AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
utorak, 29.09.2020.
PREMIJER RH NA KOMEMORACIJI U VARIVODAMA
OŽILJAK NA OBRAMBENI KARAKTER DOMOVINSKOG RATA!
U selu Varivodama kod Knina 28. rujna je održan komemorativni skup političkog značenja za devetero mještana srpske nacionalnosti ubijenih od strane hrvatskih počinitelja na isti datum 1995. vjerojatno iz osvete, i to mjesec i pol dana nakon redarstvene akcije Oluje. Na komemoraciji su bili premijer RH Andrej Plenković, potpredsjednik iz Vlade RH Boris Milošević, ministar pravosuđa i uprave dr. Ivan Malenica, Milorad Pupovac predsjednik Srpskog narodnog vijeća, te izaslanik predsjednika Republike Srbije Veran Matić.
Podsjećam, nakon što je podpredsjednik RH za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević kao predstavnik srpske nacionaalne manjine bio u Kninu na obilježavanju vojno redarstvene akcije Oluje rekavši da je vrijeme da se prekine spirala mržnje između dvaju naroda Srba i Hrvata, premijer RH je preuzeo obvezu uveličati komemoraciju u Varivodama svojim prisustvom, odakle je poslao važne političke poruke o pomirenju dvaju naroda i suživotu.
U svom govoru premijer RH, izrazio je duboko žaljenje zbog teškog zločina počinjenog prije 25 godina. Izrazio je sućut članovima obitelji, čije živote, istaknuo je, hrvatska država nažalost nije uspjela zaštititi. "Uvjeren sam da svi zajedno, s obnovljenim povjerenjem u hrvatske institucije, možemo graditi bolju i uspješniju Hrvatsku, koja će biti najveće priznanje svim nedužnim žrtvama", naglasio je.
U svom govoru povodom komemoracije nevinim mještanima srpske nacionalnposti premijer RH Andrej Plenković rekao je slijedeće:
Prije 25 godina, mjesec i pol dana nakon dovršetka vojno-redarstvene operacije Oluja, kojom je oslobođen velik dio Hrvatske i praktički završen Domovinski rat, ovdje u Varivodama počinjen je težak zločin protiv nevinih i nemoćnih ljudi.
U tom je zločinu na svojim kućnim pragovima vatrenim oružjem okrutno pobijeno devet civila srpske nacionalnosti, vaših sumještana i članova obitelji, i to usprkos tome što na tom području više nije bilo nikakvih ratnih djelovanja.
Kao predsjednik hrvatske Vlade, duboko žalim zbog toga, te Vam u ime Vlade RH ovdje izražavam sućut za članove vaših obitelji čije živote hrvatska država nažalost nije uspjela zaštititi.
Odavanje počasti ispred spomenika ubijenima u Varivodama koji je podignut 2010. godine
Osim što je vaše obitelji zavila u crno, ovaj je zločin i uvreda za suvremenu Hrvatsku jer vrijeđa ljudsko dostojanstvo. On je gaženje onih ideala za koje su se borili ogromna većina hrvatskih branitelja – među kojima su bili i Srbi – koji su časno branili našu domovinu. A borili su se za slobodnu, demokratsku i tolerantnu Hrvatsku, u kojoj su svi njeni građani ravnopravni, neovisno o svojem nacionalnom podrijetlu, vjerskim ili političkim uvjerenjima.
Zločin koji je ovdje počinjen u suštoj je suprotnosti s proglasom predsjednika Tuđmana, koji je 4. kolovoza pozvao građane srpske nacionalnosti na dotad okupiranim područjima, "da ostanu kod svojih kuća, i bez bojazni za svoj život i svoju imovinu, dočekaju hrvatsku vlast, uz jamstvo da će im se dati sva građanska prava".
Počinitelji ovog zločina i Hrvatskoj su nanijeli štetu, a zbog takvih koji se nisu imali hrabrosti predati hrvatskim pravosudnim tijelima hrvatski su generali godinama morali u haškom pritvoru braniti čast Hrvatske vojske i države sve do oslobađajuće presude.
