tome što na tom području više nije bilo nikakvih ratnih djelovanja.

Kao predsjednik hrvatske Vlade, duboko žalim zbog toga, te Vam u ime Vlade RH ovdje izražavam sućut za članove vaših obitelji čije živote hrvatska država nažalost nije uspjela zaštititi.

ponedjeljak, 28.09.2020.

SASTANAK GOSPODARSTVENIKA U HGK

POTREBA ZA JEDNOSTAVNIJOM I MODERNIJOM REGULATIVOM

Prema informacijama iz HGK, izmjene Zakona o radu bile su glavna tema rasprave na sastanku ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Aladrovića s 35 predstavnika gospodarstva održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na sastanku je rekao „Treba nam jednostavnija i modernija regulativa. To se prije svega odnosi na odredbe o obavljanju posla na izdvojenom mjestu rada, rada od kuće te na otkazivanje ugovora o radu. Jedna od gorućih tema za poduzetnike su i potpore za očuvanje radnih mjesta. Po tom pitanju tvrtke traže kriterije koji bi uvažili specifičnosti pojedinih sektora. Razgovarat ćemo i o uvođenju modela zaposlenika na čekanju kao i o osnivanju fonda za isplatu dodatka na plaću na osnovi posebnih uvjeta rada. Gospodarstvo je uzdrmano, ali svjesni smo da je situacija teška i s druge strane, zato smo danas tu, da dođemo do kvalitetnog kompromisa i da zajednički guramo gospodarstvo naprijed. Posebnu pažnju u prilagodbi mjera treba obratiti na prerađivačku industriju“- rekao je. Naveo je kako je Hrvatska, zahvaljujući poduzetim mjerama, izgubila svega 18.000 radnih mjesta zbog pandemije koronavirusa, no smatra da je potrebna dodatna pomoć za prerađivačku i tekstilnu industriju.
". Očito da su mjere urodile plodom, no želimo da se pomogne svima kojima je pomoć potrebna", rekao je Burilović.
Kada se radi o državnim potporama poduzetnici, između žele da se definira rok njihove daljnje dodjele kako bi se smanjila neizvjesnost u poslovanju te da se u novi paket produženih mjera za očuvanje radnih mjesta uključe svi poslovni subjekti (bez obzira na NKD) koji imaju pad prihoda veći od 70% u odnosu na isti kvartal ili polugodište prošle godine. Gospodarstvenici također traže i da se omogući veći fond sati prekovremenoga rada, fleksibilizaciju dopunskog rada i u skladu s time regulaciju dnevnog i tjednog odmora te uvođenje tzv. "Malog posla" po uzoru na praksu Njemačke i Velike Britanije.
Ministar JosipAladrović predstavnicima gospodarstva je predstavio izmjene koje je Ministarstvo rada donijelo do sada i rekao da sadašnje mjere za očuvanje radnih mjesta koje su donesene do kraja godine, nisu u planu promjena, ali da su u ministarstvu spremni saslušati poduzetnike i uzeti u obzir njihove argumente i objektivne probleme. "Cilj nam je vidjeti što gospodarstvenici očekuju, gdje vide priliku za brži oporavak. Od početka smo u kontaktu i uvjeren sam da ćemo imati plodan dijalog. Želimo čuti i vaše razmišljanje o minimalnoj plaći koju moramo definirati do kraja listopada i koja može negativno utjecati na rad nekih industrija, ali moramo voditi računa o socijalnoj komponenti“ te da poduzetnici u cijeloj priči moraju biti svjesni i ograničenja državnog proračuna – rekao je ministar Aladrović
Predsjednik upravnog odbora križevačkog KTC-a Ivan Katavić izjavio je kako očekuje od ministra da prezentira kako misli zakonski regulirati rad trgovina nedjeljom te je opovrgnuo nagađanja da bi neradna nedjelja prouzročila otpuštanje 23.000 radnika i pad BDP-a. Tu je tvrdnju argumentirao velikom potražnjom za trgovcima na tržištu rada, te istaknuo da KTC otkada ne radi nedjeljom posluje s većom dobiti. Rekao je kako KTCod početka godine ne radi nedjeljom i blagdanima te su od tada u plusu 5 posto, odnosno više od 40 milijuna kuna, što se tiče prometa.
"I trgovci trebaju imati taj jedan dan slobodan i neka to bude nedjelja", rekao je Katavić i pozivao Vladu da "iskoristi sadašnje stanje i regulira to pitanje".Ustvrdio je i da je 97 posto domaćih trgovaca za takvo rješenje, no protiv njega su vlasnici stranih trgovačkih lanaca te smatra da do konsenzusa vjerojatno neće doći neće doći."Stranci nisu došli u Hrvatsku da bi zaposlenicima bilo bolje, već da ostvare što veću dobit i odnesu je van. To država treba prepoznati i ne smije se ravnati samo prema stranim trgovcima", rekao je Katavić.
Darko Vukadinović, predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa HGK, je rekao da prometni sektor godinama ima veliku migraciju radne snage i da nedostaje vozača. ". Fleksibilizacija je potrebna, ali uz zadržavanje socijalne note. Naš sektor je već neformalno dosta liberalizira. „Rekao je da je beneficirani radni staž atavizam, jer se za godinu rada plaćaju doprinosi za 14 mjeseci. Uvjeti rada su se značajno promijenili na bolje i to bi trebalo ukinuti, a ta bi sredstva usmjerili direktno na vozače. Konkretno, kod nas tu pričamo o iznosu od 600 tisuća kuna, odnosno 4 tisuće kuna po radniku", rekao je Vukadinović. Ministar Aladrović je na to rekao da se kroz mirovinsku reformu studijom medicine rada utvrdili da se nije baš toliko promijenilo i da bi vozači trebali imati model od 15 uplata za 12 mjeseci, ali se išlo na 14.
Predsjednik Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK Davor Sabolić i direktor Čateksa d.d. skrenuo je pažnju na specifičnost sektora koji je radno intenzivan, s jakim sindikatom i zapošljava prvenstveno stariju žensku radnu snagu. Rekao je da je stopa bolovanja visoka pa traži da to ne ide na teret tvrtki, da se moraju djelatnice stalno mijenjati, a da bi to mogli treba im fleksibilan Zakon o radu.“ Ne možemo financijski podnijeti smanjivanje broja radnika zbog dugih otkaznih rokova i otpremnina. S minimalnom plaćom će biti problema i otpuštanja pa i tu tražimo kompenzacijske mjere", naglasio je Sabolić.
Ministar Aladrović je na to rekao da je smisao liberalizacije da se smanji administrativno opterećenje koje može ugroziti poslovanje, a što će sve izaći iz pregovora vidjet ćemo, ali idemo u tom smjeru jer moramo biti mala i agilna ekonomija“

subota, 26.09.2020.

KRAJ NAJDULJEG STEČAJA

RADNICE KONFEKCIJE “Revije” JOŠ POTRAŽUJU SVOJE PLAĆE

Na šibenskom Trgovačkom sudu zaključen je 24. rujna stečaj tvrtke Revije nakon gotovo 20 godina. Završetak najduljeg stečaja u Hrvatskoj trajalo je manje od jedne minute.Stečajni upravitelj Ivan Rude nije se pojavio na završnom ročištu.
Bivša radnica Jadranka Košarić rekla je da nitko nije progovorio samo je sutkinja zatvorila stečaj. „Ni minutu nije sve skupa trajalo. Mi nismo imali pravo ni progovoriti. Sada je pitanje kako i kuda. Od premijera Andreja Plenkovića ćemo tražiti da nas primi, da nam daju bar naše plaće“ rekla je bivša radnica Jadranka Košarić nakon završenog stečaja ispred Trgovačkog suda
Podsjetimo, kompletnu imovinu Revije - pogon i upravnu zgradu u Bilicama s nekretninama i pokretninama u rujnu 2019. godine preuzela je država,odnosno Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, na temelju 65 milijuna kuna tražbina.
Bivšim radnicama sud je priznao 13,5 milijuna kuna na temelju plaća i otpremnina, a jedina isplata bila je prije više od šest godina, kada su dobile 3,3 milijuna kuna nakon prosvjeda u Šibeniku.
Ukupno 326 bivših radnica nekada čuvene konfekcijske kuće "Revije" još potražuje 9,7 milijuna kuna za plaće i otpremnine. Njih desetak nakon ročišta okupilo se ispred suda u Šibeniku, gdje su rekle da se osjećaju razočarano i izigrano.Bivša radnica Radojka Pekas rekla je da zaključen postupak ne znači kraj njihove borbe.
„ Idemo dalje. Nikada nismo odustale. Bile smo na svakom ročištu, borile smo se za svoja prava, a nismo ga dobile. Nećemo odustati. Najprije idemo u Vladu, najavit ćemo se premijeru i ministru Horvatu, a ako ne uspijemo, idemo dalje, idemo van, idemo u Strasbourg, izjavila je bivša djetanica Radojka Pekas, a prenio HRT.
Zamoljena za komentira to što je stečajni upravitelj Ivan Rude nakon završenog stečaja dobio nagradu od 630.000 kuna bruto, a radnice ni lipe, Pekas je rekla „ On to nije zaslužio jer nas nije dobro vodio i sramota je što danas nije došao. Što se boji nas? Zašto nije došao? Nas sada nitko ne vidi. Ne vidi nas ni župan Pauk. On je dolazio u Reviju i obećavao. Pratim i Sabor samo zbog Revije i nikada u 20 godina nijedan saborski zastupnik se nije digao i rekao "e ljudi, pa te žene su stvarno zaslužile svoju plaću“, rekla je Pekas.
Pravni zastupnik radnica i predstavnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Vedran Uranija je rekao da „ nakon ekspresnog završetka stečajnog postupka na ročištu koje je trajalo pola minute, a to sam prvi put u karijeri doživio, ovdje bitka za radnička prava bivših radnica Revije ne prestaje. Stečaj je vođen katastrofalno. Prije šest godina, zahvaljujući sindikatu koji je organizirao prosvjed, radnice su dobile 3,3 milijuna kuna. Nakon toga bilo je kvalitetnih ponuda za kupnju koje je stečajni upravitelj odbijao. Činjenica je da ostaje još 9,7 milijuna kuna potraživanja. Nadležni su rekli da se čeka završetak postupka. Sada je postupak dovršen. Sada apeliramo na premijera Plenkovića i ministra Horvata da imaju socijalnu osjetljivost jer jedino ispravno i pošteno bilo bi da država ustupi dio potraživanja bivšim radnicama “- rekao je Vedran Uranija.

petak, 25.09.2020.

MATICA HRVATSKA - ZNANSTVENI ČLANAK dr. RAOSA

NA KRK JE PAO METEORIT

Objavljujem znanstveni tekst dr. Nenada Raosa iz Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske ( napominjem, bez ikakve moje novinarske intervencije u tekst i naslov). Zašto? Zato što se članovi raznih Odjela sada u vremenima korone ne mogu fizički sastajati u Matici. Naime gospoda koja su članovi Matice hrvatske u velikoj su većini visoke životne dobi, te ulaze u rizičnu skupinu zdravstveno osjetljivih osoba na korona virus, pa se zato ne održavaju predavanja znanstvenih Odjela.
Osim toga članica sam Matice hrvatske već nekoliko godina i na ovaj način iIskazujem medijsku kolegijalnost članstvu, objavom znanstvenog članka dr.Nenada Raosa zajedno s pripadajučim grafikama i fotografijama koje je dr. Raos odabrao..


"Dugo je vremena 1200 metara širok i 200 metara dubok Berringerov krater u Arizoni bio jedini poznati meteoritski krater na Zemlji. Kažem „jedini poznati“ jer ne treba biti stručnjak, dapače uopće ne treba biti stručnjak, nego samo čovjek s nešto zdrava razuma, pa zaključiti da je na Zemlju tijekom njezine više od četiri milijarde godina duge geološke povijesti moralo pasti mnogo velikih nebeskih tijela i na njoj ostaviti tragove. Treba samo pogledati površinu Mjeseca! I bi Zemlja morala tako izgledati. Štoviše, morala bi izgledati i gore, u kozmetičkom smislu, jer Zemlja je veće nebesko tijelo od Mjeseca, pa zbog veće gravitacije mora privlačiti i više meteorita. No gdje su krateri?
Jasno je - Zemlja je geološki živa, a Mjesec mrtav. Uz eroziju vodom, vjetrom i ledom, na Zemlji postoji i tektonika ploča koja obnavlja njezinu površinu. Stoga je meteoritske kratere vrlo teško pronaći, pa je i onaj divovski krater u Meksičkom zaljevu, krater Chicxulub ,koji se povezuje s izumiranjem dionosaura prije 65 milijuna godina, otkriven tek sredinom prošloga stoljeća.
Do danas je otkriveno mnogo velikih meteoritskih kratera: samo ih u Europi ima 41. A u Hrvatskoj?

ŠESTI DANA OD OTKRIĆA KRIMINALA U JANAF-u

IMENOVAN NOVI v.d. UPRAVE

Mr.sc. Stjepan Adanić koji je u Upravi JANAF-a od veljače ove godine, imenovan je 24. rujna na sjednici Vlade na mjesto predsjednika Uprave v.d. JANAF-a, umjesto Dragana Kovačevića koji je u istražnom zatvoru radi primitka mita od 1,9 milijuna kuna, sve dok redovnim natječajem ne bude izabran predsjednik Uprave JANAF-a.
Mr.Stjepan Adanić bio je jedan od HDZovih kandidata za mjesto europarlamentarnog zastupnika na izborima u Hrvatskoj prošle godine.
Adanić je rođen 1959. godine u Loboru, diplomirao je 1983. na Fakultetu političkih znanosti
u Zagrebu, a 2012. godine završio postdiplomski studij iz Nacionalne sigurnosti.
Od 2007-2011. tajnik je u Ministarstvu hrvatskih branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti a početkom devedesetih i pomoćnik ministra obrane RH.
Gradonačelnik grada Varaždina je 1990. do 92. godine .Predsjednik je Kriznog štaba 1991. godine šef, vojnog kabineta Franje Tuđmana i glavni pregovarač RH o odlasku JNA iz Zagreba i RH-a. Bio je glavni pregovarač o razmjenama ratnih zarobljenika iz srbijanskih koncentracijskih logora, o čemu je napisao i objavio knjigu.
Mr. Adanić je osnivač HDZ-a na sjeverozapadu Hrvatske i hrvatski branitelj. Ima čin brigadnog generala HV-a.

četvrtak, 24.09.2020.

PREMIJER TREBA MIJENJATI BIROKRATSKO POŠTENJE

BLAMAŽA ZBOG ZAKONA KOJI NE OBVEZUJU

Hrvatski premijer Andrej Plenković je u genezi svojih shvaćanja diplomat koji poštuje birokratska pravila što pokazuje sada u velikoj krizi događaja s uhićenim osobama koje su ušle u kriminalne radnje s novcem, a svi su vezi s JANAF-om velikom tvrtkom Jadranskog naftovoda koja posluje u sustavu transporta nafte za domaće i inozemne korisnike, koja je čimbenik sigurnosti opskrbe rafinerija u šest država jugoistočne i srednje Europe te je u ovom vremenu prepoznata i kao strateški naftovod Europske unije kroz projekt PCI od zajedničkog interesa pod imenom Naftovodi JANAF-Adria. U zajedničkoj akciji policije i Uskoka koja je vezana uz malverzacije novca u državnoj tvrtki JANAF je 18. rujna provedena policijska akcija u kojoj je uhićen šef Uprave Janafa Dragan Kovačević koji je prema dostupnim informacijama koje emitiraju mediji primio 1,9 milijuna kuna mita. Bio je prethodno obavješten, od nekoga, da će biti uhićen, te je mobitele bacio u rijeku Savu, ali su mobitele, javna je informacija, ronioci izronili i objavljeno je da njihov sadržaj informacija nije oštećen. Radi nezakonitih poslova uhićen je i Krešo Petek, vlasnik tvrtke Elektrocentar iz Ivanić-Grada, ukupno 11 osoba.
Na pitanje novinara za mišljenje o događanjima oko uhićenja vezana za JANAF premijer Plenković proteklih dana nije imao državnički stav a u srijedu 23. rujna izjavio da „veliki broj pravnih stručnjaka, ustavni stručnjaci, stručnjaci kaznenog prava do samog DORH, koji je dao priopćenje vrlo jasno su rekli , ako traju neki izvidi, temeljem naših zakona o tome zna samo DORH, dakle USKOK i samo policija. O tome nema što znati u fazi izvida izvršna vlast pa ni ministar ni premijer.“

MILANOVIĆEVE PRIMJEDBE
Predsjednik RH Zoran Milanović je izjavio da premijer mora biti čuvar državnih tajni i da ne smije biti informiranije osobe u državi od njega, da se ovo u demokraciji ne smije događati te pita tko upravlja državom, ako ne premijer, te objašnjava da stanje šutnje od strane premijera o uhićenjima u JANAFU ide na njegovu premijersku štetu, da građane premijer ostavlja u dilemi tko vlada ovom državom, kao i da to ide na štetu ugleda RH. Predsjednik Milanović također navodi da premijera oni koji su trebali nisu obavijestili o događanju. „ On je u situaciji u koju je doveden neznanjem ili glupošću svojih suradnika”, rekao je Milanović. Potvrda tome je i ponovno imenovanje Kovačevića na mjesto šefa Uprave JANAF- a dva dana nakon njegova uhićenja. Taj koji je u istražnom zatvoru imenovan je ponovo na staru funkciju. Vladin način rada ukazuje na veliki propust.
Činjenica je da premijer hrvatske Vlade, nema članove Vlade samo zato da bi odrađivali redovne sastanke Vlade, ili zajedničke događaje za javnost, već da bi ovako značajne događaje, kada se radi o bilo kakvim sumnjama na kriminal osoba u državnim tvrtkama, to priopćili premijeru.
Zar ravnatelj policije, ministar policije, bivši ministar gospodarstva, kao i sadašnji ministar gospodarstva koji je rekao da Kovačevića poznaje od 2013. ništa važno nisu znali, za što bi po važnosti svoje funkcije smatrali da treba znati premijer, prije nego što sazna široka javnost putem medija, i to ne samo Hrvatske, već i europskih zemalja. JANAF je prevelik u svom poslovanju da bi ostao ograničen samo na informacije u Hrvatskoj.
Kako je moguće da osobe u hrvatskom političkom miljeu nemaju svijest o svojoj odgovornosti na funkcijama na koje su imenovani? Uz događanja s JANAF-om spominje se Kovačevićev Klub u kome je – informacija je iz medija - i transferiran novac zbog kog je šef Uprave JANAF-a uhićen, iako ne odmah, već naknadno. Tu su se događale zabave, dovođene su žene, a posjećivali su ga neki hrvatski ministri. No takva je atmosfera primjerenija kriminalcima nego političkim osobama koje upravljaju i vode državne poslove a članovi su Vlade. Što je to u ljudima da izgube svijest o sebi i poslovima koji su im povjereni? Zašto ljudi žele novac u milijunima kuna , a imaju samo jedan život, a život bez ikakve potvrde i garancije da će živjeti dovoljno dugo da uživaju u svemu što im takve količine novca mogu pružiti? I uz akademsku diplomu ti su ljudi bez potrebne inteligencije..
I dok posljednjih pet dana nove informacije o aferi JANAF dnevno dolaze u javnost, posljednja je da je u kući u Samobru koja se pripisuje Kovačeviću, policija pronašla više milijuna kuna.

OZAKONITI ŠTO PRIJE
Ako već ne želi po važnosti svoje funkcije biti informiran, premijer Plenković još danas mora zatražiti da se ozakoni njegovo pravo da zna, da mu se kaže i da ga se informira od strane ministara, od USKOKA, PNUSKOKA I DORHA o svakoj sumnji na kriminal, te o važnim fazama istrage i to u svim državnim tvrtkama, i svim velikim privatnim tvrtkama.
Imena svih državnik tvrtki, kao i velikih privatnih tvrtki, bez obzira što postoji mišljenje da su privatne tvrke- privatne, jer te privatne tvrtke zapošljavaju djelatnike koji imaju svoje obitelji i planiraju svoju budućnost, trebaju još danas doći da premijerov stol, zajedno sa imenima svih koji su dužni po odgovornosti obavljanja svojih funkcija, izvijestiti premijera o događanjima koji nadilaze informacije o normalnom stanju i normalnom odvijanju poslova u tvrtkama. Novog predsjednika Uprave JANAFA- treba izabrati što prije, ali radi ovog događaja na trajanje od šest mjeseci, a produžetke definirati Zakonom. Višegodišnji izbor pruža sigurnost koja se negativno reflektira na obavljanje dužnosti.

Premijer ne smije biti puki čitatelj kriminalnih vijesti u državnim tvrtkama. U ovoj aferi koja šteti i državi i premijeru Plenkoviću kao osobi i njegovu dignitetu , zbog njegova inferiornog stava prema informaciji koje on nema, nitko iz miljea ministara nije obvezan snositi odgovornost. Ovakva atmosfera gdje mediji i novinari znaju više nego što zna premijer je loša za stanje u državi. Dojam je da premijer ne želi sudjelovati u osudi i suzbijanju
kriminala državnog službenika.
Margareta Zouhar Zec

srijeda, 23.09.2020.

PRIJAVA ZA KREIRANJE BAZE PROJEKATA

PRIJAVE SU OTVORENE DO 30. RUJNA

Prema informacijama sa stranice Ministarstva poljoprivrede, ministarstvo je započelo proces izrade strateških dokumenata koji će biti osnova za financiranje projekata i programa u sektorima iz svog djelokruga.
U završnoj fazi izrade su nacionalne strategije razvoja poljoprivrede i akvakulture. Za slijedeće programsko razdoblje priprema se Strateški plan za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike, te Operativni program za provedbu Zajedničke ribarstvene politike.
S ciljem što kvalitetnije pripreme programskih dokumenata, strategija i planova, te mogućnosti planiranja konkretnih mjera koje će u narednom periodu imati mogućnost prijave za financirane iz EU fondova i to u Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za jamstva u poljoprivredi, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, Mehanizam za oporavak i otpornost itd. i nacionalnog proračuna.
Popunjavanjem upitnika koji je na linku stvara se baze projekata.

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScvEuEc1hZAtKgL3dX3ba3j_R0M--oCqXIpDWvPKMiPR0cx_w/viewform


Prijave projekata za kreiranje baze projekta za financiranje iz EU fondova otvorene su do 30. rujna 2020. godine i dostavljaju se putem gornjeg Google obrasca. Od početka rujna prijavljeno je više od 600 projekata ukupne vrijednosti 1,15 milijardi kuna.
Više od polovine projekata je već u nekoj fazi pripremljenosti za realizaciju, od kojih 130 projekata ima ishodovane akte o pravima gradnje i druge potrebne dozvole, a 105 projekata ima izrađenu projektno-tehničku dokumentaciju. Također, gotovo dvije trećine projekata se odnosi na sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja, u najvećoj mjeri s ciljem obnove ruralnog gospodarstva i unapređenja uvjeta života u ruralnim područjima.

NJEMAČKI MINISTAR PLANIRA MREŽU SUPER BRZIH I NOĆNIH VLAKOVA

LINIJA MEĐU EUROPSKIM GRADOVIMA DO 2025.

Novinska agencija Hina je 22.rujna objavila da je Njemački ministar prometa Andreas Scheuer predstavio u Berlinu plan o mreži superbrzih željezničkih linija među europskim gradovima, čiju bi uspostavu financijski trebala poduprijeti i Europska unija.
Scheuer bi zapravo oživio "Trans-Europ-Express", predlažući da se kombinacijom superbrzih i noćnih vlakova ponovo otvori željeznička veza među velikim gradovima u zapadnoj Europi, zatvorena 1987. godine, piše Die Zeit.
U prvoj fazi „Trans-Europ-Express“ (TEE) povezao bi Berlin i Barcelonu preko Lyona, uz predviđeno trajanje putovanja od 13 sati. Mreža bi uključivala i izravne veze između Amsterdama i Rima, te između Pariza i Varšave.
Prva faza plana ne bi zahtijevala značajna poboljšanja infrastrukture.
Druga faza povezala bi južnu Njemačku s odredištima u istočnoj i južnoj Europi i sa skandinavskim gradovima, a uključivala bi dovršetak velikih željezničkih projekata, kazao je njemački ministar.
Naveo je primjere projekta gradnje željezničkog čvorišta Stuttgart 21, gradnju tunela ispod Baltičkog mora koji bi povezao Njemačku i Dansku i tunela Brenner Base u Alpama, na granici Austrije i Italije.
„Naš koncept predstavljat će osnovu na kojoj će tvrtke s brzim i noćnim vlakovima moći uspostaviti atraktivne veze“, rekao je Scheuer prije razgovora s europskim kolegama o novom planu.
Mreža bi trebala biti uspostavljena do 2025. godine a njemački ministar predlaže Europskoj uniji da kreira programe za finaciranje kako bi željezničkim kompanijama olakšala ulaganja i nabavu.
„Mreža superbrzih i noćnih vlakova mogla bi biti uspostavljena do 2025. Ne smijemo gubti vrijeme", naglasio je njemački ministar.
Plan o izravnim željezničkim vezama među europskim metropolama njemački je ministar skicirao u lipnju, prije početka njemačkog predsjedanja EU-om, a cilj mu je da zemlje članice objave zajedničko priopćenje o planu do kraja godine.

utorak, 22.09.2020.

PUTNIČKI PRIJEVOZ U ŠKARAMA DRŽAVNIH NAPUTAKA!

RACIONALIZACIJOM PROTIV PUTNIKA!

HRVATSKI GRAĐANI KAO PRIPADNICI EUROPSKE UNIJE imaju pravo na mnogo veću kvalitetu vožnje HŽ-om nego što imaju sada, kao i na kvalitetu vlakova koje je najavio ministar Oleg Butković . Za Europski novac korisnici putničkog prijevoza koji svakodnevno putuju na posao, kao i učenici koji svakodnevno na raznim relacijama, ne samo prigradskim već i međugradskim vlakovima, putuju u srednju školu, trebali bi putovati sukladno vremenu u kome žive. A vrijeme je 21. stoljeća, globalne komunikacije i interneta, umjetne inteligencije i razvijenih tehnologija. Vlakovi o kojima je ministar Butković govorio 21. rujna na hrvatske pruge doći će u narednih 4-5 godina u najboljem slučaju, a u onom krajnjem tijekom 10 godina. No vlakovi koji će ovim novcem iz Europskih fondova biti kupljeni i inportirani u promet na putničkim relacijama, ostati će ovdje vjerojatno narednih 40- 50 godina, kao i ovi vlakovi koji sada prometuju, a čija je je prosječna starost 40 godina. A ta starost pojedinih vlakova koji su još uvijek u prometu imaju od 30 do 50 godina radne upotrebe !Kakva je sigurnost tih vlakova to znaju samo strojovođe i oni o tome mogu govoriti. Hrvatska je mala zemlja koja s vremena na vrijeme ima političke lidere dobrih namjera, ali oni imaju sporu i vlastitim političkim opcijama ograničenu realizaciju. A to poništava srž svega onog što treba osuvremeniti.
Novi vlakovi bit će niskopodne kompozicije s maksimalnom brzinom od 160 kilometara na sat. Ali podatak da će u regionalnom prijevozu ti novi vlakovi imati kapacitet od 200 sjedećih i 200 stajaćih mjesta je nevjerojatan. Ponovo će to biti teške situacije kada putnici koji stoje, a moraju stajati pored i iznad onih koji sjede, će svjedočiti svakoj gesti onih koji sjede, bilo da ti koji sjede, kišu, kašlju, nešto jedu, razgovaraju mobitelom i slično. U gradsko-prigradskom prometu prometovati će vlakovi s oko 130 sjedećih i 380 stajaćih mjesta, informacija je o budućim vlakovima koja je 21.9 izrečena. Ponovo će to biti situacije nimalo primjerene budućnosti. Ti podaci potiču na pitanje- kako je to moguće i kako je zamišljen promet putovanja sa tako mnogo stajaćih mjesta? Ima li u takvim vlakovima mjesta za prtljagu? U gradskom i prigratskom prometu u jutarnjim i popodnevnim satima putnici imaju više ili manje prtljage, u dane vikenda- petak i subota- pa nedjelja - također i pri odlasku na željeno mjesto, kao i na povratak s tog mjesta prtljažni koferi su sastavni dio putovanja. Putovanje s prtljagom koja u planu prometa nije naglašena u novim će vlakovima ponovo stvarati neopisive gužve i neudobnost putovanja.
Informacija da će vlakovi biti opremljeni rampama za ulazak i izlazak osoba s invalidskim kolicima, prostorom za bicikle, „a kompletan putnički prostor bit će pod videonadzorom“, je odlična, ali rampa je potrebna samo pojedincima, prostor za bicikle također, a videonadzor je samo forma koja ne osigurava nikakvu udobnost. A to da će putnici imati i besplatan pristup internetu, možda i bez mogućnosti punjenja baterije mobitela, je bizarna. Jer svatko tko ima mobitel brine se i o internetskoj vezi.
Ministar ni kao privatna osoba, ni kao resorni ministar zacijelo nije ni povremeni korisnik prijevoza željeznicom, ali planira uvjete putovanja u vlakovima za tisuće građana. Kako je to moguće? To je identično liječniku koji prepisuje terapiju osobi koju nije ni vidio ni pregledao. Je li to ministarska ili stranačka povlastica?

RACIONALIZACIJA kao zastava NAD GLAVAMA ZAPOSLENIH!

Ministar govori o tome da još ima mjesta za racionalizaciju. Zašto je potrebno radi racionalizacije otpuštati sve veći broj zaposlenih. Hrvatska nije zemlja gdje je iz jednog poslovnog sustava lako posao pronaći u drugom sustavu. Hrvatska je zemlja gdje se mnogo više radnih mjesta zatvara nego što se otvara. Evo primjera racionalizacije osoblja u putničkom prijevozu iz lipnja 2019.: „ stigavši na kolodvor u Vrbovec vlakom odlazim do vozača vlaka i kažem mu da do mene nije došao kondukter i da mi nije pregledao kartu.Vozač kaže – „u ovom vlaku ni nema konduktera, bolestan je “.Čudim se i pitam „gdje je zamjena“. Kondukter kaže „Nema zamjene“.A da vi niste došli na posao, što bi bilo- Vozač je odgovorio „Nisam dužan davati vam informacije“
Da shvatila sam da se radi o temi koja opterećuje zaposlene, da radi racionalizacije koja kao zastava vijori nad glavama svih zaposlenih- u putničkom prijevozu- zaposleni sa raznim opterećenjima obavljaju posao. A u tom mobilnom poslu svi zaposlenici bi trebali biti rasterećeni maksimalo, odmoreni, dobro plaćeni i što više i bolje koncentrirani na posao. Poznato je da su rasporedi vlakova tako napisani da više u jednom danu nije moguće otputovati iz Zagreba u Rijeku, obaviti posao i isti dan se vratiti u Zagreb, jer nema vlaka koji bi kasno popodne ili navečer prometovao iz Rijeke za Zagreb.. Isto je i na relaciji Zagreb – Osijek! Još prije desetak godina to je bilo normalno i moguće, ali od kada je željeznica i putnički promet stigla u škare državnih ministara i njihovih naputaka – svaka veza s racionalnošću i brzinom putovanja za putnika je nestala. A nestala je zato što je racionalizacija državnih ministara iznad svake razumljive mjere otpustila ljude, radi ušteda i dobiti vlasnika i tvrtke koja radi na prijevozu putnika. Konkretno vlak istoga dana ne može prometovati iz Rijeke, jer nema raspoloživog strojovođu koji bi još istoga dana sjeo za upravljač i u povratku vozio nekoliko sati do Zagreba. Radi racionalizacije zaposlenih promijenjeni su svi razumni i na korist putnika napisani rasporedi hž-a. Zar je to vožnja kakvu zaslužuju hrvatski građani europske unije? Europska unija je negdje drugdje, ali na hrvatskoj željeznici još nije!

ZAŠTO MINIMALISTIČKI SUSTAV PRIJEVOZA?

Situacija da u vlakovima nema dovoljno konduktera je apstraktna,ali istinita. Nisu li u kompoziciji, koja sada u vremenu korone virusa ima spojena po dva vlaka, svaki od tri do četiri vagona, potrebna obvezno dva pa i tri konduktera? Racionalizacija to ne dozvoljava uvijek! Može li onaj tko donosi odluke zaključiti da putnički prijevoz HŽ postoji radi putnika i da putniku treba biti omogućeno sve i podređeno sve. Danas u vrijeme Europske unije vlakovi u RH više nemaju restoranski prostor, ni ponudu kave, (osim vlaka za Split) ni ništa što bi odavalo dašak komocije i ugodnosti. Sve u putničkom prijevozu vlakom u današnje vrijeme zadano je naredbom Uprave koja putnicima zadaje više glavobolje nego mira i osjećaja ljudskosti. Zašto to? Tako minimalistički odnos sustava prijevoza prema korisnicima kulturološka je pogreška koju treba prekinuti. Racionalizacija zaposlenih mora imati gornju, a ne donju granicu, putnici ne nužnu, već svaku udobnost. Putnički vlakovi prije demokracije bili su neuporedivo kvalitetnija i udobnija mjesta za putovanje od vlakova danas. A i one prije i ove danas osmislili su ljudi. Jesu li oni prijašnji ljudi bili obrazovaniji i pametniji, znali više, imali šire poglede, gledali svoj posao kroz prizmu svijeta?
Izgled svakog hrvatskog kolodvora priča je za sebe. Garderobe za putnu prtljagu kao da više nisu potrebne, pa su ukinute.Prije su bile potrebne. Zašto garderobe za putnu prtljagu nema kada se njena upotreba naplačuje? Vjerojatno stoga što na tom mjestu treba zaposliti osobu, a osobi treba isplatiti plaću? Zato je prostor garderobe ukinut! Naprimjer na kolodvoru u Vrbovcu putnik ne možete popiti vode, jer za putnike nema takve slavine. Trgovine nema na tom kolodvoru nekoliko godina. Kolodvorski službenici kažu da Uprava željeznice traži veliki najam pa da je to razlog ne postojanja bilo čega za piće i konzumaciju. Kolodvorski prostori i zgrade u Vikovcima i Osijeku su velike zapuštene i neuređene. Zar ministarstvo mora prometa i infrastrukture nema obvezu brige i uređenja i tih prostora? Ako hrvatske željeznice koje u tim zgradama obavljaju organizacijske poslove prijevoza- a ne obnavljaju objekte, u čijoj su onda objekti nadležnosti? Novca za uređenje nema, jer je sve iz poslova prometa, sve što je višak, usmjereno na zaradu tvrtke.
Margareta Zouhar Zec

POTPISANA SREDSTVA ZA 21 NOVI VLAK!

PROSJEČNA STAROST HRVATSKIH VLAKOVA JE 40 GODINA !

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, temeljem kojeg će se financirati nabava 21 elektromotornog vlaka za HŽ Putnički prijevoz iz EU operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.- 2020., 21.rujna su potpisali Oleg Butković ministar mora, prometa i infrastrukture, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić i ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje Tomislav Petric.Troškovi projekta iznose 1,03 milijarde kune, a 85 posto ili 880 milijuna kuna financirati će se bespovratno iz kohezijskog fonda EU. Državni proračun RH platiti će 15 posto. HŽPP će vozni park modernizirati s 11 gradsko-prigradskih i 10 regionalnih vlakova.

ponedjeljak, 21.09.2020.

JAKOPOVIĆ IZABRAN ZA DOPREDSJEDNIKA UDRUŽENJA COPA

ZASTUPATI ĆE INTERESE POLJOPRIVREDNIKA EU PRED EUROPSKOM KOMISIJOM

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, koja postoji 10 godina Mladen Jakopović izabran je za potpredsjednika europske Copa organizacije, većinom glasova 27 država članica 18.rujna. Jakopović će zajedno s novom izabranom predsjednicom Copa Christiane Lambert koja je iz Francuske i ostalim novoizabranim potpredsjednicima Palle Borgstrom (Švedska), Massimiliano Giansanti (Italija), Tim Cullnan (Irska), Pedro Ignacio Gallardo Barrena (Španjolska), Roomet Sormus (Estonija) dvije godine predstavljati COPA organizaciju.
COPA (Committee of Professional Agricultural Organisations) je europsko udruženje poljoprivrednika koje čini 60 organizacija iz zemalja EU i 36 partnerskih organizacija iz drugih europskih zemalja kao što su Island, Norveška, Švicarska i Turska. Ciljevi udruženja odnose se na zastupanje interesa europskog poljoprivrednog sektora u cjelini pred Europskom Komisijom i drugim institucijama EU, preispitivanje svih relevantnih pitanja i sudjelovanje u kreiranju zajedničke poljoprivredne politike EU. Predsjedništvo se redovito sastaje s Povjerenikom Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj, kako bi razgovarali o općem razvoju Zajedničke poljoprivredne politike, situaciji na tržištu i konkretnim pitanjima od posebnog značaja (poput vanjskih trgovinskih odnosa Europske unije, itd.).
Hrvatska poljoprivredna komora putem stručnih grupa Copa može aktivno sudjelovati u u radu 44 radnih grupa Copa i 14 grupa civilnog dijaloga Europske komisije. U svim svojim dosadašnjim govorima i nastupima Jakopović je stavljao naglasak na važnost suradnje između država i zajednički nastup prema EU institucijama. Nakon objave izbora Lambert je izjavila kako su poljoprivrednici širom Europe zabrinuti jer je puno neizvjesnosti u njihovom poslovanju. EU primjenjuje novi ZPP, novu strategiju od Farme do stola, Zeleni sporazum, Plan opravka i dr. Za sve promjene moramo naći budućnost i zajednički odgovore na razini EU-a.“ Čvrsto vjerujem da je poljoprivreda strateški sektor za Europu, a COVID kriza je to dokazala. Europa se mora ponovno povezati sa svojim poljoprivrednim sektorom i ciljevima dugoročnog razvoja i opstanka ruralnih sredina na novim temeljima“- rekla je Lambert.

TKO JE MLADEN JAKOPOVIĆ?
On je iz Novog Marofa, gdje je završio osnovnu školu, da bi kasnije završio matematičku Gimnaziju u Varaždinu, te Fakultet Organizacije i informatike. Godine 1994. osnovao je vlastitu tvrtku OPORTUN d.o.o., čiji je jedini vlasnik i danas. Od 1995. do 1996. radio je paraleleno i kao asistent na FOI Varaždin, a od 1996. do 1998. je direktor informatike u tadašnjem VIS-u d.d. Varaždin.
Od godine 1999.do 2004. je živio u Republici Sloveniji, te je bio zaposlen u podružnici tvrtke OPORTUN d.o.o. Iste godine je na „Fakulteti za organizacijo dela“u Kranju, koja je po sadržaju najbliža FOI Varaždin, nostrificirao svoju diplomu i dobio titulu Univ.dipl.inf. ( mag.inf.).Godine 2007. osniva OPG Jakopović, koji ima još 4 člana, i počinje se baviti ekološkim uzgojem matičnjaka, a od 2009. i preradom u finalne proizvode. Danas se u tvrtki koja počinje u OPG Jakopović radi 60-tak gotovih proizvoda Eko kozmetike. Trenuto je najveći proizvođač Eko kozmetike u RH, sa prodajom u 100-tinjak prodavaonica u RH te izvozom u 10-tak zemalja EU.Od 2014. predsjednik je Hrvatske poljoprivredne komore Varaždinske Županije i član Upravnog odbora HPK, predsjednik odbora za Eko i ljekovito bilje te predstavnik RH u Copa-Cogeca u Bruxellesu,a sada i podpredsjednik udruženja COPA.
Član je i brojnih povjerenstava u Ministartvu poljoprivrede vezanih uz ruralni razvoj, dopunske COPA djelatnosti, preradu ili ekologiju. Također je i predsjednik Udruge privatnih šumovlasnika „Graber“ u Novom Marofu koea aktivno radi na više šumskih projekata, te na širenju manifestacije „Dani Vrganja u Paki“.

četvrtak, 17.09.2020.

DA LI JE RACIONALIZACIJA UKIDANJE POLICIJSKIH POSTAJA U BUJAMA I BUZETU?

IZ UGODNE I SIGURNE SREDINE SELI POLICIJA!

Kad je škola u ruševnom stanju i izvan upotrebe radi potresa ili zbog neodržavanja, djecu se organizirano odvozi na neku drugu lokaciju u školu. Kada se ukidaju željezničke postaje, kako je to u Hrvatskoj učinjeno prije nekoliko godina, nije bilo većih reakcija stanovnika okolnih naselja. Ali kada se ukidaju dvije policijske postaje župan i načelnici doživljavaju tu odluku kao radnju protiv sigurnosti stanovništva toga dijela Hrvatske. Osim toga grad Buzet nalazi se na pograničnom području i površinom je najveća jedinica lokalne samouprave u Istarskoj županiji. Uz to Policijska postaja Buzet nadležna je i za pograničnu općinu Lanišće, koja je površinom najveća u županiji, te pod svojom nadležnošću ima područje od 308,13 kilometara kvadratnih. Tu postoji opasnost ilegalnih prelazaka.(mzz)

Fabrizio Radin koji obnaša dužnost župana Istarske županije uputio je 17. rujna dopis potpredsjedniku Vlade RH i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, kojim je reagirao na najavu ukidanja Policijske postaje Buzet i Policijske postaje Buje. Sadržaj dopisa koji je u cijelosti prenio Glas Istre je slijedeći

"Poštovani potpredsjedniče Vlade RH i ministre, prema informacijama koje sam primio namjera Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske je ukidanje Policijske postaje Buzet i Policijske postaje Buje, te stavljanje njihovih nadležnosti pod Policijskom postajom Pazin, odnosno Policijskom postajom Umag. Ukidanje navedenih policijskih postaja potkrijepljeno je željom MUP-a i Ravnateljstva policije za racionalnijim načinom rada, a kojim se uvelike dovodi u pitanje dosadašnja operativnost policije u Istarskoj županiji. Naime, želim podsjetiti kako policijske postaje Buzet i Buje pokrivaju cijelu kopnenu državnu granicu u Istarskoj županiji te njihovim ukidanjem dovodi se u pitanje sigurnost ne samo navedenih jedinica lokalne samouprave, već čitave Istarske županije! Budući da je Istarska županija turistički najjača regija u Hrvatskoj, ovakav potez može potencijalno značajno ugroziti i sigurnost brojnih gostiju koji borave na našem području, posebice kad se uzme u obzir i činjenica da je navedeno granično područje ruta kojom se ilegalno kreću migranti.
Policijske postaje u Buzetu i Bujama svoj posao obavljaju na visokoj profesionalnoj razini te su njihovi djelatnici aktivno uključeni u sva društvena događanja u zajednici, bilo da govorimo o radu u gradskim Stožerima civilne zaštite, Vijećima za komunalnu prevenciju, Povjerenstvu za ravnopravnost spolova ili suradnju s raznim ustanovama, udrugama ili gospodarskim subjektima. Stoga, njihovim gašenjem i ta će plodonosna suradnja biti u budućnosti uvelike otežana.
Nadalje, Buzet i Buje su sigurne i mirne sredine, s relativno malim brojem slučajeva kriminalnih djela, prometnih nesreća te ostalih zakonski nedozvoljenih radnji, čemu su nesumnjivo svoj doprinos svojim predanim i kvalitetnim radom dale policijske postaje, kao i prisutnost policijskih službenika na terenu.
Zbog svega navedenog, Istarska županija se oštro protivi prijedlogu o ukidanju Policijskih postaja Buzet i Buje, podsjećajući i kako su spomenuta dva istarska grada već pretrpjela znatnu štetu ukidanjem Općinskog suda Buzet i Općinskog suda Buje, koji su nakon pripojenja s Općinskim sudom u Pazinu pretvoreni u Stalnu službu, a nakon godinu-dvije i u potpunosti ugašeni.
Razumljiva je Vaša želja za racionalizacijom poslovanja, osobito u ovim danas izuzetno nepovoljnih vremenima, no isto ne bi trebalo biti nauštrb naših gradova i Županije, a pogotovo ne nauštrb i sigurnosti građana Istarske županije i naših gostiju „ – sadržaj je dopisa koji je v.d. župan Istatske županije Fabrizio Radin uputio inistru unutarnjh poslova Davoru Božinoviću.

17.09.2020. u 23:24 • 0 Komentara • Print • # • ^

ODVAJANJE OTPADA IDE PUŽEVOM BRZINOM!

STOPA ODVOJENOG KOMUNALNOG OTPADA 2019. – 36%, A 2018. – 31%

Tema odvajanja otpada u Hrvatskoj može biti tema za ozbilju studiju.Što se zapravo u Hrvatskoj događa s otpadom koji se odvaja i gdje on, po kategorijama, točno ide ? Ima li svaka županija teritorij i područja gdje se odvozi, skladišti i prerađuje odvojeni otpad .Nema, ali zašto nema, kada je proizvodnja otpada, svakoga dana, tjedna i mjeseca u svakoj lokalnoj upravi i samoupravi velika, a u gradovima ogromna. Javnost bi trebala znati poimenično ime osobe u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja koja se sustavno bavi komunalnim otoadom i uopće odvajanjem otpada.
U razvijenim zemljama poslovi s otpadom i recikliranjem su ozbiljni i stvaraju dobit, a u Hrvatskoj su samo predmet prividnog riješavanja. Grad je prepun kanti, a rezultati su mali. (mzz)

Objavljujem priopćenje sa stranice Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja od 15. rujna.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izradilo je preliminarni izračun stope odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, stope oporabe i stope recikliranja za 2019. godinu na nacionalnoj razini.
Stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u 2019. iznosi oko 37 % što je povećanje za 6 % u odnosu na 2018. godinu kada je ista iznosila 31 %.
Izračun je izrađen na temelju podataka koje su u bazu Registra onečišćivanja okoliša prijavili davatelji javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada putem obrasca SO-1, reciklažna dvorišta i trgovci otpada na malo putem obrazaca SO-3, sakupljača otpada putem obrasca SO-2, obrađivači otpada putem obrasca OZO. Uz prijavljene podatke u bazu ROO, korišteni su i podaci izvoznika otpada te je izrađena procjena količina za dio stanovništva koji nisu obuhvaćeni organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada.
„Ovo je najveći godišnji porast odvojenog sakupljanja do sada. To nas iznimno veseli jer pokazuje da idemo dobrim smjerom. Ključno je da svi, od građana, preko jedinica lokalne samouprave, do nacionalne razine, nastavimo svakodnevno raditi na uspostavi sustava održivog gospodarenja otpadom“ rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić.
Uz otpad, sakupljen u organizaciji jedinica lokalne samouprave, izračun uključuje i količine koje potječu iz uslužnog sektora (papir i karton iz škola, vrtića, biootpad iz restorana i hotela itd.) te posebne kategorije otpada prikupljene iz komunalnog otpada putem sustava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (ambalažni otpad, elektronički otpad). Porast odvojenog sakupljanja biootpada i složenih vrsta otpada uglavnom je rezultat aktivnosti jedinica lokalne samouprave dok se kod ambalažnog otpada značajnije povećanje može pripisati najvećim dijelom aktivnostima odvajanja otpada iz uslužnog sektora.
Stopa oporabe za ukupni komunalni otpad u 2019. godini za Republiku Hrvatsku iznosila je 30 %, isto kao i stopa recikliranja za ukupni komunalni otpad, što je povećanje od 5 % u odnosu na 2018. godinu.

.

17.09.2020. u 07:46 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 16.09.2020.

NAKON 17 GODINA KRAJ MISIJE U AFGANISTANU

PRIPADNICI HRVATSKE VOJSKE VRATILI SE IZ MISIJE POTPORE MIRU

Izvor fotke: Ministarstvo obrane

U vojarni 91. krila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva “Pukovnik Marko Živković” na Plesu15. rujna 2020. godine organiziran je svečani doček 12. hrvatskog kontingenta (HRVCON) iz misije potpore miru „Odlučna potpora“ (Resolute Support) u Afganistanu.Na dočeku bio je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske i predsjednik RH Zoran Milanović, ministar obrane Mario Banožić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj te vojni izaslanici u Republici Hrvatskoj Sjedinjenih Američkih Država i Crne Gore te predstavnici veleposlanstava SAD, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.
Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran u svom obraćanju vojnicima, je konstatirao kako je „došao i taj trenutak da se, nakon sedamnaest i pol godina, hrvatski vojnici vrate kući“. Predsjednik Republike podsjetio je kako pripadnici HV-a još od ožujka 2003. godine sudjeluju „u jednoj od najdelikatnijih misija te vrste u povijesti“ te rekao: „NATO misija, koja je bila nastavak obračuna s terorističkim grupacijama u Afganistanu nakon terorističkih napada na Sjedinjene Američke Države, pokrivena je Rezolucijom UN-a, Vijeća sigurnosti. Dakle, s vrlo jasno definiranim pravnim okvirom 2003. godine došlo je do toga da je Hrvatska odlučila, po prvi puta, tada kao kandidat za članstvo u NATO-u, sudjelovati u jednoj takvoj misiji. U Irak nismo htjeli slati vojnike. Imali smo kao i mnoge druge države određene pravne i političke prepreke. Međutim, za Afganistan smo se odlučili, praktički odmah, jako brzo, tu neke dileme nije bilo“.

Predsjednik Milanović pred zapovjednicima pripadnicima HV i zastavom, koji su se 15. rujna vratili iz Afganistana

Predsjednik Milanović je podsjetio kako je i sam, tada kao pomoćnik ministra vanjskih poslova, sudjelovao vrlo aktivno u pripremi terena za donošenje te odluke koju je na kraju, kako je kazao, donio politički vrh. "Sedamnaest godina kasnije ocjenjujem – a mislim da tako misli velika većina naših ljudi jer Hrvatska vojska je vojska hrvatskog naroda, hrvatske države – da je ta misija polako došla kraju i da više nema razloga da se Hrvatska vojska tako daleko od kuće zadržava. Vaša iskustva koja ste tamo stekli, vi i svi vaši prethodnici, vaše kolege i prijatelji, hrvatski vojnici, su dragocjena. Ona nažalost ili srećom nisu ratna, ali to nikome, zaista nikome ne želiš. Jer ono kroz što je prolazila Hrvatska prije dvadeset i nešto godina – a mnogi se toga još sjećaju ili su sudjelovali u tome – je opet jedna vrsta iskustva koje vjerojatno nitko ili skoro nitko od ljudi s kojima ste se susretali nije imao. Ovo je sad jedno mirnije vrijeme. Vojska treba sudjelovati, surađivati s drugima, orijentirati se naprosto u svijetu u kojem živi da vidiš koliko si dobar, u čemu su drugi bolji od tebe, u čemu si ti bolji od drugih. I zato ova vrsta međunarodne vojne suradnje i sudjelovanje će se nastaviti na neki drugi način. Negdje drugdje, negdje možda bliže, ali priči o Afganistanu je, eto, došao kraj. I na neki način mi je drago zbog toga“, rekao je predsjednik Milanović i izrazio žaljenje zbog pogibije hrvatskog vojnika Josipa Briškog u Afganistanu.„Nastavio je „Želim vam sve najbolje, da budete zdravi, da se nastavite baviti ovim posebnim poslom, pozivom, da u njemu napredujete, da gradite sebe. A to da budete vjerni i lojalni Domovini, to vam ne moram niti govoriti, to znate i sami. Jer da niste, ne biste nikada ovaj posao i ovaj način života naprosto uzeli na sebe. Još jednom puno vam hvala! Bili ste na ponos Hrvatskoj. Odradili ste istovremeno i važan posao. To se sve gleda, vidi, zapisuje, to je hrvatska reputacija i toj reputaciji ste vi vrlo, vrlo dobro konstruktivno doprinijeli. Još jednom puno hvala i sve najbolje vama i vašim obiteljima!
Ministar Banožić istakao je je kako je od 2003. godine pa sve do danas, preko pet i pol tisuća hrvatskih vojnika sudjelovalo u misiji u Afganistanu.
“Kada netko bude analizirao naš doprinos očuvanju i izgradnji mira u toj ratom napaćenoj zemlji, onda sam uvjeren kako će biti zapisano da je Republika Hrvatska i Hrvatska vojska dala nemjerljiv doprinos”, poruka je ministra obrane.
“Još ste jednom potvrdili da pripadamo zajednici profesionalnih i obučenih vojski na čiju potporu naši građani, saveznici i partneri mogu uvijek računati”, poručuje admiral Hranj.
Zapovjednik 12. HRVCON-a brigadir Ivica Matanović istakao je kako je sudjelovanje u NATO misiji potpore miru Resolute Support u Afganistanu na njega ostavilo dubok trag, obzirom da je ovo kraj misije u kojoj su pripadnici Oružanih snaga RH dali najkonkretniji doprinos jačanju stabilnosti i sigurnosti u svijetu.Časnička namjesnica Graciela Špiljak istakla je kako je ova misija bila izvrsna prigoda za razmjenu iskustava s kolegama stranih oružanih snaga.

U MISIJI SUDJELOVALA 5 722 pripadnika HV, od kojih su 238 ŽENE.

Pripadnici Hrvatske vojske od 2003. godine sudjelovali su misiji u Afganistanu. Operacija ISAF od 1. siječnja 2015. godine prelazi u misiju potpore miru Resolute Support.
Pripadnici Hrvatske vojske sudjeluju u misiji potpore miru Resolute Support od 1. siječnja 2015. godine, kada su po završetku mirovne operacije ISAF (International Security Assistance Force) krajem 2014. godine zemlje članice NATO-a, zajedno s partnerskim zemljama, nastavile svoj doprinos u Afganistanu davati kroz misiju potpore miru Resolute Support.
U misiji Resolute Support zaključno s 11. HRVCON-om, sudjelovalo je 1157 pripadnika Hrvatske vojske, od čega je 76 žena.
Od početka sudjelovanja pripadnika Hrvatske vojske u Afganistanu, u operaciji ISAF (International Security Assistance Force), 28. veljače 2003. godine, kada je u operaciju upućen vod Vojne policije te nastavka sudjelovanja u misiji potpore miru Resolute Support, od 1. siječnja 2015. godine, sudjelovalo je 5 722 pripadnika Hrvatske vojske, od kojih su 238 žene

.

16.09.2020. u 12:26 • 0 Komentara • Print • # • ^

EUROPSKI TJEDAN MOBILNOSTI

„MOBILNOST S NULTIM EMISIJAMA ZA SVE „

Europski tjedan mobilnosti održava se i ove godine od 16. do 22. rujna. Ova inicijativa potiče male i velike gradove na uvođenje i promicanje održivih prijevoznih sredstava te potiće stanovništvo da iskuša alternativnu vožnju - bez automobila. Slogan ovogodišnjeg Europskog tjedna je „Mobilnost s nultim emisijama za sve“ „Zero-emission mobility for all“ i odražava ambiciozan cilj ugljično-neutralnog kontinenta Europe do 2050. godine, koji je predstavljen u Europskom zelenom planu. Temom se također želi istaknuti važnost prijevoza s nultim emisijama i promicanje uključivog pristupa koji obuhvaća sve građane.

Europski tjedan mobilnosti je prilika za prezentaciju održive mobilnosti u manjim mjestima i manjim gradovima te lokalnom stanovništvu. Sudjelovanje gradova u kampanji, stanovnicima pruža priliku suočavanja s prednošću izbora ekološki prihvatljivijeg prijevoza kojim bi se ostvario napredak u smjeru što zdravije mobilnosti u Europi i stvaranje drugih navika za postizanje ambicioznog cilja ugljično-neutralnog kontinenta Europedo 2050. godine,

Manifestacija ima i "Dan bez automobila" koji se održava 22. rujna i predstavlja centralni događaj Europskog tjedna mobilnosti.
U sklopu Europskog tjedna mobilnosti i ove godine Hrvatske željeznice - Putnički prijevoz u suradnji sa Gradom Zagrebom i udrugom Sindikat biciklista provodi zajedničke aktivnosti u cilju populariziranja prijevoza vlakom i biciklom. Od 16. do 22. rujna 2020. HŽ Putnički prijevoz omogućava besplatan prijevoz djece od 6 do 12 godina i bicikala u vlakovima. Karte za besplatan prijevoz djece od 6 do 12 godina mogu se preuzeti na blagajnama, a popis vlakova u kojima je moguće prevesti bicikl je na internet adresi:
http://www.hzpp.hr/prijevoz-bicikala?utm_source=newsletter&utm_medium=email&utm_campaign=europski_tjedan_mobilnosti&utm_term=2020-09-15

Informacije o prijevozu bicikla vlakom, kada nije Europski tjedan, mogu se dobiti telefonom na broj 060 333 444 i +385 (0)1 3782 583 ili na adresi elektroničke pošte: informacije@hzpp.hr.
Jednosmjerna karta za prijevoz bicikla na međunarodnim relacijama iznosi 5 eura (u kunskoj protuvrijednosti), a karte se kupuju na međunarodnim blagajnama. Prijevoz bicikla u unutarnjem prijevozu vlakom za bicikl u jednom smjeru je 15 kn, a karte se kupuju na blagajnama kolodvora i u vlaku.
Bicikl je moguće prevesti u svim vlakovima kao osobnu prtljagu ako se bicikl može sklopiti, tako da se kao osobna prtljaga može smjestiti iznad ili ispod sjedala ili drugo mjesto predviđeno za smještaj prtljage. Također dio vlakova ima u vagonima prostor za smještaj bicikala koji se ne sklapaju.

16.09.2020. u 05:42 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 15.09.2020.

MINISTRICA VUČKOVIĆ ŽESTOKO OBMANULA JAVNOST

HRVATSKA NEMA 170.000 OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA!

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković bila je gošća u Dnevniku Nove TV 14. rujna i ostavila loš dojam jer nije već na početku rekla istinu. Ministrica poljoprivrede je na konstataciju novinarke da “kreće popis više od 170. 000 OPG- ova u Hrvatskoj koji imaju najveći udio u poljoprivredi u Hrvatskoj“, prihvatila izrečenu brojku od novinarke, ne pokušavajući objasniti da Hrvatska nema 170. 000 OPG-ova, već bar 70.000 OPG-ova manje i objasniti sve vezano za broj OPG-ova . Ili ministrica poljoprivrede možda nezna koliko OPG- ova stoji na stvarnom popisu u Agenciji za plaćanje, a popis poljoprivrede na OPG-ima upravo počinje. Ministrica je izgovorila brojku koja nije istinita i žestoko obmanula javnost.

Ministrica Vučković u studiju NoveTV
Naime prema podacima koje je Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u svibnju 2017. objavila piše da Hrvatska od ukupno 165.167 registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika, čak njih 70.449 nema niti jednog člana. Što znači izraz „ nema niti jednog člana“? Zar to da 70.449 OPG ova zapravo znači da nema niti jednog člana tog istog gospodarstva koji se bavi poljoprivredom? No kako su takvi OPG ovi uopće došli na taj popis i tko ih je uopće upisao ili upisivao u OPG evidenciju? Ili ako su tijekom proteklih godina ti OPG-ovi imali članove koji su se bavili poljoprivredom, zašto naknadno tijekom vremena OPG ovi koji su ostali bez poljoprivrednika radi odlaska u mirovinu, radi smrti ili nekog drugog razloag, nisu brisani iz evidencije Agencije za plaćanja? Da li ovako golem broj OPG -ova koji su samo na popisu, a ne postoje u stvarnosti prema informacijama iz Agencije za plaćanja,- ako nemaju nijednog člana - imaju veze s financijskim malverzacijama?

Statistika Agencije za plaćanja objavljena u svibnju
2017. godine
Čemu služi lažna statistika, kao u ovom slučaju kada je brojka pogrešne činjenice vrlo velika –čak preko 70.000 ?
Točnije, ako je brojka od približno 170.000 OPG ova bila takva, prema spomenutom izvoru 2017., kava li je danas 2020? Jasno je samo to da ništa nije jasno! A ministrica nije iskoriatila medij TV-a da joj gledatelji i proizvođaći diljem Hrvatske vjeruju.
Ministarsku kompetenciju Marije Vučković umanjoilo je njeno prešućivanje točnog brojeva OPG-a u Hrvatskoj. S obzirom na to da je područje poljoprivrede vrlo široko, a izvješćivanje javnosti iz Ministarstva poljoprivrede bez ikava reda i volje da se javnosti govori istina, sumnja i neistina – pravim imenom laž – postaje vrlo prisutna. Margareta Zouhar Zec

Popis poljoprivrede kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava će se provoditi od 14. rujna do 14. listopada 2020. godina na području cijele Republike Hrvatske.
Popis će obuhvatiti poljoprivredna gospodarstva s više od 0,4 hektara korištene površine i najmanje 0,1 hektar voćnjaka, vinograda ili maslinika, kao i površine rasadnika, površine pod povrćem, itd. Neće se popisivati povrtnjaci za vlastite potrebe i popisom neće biti obuhvaćene površine pod povrtnjacima za vlastite potrebe s manje od 100 četvornih metara.
Popis će stajati oko 34 milijona kuna.

.

15.09.2020. u 02:11 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 13.09.2020.

MOŽE LI PREMIJER PLENKOVIĆ BITI INICIJATOR RIJEŠAVANJA VELIKE MIGRANTSKE KRIZE?

POLITIČARI NEMAJU RIJEŠENJE ZA SVJETSKU MIGRANTSKU KRIZU!


Nakon što je iz utorka na rijedu, 9. na 10. rujna izgorio kamp Moria na grčkom otoku Lezbosu u kojem je bilo smješteno 12 ooo osoba migranata i prognanika koji su, informacije govore živjeli u uvjetima bez higijene i bez ikakvog ljudskog dostojanstva, jer ih je u taj kamp bilo smješteno više nego što je prostorno to bilo moguće, rasčišćava se opožareni teren i podiže se novi kamp. Ljudi migranti i prognanici koji su došli iz desetak zemalja svijeta neki bježeći pred ratnim pobunama, neki tražeći bolje ekonomske uvjete života nadajući se da će u Europi naći bolji život, očajni su.
Informacije koje prenosi Al Jazer TV, kaže da su migranti demonstrirali nakon što su buldožeri očistili površinu na kojoj će niknuti novi izbjeglički centar. Uz povike "sloboda" i "Ne logor" nosili su i transparente na kojima je pisalo "Nećemo više u pakao Morie" i "Čujete li nas, gospođo Merkel".
Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer rekao je da se deset europskih zemalja najavilo da će relocirati dio, ali mali dio migranata iz kampa Moria. Prije svega biti će to 400 maloljetnika bez pratnje koji su ostali bez skloništa.
Njemačka i Francuska preuzet će između 100 i 150 djece svaka. Hrvatska će preuzeti 12 djevojčica . Točna brojka relociranih bit će poznata kad završe pregovori sa svim zemljama EU koje žele prihvatiti maloljetnike bez pratnje, rekao je ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer . Treba podsjetiti da Njemačka, nakon predsjedanja Hrvatske, predsjeda Vijećem Europske unije i da su njeni prijedlozi kao i odluke u fokusu svih ostalih članica.

POLITIČARI ZA SADA NEMAJU RIJEŠENJE

No, kako pomoći migrantima i prognanicima kojih osima na otoku Lezbosu u Egejskom moru ima i nekoliko milijuna u Turskoj? Na tisuće ih je u Srbiji i Bosni i Hercegovini. COVID-19 i ekonomska kriza spojena s tom pandemijom, problem svjetskih migranata gurnula je upotpuno drugi plan u Europskoj uniji. Ali to je problem koji treba riješavati, jer radi se o ljudima. Naime, evidentno je da su migranti koji su stigli u Europu, najčešće morskim putem, došli sa određenom ušteđevinom. Ali od sredine 2015. kada su migracije započele, do danas postalo je evidentno jedino to da ih Europski političari poslovično ne žele. Ekonomski migranti, kako se može čuti od novinara reportera izjavljuju da žive mnogo lošije nego što su živjeli u svojim zemljama, a očekivali su mnogo od stare proslavljene Europe. Oni pak koji su izbjegli iz ratnih područja pokušavaju ilegalno priječi granice zemalja u kojima su, i doći do Njemačke, Nizozemske, Švedske ili već zemlje koja je u njihovim mislima njihova obećavajuća destinacija.
Političari bi željeli da o toj temi ne moraju raspravljati. Jer nemaju rješenje. Ni UUjedinjeni Narodi sa svim svojim deklaracijama o ljudskim pravima i slobodama, nemaju riješenje za migrante i prognanike iz svijeta. No možda bi početak razgovora u teškoj pandemijskoj krizi mogao inicirati premijer Plenković. Bez sumnje on je političar i diplomat iz male, inače humane Hrvatske, sjetimo se samo više od 30 milijuna kuna za malu Miju koja je umirala od jednog oblik leukemije koji su skupljeni u tri dana, a mija se iz SAD- a nakon liječenja vratila zdrava.
Slijedom humanosti premijer Plenković trebao bi na globalnoj političkoj sceni biti inicijator rješavanja velike migrantske krize koja okupira Europu. U EU on ima prijateljstvo i kredibilitet i Ursule vin der Leyen, ali i veoma svjetski moćne političarke Angele Merkel. One su humanistice i optimistične su . Jer problem migranata može se riješiti uz prisustvo Angele Merkel, a kasnije, bez nje, će to biti mnogo teže. Kako što se u ekonomskom smislu sastaje grupa najmočnijih G20, ne bi li tako i za rješavanje mignatske krize trebalo oformiti novu G grupu? Možda sazvati grupu političara sa nekoliko kontinenata u vidu moćnih G40 i za migrante rješavati problem do u tančina. Jer migranti zbog višemilijunskog broja prijetnja su i zdrastvenoj i ekononomskoj i kulturnoj i sigunosnoj, i svakoj drugoj stabilnosti globalnog svijeta. A migranti ilegalno prelaze granicu i sigurnosna su prijetnja pograničnim mjestima jer traže stambeni prostor i materjalna sredstva. Saborski zastupnik Bulj čak predlaže postavljanje vojske na granicu što ipak ne bi bila lijepa slika za Hrvatsku sigurnot i turističku promiđbu Oni sada koncetrirani pred zemljama EuropskE unije su u poziciji koju ni sami ne žele. Ali ne želi ih ni Europska unija. Kakav će biti život migranata i koliko će ta kriza još trajati ovisi samo od političkih odluka i političkih riješenja koja će političari ponuditi i dogovoriti? A razgovori o temi migranata i njihova preseljenja trebaju početi što prije. Netko te razgovore ipak mora osmisliti i inicirati. Hrvatskoj su prijetnja. Zato možda ipak premijer Plenković na toj temi mora početi raditi!
Margareta Zouhar Zec
fotka

13.09.2020. u 10:35 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 12.09.2020.

U IRANU NEMA MILOSTI

POGUBLJEN POZNATI RVAČ

Predsjednik MOK-a Thomas Bach proteklih je dana u pismu upućenom vrhovnom poglavaru i iranskom predsjedniku Hasanu Ruhaniju .osobno tražio milost za popularnog i poznatog rvača Navida Afkarija( 27), poštujući suverenitet Islamske Republike Iran. Međutim nije postigao ništa svojim zalaganjem za mladog rvača, te je ovaj pogubljen. Navid Afkari osuđen je na smrt zbog navodnog ubistva zaštitara u gradu Shirazu u vrijeme demonstracija protiv vlade, koje su održane ljeti 2018. zbog pogoršanja ekonomske situacije i inflacije u zemlji.
"Afkari je nožem ubio nevinog čovjeka i priznao je na sudu. Sud je donio smrtnu kaznu na temelju jakih dokaza, a Vrhovni sud je podržao takvu presudu", navodi se u priopćenju suda. "Užasan čin pogubljenja sportaša može se smatrati odbacivanjem humanih vrijednosti koje čine sport", rekao je direktor WPA Brendan Schwab."Zbog toga bi Iran trebao izgubiti pravo da bude dio univerzalne zajednice sporta," dodao je Schwab.
Njegova braća Vahid i Habib u istom su slučaju osuđeni na 54, odnosno 27 godina zatvora. Afkari je pogubljen u ranim jutarnjim satima 12. rujna 2020. u zatvoru Adel-Abad u gradu Shirazu. Navodno je bio i mučen kako bi od njega bilo iznuđeno priznanje o ubojstvu nožem.
"Pogubljenje hrvača Navida Afkarija vrlo je tužna vijest, MOK je šokiran," objavila je krovna sportska organizacija.

12.09.2020. u 23:45 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 11.09.2020.

SUNČANA ELEKTRANA VIS

PRVA U HRVATSKOJ

Na otoku Visu, na zemljištu površine 5,5 hektara, na brdu Griževa glavica u blizini Žene Glave, 3,6 kilometra jugozapadno od grada Visa i 4,8 kilometara istočno od Komiže izgrađena je i 11. rujna puštena u rad Sunčana elektrana kojka će potpuno ečlektričnom energijom snabdijevati svih 1600 domaćinstava na otoku. .
U elektrani je instalirano 11.200 fotonaponskih modula snage 340 Wp te pet frekvencijskih pretvarača snage 720 kW, koje je kao od ključnih elemenata elektrane, razvio i proizveo KONČAR. Sunčanu elektranu na Visu u rad su pustili državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić i predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić. Elektrana je vrijedna 31 milijun kuna i to je za sada najveća Sunčana elektrana u Hrvatskoj od njih sedam koje su u planu izgradnje. navode u HEP-u.

- Sunčana elektrana Vis, uz niz drugih projekata u izgradnji, dokaz je da mi u HEP-u danas više ne govorimo samo o planovima i obećanjima, već o projektima koji su stvarni i koji se realiziraju. Provedbom ukupnih investicijskih projekata, a samo ove godine očekujemo rekordnu realizaciju u iznosu većem od 4 milijarde kuna, pogotovo projekata s velikim udjelom domaće komponente, snažno doprinosimo razvoju i stabilnosti hrvatskog gospodarstva. Fokus nam je na projektima koji su u funkciji povećanja kvalitete života na otocima, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.

Radove na izgradnji Sunčane elektrane izveo je KONČAR - Inženjering za energetiku i transport..

Otok Vis

11.09.2020. u 22:59 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 10.09.2020.

U PRVOJ POLOVICI 2020. OSTVAREN PRIHOD OD 60,4 MILIJARDE EURA

RASHOD IZNOSIO 77,1 MILIJARDU KUNA

U Banskim dvorima održana je 10 rujna 9. sjednica Vlade RH među kojima. Ministar financija Zdravko Marić predstavio je Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2020. godine.

Rekao je da je prva polovica 2020. godine specifična zbog epidemije COVID -19 i radi zatvaranja gospodarsta, pa je bruto domaći proizvod zabilježio pad od 7,8 posto u prvom polugodištu ove godine.
Brojke se uspoređuju s istim razdobljem prošle godine.
Inflacija je iznosila 0,5 posto u prvih šest mjeseci, dok je industrijska proizvodnja pala za 6,4 posto, a promet u trgovini na malo 6,6 posto, rekao je ministar financija Marić te nastavio „Indeks građevinskih radova je zabilježio rast od 3,1 posto u prvom polugodištu. Ukupan broj noćenja turista smanjen je za 77,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
beoj registriranih nezaposlenih osoba u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u prvoj polovici godine iznosi 148 tisuća, što je povećanje od 8 posto.
Ukupan prihod državnog proračuna u prvom polugodištu ostvaren je u iznosu od 60,4 milijarde kuna što je na međugodišnjoj razini pad od 7,2 posto, pri čemu prihodi od poreza bilježe smanjenje od 13,6 posto i iznosili su 32 milijarde kuna, rekao je ministar. Od poreza na dobit prikupljene su 4,2 milijarde kuna, 20,9 posto manje nego u 2019,i, a od PDV-a 20,5 milijardi kuna odnosno 12,6 posto manje.

Posebni porezi i trošarine donijeli su državnom proračunu u prvih šest ovogodišnjih mjeseci 6,5 milijardi kuna ili 11,3 posto manje. Prihodi od doprinosa ostvareni su u iznosu 10,4 milijarde kuna, što je za 12,2 posto manje.
Ukupni rashodi iznosili su 77,1 milijardu kuna, što je povećanje od 10,1 milijardu kuna ili 15,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Marić je podsjetio da je najveći razlog za povećanje rashoda provedba mjera za očuvanje radnih mjesta za što je izdvojeno 6,7 milijardi kuna.
Povećani su i rashodi za zaposlene, kao rezultat pune primjene kolektivnih ugovora te drugih propisa kojim se reguliraju plaće u državnim i javnim službama i to za 1,2 milijarde kuna.
Trošak indeksacije mirovina veći je za 740,1 milijun kuna u odnosu na prvo polugodište 2019.
Tako je manjak državnog proračuna u prvom polugodištu iznosio 16,7 milijardi kuna, a kad se dodaju izvanproračunski korisnici te lokalna i regionalna samouprava 17,9 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a.

10.09.2020. u 23:56 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 09.09.2020.

U OPĆINI PRIBISLAVCU OTVORENA NOVA ŠKOLA

VLADA IMA UPRAVU ZA OBRAZOVANJE NACIONALNIH MANJINA

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u općini Pribislavcu u Međimurskoj županiji prisustvovao je 8. rujna otvorenju nove zgrade Osnovne škole Vladimir Nazor.
U svom govoru je izrazio zadovoljstvo što je završen posao izgradnje nove školske zgrade, te rekao da je u planu i izgradnja sportske dvorane.Premijer je posebno važnim ocijenio da od 313 učenika koji će pohađati Osnovnu školu Vladimir Nazor njih 70 posto je romske nacionalne manjine.

Istaknuo je da je jedno od glavnih načela Programa Vlade da se svim pripadnicima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj omogući kvalitetno obrazovanje i da budu dio "našeg obrazovnog i školskog sustava"."Kad je riječ o djeci romske nacionalne manjine, posebna nam je zadaća, osobito ovdje u Međimurju, da svi napravimo dodatne napore kako bi ta djeca ostala u školskom sustavu do kraja obrazovanja", poručio je Plenković. Mi smo Vlada, podsjetio je premijer, u čijoj parlamentarnoj većini sudjeluju zastupnici svih nacionalnih manjina i zato nam je posebno važno da smo u ovogodišnjem ustroju Ministarstva znanosti i obrazovanja oformili Upravu koja će se baviti obrazovanjem nacionalnih manjina. Predsjednik Vlade je rekao da Osnovna škola Vladimir Nazor ima sve bitne elemente koje ima i obrazovni dio Programa Vlade, a to su uključivost i inkluzivno obrazovanje. Rekao je i da je prilagođena za djecu, odnosno osobe s invaliditetom te omogućuje cjelodnevnu nastavu."Naš je cilj što više cjelodnevne nastave, a što manje rada u smjenama zbog kvalitete obrazovanja. Ona isto tako pruža i mogućnost predškolskog odgoja. Sve je to temelj onoga što želimo napraviti u cijeloj Hrvatskoj, a već se radi u ovoj školi" rekao je Plenković.

Nova škola u Pribislavcu u kojoj je više od pola učenika romske nacionalnosti

Premijer se u svom govoru osvrnuo i na početak školske godine te rekao da je prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja 92,7 posto škola odabralo model A, sedam posto model B, a 0,29 posto model C."To znači da je cijela priprema, upute koje smo radili, komunikacija s ravnateljima, sa svima odgovornima u obrazovnom sustavu napravljena kvalitetno i pravodobno. I u ovim okolnostima Covida-19 krenut ćemo u novu školsku godinu s ambicijom da naši školarci dobiju kvalitetno obrazovanje“, poručio je premijer Plenković.
Predsjednik Vlade zahvalio je ministru Radovanu Fuchsu, bivšoj ministrici Blaženki Divjak i svima koji su omogućili da se u Pribislavcu otvori nova školska zgrada.
Potom je premijer Plenković održao radni sastanak sa županom Matijom Posavcem i predstavnicima Županije u Čakovcu.

09.09.2020. u 05:15 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 08.09.2020.

POČELA JE ŠKOLA

OPREZ I ODGOVORNOST NASTAVNIKA

Došao je dan 7. rujan koji je velika većina učenika s uzbuđenjem očekivala jer je taj dan počela nastava u škola. Na nastavu je krenulo oko 460 000 učenika osnovnih škola u Hrvatskoj. Ni epidemiološke mjere koje moraju poštivati i učenici i nastavnici nisu umanjile dječju i učeničku radost što napokon mogu krenuti u školu. Jer djeca se vesele što će vidjeti jedni druge, što će se družiti, a i svi su svjesni da moraju učiti. Jer znanje će od njih malih, učiniti prave ljude sposobne za samostalan život.
Nastava je počela bez školskog zvona, bez velikog odmora koji je trajao 15 minuta, a trajanje školskog sata je skraćeno na 40 minuta.
Ministar znanosti i obrazovanja RH Radovan Fuchs s grupom od 25 nastavnika već je u mjesecu kolovozu radilo na donošenju mjera za održavanje nastave u ovo vrijeme pandemije korona virusa. Dogovorena su tri modela koji će se provoditi ovisno o mogućnostima učenika s obzirom na širenje zaraze korona virusa. Model A podrazumijeva odlazak u školu i praćenje nastave u školi, model B je mješoviti model kada se dio nastave provodi u školi a dio se učenicima plasira on line, te model C kada se nastava izvodi samo on line metodom, pri čemu su učenici kod kuće pred TV ekranima i prate nastavu preko trećeg programa HRT-a.


UPUTE ZA SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE EPIDEMIJE COVID-19 VEZANO ZA RAD PREDŠKOLSKIH USTANOVA, OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA U ŠKOLSKOJ GODINI 2020./2021. su na slijedećem linku:

https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/Upute_vrtici_i_skole_24_08_2020_HZJZ-1.pdf


Najveći broj škola u Hrvatskoj započeo je nastavu po modelu A, 7% škola je nastavu započelo po modelu B,a samo tri škole su prvi dan školske godine započele nastavu po modelu C. Razlog tome je što su nastavnici u samoizolaciji.

Lako se može zaključiti da i sami nastavnici tijekom školske godine moraju itekako biti oprezni u svojim privatnim kontaktima, kako se ne bi zarazili virusom korone, te kako njihovi privatni kontakti ne bi dovodili u pitanje održavanje nastave po modelu A, kao i odlazak razreda u samoizolaciju.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja još je 26. kolovoza 2020. pozivni centar u kojem se svakog radnog dana, od 8-17 h na tri telefonske linije, biti osigurana podrška vezano uz primjenu Uputa za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 u radu predškolskih ustanova, te osnovnih i srednjih škola u školskoj godini 2020./2021.
Brojevi telefona tih linija su slijedeći:
• za predškolski odgoj i obrazovanje te razredna nastava (1. - 4. razred osnovne škole): 01/4594 181
• predmetna nastava u osnovnim školama (5. - 8. razred): 01/4594 182
• srednje škole i učenički domovi: 01/4594 183.
Pitanja se mogu poslati i e-mailom, na meil : idemouskolu@mzo.hr.

08.09.2020. u 05:13 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 07.09.2020.

MINISTRICA VUČKOVIĆ POSJETILA OPĆINU BOŠNJACI

LOKALNI USPJEŠNI PROJEKTI I BERBA GROŽĐA

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je 5. rujna 2020. godine posjetila je Općinu Bošnjaci, nedaleko Županje u Vukovarsko srijemskoj županiji . Prilikom svojeg posjeta Općinu Bošnjaci prisustvovala je posveti župne crkve svetog Martina te obišla uspješne lokalne projekte financirane EU sredstvima iz Programa ruralnog razvoja i Šumarski muzej u Bošnjacima. Nakon posjeta Općine Bošnjaci, ministrica Vučković je tradicionalno, 4. godinu zaredom, prisustvovala 53. Iločkoj berbi grožđa.
Crkva svetog Martina u Bošnjacima sagrađena je 1794. godine te je u subotu, nakon 226 godina, posvećena. Riječ je o povijesnom događaju za Bošnjake, obnova je trajala četiri godine te je crkva u potpunosti obnovljena, uz zajedništvo, volju i angažman mještana.
Ministrica Vučković je posjetila objekat u izgradnji a koji će biti Centar za promociju poljoprivrede i ruralnog razvoja "Slavonska kuća". Radovi su započeli u ožujku i teku prema planu gradnje, a riječ je o budućem kulturnom i turističkom središtu Bošnjaka u kojem će biti prikazana bogata tradicija sela, radovi od šlinge i rukotvorina, starih zanata, gastronomske ponude, do prikaza starinskog načina življenja. Projekt vrijednosti 6,7 milijuna kuna omogućit će lokalnom stanovništvu da predstave svoju kulturu i običaje te privuku veći broj turista kojem će ponuditi dodatne turističke sadržaje te plasirati domaće proizvode karakteristične za ovo područje.

Općina Bošnjaci

Ministrica Vučković obišla je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Zdenka Perakića koje se bavi ratarskom i stočarskom proizvodnjom, a posjeduje farmu s 200-tinjak svinja koje su smještene na otvorenom. Projektom financiranom iz Programa ruralnog razvoja kroz tip operacije 6.2.1. rekonstruirat će postojeći objekt u kušaonicu kulena te gostima nuditi usluge kušanja i kupnje suhomesnatih proizvoda. Posjet se nastavio obilaskom staklenika za hidroponski uzgoj rajčice tvrtke Ruris d.o.o., koja je uz pomoć Programa ruralnog razvoja financirala građenje i opremanje staklenika za uzgoj i pakiranje rajčica te nabavu gospodarskog vozila, projekt vrijedan gotovo 17 milijuna kuna. Ministrica Vučković je svoj posjet Bošnjacima zaključila posjetom Šumarskom muzeju, u čijem se vrtu nalazi ostavština prirode iz davnih vremena - abonos ili fosilni hrast, star 7640 godina.
„S općinom Bošnjaci imam dugu suradnju, još iz vremena kada nisam bila ministrica poljoprivrede. Sa zadovoljstvom sam se odazvala pozivu na posvećenje crkve svetog Martina, povijesni događaj za Bošnjake, te posjetila uspješne lokalne projekte financirane pomoću Programa ruralnog razvoja. Uvjerili smo se kakvi su to uspješni proizvođači, pored nadaleko poznate proizvodnje suhomesnatih delikatesa tu je i sjajna proizvodnja iz sektora povrća. Iskustva i znanja onih koji mogu i hoće su nam od velike koristi u planiranju investicija i usmjeravanju novih sredstava“, istaknula je ministrica Vučković u Bošnjacima.

Nakon posjete Općine Bošnjaci, ministrica Vučković se tradicionalno priključila berbi grožđa u Iloku koja se održava po 53. put te je prerasla u jednu od najznamenitijih i najatraktivnijih turističkih i kulturno-zabavnih manifestacija u Slavoniji te Hrvatskoj općenito.

U Iloku je iz europskih fondova te kroz tržišne i izravne potpore odobrena vrijednost potpora od gotovo 169 milijuna kuna, a iz vinske omotnice za Vukovarsko-srijemsku županiju odobrena je potpora u iznosu od gotovo 12,5 milijuna kuna. Ukupno je iz europskih fondova te kroz tržišne i izravne potpore na području Vukovarsko-srijemske županije ugovoreno 3,1 milijarda kuna, pri čemu se 683 odobrena projekta vrijedna gotovo 88 milijuna kuna odnose na Općinu Bošnjake.

07.09.2020. u 05:25 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 06.09.2020.

LUKA RIJEKA PRED REKONSTRUKCIJOM

KRAJ RADOVA POTKRAJ 2020.


Ugovor o gradnji i rekonstrukciji za projekt 'Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Bazen Rijeka (POR2CORE-RIJEKABASIN)' koji uključuje radove na rekonstrukciji infrastrukture na Praškom, Budimpeštanskom i Bečkom pristaništu te Orlandovom, Visinovom i De Franceschijevom gatu, kojime je obuhvaćena obnova ukupno 109.420 metara kvadratnih kolničke površine, 12.161 metara željezničke pruge i 1.652 metara kranskih kolosijeka, potpisan je 4. rujna u Rijeci u prisustvu ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića . Ugovor u iznosu vrijednosti 214.179.131,26 kuna (bez PDV-a), potpisali su Duško Grabovac, predsjednik Uprave Luka Rijeka d.d. i Tine Vadnal, direktor tvrtke Kolektor Koling d.o.o., Događaju su prisustvovali gradonačelnik grada Rijeke Gojko Obersnel i župan Primorsko – goranski Zlatko Komadina. Kraj radova prema ovom projektu planira se za kraj 2022. godine.
Lučka uprava Rijeka u ovom trenutku provodi čak sedam infrastrukturnih projekata, čija se ukupna vrijednost procijenjena na iznos od 132.8 milijuna EUR-a.

S lijeva: Župan Komadina, gradonačelnik Obersnel ministar Butković, predsjednik Uprave Luke Rijeka Grabovac i direktor Kolektor Kolinga Vadnal

06.09.2020. u 10:52 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 04.09.2020.

ZBOG KORONA VIRUSA, U ŠEST MJESECI, RH IMA IZDATAK OD 21 MILIJARDU KUNA

O PRIHODIMA USKORO NA VLADI!

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić 3. rujna u svojoj izjavi novinarima rekao je da je do sada
za očuvanje radnih mjesta isplaćeno 6,3 milijardi kuna. Uz troškove za zdravstveni sustav koji nisu bili u planu suma izdataka je 11,2 milijarde kuna do sada i to je isplaćeno državnog proračuna. Radi gospodarske neaktivnosti došlo je do pada financijaskih prinosa, a istovremeno su tu bile i mjere, prvo odgode, onda otpisa. Zatraženo je 5,3 milijarde ukupno, do sada je otpisano 2,5 milijarde kuna. To sve zbrojeno i dodan pad poreznih prihoda radi korone virusa, dovodi do razine od gotovo 21 milijardu kuna, koliko korona virus do sada košta Republiku Hrvatsku.
Kakva je prihodovna strana, objavljeno će biti uskoro na sjednici Vlade.
Podsjećam da su od 24. ožujka radi COVID-19 obustavljene gospodarske aktivnosti, na tri mjeseca ,te nastava u školama i na fakultetima.
Na pitanje o ovrhama, ministar financija RH dr. Zdravko Marić je rekao da je mjera od tri mjeseca pa onda prolongiranje za još tri mjeseca je bila mjera koja je izravno pomagala dužnike i ona ističe sada u listopadu mjesecu. Nije namjera dužnicima 'skočiti za vrat', već je dana mogućnost obročne beskamatne otplate do 24 rata. Ministar je rekao da bi se time trebali voditi i neki drugi vjerovnici kako ne bi došlo do neželjenih financijskih efekata.
Većina mjera financirama je iz državnog proračuna. No nedavno, 24. 8 je odobren EU SURE program, on je ipak zajam, ali ga je praktički od sada moguće koristiti. milijardu eura ukupan iznos. Prve novčanice iz dijela REACT EU već su moguće do kraja godine. Iduću godinu, ono na što možemo računati, je 10 posto nekakvog predujma,a RH računa na oko tri milijarde kuna. (mzz)

POTPORA RH U OKVIRU uredbe SURE EK, NAKON IZBIJANJA COVID-19

Dana 24. kolovoza 2020. godine, Europska komisija objavila je Prijedlog provedbene odluke Vijeća kojom se odobrava privremena potpora Republici Hrvatskoj, u skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2020/672, za ublažavanje rizika od nezaposlenosti u izvanrednim situacijama (eng. European instrument for temporary support to mitigate unemployment risks in an emergency; SURE) nakon izbijanja COVID-19.
Uredba Vijeća 2020/672 („Uredba SURE“) utvrđuje pravni okvir za pružanje financijske pomoći Unije državama članicama, koje su pretrpjele ili im prijeti ozbiljna ekonomska kriza izazvana izbijanjem COVID-19. Podrška u okviru SURE-a služi za financiranje, prije svega, mjera skraćenog radnog vremena ili sličnih mjera usmjerenih na zaštitu radnih mjesta, zaposlenika i samozaposlenih te na taj način utječe na smanjenje rizika nezaposlenosti i gubitka prihoda.
Hrvatskoj je na raspolaganju zajam u iznosu od najviše 1 020 600 000 EUR, uz maksimalnu prosječnu ročnost od 15 godina te razdoblje raspoloživosti za financijsku potporu od 18 mjeseci, počevši od prvog dana nakon stupanja na snagu ove odluke. Financijsku potporu moguće je koristiti kroz maksimalno 8 obroka, koji se mogu isplatiti putem jedne ili više tranši. Detalji vezani za zajam bit će poznati i ugovoreni u pregovorima između EK i RH koji slijede nakon uspješnog usvajanja odluke od strane Vijeća.
Republika Hrvatska je 6. kolovoza 2020. podnijela zahtjev prema Europskoj komisiji, u skladu s Uredbom SURE, za financiranje mjera uzrokovanih COVID-19 pandemijom, a koje su dovele do naglog i ozbiljnog povećanja stvarnih i planiranih rashoda koji su izravno povezani sa a) subvencijama za očuvanje radnog mjesta u sektorima na koje utječe COVID-19 i b) potporom za skraćeno radno vrijeme.

Prva mjera je ona koja osigurava sufinanciranje plaća radnika poslovnim subjektima koji imaju pad prihoda (od 20% u razdoblju od ožujka do svibnja 2020. ili 50% u lipnju 2020.), pod uvjetom da radni odnos ne prestaje. Za ožujak 2020. iznos potpore određen je s 3.250,00 kuna po zaposlenom s punim radnim vremenom, a za mjesece travanj, svibanj i lipanj 2020. mjesečni iznos potpore određen je u iznosu od 4.000 kuna po zaposlenom s punim radnim vremenom.

Drugom mjerom se pruža potpora privremenom skraćenju radnog vremena u razdoblju između lipnja i prosinca 2020. za tvrtke koje zapošljavaju 10 ili više zaposlenika, koji posluju u bilo kojem sektoru, pod uvjetom da radni odnos ne prestaje. Mjera može podržati i do 2.000 kuna mjesečno po zaposlenome
Pored odluke za RH, Europska komisija je predstavila Vijeću prijedloge odluka o odobravanju financijske potpore u iznosu od 81,4 milijarde eura za ukupno 15 država članica u okviru instrumenta SURE (Belgija 7,8 milijardi eura; Bugarska 511 milijuna eura; Češka 2 milijarde eura; Grčka 2,7 milijardi eura; Španjolska 21,3 milijarde eura; Italija 27,4 milijarde eura; Cipar 479 milijuna eura; Latvija 192 milijuna eura; Litva 602 milijuna eura; Malta 244 milijuna eura; Poljska 11,2 milijarde eura; Rumunjska 4 milijarde eura; Slovačka 631 milijun eura; Slovenija 1,1 milijardi eura).

04.09.2020. u 05:45 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 03.09.2020.

ZAKON O OBNOVI GRADA ZAGREBA U SABORSKOJ RASPRAVI

HOĆE LI ZAKON BITI IZGLASAN 4. RUJNA?


U Hrvatskom saboru predmet rasparve 2.rujna, na izvanrednoj sjednici, bio je PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Oporbeni zastupnici smatraju da Zakon nije dobar s obzirom na njegovu kompleksnost te se boje da će biti korupcije, vladajući smatraju da je Zakon dovoljno dobar da bude donesen kao bi se pristupilo obnovi kuća, zgrada i objekata. Dolazi jesensko i zimsko doba godine kada će biti teško graditi i obnavljati a ljudi koji su u izvan svojih objekata željno čekaju početak obnove i povratak u svoju imovinu. Glasanje u Saboru o prihvaćanju zakona o obnovi Zagreba najavljeno je za 4. rujan.
Župan krapinsko-zagorski Željko Kolar gostovao je u emisiji HRT-a "Otvoreno" u živo koja je emitirana 2.rujna, te rekao da je on proglasio elementarnu nepogodu za Gornju Stubicu i Mariju Bistricu jer su tu najveće štete. Rekao je da je županija imala 545 zahtjeva za obnovu. Ukupno procijenjena šteta je oko 75. 5 milijuna kuna s time da su 53 objekta privremeno nesposobna za boravak a za 28 objekata je predviđeno za potpuno rušenje.
Treba podsjetiti da su statičari, inženjeri građevine i arhitekti, obišli oštećene objekte i pregledali više od 25 000 objekata stradalih u potresu na temelju čega su donesene i financijske procjene šteta Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene potresom koji se dogodio 22. ožujka 2020. , u skladu s pravilima EU iznosi “86.360.425.914,34 HRK (11.572.586.387,18 eura)”, a to čini “22,90 posto BNP-a Hrvatske i više je od 0,6 % bruto nacionalnog dohotka Republike Hrvatske tj. minimalne vrijednosti izravne štete, kako bi se šteta mogla proglasiti elementarnom nepogodom velikih razmjera“- rekao je premijer Plenković.

Fotka:m.zouhar zec

Premijer je usporedio izravne štetu u potresu te rekao da je šteta jednaka 60-postotnom udjelu u državnom proračun, te kao i da bi se novcem na koji je procijenjena šteta mogla izgraditi 22 pelješka mosta s pristupnim cestama.
Za obnovu Zagreba iz Fonda solidarsnosti EU Hrvatska očekuje oko 500 milijuna eura, od čega 89 milijuna eura već ove godine. Hrvatska se u Fond solidarnosti EU prijavila na vrijeme te s pravom očekuje financijsku pomoć za obnovu potresom porušenih objekata. ( M. Zouhar Zec)



Život s korona virusom!
Novozaraženih osoba 2. rujna u RH bilo je 311 od čega u Splitsko dalmatinskoj 79 , a u Zagrebačkoj županiji 59. Četiri osbe su umrle u protekla 24 sata od korone, a 15 je osoba na respiratoru.Na bolničkom liječenju je 258 osoba. U samoizolaciji u RH je 8881 osoba . Ukupno oboljelih od COVID- 19 u Hrvatskoj je 2 566 osoba, a u svijetu je zaraženo 26 milijuna osoba.
Slovenija je 2. rujna imala 55 novoboljelih, Bosna i Hercegovina 283, Srbija 99, Španjolska 3 663, a Francuska više od sedam tisuća.
Najviše zaraženih osoba je u SAD-u, Meksiku, Brazilu i Indiji.

03.09.2020. u 08:00 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 02.09.2020.

MEĐUNARODNI DAN NESTALIH OSOBA

HRVATSKE OBITELJI TRAŽE JOŠ 1869 SVOJIH NAJMILIJIH

U kongresnoj dvorani “Gastro Globus “ na Zagrebačkom velesajmu 30. kolovoza 2020. povodom Međunarodnog dana nestalih osoba, održana je konferencija pod nazivom “ Pravo obitelji na istinu- pravo nestalih na identitet”. Pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja , a u organizaciji Zajednica Udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskoga rata, Udruga djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i Sveza udruga Obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, kojih je dio članova bio prisutan, u skladu s epidemiološkim mjerama radi sprečavanja širenja COVID- 19 pandemije, načelnik Uprave za zatočene i nestale Stjepan Sučić opširno je izlagao proces traženja i identifikacije nestalih osoba u Domovinskom ratu koje obitelji nestalih traže u želji da ih dostojno pokopaju, te tako znaju mjesto počivanja njihovih posmrtnih ostataka.

Stjepan Sučić načelnik Uprave za zatočene i nestale u Ministarstvu hrvatskih branitelja

Republika Hrvatska iz vremena Domovinskog rata, što znači 29 godina od početka oružane velikosrpske agresije na Hrvatsku još uvijek nezna mjesta na kojima su tijela poginulih 1869 osoba. Od toga broja je 386 osoba nestalih i nasilno odvedenih s područja grada Vukovara. Do sada je otkriveno 1370 pojedinačnih grobnica, te 150 masovnih grobnica iz kojih su ekshumirani posmrtni ostaci 5 181 osobe. Grobnice su pronađene na svima ranije okupiranim područjima a to znaći u Zapadnoj Slavoniji, Banovini, Lici i Dalmatinskom zaleđu. Na području Hrvatskog Podunavlja otkrivene su čak 72 masovne grobnice, koje su ujedno i najveće. Nalazi i dokumentacija o počinjenju ratnih zločina korištena je kao dokazni materijal u svim postupcima istraga ratnih zločina pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, pred nacionalnim pravosudnim tijelima, kao i u tužbi Republike Hrvatske protiv Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde. Kako bi prikrili tragove zločina, srpski okupatorski režim je na tlu Hrvatske činio i slijedeću tešku radnju, a to je iskapanje, vjerojatno teškom mehanizacijom - velikim bagerima, te leševe ubijenih i pogubljenih premještao na nove lokacije u tzv. sekundarne grobnice. Cilj tog premještanja je bio sakriti počinjene zločine. Ako nema tijela nema ni zločina – razmišljanja su agresora. No obitelji nestalih i njihova traženja svjedoče da su zločini počinjeni. Jedna takva velika sekundarna grobnica nađena je u Tordincima.

STARI SRPSKI ZAKON O UNIVERZALNOJ JURISDIKCIJI
Stjepan Sučić, pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda na konferenciji je iscrpno govorio o tome kako radi Uprava za zatočene i nestale pri Ministarstvu hrvatskih branitelja. Između ostalog gospodin Sučić je rekao činjenicu kako se često čuje od raznih ljudi kako Hrvatska ništa ne čini, kako Hrvatska ni u čemu ne sudjeluje.“ A analiziramo i sugeriramo Vladi kako i na koji način riješiti prijepore s Republikom Srbijom. Ono što je nama najveći problem je Zakon o univerzalnoj jurisdikciji Republike Srbije. Njihovo postupanje po tom zakonu daje im pravo nadležnosti nad svim građanima srpske nacionalnosti koji žive u RH, pa i ako su bili hrvatski branitelji. No to ne može ići tako „ – kaže Sučić i nastavlja. „ Iz tog smo razloga i donijeli Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu, NN br.79/2019 i tim Zakonom ne damo Srbiji da upravlja procesima koji se događaju u RH. Mi sa Srbijom imamo potpisan međudržavni sporazum, 1995. godine koji datira još iz savezne države Jugoslavije . No taj je sporazum zastario i nije u skladu sa zakonima koje smo morali mijenjati. Idemo agresivno prema njima da potpišemo novi sporazum koji bi unaprijedio traganje i stavio Srbiju u drugačiju poziciju“ objašnjava Stjepan Sučić.

Izlaganje načelnika Sučića na konferenciji pod nazivom "Pravo obitelji na istinu -pravo nestalih na identitet"

HRVATSKI MODELI TRAŽENJA
Hrvatski model traženja nestalih osoba u Domovinskom ratu sastavljen je od slijedećih faza:
1.Evidencija nestalih osoba – baze podataka
2.Prikupljanje i obrada saznanja o nestalim osobama i grobnim mjestima
3. Terensko istraživanje / izvid
4.Ekshumacija posmrtnih ostataka
5. Obrada i identifikacija posmrtnih ostataka
6. Privremeno dostojno zbrinjavanje
7.Završna identifikacija
8. Pogrebna skrb za identificirane žrtve
Ovaj model ima zakonski okvir u već spomenutom Zakonu o osobama nestalim u Domovinskom ratu tako da se ovaj postupak traženja provodi standardizirano. U procesu ekshumacija koji se odvija sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku osim, Uprave za zatočene i nestale koja kordinira sudionike, sudjeluje i Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane, sigurnosno obavještajne agencije, medicinske ustanove Ministarstva zdravstva, kao i nadležna pravosudna tijela. Načelnik Sučić je rekao da treba zahvaliti ministru Medvedu što se svojom sposobnošću u Vladi RH izborio za sredstva za kupnju nove opreme i strojeva za postupak ekshumacije, za sve što je potrebno u procesu. Podrazumijeva se tu i oprema za orto- foto snimanje iz zraka.“ Dobili smo potporu i obavještajne satnije koja ima mogućnost pretraživanja terena iz zraka. U našem mandatu Vlade obrađene su 242 lokacije, te su pronađeni posmrtni ostaci 139 osoba“ istakao je gospodin Stjepan Sučić pomoćnik ministra Medveda i načelnik Uprave za zatočene i nestale.
Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja ima i utvrđenu metodologiju rada za istraživanje masovnih i pojedinačnih grobnica žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.
Faze rada su slijedeće: a) pokretanje postupka istraživanja pojedinačne ili masovne grobnice b) terensko istraživanje / izvid i snimanje lokacije iz zraka
c) probno iskapanje i ekshumacija posmrtnih ostataka d) obrada ekshumiranih posmrtnih ostataka e) obrada predmeta pronađena prilikom ekshumacije f) trajno i dostojno zbrinjavanje ekshumiranih posmrtnih ostataka g) obilježavanje mjesta istraženih masovnih grobnica
Zakonom o istraživanju uređenju i održavanju vojnih groblja,i groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja NN broj.142/2012 Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja od 1.1. 2013. postala je nadležna za obveze istraživanja i uređenje grobova žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja odnosno sporazuma o uređenju i održavanju vojnih groblja. RH sklopila je tri međunarodna ugovora i to s vladama Savezne Republike Njemačke, Republike Italije i Republike Slovenije, s SAD ima Memorandum o suglasnosti o pronalaženju ostataka ratnih zarobljenika s temeljnim načelom da sve stradale osobe u Drugom svjetskom ratu i poslijeratnom vremenu imaju pravo na dostojno vječno počivalište, te da je čuvanje spomena na žrtve rata i dostojno postupanje s posmrtnim ostacima obveza države.
M. Zouhar Zec Fotke snimila : m.zouhar zec

02.09.2020. u 04:53 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 01.09.2020.

ODGOVORNOST PREMA VAMA OBITELJIMA NESTALIH – OSNOVNA MISIJA

NEDOSTAJU INFORMACIJE – GDJE SU POSMRTNI OSTACI

Na kraju konferencije održane u velikoj dvorani “Gasto Globus” na Zagrebačkom velesajmu , pod naslovom “ PRAVO OBITELJI NA ISTINU - PRAVO NESTALIH NA IDENTITET” povodom MEĐUNARODNOG DANA NESTALIH OSOBA 30. kolovoza – jer hrvatske obitelji i nakon 29 godina traže 1869 svojih bližnjih i dragih, nestalih u Domovinskom ratu u srpskoj vojnoj agresiji na Hrvatsku 1991.-1995., u svom kratkom obračanju prisutnima podpredsjednik Vlade RH i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved je rekao slijedeće:

Ministar Tomo Medved

" Drage obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, članice i članovi zajednica Udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskoga rata, Udruga djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskoga rata, organizatorice ove konferencije, poštovani svi vi članice članovi Vladinog povjerenstva i sudionici ove konferencije.
Nakon prvog dijela i obračanja predstavnika Udruga i Saveza pa do predsjednika Vlade, kao i dijela gdje se Stjepan Sučić detaljno osvrnuo na sve ono što mi u Ministarstvu hrvatskih branitelja ,u Upravi za zatočene i nestale činimo, želim Vam uputiti zahvalu na razumijevanju i potpori koju pružate Ministarstvu hrvatskih branitelja u svemu što čini.
Zajedno sa vama u partnerstvu i suradnju učinili smo veliki korak. Ali nisam ni ja zadovoljan i ponoviti ću i ove godine da neću biti zadovoljan dok ne pronađemo i posljednju nestalu osobu iz Domovinskoga rata. Osnovna naša vodilja i misija je odgovoran pristup prema Vama, članovima obitelji nestalih. To je naša misija i to je naša vizija. I sve što radimo, pokazali smo od 2016. godine a radimo zajedno i sa punim povjerenjem.

Dio prisutnih na konferenciji u skladu s epidemiološkim mjerama zaštite od COVID-19.

Željeli smo vidjeti što se koristi u svijetu za traženje nestalih. Kupili smo laboratorij za pet milijuna kuna, koji spade u red najmodernijih u ovom dijelu Europe. Kupili smo opremu, no potres je urušio zgradu. Moramo je obnoviti, kao preduvjet da osposobimo laboratorij za tehnički moderniju detekciju posmrtnih ostataka . Niti jedna odluka ovdije nije izostavljena, na način da je prešućivana i da vama nije poznata.
Zato vas uvjeravam da je cijela Vlada RH u tom procesu aktivna. To je garancija da ćemo u tom procesu nastaviti snažnije nego do sada, vjerujem i u tom pogledu Vas uvjeravam, da ću u ulozi podpredsjednika Vlade za domovinsku sigurnost i kao ministar Hrvatskih branitelja dati svoj doprinos da dođemo do protokola i do svih saznanja gdje su posmrtni ostaci koji su premještani na teritoriju RH, nakon ulaska tzv. srpske vojske u prostor Republike Hrvatske, a nakon zločina koje su počinili. A o tome imamo saznanja, mnogo puta smo izgovorili. Na tom tragu redovito upućujemo jasne zahtijeve za konkretne protokole s konkretnim zahtijevima upravo s ciljem da im damo do znanja da znamo što su radili, znamo , kada i gdje su radili, a ono što nedostaje, nedostaju nam informacije, gdje su posmrtni ostaci. Uložiti ću dodatni napor, zajedno sa mojim suradnicima, zajedno sa cijelom Vladom, ali poglavito zajedno sa svima Vama. I u tome, uvjeravam Vas nikada se neću umoriti. I ovaj puta tražim, na određeni način, Vaše obnovljeno povjerenje i potporu da zajedno uložimo zadnji atom snage ako treba, da pronađemo naše nestale osobe. To je naš dug prema Vama, drage moje obitelji. I to je, na određeni način, moja životna misija. Podržite nas u tome, budimo i nadalje partneri i uvjeravam Vas da ćemo postići bolje rezultate nego što smo to činili do sada.

Podpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved

Zahvaljujem Ljiljani Alvir i njenim kolegicama organizatoricama ove konferencije što nas jednom godišnje okupljate na ovaj dan, na svemu što smo danas čuli kao podsjetnik što ove obitelji proživljavaju zbog gubitka svojih najmilijih, kao podsjetnik. I treba nas sve podsjetiti, neke podučiti, a neke podjsetiti na ove tragične i teške sudbine. I na tom tragu smognimo snage, uz vjeru u Boga I božiju pomoć i sve naše sposobnosti I težnje. Idemo dalje u procesu traženja za našim nestalim osobama. Neka vas dragi Bog čuva".
( M. Zouhar Zec , Fotke .M.Zouhar Zec )

01.09.2020. u 04:41 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.