Nažalost, zločin u Varivodama nije bio jedini takav. Mjesec dana ranije, ubijeno je i sedam mještana Gošića, nedaleko odavde. Dva dana ranije, u Gruborima pokraj Knina šestero ljudi. Ovdje sam naveo samo najpoznatije, a kao što smo čuli, nažalost, bilo ih je još.
Svi ti zločini, počinjeni nakon operacije Oluja, ni na koji način se ne mogu opravdavati, i zbog toga iskreno žalimo. A kao što sam rekao u Kninu, svaki je takav čin bolan za sve obitelji žrtava i ružan ožiljak na pravedno lice i obrambeni karakter Domovinskog rata, jer legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo.
Dame i gospodo,
Ono što ovdje želim poručiti je da su ti zločini bili čin pojedinaca, koji su često iz običnog koristoljublja išli u pljačkaške pohode na područje na kojemu još nije bila uspostavljena organizirana civilna vlast, što su iskoristili za svoja kriminalna djela.
To nikada nije bila politika hrvatske države ni vojnog vrha, a posebno ne predsjednika Tuđmana, već samostalni čin pojedinaca, vojnika ili civila. I to jasno potkrepljuju i zapisi iz rasprava na sjednicama tadašnje Vlade, iz kojih se vidi da je ovaj zločin odmah osuđen.Nakon presude Vrhovnoga suda iz 2012. godine, općinski sud naložio je isplatu odštete obiteljima stradalih, no unatoč tome naša tijela imaju zadaću otkriti tko su oni koji su odgovorni za ove zločine jer zločini ne zastarijevaju, a naša je civilizacijska dužnost kao demokratskog društva da žrtve dobiju pravdu i zadovoljštinu.
Hrvatska je, u ratu koji nije htjela, nažalost imala velik broj žrtava i više tisuća nestalih osoba. U Vukovaru i Škabrnji i drugim stratištima su počinjeni tada najveći zločini nakon Drugog svjetskog rata u Europi.Dosad je ekshumirano posmrtnih ostataka za 5.181 žrtvu, a njih je 83 posto dosad identificirano. Više od 80 posto identificiranih, uglavnom je hrvatske nacionalnosti, nestale su ili smrtno stradale osobe 1991. i 1992., dakle u jeku agresije na Hrvatsku. Nešto manje od 20 posto identificiranih osoba, većinom su srpske nacionalnosti, nestale ili smrtno stradale 1995. godine.
No mi još uvijek tragamo za 1.869 nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu. I tom humanitarnom pitanju pristupamo ne čineći nikakve razlike među žrtvama ni na kojoj osnovi. I tu očekujemo intenziviranje suradnje i daljnju razmjenu informacija, prije svega, sa Srbijom, ali i s drugim državama u susjedstvu.
Poštovani pripadnici srpske zajednice u Hrvatskoj, Danas vam želim odaslati i poruku pomirbe, kao i nade u izgradnju zajedničke budućnosti svih hrvatskih građana, neovisno o njihovom podrijetlu. To ne znači zaboraviti što se događalo u ratu prije 25 godina, nego izvući iz toga pouke i pružiti jedni drugima ruku mira.
To za Hrvate znači smoći snage i priznati da su u Domovinskome ratu, premda obrambenom, nažalost počinjeni i zločini nad srpskim civilima koji se nisu smjeli dogoditi, koji nemaju opravdanja, i koji zaslužuju svaku osudu i procesuiranje odgovornih, jer Hrvatska se branila od agresije, ne od nedužnih civila.
To za Srbe u Hrvatskoj znači smoći snage i priznati da je na Hrvatsku izvršena agresija Miloševićevog režima i bivše JNA i da se ne može opravdati oružana pobuna protiv legalno izabrane vlasti i demokratske volje hrvatskog naroda za samostalnom državom, nego da zaslužuje nedvosmislenu osudu, osobito u ovom kraju gdje su još u kolovozu 1990. u susjednim Smrdeljima i Đevrskama podignute prve barikade.
To znači i jasno ograđivanje od tadašnje velikosrpske politike u čije su ime tisuće nedužnih ljudi ubijeni diljem Hrvatske i zbog koje su poginule tisuće hrvatskih branitelja, među kojima je još uvijek mnogo nestalih, a mnogi zločini su također do danas ostali nekažnjeni.
Među njima su i zločini počinjeni 1991. u susjednim spaljenim hrvatskim selima: Ićevu, Rupama, Laskovici, Piramatovcima, Krkoviću, Cicvarama i na Miljevačkom platou, u kojima su deseci starijih civila također ubijeni i za koje zločinci još uvijek nisu odgovarali.
Svi trebamo imati snage preuzeti svoj dio odgovornosti i staloženo sagledati svu slojevitost i težinu tadašnjih zbivanja i okrenuti se budućnosti. Hrvatska, kao zemlja koja je pobijedila u nametnutom ratu, danas ima snage za to, ali i dužnost i želju da se svi njeni građani u njoj dobro osjećaju. To treba biti naša nova i zajednička pobjeda. Želimo da kao društvo gradimo bolje odnose i snažimo međusobno poštovanje za dobrobit naše zajedničke hrvatske domovine.
To znači i bolje životne uvjete za sve građane i za sve hrvatske krajeve, bilo da u njima žive Hrvati, Srbi ili druge manjine. Jedino ćemo tako iskoristiti sve potencijale naše Hrvatske.
Upravo zato smo u programu Vlade najavili i projekt Dalmatinska zagora, Lika, Banovina i Gorski kotar, jer nam je želja da ove krajeve oživimo i osiguramo osnovne preduvjete za razvoj, ali i za život dostojan 21. stoljeća. Tu ponajprije mislim na vodu, struju i ceste, kao i na osnovne komunalne djelatnosti, jer je to preduvjet za povećanje gospodarske aktivnosti i za stvaranje radnih mjesta.
Ravnomjerni razvoj Hrvatske prvi je korak u smjeru jačanja ravnopravnosti svih njenih građana. To je smjer za koji se zalaže naša Vlada i na kojemu ćemo u naredne četiri godine raditi na dobrobiti svih hrvatskih građana.
Zato ćemo i u ovom mandatu nastaviti naše partnerstvo, iskreno partnerstvo, s predstavnicima nacionalnih manjina, jer smo uvjereni da je to dobro za hrvatsko društvo. Svjesni smo i brojnih naslijeđenih poteškoća, ali smo odlučni u tome da ih rješavamo i da to radom i dobrom voljom možemo postići.
Uvjeren sam da svi zajedno, s obnovljenim povjerenjem u hrvatske institucije, možemo graditi bolju i uspješniju Hrvatsku, u kojoj svi hrvatski građani srpske nacionalnosti – poput našeg velikog Nikole Tesle – mogu izjaviti da su ponosni na svoj srpski rod i svoju hrvatsku domovinu!
Takva ponosna Hrvatska svih svojih građana bit će najveće priznanje svim nedužnim žrtvama i svima onima koji su pali braneći hrvatsku slobodu i demokraciju. Na svima nama danas je da svojim svakodnevnim zalaganjem i suradnjom gradimo takvu Hrvatsku! Hvala vam!"
Komemoraciji ubijenih mještana sela Varivoda prisusvovali su i episkop Srpske pravoslavne Crkve i mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić i preuzvišeni episkop Nikodim, župan Šibensko-kninski Goran Puk, predstavnici Srpskog narodnog vijeća i SDSS-a, predstavnici vijeća srpske nacionalne manjine iz Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije, predstavnici udruga civilnoga društva, kao i čelnik grada Knina i općine Kistanje.
| < | rujan, 2020 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | ||||
Prosinac 2024 (36)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter