AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 30.10.2020.
ZANIMLJIVOST
VEĆA MINIMALNA PLAĆA BI MOGLA IMATI LOŠ UTJECAJ !?!?
Gospodina direktora Hrvatske udruge poslodavaca Damira Zorić trebalo bi sutra smijeniti jer on je demagog hrvatskog napretka i ne treba sjediti na tako važnom mjestu kao što je Hrvatska udruga poslodavaca.EU će donijeti Direktivu o obvezi povećanja minimalne plaće, o čemu gospodin pojma nema. U protivnom sam sebe ne bi dovodio u poziciju s koje se o njemu može misliti, a na temelju od njega izrečenog, da taj želi povratak u robovlasništvo, gdje će vlasnik određivati, valjda po njegovu dojmu – koliko tko smije zarađivati i koliko je kome za rad, dovoljno, dosta, ili previše!
U vijesti o nezadovoljstvu povišenjem minimalne plaće, s neto 3250, na 3400 kuna, iz Hrvatske udruge poslodavaca HRT je zabilježio i prenio slijedeće:
„Upravo je podizanje minimalne plaće nešto što nikako nije trebalo raditi u kriznim situacijama poput ove - poručili su iz Hrvatske udruge poslodavaca. Tvrde da će izazvati gašenje mnogih tvrtki kojima su zbog krize pali prihodi.Povećanje minimalne plaće moglo bi negativno utjecati na tvrtke u tekstilnoj industriji, kažu poslodavci. Pribojavaju se da bi umjesto većih plaća radnici prihode mogli početi ubirati sa Zavoda za zapošljavanje. Riječ je mahom o tvrtkama iz malih sredina sa sjeverozapada zemlje. Uglavnom su to firme s 300-400 zaposlenih, uglavnom ženske radne snage, uglavnom u onoj dobi koju zovemo teško ponovno zapošljivom, 50-55 godina. Ako takva firma padne u nekoj maloj sredini, gdje ćete zaposliti te ljude ponovno?, pita glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić. „
Damir Zorić
Gospodin Damir Zorić treba upotrijebiti svoje inventivnosti stečene kroz mnoge političke funkcije koje je tijekom života obnašao, te pronaći puteve izvoza u EU i treće zemlje za tvrtke iz djelatnosti tekstilne industrije, kako tvrtkama ne bi pali prihodi, već se povećali. Korona virus je kao pandemija posebno sada izražen na sjevernoj polutki zemlje, a ostali dio zemaljske kugle proživljava pandemiju u znatno blažem obliku, te nema zaključavanja nijednog područja gospodarske grane. " Poštovani, izvan sjevernog područja zemaljske kugle izvolite izvoziti proizvode hrvatske tekstilne industrije,tamo se život normalno odvija. "
Kada ima volje, ima i načina. A za provesti u djelo tu staru poslovicu, potrebno je početi konstruktivno misliti. I okrenuti se malo oko sebe! (m.zouhar zec)
VLADA RH POVEĆALA MINIMALNU PLAĆU ZA 2021.
EUROPSKA KOMISIJA DONOSI DIREKTIVU O MINIMALNOJ PLAĆI
Minimalna neto plaća za 2021. godinu u Republici Hrvatskoj iznosit će 3.400 kuna, odnosno u bruto iznosu 4.250 kuna, što je za 150 kuna ili za 4,61 posto više od prosječne minimalne plaće za ovu godinu, utvrđeno je Uredbom o minimalnoj plaći koju je 29. listopada donijela Vlada RH.
Minimalna plaća za 2020. godinu u neto iznosu iznosila je 3.250 kuna, u bruto iznosu 4.062,51 kunu, u trenutku predlaganja njezine visine iznosila je 46,49 posto prosječne bruto plaće u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, i to od siječnja do srpnja 2019. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
CILJ EK USPOSTAVA UVJETA ZA ODREĐIVANJE MINIMALNE PLAĆE
Savez samostalnih sindikata Hrvatske na svojoj je stranici objavio u informaciju u kojoj se kaže da je u Bruxelles,28. listopada 2020. Europska komisija predložila direktivu čiji je cilj povećanje minimalnih plaća i učiniti ih primjerenim troškovima života, jer su u većini članica Europske unije nedostatne za pristojan život.
- Danas predlažemo okvir za minimalne plaće uz puno poštovanje nacionalnih tradicija i slobode socijalnih partnera. Poboljšanje radnih i životnih uvjeta neće zaštiti samo radnike, nego i poslodavce koji isplaćuju dostojanstvene plaće, te će stvoriti temelje za pravedan, uključiv i održiv oporavak, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Minimalne plaće postoje u svim zemljama članicama. U 21 članici, među njima i Hrvatskoj, one se propisuju zakonom, a u šest zemalja (Austriji, Cipru, Danskoj, Finskoj, Italiji i Švedskoj) minimalne plaće se dogovaraju u kolektivnim pregovorima. U većini zemalja članica minimalne plaće nisu adekvatne i Komisija ovim prijedlogom želi osigurati veću adekvatnost tih plaća.
Cilj direktive nije usklađivanje razine minimalnih plaća unutar EU-a niti uspostava jednoobraznog mehanizma za određivanje minimalnih plaća u državama članicama, jer Unija u tim pitanjima nema nadležnost. Cilj je uspostaviti minimalne uvjete za određivanje adekvatne minimalne plaće s jasnim i stabilnim kriterijima, koji će biti redovito i pravodobno dopunjavani, te osigurati uključenost socijalnih partnera.
DIREKTIVA DEFINIRA CILJ, PREPORUKA NIJE OBVEZUJUĆA
Komisija se umjesto preporuka, koje su neobvezujuće, odlučila za direktivu, zakonodavni akt EU-a koji definira cilj koji se želi postići, a zemlje članice su autonomne u izboru načina na koji će taj cilj ispunjavati. Jednom kada se konačni tekst direktive ispregovora između Vijeća i Parlamenta, države članice imat će dvije godine da je transponiraju u svoja zakonodavstva.
Zemlje koje minimalne plaće dogovaraju kroz kolektivne pregovore, u pravilu imaju manje radnika s minimalnim plaćama i koje su uglavnom veće nego u zemljama u kojima se to zakonski propisuje. Komisija stoga preporučuje kolektivno pregovaranje.
Zemlje koje minimalne plaće propisuju zakonom trebaju uspostaviti jasne, transparentne i stabilne kriterije za određivanje adekvatnosti minimalnih plaća. Ti kriteriji trebaju uključivati barem kupovnu moć minimalnih plaća i uzimati u obzir poreze i socijalne benefite, opći rast bruto plaća, razvoj produktivnosti.
Reakcija ETUC-a
Reagirajući na Komisijin prijedlog direktive o pravednim plaćama, zamjenica glavnog tajnika Europske konfederacije sindikata (ETUC) Esther Lynch kazala je sljedeće:
- Prijedlog Direktive povjerenika Schmimta pozitivan je korak, jer je to jedini način da postignemo stvarne promjene. Direktiva od država članica zahtijeva pokretanje akcija kojima će poticati kolektivno pregovaranje, kao i nacionalne akcijske planove za povećanje pokrivenosti u slučaju da je manje od 70 posto radnika pokriveno kolektivnim ugovorima. Međutim, radnicima se ne jamči zaštita od odmazde poslodavca kada se radnici učlane u sindikat.
Direktiva od država članica traži promicanje minimalnih plaća koje su adekvatne, ali radnicima koji primaju minimalnu plaću nije zajamčeno potrebno povećanje plaće. Više minimalne plaće i više kolektivnog pregovaranja moguće je ostvariti izmjenom Direktive. Sindikati će se snažno boriti za ta potrebna poboljšanja.
Neka od ključnih poboljšanja direktive koja zahtijeva ETUC:
• Prag dostojanstva ispod kojega zakonski utvrđena minimalna plaća ne smije biti utvrđena mora biti uvršten u pravne odredbe direktive. On mora biti dodan kako bi se osiguralo da zakonski utvrđene minimalne plaće ne nastave ostavljati radnike ispod linije siromaštva. ETUC traži da taj prag iznosi 60 posto medijalne plaće i 50 posto prosječne plaće.
• Direktiva sadrži članak o tome kako se javna nabava može koristiti kao alat podizanja plaća. Međutim, i dalje ne zahtijeva da privatne tvrtke poštuju kolektivno pregovaranje kao preduvjet korištenja prednosti javne nabave i korištenja ostalih sličnih sredstava kao što je Zajednička poljoprivredna poljoprivreda i fondovi za oporavak. Javna tijela u EU-u troše oko dva trilijuna eura godišnje (14 posto BDP-a) na kupnju roba i usluga. Ta bi sredstva trebalo investirati s tvrtkama koje isplaćuju pravedne plaće.
• Prijedlog Direktive zahtijeva da države članice u kojima je manje od 70 posto radnika pokriveno kolektivnim pregovaranjem (18 država članica) usvoje akcijski plan poticanja kolektivnog pregovaranja. Direktiva mora specificirati da ti planovi moraju osigurati poštivanje prava na kolektivno pregovaranje i riješiti probleme iz prakse kao što je gušenje sindikata ili sprečavanje sindikalnog organiziranja.
• Potrebno je na jasan način zaustaviti isključivanje određenih radnika, kao što su radnici zaposleni u kućanstvima, te mladi radnici, iz zakonski utvrđenih minimalnih plaća, a poslodavcima se moraju izrijekom zabraniti odbici od zakonski utvrđenih minimalnih plaća.
MEĐUNARODNI DAN MOŽDANOG UDARA
KAKO SMANJITI RIZIK OD MOŽDANOG UDARA?
Moždani udar vodeći je uzrok smrti i invaliditeta u svijetu. Ima svoj dan, radi podizanje svijesti i podsjećanja na stanje moguće ugroženosti i načina prevencije.
Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga što dovodi do oštećenja funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.
I dalje postoje zablude o moždanom udaru, primjerice da se moždani udar događa samo u starijih osoba, da uvijek uzrokuje smrt i slično. Zato je potrebna edukacija široke javnosti i podizanje svijesti o moždanom udaru i upućivanje pravih informacija. Moždani udar je globalna epidemija koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.
POVODOM MEĐUNARODNOG DANA MOŽDANOG UDARA 29. listopada, Služba za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavila je letak na kome ističe potrebu za tjelesnim vježbanjem koja je put do sprečavanja moždanog udara.
Moždani udar vodeći je uzrok smrti i invaliditeta u svijetu .Ali moždani udara može se spriječiti kontrolom rizičnih čimbenika njegova nastanka. Milijun moždanih udara kod osoba godišnje, povezuje se s tjelesnom neaktivnošću, a zadovoljavanjem preporučene razine tjelesne aktivnosti tjedno, smanjujete se rizik nastanka moždanog udara.
KAKO VJEŽBANJE UMANJUJE RIZIK OD MOŽDANOG UDARA? Samo 30 minuta vježbanja pet puta tjedno može umanjiti rizik od moždanog udara za 25%. Vježbanje ima važnu ulogu u smanjenju nekoliko rizičnih čimbenika moždanog udara uključujući hipertenziju, dijabetes, kolesterol, depresiju i stres. Redovitim vježbanjem moguće je utjecati na brojne rizične čimbenike moždanog udara.
KOLIKO VJEŽBANJA JE POTREBNO? Svakodnevno biste trebali biti što je moguće više aktivni – male svakodnevne aktivnosti poput hodanja umjesto vožnje automobilom, penjanja po stepenicama umjesto vožnje liftom te vrtlarenja i kućanskih poslova, pomoći će vam da ostanete zdravi i umanjit će vaš rizik od moždanog udara. Osim općenito aktivnijeg života, preporučljivo je uključiti se u neku vrstu umjerene do žustre tjelesne aktivnosti barem 2 i pol sata tjedno. To možete podijeliti kako god želite, ali dobar način je biti aktivan 30 minuta dnevno, 5 dana u tjednu. Ako vam je problem odvojiti 30 minuta dnevno ili pak vježbati 30 minuta u komadu, možete podijeliti to vrijeme u 10 ili više minutne intervale tijekom dana.
AKO OSOBA NIJE U DOBROJ TJELESNOJ FORMI, POSTOJI LI MOGUĆNOST DA VJEŽBANJE UZROKUJE MOŽDANI UDAR? Malo je vjerojatno da će vježbanje u preporučenim razinama uzrokovati moždani udar. Ipak, ako niste bili aktivni neko dulje vrijeme, ako imate neko zdravstveno stanje koje je rizično za nastanak moždanog udara ili ako koristite neke lijekove, trebali biste se posavjetovati sa svojim liječnikom.
SMIJEM LI OSOBA VJEŽBATI AKO JE VEĆ PRETRPJELA MOŽDANI UDAR? Ako ste imali moždani udar, redovno vježbanje može umanjiti rizik od ponovnog moždanog udara, pojave demencije, može poboljšati proces oporavka, smanjiti umor te poboljšati vaše opće stanje. Čak i ako je moždani udar oštetio vašu mobilnost, vjerojatno se može pronaći neki oblik tjelesne aktivnosti koji će vam odgovarati. Fizioterapeut ili radni terapeut mogu vam pomoći u pronalasku za vas optimalne tjelesne aktivnosti. 1 od 4 ljudi tijekom svog života budu u riziku od moždanog udara, ali jednostavnim koracima gotovo svaki moždani udar može se spriječiti.
U INFORMACIJAMA O MOŽDANOM UDARU ZA MEĐUNARODNI DAN 2017. hzjz objavio je informacije koje su po kvaliteti i načinu prezentacije bolje od informacija pripremljenih povodom ovogodišnjeg Međunarodnog dana 2020. , te smatram korisnim kao informaciju, objaviti ih.
Čak 90 posto moždanih udara je povezano s jednim od deset rizičnih čimbenika.
KONTROLA VISOKOG KRVNOG TLAKA
Hipertenzija je povezana s gotovo polovicom svih moždanih udara. Poznajete li razinu svog krvnog tlaka i kontrolirate li ga promjenama životnih navika ili lijekovima, smanjit ćete svoj rizik od moždanog udara.
BAVITE SE UMJERENOM TJELOVJEŽBOM PET PUTA TJEDNO
Više od trećine svih moždanih udara dogodi se kod osoba koje se ne bave redovitom tjelesnom aktivnošću. Umjerena tjelovježba pet puta tjedno smanjit će vaš rizik od moždanog udara.
JEDITE ZDRAVO I URAVNOTEŽENO
Gotovo četvrtina moždanih udara je povezana s lošom prehranom, posebno s nedovoljnim unosom voća i povrća. Da biste smanjili svoj rizik od moždanog udara, jedite najmanje pet porcija voća i povrća dnevno.
SMANJITE SVOJ KOLESTEROL
Više od četvrtine slučajeva moždanog udara je povezano s visokom razinom „lošeg“ (LDL) kolesterola. U prehrani birajte nezasićene i nehidrogenizirane masnoće umjesto zasićenih masnoća. Ako ne možete kontrolirati razinu kolesterola samo prehranom, razgovarajte s liječnikom o tome koja Vam je terapija potrebna.
ODRŽAVAJTE PRIMJERENU TJELESNU TEŽINU – MJERENO INDEKSOM TJELESNE MASE ILI OMJEROM STRUKA I BOKOVA
Gotovo jedan od pet slučajeva moždanog udara je povezan s pretilošću. Jedan od načina da saznate trebate li smršavjeti je da podijelite opseg struka s opsegom bokova. Ako je dobiveni omjer veći od 0,9 za muškarce ili 0,85 za žene, zbog svoje ste tjelesne težine pod povećanim rizikom od moždanog udara i njeno bi Vam smanjenje pomoglo da smanjite taj rizik.
PRESTANITE PUŠITI I IZBJEGAVAJTE IZLAGANJE PUŠAČKOM DIMU
Više od jedne desetine slučajeva moždanog udara je povezano s pušenjem. Prestanak pušenja smanjit će Vaš rizik od moždanog udara. Da biste povećali šanse za uspješan prestanak pušenja, korisno je potražiti i pomoć stručne osobe.
SMANJITE UNOS ALKOHOLA
Više od milijun slučajeva moždanog udara godišnje je povezano s prekomjernom konzumacijom alkohola. Smanjenje unosa alkohola na dvije jedinice dnevno za muškarce i jednu jedinicu za žene smanjit će i Vaš rizik od moždanog udara.
PREPOZNAJTE I LIJEČITE FIBRILACIJU ATRIJA
Nepravilni otkucaji srca ili druge srčane bolesti povezane su s 9 posto moždanih udara. Razgovarajte sa svojim liječnikom o mogućnostima liječenja da smanjite rizik.
DIJABETES
Osim činjenice da dijele mnogo rizičnih čimbenika, dijabetes sam po sebi povećava rizik moždanog udara. Smanjenje rizika od dijabetesa smanjit će i rizik od moždanog udara. Ako bolujete od dijabetesa, razgovarajte sa svojim liječnikom o mogućnostima liječenja kako biste smanjili rizik.
SOCIO-EKONOMSKI STATUS
Nizak dohodak i niža razina edukacije u svim su zemljama povezani s moždanim udarom. Zakonodavstvo i politike pojedinih zemalja, usmjerene na smanjenje siromaštva te pravičniji pristup zdravstvenoj skrbi i edukaciji, imat će pozitivan učinak na smanjenje tereta od moždanog udara, ali i drugih kroničnih nezaraznih bolesti.
U Hrvatskoj je, kao i u Europi, moždani udar na drugom mjestu po smrtnosti. Obilježavanjem ovog dana se stoga naglašava činjenica da je moguće spriječiti moždani udar, ali i postići oporavak oboljelih i povećati kvalitetu života ako znamo činjenice o moždanom udaru: uzroke, simptome i način na koji smanjiti rizik, te ako uz to postoji odgovarajuća kvalitetna zdravstvena skrb, njega i potpora kao i okruženje koje potiče zdravo ponašanje.
Ako bolujete od dijabetesa, srčanih problema ili imate povijest moždanost udara odnosno tranzitorne ishemijske atake, razgovarajte sa svojim liječnikom o rizičnim čimbenicima i prevenciji moždanog udara.
četvrtak, 29.10.2020.
DONACIJE ZA ZAGREB I KORONU
UKUPNO 41 MILIJUN KUNA
Ministarstvo financija izvjestilo je 26. listopada da Vlada Republike Hrvatske zahvaljuje svim uplatiteljima na prikupljenim financijskim sredstvima donacijama do 23. listopda koje su uplaćene na ime akcija „ Zajedno za Zagreb“ i „Hrvatska protiv koronavirusa „
Na račun u akciji „Zajedno za Zagreb“ uplaćeno je 15.823.650,34 kuna, a na račun „Hrvatska protiv koronavirusa“ uplaćeno je 26.036.877,13 kuna .
Naime na sjednici Vlade RH održanoj 24. ožujka 2020. donesena je Odluka o otvaranju računa za doniranje financijskih sredstava te su odlukama utvrđeni brojevi računa kojima se putem računa Državnog proračuna primane uplate doniranih financijskih sredstava namijenjenih za sanaciju posljedica potresa u gradu Zagrebu i okolici te financijskih sredstava namijenjenih za borbu protiv epidemije koronavirusa COVID-19 u RH.
Sredstva donacija uplaćena u inozemnim valutama evidentirana su u kunama po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan uplate.
srijeda, 28.10.2020.
VIJEĆE EU ZA POLJOPRIVREDU I RIBARSTVO
TRI VAŽNA DOGOVORA
Tijekom dvodnevnog sastanka Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo, u Luxemburgu 19. i 20. listopada Vijeće EU je postiglo tri važna politička dogovora za sektore poljoprivrede i ribarstva u Europi. To je:
1. opći pristup u pogledu paketa za reformu zajedničke poljoprivredne politike (ZPP),
2. zaključke o strategiji „od polja do stola” i
3. odluka o ribolovnim mogućnostima u Baltičkome moru za 2021.
U općem pristupu u pogledu paketa za reformu ZPP-a nakon 2020. ističu se čvrste obveze država članica za veće ambicije u vezi s okolišem i to uvođenjem instrumenata kao što su obvezni programi za ekologiju (što je novost u odnosu na sadašnju politiku) i stroža uvjetovanost. Dogovorenim se stajalištem ujedno državama članicama omogućuje da imaju potrebnu fleksibilnost u tome kako ostvariti okolišne ciljeve.
Vijeće sad ima politički mandat za pregovore s Europskim parlamentom u cilju postizanja sveobuhvatnog dogovora.
Vijeće je 19. listopada jednoglasno usvojilo zaključke o strategiji „od polja do stola”, u kojima podržava cilj razvoja održivog europskog prehrambenog sustava, od trenutka proizvodnje do potrošnje.
Zaključci sadrže dvojaku političku poruku za države članice:
1. osigurati dostatnu i cjenovno pristupačnu hranu uz istodoban doprinos postizanju klimatske neutralnosti EU-a do 2050. godine
2.te osigurati pravedne prihode i snažnu potporu za primarne proizvođače.
Ribarstvo
Vijeće je postiglo dogovor o ribolovnim mogućnostima u pogledu deset komercijalno najvažnijih ribljih stokova u Baltičkome moru za 2021. Nakon pregovora koji su trajali cijeli dan te zaključeni u rano jutro 20. listopada 2020. ministri i ministrice složili su se da će nastaviti smanjivati ribolovne mogućnosti za određene riblje stokove kako bi se pospješio njihov oporavak, u skladu s najnovijim znanstvenim savjetima. Ukupni dopušteni ulovi (TAC) u Baltičkome moru ukupno su smanjeni za oko 6 %.
ZDRAVIJI I ODRŽIV PUT HRANE U EUROPI - od polja do stola !</font>
Prehrambeni sustav EU-a osigurava svježu i sigurnu hranu za sve Europljane i Europljanke. Proizvodnja hrane nije samo ključna usluga, nego i izvor prihoda jer se europska hrana izvozi diljem svijeta. Međutim, poljoprivredno-prehrambeni sektor ima znatan učinak na okoliš. Prema izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), oko trećine svjetskih emisija stakleničkih plinova potječe iz prehrambenih sustava. Osim toga, postojeći prehrambeni model ima štetan učinak na zdravlje ljudi te je doveo do toga da više od 50 % odraslih osoba u Europi ima prekomjernu tjelesnu težinu.
EU nastoji promijeniti način proizvodnje i potrošnje hrane u Europi kako bi se smanjio ekološki otisak prehrambenih sustava, ojačala njihova otpornost na krize te osigurala dostupnost zdrave i cjenovno pristupačne hrane današnjem stanovništvu i budućim naraštajima.
Strategija „od polja do stola”
Komisija je 20. svibnja 2020. predstavila svoju strategiju „od polja do stola” kao jednu od ključnih mjera u okviru europskog zelenog plana. Strategijom se namjerava preusmjeriti postojeći prehrambeni sustav EU-a prema održivom modelu i doprinijeti postizanju klimatske neutralnosti do 2050.
Uzimajući u obzir sigurnost hrane i sigurnost opskrbe hranom kao prioritete, glavni ciljevi strategije su:
• osigurati dostatnu, cjenovno pristupačnu i hranjivu hranu unutar granica mogućnosti planeta
• osigurati održivu proizvodnju hrane, među ostalim znatnim smanjenjem uporabe pesticida, antimikrobnih sredstava i gnojiva te povećanjem ekološkog uzgoja
• promicati održiviju potrošnju hrane i zdravu prehranu
• smanjiti gubitak i rasipanje hrane
• suzbiti prijevare povezane s hranom u lancu opskrbe
• poboljšati dobrobit životinja.
Prijelazom na ekološki prihvatljiviji prehrambeni sustav stvaraju se nove poslovne prilike koje imaju pozitivan učinak na prihode subjekata u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
Održiviji prehrambeni sustav pomoći će i u zaštiti prirode i bioraznolikosti Europe. Strategija „od polja do stola” usklađena je sa strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. te se ta dva prijedloga predstavljaju kao uzajamne nadopune.
Vijeće radi na postizanju napretka u pregovorima o reformi zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Osuvremenjivanje poljoprivrede razvojem održivijih poljoprivrednih praksi, uz istodobnu zaštitu prirode i borbu protiv klimatskih promjena, jedan je od ključnih ciljeva reforme ZPP-a. Ciljevi buduće politike ZPP-a stoga su usko povezani sa strategijom „od polja do stola”.
utorak, 27.10.2020.
SASTANAK EUROPSKOG VIJEĆA O KLIMI
DOGOVOR SAMO O DIJELU PRIJEDLOGA !
Svenja Schulze, njemačka savezna ministrica okoliša, zaštite prirode i nuklearne sigurnosti rekla je nakon sastanka Vijeća EU o klimi 23. listopada da se„ EU obvezala na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Dok čekamo smjernice Europskog vijeća o ažuriranom cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2030., zadovoljstvo mi je objaviti da su države članice uspjele postići dogovor o velikom dijelu prijedloga europskog zakona o klimi.
Stajalište Vijeća je još uvijek djelomično, jer u njemu još nije utvrđen ažurirani cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. Na postizanju dogovora država članica o tom pitanju još treba raditi. Postizanje dogovora o djelomičnom stajalištu Vijeća prilika je za konsolidaciju napretka postignutog tijekom mjeseci intenzivnih pregovora među državama članicama. Rasprave na razini stručnjaka započele su u ožujku 2020. godine. Vijeću može pomoći da nakon postizanja dogovora o neriješenim pitanjima dovrši opći pristup.
Kako bi se osiguralo da EU u predstojećim godinama ostane na dobrom putu prema ostvarivanju svojeg cilja klimatske neutralnosti, Vijeće je Komisiju zadužilo da u roku od šest mjeseci nakon svakoga globalnog pregleda stanja koji se provodi u skladu s Pariškim sporazumom, podnese izvješće o funkcioniranju europskog propisa o klimi. Ako to bude potrebno, Komisija može iznijeti prijedloge o izmjeni tog propisa.
Cilj je djelovanja EU-a i država članica u području klime zaštititi ljude, planet, dobrobit, blagostanje, zdravlje, prehrambene sustave, integritet ekosustava i bioraznolikost od opasnosti koje proizlaze iz klimatskih promjena, maksimizirati blagostanje unutar granica mogućnosti našeg planeta, povećati otpornost društva na klimatske promjene i smanjiti njegovu osjetljivost na njih.
DO 2019. EU STAKLENIČKE PLINOVE SMANJIO ZA 24 %
Prema najnovijim dostupnim podacima Europske agencije za okoliš EU je do 2019. svoje ukupne emisije stakleničkih plinova smanjio za 24 % u odnosu na njihovu razinu iz 1990. Osim toga, za EU trenutačno vrijedi obvezujući cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % do 2030.Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 12. prosinca 2019. podržalo cilj ostvarenja klimatski neutralnog EU-a do 2050., u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma, prepoznavši pritom potrebu za uspostavom poticajnog okvira koji bi koristio svim državama članicama i obuhvaćao odgovarajuće instrumente; poticaje, potporu i ulaganja kako bi se osigurala troškovno učinkovita, poštena, socijalno uravnotežena i pravedna tranzicija i kojim bi se u pogledu polazišnih točaka u obzir uzele različite nacionalne okolnosti.
Komisija je 4. ožujka 2020. donijela prijedlog europskog propisa o klimi, a 5. ožujka 2020. na sastanku Vijeća za okoliš predstavila ga je ministrima i ministricama. Taj prijedlog dio je šireg paketa ambicioznih mjera najavljenih u komunikaciji Komisije o europskom zelenom planu.
Komisija je 17. rujna 2020. objavila komunikaciju o planu za postizanje klimatskog cilja do 2030, kojoj je priložena sveobuhvatna procjena učinka. Komisija je također donijela prijedlog o izmjeni svojeg inicijalnog prijedloga europskog propisa o klimi kako bi u njega unijela revidirani cilj smanjenja emisija EU-a od najmanje 55 % do 2030.
Rasprave o tom prijedlogu započele su tijekom hrvatskog predsjedanja, a nastavljene su tijekom njemačkoga. Nedavno se, među ostalim, raspravljalo o izmijenjenom prijedlogu.
Europsko vijeće na sastanku 15. listopada raspravljalo je o povećanju EU-ova cilja za 2030. To pitanje, odlučeno je, treba ponovno razmotriti na sastanku u prosincu kako bi se postigao dogovor o novom cilju smanjenja emisija za 2030.
četvrtak, 22.10.2020.
KORONA VIRUSOM VODI SE SPECIJALNI RAT PROTIV HRVATSKE!
HRVATSKA U SLUŽBI NEČIJE POLITIKE!
U tekstu ću govoriti o činjenicama i pretpostavkama!
Što se to događa s virusom korene? Nije li virus korone zapravo sredstvo specijalnog rata protiv Hrvatske, ali i cijele Europe? Podaci govore da je korona virus na ljestvici smrtnog ishoda postao Peti po broju umrlih osoba od te bolesti u Europi iako se virus u Europi pojavio tek početkom ove godine. Od početka listopada korona virus se širi iznimno velikom dinamikom. Podaci za Hrvatsku to potvrđuju na način da je, činjenica je, 21. listopada u Zagrebu bilo 337 pozitivnih osoba na virus pri testiranju, a u Hrvatskoj 1 424 osoba ukupno, te 11 umrlih osoba. Samo 24 sata kasnije 22. listopada u Hrvatskoj je uzimanjem brisa otkriveno 1563 slučaja zaraze koronom, 13 osoba je umrlo, dok je u Zagrebu brojka nozaraženih udvostručena – na 705 osoba. Virus se nekontrolirano širi i mnogi novozaraženi izjavljuju da neznaju gdje su se zarazili. U Hrvatskoj je od korone virusa umrlo oko 400 osoba. Najmlađa osoba imala je 33 godine.
U Europi situacija nije ništa bolja: u Nizozemskoj je 21. 10 bilo 8. 800 novozaraženih , u Italiji 15.000, u Francuskoj i Velikoj Britaniji po 20.000 osoba, u Sloveniji 1.503 osobe ( koja ima manje od dva milijuna stanovnika), ali u Srbiji samo 512 novozaraženih. Situacija nije eskalirala samo u Zagrebu i samo u Hrvatskoj, već u cijeloj Europi!
Prema fotografiji koju sam snimila, svjetlo s nekog letećeg objekta i bijeli tragovi,bili su vrlo nisko. Fotka: Margareta Zouhar Zec
ODAKLE MOJA PRETPOSTAVKA O SPECIJALNOM RATU KORONA VIRUSOM?
Moja pretpostavka dolazi iz činjenice viđenog i snimljenog. Dana 2. listopada 2020. nakon 22 sata
bez ikakvog sitraživanja, već u ulici na području Maksimira kojom sam se vraćala do stana, izašavši iz autobusa, uočila sam jako svjetlo na nebu ispred sebe ugledavši tzv. chemtrailse, točnije dva bijela traga od aviona koji su se širili ostavljajući izmaglicu, I svjetlo između njih. O tome sam
odmah pisala na ovom blogu 2.listopada 2020. Malim digitalnim Canon fotoaparatom koji nosim u torbici, snimila sam fotografiju. Taj me događaj i fotografija navodi na zaključak da su bijeli tragovi nešto sadržavali u sebi, nešto što je bilo namijenjeno stanovnicima grada Zagreba. Vrijeme je pokazalo da je broj novozareženih osoba od korone počeo rasti u Zagrebu, gdje je naseljenost najgušća, ali i u cijeloj Hrvatskoj, što samo znaći da avion ili avioni koji su ostavljali tragove chemtrailse nisu nadlijetali samo Zagreb, već cijeli hrvatski teritorij, isključujući Istru.Tko živi u Istri od stranaca u nekoj kupljenoj nekretnini, a da je poznat u političkom svijetu? Istra gotovo da nema, ili ima od dana do dana po nekoliko zaraženih osoba koji pretežno nisu iz Istre. I dok je tijekom ljeta – posebno srpnja i kolovoza u svih 20 županija u Hrvatskoj bilo zaraženo između sto i dvjesto osoba, broj oboljelih je u mjesecu listopadu naglo počeo rasti. Stanovništvo Hrvatske se nakon godišnjih odmora vratilo redovnim poslovima, počela je i nova školska godina, a broj oboljelih od korona virusa nezaustavljivo prilikom testiranja rase. Navela sam ngore posljednje brojke, a prethoni rast bio je dinamikom: 7.10. -363 novozaražena, a u Zagrebu 91 osoba. Zatim 11.10. 508 zaraženih - 14.10. – 748 zaraženih u RH, 15.10. – 793 novozaražene osobe, 16.10. – 1 131 novozaražena osoba od toga 231 osoba u Zagrebu . Kemija iz aviona, koja je po svemu sudeći k o r o n a v i r u s raspršuje se po vrtovima, vićnjacima, balkonima, rublju koje se suši, prijevoznim sredstvima itd.itd. dolazi upotrebom u organizam osoba što se otkriva na testiranju briseva, a povrh svega širi se zrakom. Iritantno je neprestano prozivanje građana Hrvatske na pridržavanje epidemioloških mjera, kada građani u toj prljavoj priči interesa imaju najmanje udjela. Zdrastveni sustav je pred kolapsom. Ekonomija i zapošljavanje održava se umjetnim financijskim potporama Vlade RH.
Bez sumnje moje viđenje- prilikom snimke,- bijelih kemijskih tragova aviona potpuno je sigurno, nije bilo jedino prelijetanje aviona koji su u službi specijalnog rata nečije politike. No ta politika nije politika nekoga od Europskih zemalja, jer zemlje EU u istoj su situaciji sa korona virusom kao i Hrvatska. Ali je vrlo moguće da je Hrvatska kao i Europa žrtva američkih i ruskih interesa, dok će te dvije sile raditi račune s isklamskim svijetom koji traže novi prostor za život pod suncem.Kina je ekonomska velesila, ali u specijalnim ratovima američki institut Fort Detrick prema onome što se do sada zna nije prevaziđen.
No čiji i koji zrakoplovi ulaze I mogu ući u hrvatski zračni proctor, a da ne budu pod sumnjom na specijalni rat. Ili specijalni rat od strane Vlade, ministarstva obrane RH i ostalih još nije prepoznat .I ne postoji nikakva sumnja. Ili se radi o avionima kojima nikakva dozvola letenja I prelijetanja nije potrebna!
Margareta Zouhar Zec
srijeda, 21.10.2020.
JESENSKE MJERE ZA SPAS GOSPODARSTVA U VRIJEME COVID-19
STUPNJEVANE POTPORE U SKLADU S PADOM PROMETA
U utorak 20 . listopada u Banskim dvorima predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i Josip Aladrović ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održali su konferenciju za novinare na kojima su predstavili nove financijske mjere za očuvanje radnih mjesta radi krize izazvane pandemijom koronavirusa koja u Hrvatskoj traje od ožujka 2020.
Premijer je uvodno rekao da je 29. veljače 2020. bilo točno 1.542.328 osiguranika, a 15. listopada ove godine taj je broj iznosio 1.545.538, što je za 3.210 osiguranika više.Prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje ove godine isplaćeno 6,85 milijardi kuna, za različite mjere za očuvanje radnih mjesta u Hrvatskoj . Kad se tome pridodaju i otpisani doprinosi, ta brojka iznosi više od 10 milijardi kuna.
"Naš je cilj bio da mjerama koje poduzimamo omogućimo zadržavanje niske stope nezaposlenosti, da očuvamo likvidnost brojnih poduzeća, da omogućimo što bolju turističku sezonu te da osiguramo da u 2020. bude manji gospodarski pad od predviđanja tijekom proljeća", rekao je predsjednik Vlade.
„Prva mjera se odnosi na skraćivanje radnoga vremena. Ona se dosada odnosila na skraćivanje radnog vremena od 50 posto, a sada se smanjuje na 70 posto.
Smanjuje se i potrebna dokumentacija koju različiti subjekti moraju podnijeti kako bi se ta mjera pojednostavila u svojoj provedbi, a maksimalna mjesečna potpora po radniku raste s dosadašnjih 2.000 na 2.800 kuna.Tu je mjeru dosada koristilo 606 poslodavaca za više od 30.000 radnika.
Važnost ove mjere je u tome da netko može raditi dan i pol, a ostala tri i pol dana nadomjestit će država u iznosu do 2.800 kuna. Uz to će poslodavac, biti oslobođen od plaćanja doprinosa na taj iznos.
Druga mjera, koja je i najbitnija, a počela je u ožujku s 3.250 kuna, nastavila se u travnju i svibnju isplatom iznosa od 4.000 kuna, kasnije je u lipnju produžena za određene sektore i nastavljena je do danas za one sektore koji su bili najugroženiji, je prepravljena da bi bila prilagođena trenutnim potrebama.
Potpore sukladno padu prometa:
- potpora od 2.000 kuna po radniku ide za pad prometa od najmanje 40 posto.
- zatim ide 2.500 kuna za pad prometa od 45-50 posto,
- za pad prometa od 50-55 posto ide 3.000 kuna,
- za 55-60 poslodavac će dobiti 3500 kuna
- a 4.000 kuna po radniku ide za pad prometa od 60 posto i više", pojasnio je premijer Plenković.Korisnici potpore biti će oslobođeni plaćanja doprinosa na sve ove iznose, rekao je premijer
Posebno važnim istaknuo je da je mjera prilagođena na način koji će omogućiti veći obuhvat subjekata, a to znači da se pad prometa više neće mjeriti na mjesečnoj bazi, primjerice listopad 2020. u odnosu na listopad 2019., nego će se uspoređivati pad prometa u drugom i trećem kvartalu 2020. sa prometom u drugom i trećem kvartalu 2019.
"Na taj način omogućujemo jednu realniju sliku pada prometa u pojedinim djelatnostima i kod pojedinih subjekata. Ostavlja se iznimka za sektore kojima je rad, primjerice, ograničen odlukom Stožera civilne zaštite, poput usluga iz djelatnosti hrane i pića.Njima ostavljamo mogućnost odabira, dajemo im mogućnost da vide što im je povoljnije, je li to mjesec na mjesec ili drugi i treći kvartal s drugim i trećim kvartalom", rekao je predsjednik Vlade.Uz sektore prometa, ugostiteljstva, hotelijerstva, organizacije raznih događanja, dodaju se sektori biljne i stočarske proizvodnje, ribarstvo i s njim povezane djelatnosti te usluge povezane s putničkim i vodenim prometom, čime je obuhvaćen i povremeni prijevoz.Ujedno, korisnici dosadašnje potpore za mikropoduzetnike, odnosno oni koji imaju manje od deset zaposlenih, dakle od jedan do devet zaposlenih, imaju pravo na tu potporu bez obzira na sektor djelatnosti i veću od 2.000 kuna po radniku.
Time se pojednostavljuje provedba i dvije mjere spajaju se u jednu - onu za mikropoduzetnike s mjerama za očuvanje radnih mjesta. Ta će se mjera primjenjivati od 1. listopada do kraja 2020. godine.
Po izračunima Vlade ukupan trošak svih ovih mjera zajedno bi trebao biti između 300 i 350 milijuna kuna. Temeljni cilj je očuvati radna mjesta kod onih poslodavaca kod kojih je zbog pandemije došlo do privremenoga smanjenja opsega posla", rekao je predsjednik Vlade. Očekuje se da te mjere budu donesene na sjednici Upravnoga vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u četvrtak, 22. listopada.
"Ovim mjerama u ovakvoj godini bez presedana uspjeli smo održati broj osiguranika praktički na onim brojevima prije krize, prije restriktivnih mjera, u odnosu na razdoblje koje je iza nas. To govori da je Vlada djelovala brzo i učinkovito i omogućila da nemamo eskalaciju nezaposlenosti i veće probleme u gospodarstvu s obzirom na okolnosti koje su zaista izvanredne", naglasio je premijer.
Premijer je rekao da će Vlada iz EU Iduće generacije moći refundirati dio sredstava koja je uložila."To za što smo se izborili u srpnju, tih 22 milijarde eura, nisu tamo došle slučajno, došle su nakon snažne argumentacije hrvatske strane. Netko je trebao objasniti zašto nama baš toliko treba u ovim posebnim okolnostima, ako smo zadnja članica EU, ako smo najmanje koristili kohezijsku politiku, ako imamo objektivno veliki dio gospodarstva ovisan o turizmu. Zato smo dobili toliko sredstava i zato ćemo nastojati kroz te mehanizme koje imamo financirati potporu hrvatskim ljudima",
Ministar Aladrović istakao je da je stav Vlade da ne može doći do otpuštanja radnika za koje se koriste mjere te dodao da su između sindikata i poslodavaca nesuglasice nastale oko pitanja je li dopušteno poslovno uvjetovano otpuštanje radnika, za što očekuje da će se izgladiti do sjednice Upravnog vijeća HZZ-a.
utorak, 20.10.2020.
ZANIMLJIVOST
GEOMETRIJSKI CRTEŽI NA DNU MODROG JEZERA
Modro jezeru u Imotskom u noći sa nedjelje na ponedjeljak počelo se puniti vodom. Ali na dijelu još tada presušenog jezera, prema informaciji sa portala Radio Imotski u ponedjeljak 19. listopada ujutro uočen je neobičan rad geometrijskih likova . Autor teksta na Radio Imotskom naziva tu sliku geometrijskih oblika – umjetnička instalacija - za koju se nezna tko ju je nacrtao na dnu Modrog jezera.
U tekstu se ne navod tko je taj geometrijski rad u ponedjeljak prvi uočio, te vijest o tome donio u grad.
U svakom slučaju, ovakav geometrijski rad ne može nacrtati netko neobrazovan. A onaj tko je obrazovan takav rad ne bi radio među krškim stjenama, na dnu jezera, koje će potopiti jezerska voda.
Radi li se o poruci neke druge civilizacije?
PRVA PRAVOMOĆNA PRESUDA O NEPOŠTENOSTI KREDITA
NIŠTETNOST CTF UGOVORA
Udruga Franak objavila je 16. listopada da je Županijski sud u Varaždinu je, prema javno objavljenim podacima, presudom Gž-115/2020 odbio 17. rujna 2020. žalbu Addiko banke te je potvrdio presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu kojom je utvrđeno kako su ništetna dva ugovora o kreditu u valuti CHF.
Presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu potvrdilo je varaždinsko vijeće u sastavu Veljko Kučeković, Damir Ronić i Tatjana Kukić. Tužitelja je zastupao splitski odvjetnik Srđan Kalebota, koji je dobio već čitav niz pozitivnih presuda na sudovima u Splitu i Zagrebu. Osim utvrđene ništetnosti, sud je dosudio tužitelju i 187.000 kuna preplaćenih kamata. Naime, tužitelj nije tražio kompletan novčani iznos koji ima pravo dobiti na temelju ništetnosti ugovora, jer je tako izbjegao potencijalne velike troškove, pa će novom tužbom zatražiti ostatak novca koji mu Addiko banka mora platiti na temelju apsolutne ništetnosti cijelog ugovora.
Temeljni razlozi za utvrđenje ništetnosti ugovora prema presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu bili su sljedeći:
1. Ništetan je glavni predmet ugovora, a to je valuta kredita CHF.
2. Ništetna je cijena kredita, a to je kamatna stopa koja se mijenjala samovoljnom odlukom banke.
3. Ugovor je sagledan kao cjelina te su ta dva bitna elemwenta ugovora u kombinaciji sa anuitetnom otplatom kredita uzrokovala znatnu neravnotežu prava i obveza, sve na štetu tužitelja.
Ono što je jako značajno, piše u informaciji Udruga Franak, je to što je u ovom predmetu primijenjeno pravo Europske unije i praksa Suda EU poglavito iz predmeta C-118/17, Dunai, gdje je sud Unije izričito i nedvojbeno naveo kako ugovori s ništetnom valutom kao glavnim predmetom tih ugovora po mišljenju Suda EU svakako JESU ništetni i ne mogu opstati na snazi. Sud Unije posebno ističe interes potrošača te navodi kako se kod nepoštenosti glavnog predmeta ugovora on može održati na snazi smo ako je potrošaču u interesu da ugovor ne bude u cijelosti ništetan. U hrvatskome slučaju franak svim potrošačima koji su redovno otplaćivali kredite apsolutno odgovara utvrđenje ništetnosti kompletnih ugovora pogotovo ukoliko su im otkazani ugovori o kreditima i zbog toga im se provodi ovrha.
U udruzi očekuju da se u sljedećih godinu dana razriješe preostala pravna pitanja u slučaju franak, prije svega pitanje ništetnosti ugovora, kao i pitanje restitucije za konvertirane kredite.
Detalje ove značajne presude Županijskog suda Udruga Franak objaviti će, piše, u narednim danima čim je tužitelj zaprimi sa varaždinskog suda, koji ju je otpremio 30. rujna 2020.
nedjelja, 18.10.2020.
IZJAVE NEOBIČNIH KVALIFIKACIJA
KOMENTIRANJE – FORMA KOJA PROVOCIRA
Hrvatska ima vrlo neobičnog predsjednika države.Taj se ne ustručava iznostiti ekscesne kvalifikacije o ljudima, ne mareći za njihovu naobrazbu, zanimanje, političku poziciju i funciju u društvu. On javno vrijeđa, iznosi kvalifikacije i govori sa mržnjom. Upravo je ono što je izgovorio na ime premijera Plenkovića u subotu 17. listopada govor mržnje. A ono što je izgovorio dvjema saborskim zastupnicama deset dana prije, nazvavši ih narikačama, dostojno je tužbe za uvredu časti i ugleda. Jer kvalifikacija ovog nimalo uhu ugodnog glagola, pratiti će ih u političkom životu određeno vrijeme.
Politička pozicija predsjednika držve apsolutno mu ne daje tu slobodu, ali on si je uzima kao da je to nešto potpuno normalno, kao da netko pod prijetnjom zahtijeva od njega da tako govori. Što se to s predsjednikm Milanovićem događa? A od predsjednika se očekuje stabilno i mirno, uljudno ponašanje – ali toga nema u njemu i on to ne pokazuje. On svoj govor svodi na stvaranje konflikta, vlastitog mišljenja pretvorenog u verbalne optužbe. On iz prošlosti na svjetlo dana pred javnost izvlači neke detalje , - koje javno, u zadnjem primjeru, želi predbaciti premijeru Plenkoviću, a što je za politički život i funkciju premijera i predsjednika potpuno irelevantno. Predsjednkikovo JA koje često koristi – u kontekstu ja sam ovo ja ono – a zadnje je “ Ja sam dobio masu prijetnji pisanih prije nekoliko godina, mora se naučiti živjeti s tim” trebalo bi novinarski provjeriti, što nije nemoguće, pa da javnost čuje – koliko je ta “masa” prijetnji bila, usprkos kojih je sadašnji predsjednik RH ostao bez ikakvih posljedica.
PREDSJEDNIKOVA PRETJERANA SLOBODA IZRAŽAVANJA
Svi koji prate dnevna događanja negoduju zbog žestine retorike nad onim što su čuli u dan kada je neki novinar pred usta predsjednika Milanovića stavio mikrofon i upitao ga “za komentar” aktualnog događaja, predsjednikovi javni komentari predmet su ismijavanja, zgražanja, prepričavanja i podsmjeha građana RH, ovisno od toga tko je kako komunikaciju koja se multiciplira u medijima shvatio. Rečenica predsjednika Milanovića kojom on komentira događaj pucnjave 12. listopada na Markovu trgu, a koja se u dva dana odvrtjela u informativnoj emisiji Vijesti na radio Zagrebu više od deset puta glasi: “ Žrtva napada i meta napada na Markovu trgu nije bio premijer nego policajci, to je poanta ove priče, a ne da imamo jednu stranu guslanja odnosno narikanja, ovoga puta od muškarca od 50 godina, koji je možda bio meta, možda nije bio meta. S obzirom na sve podatke koje ima gospodin Plenković imam i ja od prve minute, gledam ga u čuđenju i divim se. Ovo je opasan posao u koji je Plenković zalutao prije nekoliko godina.”A dalje ta nešto duža ne baš lijepa izjava završava predsjednikovim riječima “… najprije pojima nema ni o čemu, a danas riga vatru kao plameni jazavac.”
KOMENTIRANJE – FORMA KOJA PROVOCIRA
Smije li netko, po funkciji ili po prijateljskoj liniji Milanoviću u uredu Predsjednika RH ozbiljno reći “ – pretjerao si, utišaj se, odi na godišnji očisti glavu, bavi se humanitarnim radom u predsjedničkoj funkciji, volontiraj u nekom kampusu, pa onda budi Predsjednik RH?
Nakon predsjednikovih izjava na račun premijera, novinari su premijera pitali za komentar o predsjednikovim izjavama. Premijer je bio nešto realniji, ali eksplicitno jasan posebno kada je rekao:
“Ja bi mogao reći da je on 54. godišnji šmrkavac, ali ja to neću reći. To je otprilike nivo rasprave.
Umjesto da predsjednik Republike razumije da nije ista stvar za nekoga govoriti protiv njega, ili dolaziti sa automatskim oružjem i sa pištoljem pred zgradu Vlade … “
U svakom slučaju i na ovom području izjava i komunikacije s novinarima trebalo bi uvesti reda. Ni prmejeru RH ni predsjedniku RH svakodnevna medijski slava nije potrebna. Do sada su svakodnevno na svakom koraku imali prilike davati izjave novinarima, s glavnim pitanjem koje počinje s “ kako komentirate …” kojima se mediji doslovno hrane. Od obojice se očekuje red i rad. Premijer i predsjednik trebali bi imati tjedne konferencije za novinare, gdje bi javnost na sva važna sadržajno sročena pitanja, mogla čuti odgovore. Iz svojih institucija – na press konferencijama - sigurno ne bi govorili ovim riječnikom kojim govore upitani od novinara “ za komentar” u hodu, ili na svakom trgu i uglu gdje novinari stanu pred njih.
Margareta Zouhar Zec
subota, 17.10.2020.
VIJEĆE EU POSTIGLO DOGOVOR O STAJALIŠTU MEHANIZMA ZA OPORAVAK I OTPORNOST
ALAT ZA PREVLADAVANJE KRIZE IZAZVANE PANDEMIJOM
Čitaoci koji ne vole politiku zacijelo Priopćenja Vijeća EU smatraju dosadnim tekstom. Ali ja politiku ne smatram dosadnom, već zanimljivom kao i svako drugo područje o kome pišem, te je stoga i pratim i kroz priopćenja. Politiku treba razumjeti. Može se politika EU činiti kompleksna i zamršena , ali što češćim praćenjem ona postaje razumljiva kao i sve drugo.
Hrvatska od EU ima velika očekivanja, točnije iz fondova EU ima velika očekivanja, pa kada se radi o raspodjeli eura, u to ipak treba biti upućen. Podsjećam da Vijećem EU do Nove godine predsjeda Njamačka.
Objavljujem Priopćenje Vijeća EU od 9. listopada. (mzz)
Nakon političkog dogovora koji su ministri i ministrice gospodarstva i financija postigli 6. listopada 2020., veleposlanici i veleposlanice država članica pri EU-u su se službeno složili o stajalištu Vijeća o mehanizmu za oporavak i otpornost. Taj je instrument okosnica instrumenta za oporavak Next Generation EU, osmišljenog kako bi se odgovorilo na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 i na izazove zelene i digitalne tranzicije.
S financijskom omotnicom od 672,5 milijardi eura instrumentom će se podupirati javna ulaganja i reforme te će se doprinijeti gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji unutar EU-a. Njime će se državama članicama pomoći u prevladavanju gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije bolesti COVID-19 te će se osigurati da njihova gospodarstva provedu zelenu i digitalnu tranziciju te postanu održivija i otpornija.
Čelnici i čelnice EU-a raspravljali su o ključnim značajkama instrumenta od 17. do 21. srpnja 2020. u okviru pregovora o višegodišnjem financijskom okviru i paketu za oporavak. Stajalište Vijeća temelji se na njihovim političkim smjernicama.
Sada su na redu pregovori Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za oporavak i otpornost. O stajalištu Parlamenta treba još provesti glasovanje.
Olaf Scholz, njemački savezni ministar financija i zamjenik kancelarke Merkel
je istakao: 
„Mehanizam za oporavak i otpornost moćan je alat za prevladavanje dosad nezabilježenih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19. To je glavni instrument paketa oporavka vrijednog 750 milijardi eura kojim će se Europi pomoći da iz krize izađe jača, u većoj mjeri digitalizirana i ujedinjenija, s više klimatski prihvatljivih politika. Sada je važno s Europskim parlamentom brzo dovršiti zakonodavni rad na tom instrumentu. Nemamo vremena za traćenje. Trebali bismo uspostaviti instrument što je prije moguće kako bismo pravodobno osigurali potporu državama članicama sljedeće godine.“
Financijske omotnice
Po pitanju financijskih omotnica, mandat Vijeća odražava ključne elemente uključene u zaključke Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja.
U okviru mehanizma za oporavak i otpornost državama članicama ponudit će se 312,5 milijardi eura bespovratnih sredstava (u cijenama iz 2018.), pri čemu bi se u 2021. i 2022. preuzele obveze za 70 % sredstava, a do kraja 2023. za 30 % sredstava.
Ključ za raspodjelu u 2021. i 2022. za svaku državu članicu izračunao bi se na temelju broja stanovnika i obrnuto proporcionalno BDP-u po stanovniku te na temelju relativne stope nezaposlenosti u posljednjih pet godina. U ključu za raspodjelu za 2023. kriterij nezaposlenosti zamjenjuje se, u jednakom omjeru, postotkom pada realnog BDP-a u 2020. i ukupnom postotnom promjenom realnog BDP-a u 2020. i 2021. na temelju preliminarnih jesenskih prognoza Komisije iz 2020., a zatim ga do 30. lipnja 2022. treba ažurirati najnovijim statističkim podacima.
Osim toga, državama članicama do kraja 2023. stavit će se na raspolaganje 360 milijardi eura zajmova kako bi se osigurala dodatna sredstva za njihove reforme i ulaganja. Najveći opseg takvih zajmova u pravilu ne bi premašio 6,8 % BND-a pojedinačne države članice.
Planovi za oporavak i otpornost
Kako bi dobile potporu iz mehanizma za oporavak i otpornost, države članice moraju izraditi nacionalne planove za oporavak i otpornost u kojima se utvrđuju njihovi programi reformi i ulaganja do 2026., uključujući ciljne vrijednosti, ključne etape i procijenjene troškove.
Planovi bi trebali biti usmjereni na izazove i prioritete utvrđene u preporukama za pojedine zemlje u okviru europskog semestra te doprinijeti jačanju potencijala rasta, otvaranju radnih mjesta te gospodarskoj i socijalnoj otpornosti država članica. Najmanje 37 % dodijeljenih sredstava iz plana trebalo bi biti namijenjeno podupiranju zelene tranzicije, a barem 20 % podupiranju digitalne transformacije. Države članice također bi trebale osigurati da njihove mjere slijede načelo o „nenanošenju znatne štete” iz uredbe EU-a o taksonomiji.
U skladu s mandatom Vijeća prihvatljive bi bile mjere koje su započete od 1. veljače 2020.
Države članice svoje nacrte planova mogu Komisiji podnijeti od 15. listopada, a službeno ih trebaju predstaviti najkasnije do 30. travnja.
Postupak odobrenja
Vijeće smatra da bi Komisija u roku od dva mjeseca trebala procijeniti planove za oporavak i otpornost država članica ili, ako je primjenjivo, njihove ažurirane verzije. Dotična država članica i Komisija prema potrebi mogu se dogovoriti o produljenju tog roka za razumno razdoblje.
Vijeće odobrava procjenu planova za oporavak i otpornost provedbenom odlukom, koju bi trebalo nastojati donijeti u roku od četiri tjedna od prijedloga Komisije.
Predfinanciranje
Mandatom Vijeća predviđa se da će se sredstva pretfinanciranja za navedeni instrument na zahtjev isplatiti državama članicama u 2021.
To bi iznosilo do 10 % ukupne potpore predviđene u njihovim planovima za oporavak i otpornost, kako ih je odobrilo Vijeće.
Isplate
Sredstva se u okviru instrumenta isplaćuju državama članicama nakon što na zadovoljavajući način ostvare relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti uključene u planove za oporavak i otpornost.
U skladu s mandatom Vijeća Komisija će, prije nego što donese odluku o odobravanju isplate financijske potpore, uz redovito savjetovanje s relevantnim odborom stručnjaka, od Gospodarskog i financijskog odbora zatražiti da iznese svoje mišljenje o zadovoljavajućem ostvarenju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti. Mišljenje bi trebalo dostaviti u roku od četiri tjedna od primitka preliminarne procjene Komisije.
Stajalište Vijeća odnosi se i na primjenu mehanizma hitnog kočenja, uključenog u zaključke Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja, u iznimnom slučaju da jedna ili više država članica smatra da postoje ozbiljna odstupanja od zadovoljavajućeg ostvarenja relevantnih ključnih etapa i ciljeva.- kraj priopćenja-.
Proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. i plan oporavka
Kako bi poduprli građanstvo, poduzeća i zemlje EU-a u oporavku od gospodarskog pada uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19, čelnici i čelnice EU-a dogovorili su se da će raditi na planu oporavka za Europu. U tom su se kontekstu 23. travnja 2020. obvezali na uspostavu fonda EU-a za oporavak namijenjenog ublažavanju posljedica krize.
Čelnici i čelnice EU-a 21. srpnja postigli su dogovor o ukupnom proračunu u iznosu od 1,824 bilijuna eura za razdoblje 2021. – 2027. Taj paket obuhvaća višegodišnji financijski okvir (VFO) i izvanredni instrument za oporavak nazvan Next Generation EU (NGEU), a njime će se pomoći u ponovnoj izgradnji EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19 te će se poduprijeti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju.
Ti se elementi pribrajaju trima sigurnosnim mrežama u ukupnom iznosu od 540 milijardi eura koje je EU već uspostavio za potporu radnicima, poduzećima i zemljama.
petak, 16.10.2020.
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE SUFINANCIRA
STEONE JUNICE DO 24.10.
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Javni poziv za kupovinu steonih junica kombiniranih ili mliječnih pasmina goveda za 2020. godinu. Potpora će se dodjeljivati za sufinanciranje troška kupovine minimalno tri grla kategorije steonih junica. Iznos potpore ograničen je na maksimalnih 30.000 kuna po korisniku. Poziv je otvoren do 24. 10. 2020. godine.
Detaljnije pogledati na linku stranice Ministarstva poljoprivrede
Potpora za kupovinu steonih junica kombiniranih i/ili mliječnih pasmina goveda namijenjena je poljoprivrednicima koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika, a koji na svom poljoprivrednom gospodarstvu drže krave kombiniranih i/ili mliječnih pasmina goveda te ih koriste u proizvodnji mlijeka i koje su evidentirane u JRDŽ-u. U odnosu na ranije dvije godine, Javni poziv za 2020. godinu u određenoj mjeri je izmijenjen te potencijalni korisnici moraju udovoljiti dodatnim uvjetima i to: sudjelovanje u sustavu kontrole mliječnosti koju provodi HAPIH te zadržavanje povećanog brojnog stanja krava u proizvodnji najmanje 36 mjeseci.
Osim toga, uzgajivači koji su u prethodne dvije godine koristili potporu za kupovinu steonih junica dužni su dokazati povećanje broja krava na gospodarstvu u odnosu na razdoblje prije provedbe mjere kupovine steonih junica.
Nadalje, korisnici koji su u prethodne dvije godine ostvarili potporu za kupovinu junica, a sredstva nisu namjenski iskoristili, nisu prihvatljivi korisnici za 2020. godinu.
četvrtak, 15.10.2020.
MALOSTONSKA KAMENICA IMA EU ZAŠTITU PORIJEKLA I IZVORNOSTI
ŠKOLJKA KOJA RASTE U SLANO- SLATKOJ VODI
„Malostonska kamenica“ upisana u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićena na području cijele Europske unije,
objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 13. listopada 2020. godine. Ovom registracijom Republika Hrvatska ima 28 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.
Proces registracije i zaštite naziva „Malostonska kamenica“ započeo je u kolovozu 2017. godine, kada je Udruga „Stonski školjkari Ston“ podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake izvornosti pod nazivom „Malostonska kamenica“. Zemljopisno područje u kojem se odvijaju sve faze proizvodnje „Malostonske kamenice“ obuhvaća akvatorij Malostonskog zaljeva koji pripada teritoriju Republike Hrvatske.
„Malostonska kamenica“ je školjkaš nepravilna ovalna oblika, nepravilnih rubova, čvrste građe, asimetričan, nejednakih ljuštura, katkada lomljiv. Ljušture su joj žućkasto ili sivo-smeđe ili žuto-zelene boje s crvenkastim ili ljubičastim obojenjima, a njihova unutrašnjost je biserno bijele boje, ponekad s raznobojnim mrljama. „Malostonska kamenica“ ima mekano i sočno meso slatko-slanog uravnoteženog okusa koje se topi u ustima. Posebnost „Malostonske kamenice“ proizlazi iz jedinstvenih prirodnih karakteristika Malostonskog zaljeva i vještina koje su razvijene tijekom višestoljetne tradicije uzgoja u Malostonskom zaljevu. Jedinstvena svojstva akvatorija Malostonskog zaljeva, optimalna količina i sastav hrane, izvrsna kvaliteta morske vode uz primjenu tradicionalnih znanja i vještina direktno se odražavaju na kvalitetu i organoleptička svojstva ovog cijenjenog proizvoda.
Zemljopisno područje u kojem se odvijaju sve faze proizvodnje ''Malostonske kamenice'' obuhvaća akvatorij Malostonskog zaljeva koji pripada teritoriju Republike Hrvatske. Malostonski zaljev je 28 km dugi nastavak Neretvanskog kanala koji se pruža između obala kopna i poluotoka Pelješca u smjeru sjeverozapad - jugoistok s najvećom širinom 6,1 km na spojnici luka Drače uvala Soline. Zaljev obuhvaća područje od uvale Kuta do spojnice rta Rat na Pelješcu i rta Rivine na kopnu, gdje je širina zaljeva 4,5 km. Navedeno zemljopisno područje proizvodnje „Malostonske kamenice“ ujedno predstavlja akvatorij posebnog rezervata prirode Malostonski zaljev. Osim navedenog akvatorija posebni rezervat prirode Malostonski zaljev obuhvaća i kopneni dio koji je omeđen granicom slivnog područja – vododjelnicom, a obuhvaća dijelove općina Ston, Dubrovačko primorje, Janjina i Slivno. Taj kopneni dio zajedno sa akvatorijem čini neraskidivu cjelinu zaštićenog dijela prirode .
U proizvodnji ''Malostonske kamenice'' osnovna sirovina dobiva se sakupljanjem mlađi na zemljopisnom području definiranom u specifikacije koja nastaje mriješćenjem prirodne i uzgojne populacije ''Malostonske kamenice'', što ujedno predstavlja prvu fazu uzgoja. Prva faza uzgoja obuhvaća postupke sakupljanja mlađi ''Malostonske kamenice''. Sastoji se od pripreme i postavljanja kolektora za prihvat mlađi te razrjeđivanja i sortiranja prihvaćene mlađi. Druga faza obuhvaća uzgoj mlađi na uzgojnim instalacijama do komercijalne dužine.
Prva evidentirana proizvodnja je iz 1911. godine, kada je u Bistrini uzgojeno 150000, a u uvali Bjejevica 110000 komada kamenice. Nakon Drugog svjetskog rata osnivaju se državna poduzeća, za proizvodnju i unapređenje tehnologije uzgoja ''Malostonske kamenice''. U drugoj polovici osamdesetih godina prošlog stoljeća dolazi do ozbiljnog rasta proizvodnje koja je u to iznosila milijun i pol do dva milijuna komada. Proizvodnja ''Malostonske kamenice'' 1990. godine predstavljala je većinu proizvodnje europske plosnate kamenica u Hrvatskoj .
Posebna svojstva ''Malostonske kamenice'' nastaju pod utjecajem okolišnih čimbenika zemljopisnog područja u kojem se uzgaja, a dijelom i uslijed tradicionalnih uzgojnih praksi koje primjenjuju lokalni školjkari. Značajan okolišni čimbenik jest slatka voda koja iz različitih izvora dotječe u Malostonski zaljev. Ona s jedne strane smanjuje slanost morske vode, dok s druge strane ima ulogu toplinskog regulatora koji ublažava ekstreme niskih zimskih i visokih ljetnih temperatura.
Slatka voda obogaćuje zaljev hranjivim tvarima koje omogućuju visoku produktivnost zaljeva, a specifična biljna vegetacija omogućava dotok hranjivih tvari (fosfati, silikati, nitrati) i minerala s kopna u more i tako utječe na ravnomjeran razvoj fitoplanktonskih organizama važnih za ishranu ''Malostonske kamenice''.( iz Specifikacije proizvoda Malostonske kamenice)
ZA POMOĆ U KORONI UMIROVLJENICI NISU DOBILI NI KUNE DODATKA!
VLADA RH ZABORAVILA UMIROVLJENIKE
Portal Mirovine .hr objavio je 14. listopada kraći tekst u kome se kaže da je „Vlada potpuno izignorirala zahtjev Sindikata i Matice umirovljenika kojim su tražile isplatu solidarnog dodatka na mirovine umirovljenicima za vrijeme trajanja pandemije“.
U tekstu se dalje kaže da je prošlo pola godine otkako su u mjesecu travnju Sindikat i Matica umirovljenika od Vlade tražili solidarni dodatak na mirovine zbog financijskog udara na umirovljenike za vrijeme trajanja pandemije. No ne samo da nikakav dodatak za troškove koje pandemija korona virusa nosi sa sobom umirovljenici nisu dobili, već od Vlade šest mjeseci nisu dobili ni nikakav odgovor na to pitanje.
A prijedlog Matice umirovljenika i Sindikata hrvatskih umirovljenika bio je da iznos dodatka – čija bi isplata mogla biti i jednokratna- bude proporcionalna visini mirovine „ i to tako da oni s mirovinama nižima od 1.500 kuna dobiju najviše, npr. 400 kuna solidarnog dodatka mjesečno, oni s dvije do tri ti¬suće kuna mirovine 300 kuna, od tri do četiri tisuće 200 kuna, oni s mirovinom od četiri do pet tisuća kuna 100 kuna dodatka, dok bi se onima s mirovinama višima od 5.000 solidarni dodatak od 100 kuna isplaćivao samo ako je riječ o samcima.“ Treba li uopće reći kolika bi to financijska pomoć umirovljenicima bila, posebno onima s niskim mirovinama! No Vlada još uvijek ima priliku ispraviti propust prema umirovljenicima.
Kakve su financijske dodatke neke od susjednih zemlja isplatile svojim umirovljenicima u vrijeme korona pandemije? Prema navodima predsjednice Sindikata umirovljenika Jasne Petrović „u Sloveniji, u kojoj je prosječna mirovina oko 660 eura, umirovljenici koji pri¬maju mirovinu do 700 eura dobili su jednokratnu solidarnu naknadu u ras¬ponu od 130 do 300 eura, ovisno o visini svoje mirovine. Oni koji imaju mirovinu do 500 eura dobili su jednokratno 300 eura, oni koji primaju od 501 do 600 eura dobili su 230 eura, a oni koji imaju između 601 i 700 eura dobili su 130 eura. Naknadu su dobili i umirovljenici samci čija primanja su veća od 700 eura”.“ Srbija je umirovljenicima, kao i svim ostalim punoljetnim gra¬đanima ispla-tila 100 eura jednokratne pomoći, ali i dodatnih 35 eura isključivo umirovljenicima. Logika je bila da će taj novac svejedno zavr¬šiti u potrošnji i da će pomoći ekonomiji da što lakše prebrodi krizu. Crna Gora je za svojih 11.900 umirovljenika koji pri¬maju najnižu mirovinu izdvojila jednokratnu pomoć od 50 eura.“ Kosovo je pomoglo umirovljenicima tako da svi oni koji primaju do 100 američkih dolara mirovine mjesečno, u travnju, svibnju i lipnju dobili su dodatak od 30 dolara.
srijeda, 14.10.2020.
POSLOVANJE S IRANOM POSREDSTVOM EU
IMA LI U RH OVACA I GOVEDA ZA IZVOZ?
DG TRADE Europske komisije zatražio je od država članica EU podatak da li postoji interes
poljoprivrednika proizviođaća za izvoz goveda i ovaca u Iran ?
Zainteresirani za tu vrstu poslovanja mogu komunicirati u Ministarstvo poljoprivrede na meil: melita.zunic@mps.hr
utorak, 13.10.2020.
KAKO U PERIODU KORONE VIRUSA OSTATI MENTALNO ZDRAV?
PROBUDITI OSJEĆAJE VLASTITE VRIJEDNOSTI !
Služba za promicanje zdravlja, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo napisala je i preporuča :
"5 jednostavnih aktivnosti za očuvanje mentalnoga zdravlja u doba koronavirusa."
PRENOSIM TE SAVJETE!
Povežite se
Njegujte podržavajuće odnose i u situacijama povećane fizičke distance. Zahvaljujući suvremenoj tehnologiji svoje podržavajuće odnose možete njegovati usprkos fizičkoj distanci ili nedostatku druženja na kakve smo ranije navikli. Možete poslati podržavajuću i ohrabrujuću poruku ili nazvati dragu osobu, podijeliti kako ste. Možete međusobno podijeliti što ste danas učinili za svoje zdravlje i psihološku dobrobit, na čemu ste danas ponosni ili zahvalni.
Odvojite trenutak i obratite pažnju
na trenutak sada i ovdje, na ono što se događa u vama ili oko vas, na aktivnosti koje vas opuštaju i smiruju svijest o vlastitoj okolini i iskustvima poboljšava samospoznaju i samorazumijevanje. Pod stresom i intenzivnim brigama nije lako odvojiti vrijeme za uživanje i opuštanje, pomozite si – odvojite vrijeme bez mobitela ili ga iskoristite za instaliranje aplikacija koje vam mogu pomoći u opuštanju, pišite dnevnik ili slikajte, povremeno odvojite trenutak za nekoliko dubokih udaha i izdaha ili obratite pozornost na to kako dišete., smanjite gledanje ili slušanje vijesti o broju zaraženih.
Uzvratite
Pomaganje, dijeljenje i ljubaznost prema drugima promiče osjećaj vlastite vrijednosti, emocionalno nas ispunjava te jača osjećaj zajedništva. Zahvalite prodavačici u trgovini ili drugim osobama koje u doba pandemije koronavirusom rade u drugačijim uvjetima, uzvratite ljubaznošću i zahvalnošću onima koji vas ohrabruju, pružaju podršku i brinu za vas, brinite o starijima u vašem okruženju.
Učite nove stvari
Učenje novih stvari može povećati vaše samopouzdanje i biti način na koji se možete opustiti i usmjeriti svoje misli na ovdje i sada, a ne na to što se može loše dogoditi. Npr. pokušajte eksperimentirati u kuhinji i isprobati neke nove recepte, učiti novi jezik ili unaprijediti neko drugo znanje, učiti nove plesne korake ili novi instrument. Suvremena tehnologija besplatnim online edukacijama također pruža razne mogućnosti.
Budite aktivni
Tjelesna aktivnost smanjuje stres, povećava energiju i jača imunološki sustav. Hodajte, plešite, vozite bicikl, koristite stepenice umjesto dizala, uređujte vaš prostor za stanovanje ili dvorište, vježbajte.
Izvor: Služba za promicanje zdravlja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
ponedjeljak, 12.10.2020.
SVJETSKI DAN MENTALNOG ZDRAVLJA
ISPUNJAVAJUĆI ODNOSI – ZNAK MENTALNOG ZDRAVLJA
Svjetski dan MENTALNOG ZDRAVLJA obilježen je 10. listopada, a tim ga je danom proglasila Svjetska zdrastvena organizacija. O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. godine dao Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“. Od Štamparova govora na zasjedanju prve Skupštine svjetske zdravstvene organizacije, 25. lipnja 1948. godine do danas prošlo su 72 godina, a jednako je aktualno ono što je a tada rekao,a između ostalog, dr. Štampar rekao je slijedeće:
„Bolest nije posljedica samo fizičkih i bioloških faktora. U pitanjima zdravlja sve veću ulogu igraju ekonomski i socijalni faktori, i ti se problemi trebaju rješavati ne samo s tehničkog već isto tako i sa sociološkog stajališta. Iako je medicina stara preko 5000 godina, a moderna znanost oko 150 godina, ta je ideja uznapredovala tek u posljednjih 50 godina. Zdravlje treba biti faktor stvaranja boljeg i sretnijeg života. Budući da je zdravlje osnovno pravo svakog ljudskog bića, zajednica je dužna osigurati ljudima što potpuniju zdravstvenu zaštitu. Prema tome, uvod u naš Ustav predstavlja veliku pobjedu, jer sadržava ispravnu koncepciju javnog zdravstva i baca svjetlo, koje će nas voditi na dugačkom i teškom putu, koji je pred nama.“
Što podrazumijeva mentalno zdravlje i kakav je čovjek kada je mentalno zdrav, o tome stručno i razumljivo na svojoj stranici piše Zagrebačko psihološko društvo, pa zato prenosim taj kraći tekst.
Zagrebačko psihološko društvo kaže da Svjetska zdravstvena organizacija definira mentalno zdravlje kao „stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je u mogućnosti pridonositi svojoj zajednici“ (prema World Health Organisation, 2004.) Svjetska zdravstvena organizacija, kaže kako je “zdravlje stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti“, vidljivo je da nema zdravlja, ako nema mentalnog zdravlja. Dobro mentalno zdravlje omogućava nam da svoje emocije prihvatimo i uhvatimo se u koštac s teškoćama koristeći svoje resurse, vještine i sposobnosti.
Logo psihološkog društva
Mentalno zdravlje podrazumijeva bavljenje produktivnim aktivnostima – onima koje uključuju osjetila, emocije i intelekt, a pomažu nam da rastemo i razvijamo se. To ne mora biti nešto “veliko” poput izgradnje kuće ili pisanja projekta, produktivni smo i kada kuhamo ručak, čitamo knjigu ili se družimo s prijateljima. Ne mora biti niti ugodno – npr. pisanje žalbe kada nismo zadovoljni nekom uslugom ili prijava nasilja policiji vjerojatno su motivirani neugodnim emocijama ljutnje i straha, no produktivni su jer brinemo o sebi i drugima. Neproduktivne su one aktivnosti koje nam štete i povređuju nas ili druge oko nas.
Mentalno zdravlje podrazumijeva sposobnost da se mijenjamo, prilagođavamo i nosimo s teškoćama i stresom. Recimo, da pripremamo večeru za prijatelje i shvatimo u zadnji tren da smo zaboravili kupiti salatu. Kad smo dobrog mentalnog zdravlja možemo razmišljati o drugim mogućnostima: možemo trknuti u dućan, možemo odustati od salate, možemo zamoliti nekoga od gostiju da kupi salatu pri dolasku, možemo pogledati u hladnjaku imamo li kakvu alternativu… Zadržavamo fleksibilnost i možemo rješavati probleme. Kada nam je mentalno zdravlje narušeno, počinjemo gubiti tu fleksibilnost i koristimo uvijek iste strategije za suočavanje s problemima bez obzira jesu li prikladne situaciji ili ne. Ili izbjegavamo suočavanje s teškoćama općenito, u gore navedenoj situaciji to bi značilo npr. otkazivanje večere.
Mentalno zdravlje podrazumijeva to da pojedinci imaju ispunjavajuće odnose. Odnose u kojima se osjećamo sretnije, snažnije, u kojima dobivamo podršku i potvrdu da smo vrijedni i važni baš takvi kakvi jesmo. Njegujemo recipročne, uzajamno zadovoljavajuće i dugoročne odnose s obitelji i prijateljima. Kad se suočavamo sa životnim izazovima i teškoćama, podrška i razumijevanje drugih pomažu nam da ih lakše prebrodimo. Mentalno zdravlje doduše podrazumijeva ponekad i to da se pozdravimo sa nekim važnim ljudima u svojem životu, makar oni bili obitelj ili prijatelji, ukoliko nam odnosi sa njima predstavljaju kontinuiran izvor boli i povrede.
Jasno je da dobro mentalno zdravlje nije samo stvar pojedinca jer da bismo bili produktivni, ostvarivali zadovoljavajuće odnose i doprinosili zajednici, moramo biti okruženi drugim mentalno zdravim ljudima i zajednicom koja potiče produktivnost i suradnju i cijeni naš doprinos. Osim sposobnosti da se suočavamo s vlastitim mislima i emocijama, da se prilagođavamo situacijama i upravljamo vlastitim životom, važne su i vještine suočavanja sa socijalnim svijetom, tj. ljudima oko nas: sudjelovanje, suradnja, empatija, prihvaćanje različitosti i uzajamna odgovornost.
Mentalno zdravlje je temelj dobrobiti i dobrog funkcioniranja pojedinca, ali i zajednice. Želimo li mentalno zdravu zajednicu, osim omogućavanja zadovoljenja osnovnih potreba (poput onih za hranom i skloništem), okoline sigurne od nasilja, pozitivnih obrazovnih iskustava, zapošljavanja i dobrih radnih uvjeta i poštivanja ljudskih prava, moramo stvoriti uvjete za učenje i vježbanje vještina suočavanja i izgradnje kvalitetnih odnosa. Istraživanja pokazuju da rane intervencije na razini zajednice kao što je ulaganje u kvalitetno roditeljstvo i promoviranje mentalnog zdravlja u školama kroz učenje emocionalnih i socijalnih vještina pozitivno utječu na mentalno zdravlje djece i mladih, a pozitivan utjecaj nastavlja se i u odrasloj dobi.
Mentalno zdravlje se tiče svih nas
Izrazito je važno da država i društvo prepoznaju važnost očuvanja mentalnog zdravlja građana i da su uključeni u istraživanje, planiranje i implementiranje aktivnosti koje promoviraju i podržavaju razvoj mentalnog zdravlja. Za promicanje važnosti brige za mentalno zdravlje važno je živjeti u društvenoj klimi u kojoj se poštuju i štite osnovna ljudska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava. Posebno valja obratiti pažnju na najranjivije skupine društva i manjine te osigurati jednaku dostupnost službi za mentalno zdravlje i njihovih programa svim osobama u Republici Hrvatskoj bez obzira na njihovu dob.
Republika Hrvatska u ovom trenutku nema Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja. Imala ju je za razdoblje od 2011. do 2016., ali nova nije donesena. Pozivamo donositelje odluka na izradu nacionalne strategije zaštite i promocije mentalnog zdravlja i prevencije mentalnih poremećaja, financiranje istraživanja mentalnog zdravlja i financiranje promotivnih i preventivnih programa uz konzultacije sa stručnjakinjama i stručnjacima iz različitih područja mentalnog zdravlja. Jer, postoji granica do koje možemo doći, svatko od nas sam za sebe, a nakon toga na onima je koji imaju moć odlučivanja i raspolaganja resursima da preuzmu odgovornost za promicanje i podršku stvaranju društva u kojem je mentalno zdravlje svih njegovih članova istinski, a ne samo deklarativno, važno.
Dodajemo za kraj da je ovo jedna od onih situacija za koju se jako dobro može primijeniti stara poslovica – bolje je spriječiti nego liječiti.
nedjelja, 11.10.2020.
SIROMAŠTVO HRVATSKIH MIROVINA!
GRANICA SIROMAŠTVA za samca 2 710 KUNA, za BRAČNI PAR 2 845 KUNA!
Potkraj mjeseca kolovoza Državni zavod za statistiku objavio je da je mirovina od dvije tisuće sedamsto deset kuna, 2 710 kuna nova hrvatska granica siromaštva za samca.
Državna statistika smatra da bračni par umirovljenika mogu kroz mjesec, do slijedeće mirovine živjeti sa 2 845 kuna. Zar je samo 135 kuna više
od hrvatske granice siromaštva dovoljno za život dvaju umirovljenih osoba ?
S obzirom na podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o visinama mirovina i broju njihovih primatelja stanje je slijedeće:
S mirovinom od 500 do 1.000 kuna živi 64.761 građana. Prosječno primaju 751 kunu.
Mirovinu od 1.000 do 1.500 kuna ima 111.571 osoba s prosjekom od 1.237 kuna.
Mirovinu od 1.500 do 2.000 kuna ima 162.986 umirovljenika. Prosjek mirovine im je 1.765 kuna.
Najbrojnija skupina su umirovljenici s mirovinom od 2.000 do 2.500 kuna, koliko prima 203.830 umirovljenika. Njihov prosjek primanja je 2.240 kuna.
Mirovine od 2.500 do 3.000 kuna, s prosjekom od 2.761 kunu, prima 156.573 umirovljenih osoba.
Mirovine.hr : " Kada zbrojimo sve kategorije s prosječnim primanjima do navedene granice siromaštva, dolazimo do brojke od 792.895 osoba, što je gotovo 70 posto od ukupno 1,15 umirovljenih građana prema općim propisima s tuzemnim i inozemnim mirovinama.
Ako i oduzmemo mirovine koje isplaćujemo u inozemstvo za dio staža odrađen u Hrvatskoj, onda dolazimo do nešto povoljnije, ali i dalje alarmantne brojke od 621.916 umirovljenih građana koji u Lijepoj našoj žive ispod granice siromaštva, što znači da od mirovine nemaju dovoljno kako bi podmirili najosnovnije mjesečne životne troškove. Od 971.613 tuzemnih mirovina prema općim propisima, riječ je o postotku od visokih 64 %."
subota, 10.10.2020.
PRIJEDLOG PAKETA POMOĆI EU HRVATSKOJ
SREDSTVA NAKON ODOBRENJA PARLAMENTA I VIJEĆA
Europska komisija 9.10 je predložila paket od 823 milijuna eura financijske potpore u okviru Fonda solidarnosti EU-a (FSEU) za saniranje posljedica potresa u Hrvatskoj i poplava u Poljskoj. Paket uključuje i predujmove za Njemačku, Irsku, Grčku, Španjolsku, Hrvatsku, Mađarsku i Portugal kako bi se pomoglo zemljama koje su suočene sa zdravstvenom krizom prouzročenom koronavirusom.
Paket pomoći dijeli se na nekoliko stavki:
• 683,7 milijuna eura za pomoć Hrvatskoj u otklanjanju razornih posljedica potresa u Zagrebu i okolici još u ožujku 2020. Prva isplata u iznosu od 88,9 milijuna eura već je izvršena u kolovozu 2020. u obliku predujmova.
• više od 7 milijuna eura za pomoć Poljskoj u obnovi nakon poplava u Potkarpatskom vojvodstvu u lipnju ove godine
• više od 132,7 milijuna eura u obliku predujmova Njemačkoj, Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj i Portugalu nakon njihova zahtjeva za pomoć u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19 i otklanjanju njezinih posljedica.
Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira, izjavila je: Zahvaljujući Fondu solidarnosti EU-a, države članice i građani mogu dobiti potporu koja im je uistinu potrebna, uslijed prirodne katastrofe ili zdravstvene krize. Danas još jednom dokazujemo što znači solidarnost EU-a koja čini srž europskog projekta.
Sljedeći koraci
Europski parlament i Vijeće morat će odobriti današnji prijedlog Komisije za pomoć iz Fonda solidarnosti EU-a, a sredstva će se isplatiti nakon tog odobrenja. Komisija ocjenjuje zaprimljene zahtjeve za pomoć. Kad ih ocijeni, podnijet će prijedlog za konačnu mobilizaciju sredstava.
Kontekst
U okviru FSEU-a pruža se financijska potpora državama članicama i zemljama pristupnicama uslijed teških prirodnih katastrofa, a od ove godine i uslijed zdravstvenih kriza. Od njegova osnutka 2002. sredstva iz tog fonda olakšala su saniranje posljedica u više od 90 slučajeva različitih elementarnih nepogoda, kao što su poplave, šumski požari, potresi, oluje i suše. Dosad je iz FSEU-a mobilizirano više od 5,5 milijardi eura u 23 države članice i jednoj zemlji pristupnici. U okviru iznimnog odgovora EU-a na pandemiju bolesti COVID-19 područje primjene FSEU-a prošireno je na izvanredna stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja, a najveći dopušteni iznos predujmova povećan je s 30 na 100 milijuna eura.
IZVOR: https://bit.ly/3iNVBwu ili
https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/IP_20_1857
petak, 09.10.2020.
NACIONALNI DAN BORBE PROTIV RAKA DOJKE
NAJČEŠĆE DIJAGNOSTICIRANA ZLOČUDNA BOLEST JE – RAK DOJKE
Nacionalni dan borbe protiv raka dojke u Republici Hrvatskoj obilježen je i ove godine 7. listopada. Uoči Nacionalnog dana 6. listopada koji je prozvan Danom ružičaste vrpce, održana je konferencija za novinare u Zagrebu na kojoj su uz ministra zdravstva prof. dr. Vilia Beroša bili i doc. dr. Krunoslav Capak ravnatelj HZJZ, prof. dr. sc. Boris Brkljačić predsjednik Povjerenstva za organizaciju, stručno praćenje i kontrolu kvalitete te dr. med.Andrea Šupe Parun nacionalna koordinatorica Programa ranog otkrivanja raka dojke.
Ministar Beroš iznio je informaciju da je Zajednički istraživački centar (engl. Joint Research Centre – JRC) Europske komisije objavio procjene o opterećenju rakom u 27 zemljama EU za 2020. godinu. Prema tim je podacima rak dojke najčešće dijagnosticirana zloćudna bolest. Više od 355.000 žena u zemljama članicama EU će se prema procjenama u 2020. godini suočiti s dijagnozom raka dojke, što je oko 13,3% od svih dijagnoza raka. Procjenjuje se da će u zemljama članicama EU čak kod 16,5 % žena najčešći maligni uzrok smrti biti rak dojke.
U usporedbi s drugim zemljama, uporabom dobno-standardizirane stope učestalosti pojavde i mortaliteta, Hrvatska je po ukupnoj učestalosti raka na razini prosjeka EU 27, točnije 15. ukupno i to 14. u populaciji muškaraca i 19. kod žena. No po broju smrtnosti od raka dojke Hrvatska je na 5. mjestu ukupno iza Slovačke, Poljske, Cipra i Mađarske. U usporedbi s drugim zemljama po dobno-standardiziranoj stopi mortaliteta, ukupna smrtnost od raka dojke kod žena u Hrvatskoj je ispod prosjeka EU 27 što je 16. mjesto.
Ministar zdravstva prof. dr. sc. Vili Beroš naglasio je da je od iznimne važnosti poticati žene da se odazovu na preventivni pregled te da podržava nacionalne programe jer oni čuvaju zdravlje i zdravlje žena.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. sc. Capak rekao je da „ epidemija Covid-19, unatoč zatvaranju nije značajno utjecala na liječenje karcinoma dojke. Podaci o broju hospitaliziranih žena zbog raka dojke u Hrvatskoj govore da je 2019. na bolničkom liječenju bilo 2585 žena, a ove , dakle 2020. godine 2411 žena. Kad je riječ o dnevnim bolnicama u kojim se liječe žene s karcinomom dojke, manji pad je zabilježen tijekom travnja ove godine dok je u lipnju zabilježen porast. Doc. dr. sc. Capak je rekao kako ne očekuje porast smrtnosti žena oboljelih od raka dojke zbog koronavirusa.
Predsjednik Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa prof. dr. sc. Boris Brkljačić najavio je kako će Ministarstvu zdravstva predložiti uvođenje redovitih godišnjih pregleda magnetskom rezonancom za žene mlađe od 50 godina, koje nisu obuhvaćene Nacionalnim programom, a rizične su na rak dojke. Naime, među umrlim te žene čine osam posto, pa redoviti screening i ultrazvučni pregled svakih šest mjeseci mogu pridonijeti ranom otkrivanju raka i manjoj smrtnosti kod tih žena.
Nacionalni program ranog otkrivanja dojke nije se provodio, između 15. ožujka i 10. svibnja te će sve žene koje su tada bile pozvane na pregled dobiti ponovni poziv. rekla je koordinatorica programa dr. med. Andrea Šupe Parun. Izvor: HZJZ
četvrtak, 08.10.2020.
PREMIJER PLENKOVIĆ PROTIVI SE NAJAVLJENOM SABORSKOM POVJERENSTVU!
OVAJ STRAH JE SUKCESIVAN!
Zašto se premijer RH i predsjednik HDZ- a Andrej Plenković protivi osnivanju istražnog saborskog povjrenstva koje su najavili saborski zastupnici ? Premijer se boji do te mjere da za povjerenstvo koje tek na papiru ima neke konotacije smisla I namjere kaže "odudara od dosadašnje prakse i koncipiran je kao svojevrsna radna skupina oporbe za izradu novog institucionalnog i zakonskog okvira, o kaznenom postupku, borbi protiv korupcije, radu sigurnosnog sustava, oni tu predviđaju stvari koje su protuzakonite, da saborski zastupnici ispituju rad sudova, rad DORH-a, ustavne suce, to je izvan svih okvira i tu su pali na ispitu, to je pravni dio. A politički dio, imali smo izbore prije samo tri mjeseca i građani su dali povjerenje HDZ-u, oni su te izbore izgubili"
Premijer RH Andrej Plenković
Premijerov strah je sada deklarativan i na površini, on je sada koncentriran u izričaju, da osnivanje povjerenstva ne dolazi u obzir. Ali premijerov strah je sukcesivan, namijenjen je periodima i etapama gdje bi Povjerenstvo moglo otkriti ono što ne bi bilo u interesu vladajućih pojedinaca. Gro društva ima tradicionalne nadzore, a samo pojedinci imaju interese koji nadilaze opće interese. Jer radnje koje bi povjerenstvo poduzimalo moglo bi otkriti, ono što premijer Plenković, predsjednik HDZ-a ne želi ni čuti ni znati u svom mandatu. Zar premijer Plenković vjeruje da među ljudima koji rade u zakonodavnoj, sudbenoj i izvršnoj vlasti nema onih koji su korumpirani i koji rade s predumišljajem da ono što mogu učiniti sada, da će jednoga dana njima osobno donijeti korist? Ako tako misli , premijer je pošten kao dijete. Gdje je premijeru odgovornost prema građanima RH, prema bivšim baniteljima u Domovinskom ratu koji često danas istiću da su željeli državu Hrvatsku, ali ne ovakvu, već poštenu i mnogo bolju,te koji istiću da žele živjeti u društvu bez korupcije, bez malverzacija s novcem bez kriminalnih radnji koje se događaju među ljudima koji su na vodećim položajima. A zadnji primjer je tvrtka JANAF, predzadnji je državna tajnica iz ministarstva Uprave. Ali nije na premijeru RH da bude tako pošten u mislima i odlukama, jer od kada je 2007. ondašnji premijer RH dozvolio među ministrima torbarenje (čitaj nošenje torbi s novcem) kriminal u državnim institucijama, među visoko pozicioniranim osobama nije prestao! Sadašnji premijer Plenković je bio 13 godina mlađi I ne sječa se tog razdoblja ! Ali Plenkovićeva retorika da Vlada ne želi znati ni utjecati bilo kako na istrage koje vodi DORH, POLICIJA, USKOK I da to za njega mora biti tajna – postavlja potrebu za novim pitanjem – tko će onda podržavati borbu protiv korupcije? Ako ne može premijer RH, onda jasno je – moraju oporbeni saborski zastupnici
POVJERENSTVO ŽELI ZATVORITI RUPE U SUSTAVU!
Događanja iz afere JANAF dokaz su da dosadašnje prakse i radnje u velikim državnim tvrtkama sumnjive, samim tim što je posljednji nadzor, kako je javnost informirana, bio 2014. Prije šest godina! U kriminalnim radnjama koje su se dogodile,a fokus je na sad bivšem predsjedniku Uprave koji ima osam stanova, novac je u apsurdnim količinama pronalažen u njegovom i u tuđim stanovima, njegovom automobilu itd. JANAF nije mala afera, JANAF je proširena afera hobotnica.Zar to nije atipično za tvrtku i sustav u kome, prema premijerovu stavu, nema kriminala i korucije? Normalna je reakcija oporbenih saborskih zastupnika da žele osnovati povjerenstvo za koje kažu “Želimo popraviti sustav bez petljanja u konkretne slučajeve koji su sada u fokusu javnosti, želimo predložiti konkretne zakonske prijedloge koji će začepiti rupe koje imamo u sustavu “. Oporba zato i postoji, oporba kao pobjeđene stranke od HDZ-a, postoji zato da utvrđuje ono što je propustila učiniti stranka koja je pobjedila i koja je na vlasti sa svojim saborskim zastupnicima održavajući vladajuću većinu. Premijerova retorika o protuzakonitosti nečeg što bi radili ili proizveli saborski zastupnici svojim djelovanjem ne stoji. Saborske zastupnike u parlament su birali građani, a ovi kroz oblike djelovanja koje osmisle , poput povjerenstva, imaju pravo preispitivati rad institucija kao i predlagati učinkovitije oblike djlovanja onima koji rade kao da nisu odgovorni nikome. A odgovorni su upravo građanima, koji ih kroz državni proračun financiraju.
PREMIJEROVA BRIGA - OTVARANJE NOVIH RADNIH MJESTA
Više nego saborskim povjerenstvima premijer RH Plenković treba se baviti gospodarstvom i otvaranjem novih radnih mjesta, što će rezultirati i većim sklapanjem brakova i rađanjem sve više djece, točnije demografskom obnovom. A projekt Slavonija u koji se ulažu milijarde kuna, je odlično osmišljen, ali gdje su ljudi, gdje su oni koji će tamo živjeti i raditi, koji će puniti državni proračun i tako podizati BDP, I tako stvarati bogatiju Hrvatsku?Još I danas se vode stečajevi mnogih poduzeća koji su otvoreni prije dvije, tri, četiri godine? Zašto stečajevi posljednjih godina? Zato što su vlasnici tako zamislili ? Takva razmišljanja privatnih vlasnika treba zakonom prekinuti? Takvi stečajevi koji nisu u večini slučajeva potrebni, tu zaposleno stanovništvo ostavljaju bez posla i osiromašuju i njih I državni proračun. Na HDZ-ovu post izbornom skupu 23. srpnja 2020. premijer je u ovom mandatu, dakle do sredine 2024. najavio otvarankje 100.000 novih radnih mjesta. I tome treba težiti. Primjer : kada bi se u svakom gradu i općin RH i do kraja ove godine , bilo otvoreno u prosjeku 10 novih radnih mjesta, negdje više, negdje manje, ali 10 u prosjeku, bilo b ito pet I pol tisuća radnih mjesta. Dio zaposlenih bi stvarao obitelj i rađao djecu. To je neuporedivo važnije, od brige premijera o saborskom povjerenstvu koje
Ima najbolje namjere. Margareta Zouhar Zec
srijeda, 07.10.2020.
SPOMENDAN HRVATSKPOG SABORA
VIJENAC ZA SJEĆANJE
U spomen na sjećanje raketiranja Banskih dvora 7. listopada 1991. od kojeg je događaja prošlo 29 godina, pri čemu je poginuo jedan zagrepčanin a četiri osobe su ranjene, premijer RH Andrej Plenković je po kišnom vremenu ispod spomen ploče na zgradi Vlade RH u pratnji nekolicine ministara objesio lovorov vijenac.
Raketiranje je naredio general JNA Ljubomir Bajić a izvelo ga je zrakoplovstvo ondašnje Jugoslavenske narodne armije, u dan i sat kada je u Banskim dvorima bio hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, s ciljem da upravo ubije dr. Tuđmana. Doduše tu je tada bio i predsjednik Predsjedništva tadašnje SFRJ Stjepan Mesić i Ante Marković, ondašnji predsjednik Saveznog izvršnog vijeća, odnosno vlade SFR Jugoslavije. No oni nisu bili glavne mete.
Dr. Tuđman je izbjegao atentat raketiranjem, ali je iste noći sa 7. na 8. listopad 1991. Sabor izglasao samostalnost i raskidanje svih političko pravnih veza s dotadašnjom federacijom Jugoslavijom, točnije sa svim ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Hrvatska je težila svojoj samostalnosti kao država što je nažalost ne na miran način, ali u Domovinskom ratu, braneći se od srpske agresije i postigla.
Tako je 8. listopada 1991. samo završena faza postupka razdruživanja Hrvatske s jugoslavenskom federacijom. Dan državnosti je 30. svibnja , i to je blagdan, 25. lipnja je Dan neovisnosti i to je spomendan, a 8. listopada je spomen Dan Hrvatskog sabora. Margareta Zouhar Zec
Fotofrafije uz tekst Margareta Zouhar Zec
NAJPOPULARNIJA ZANIMANJA U NJEMAČKOJ
KOLIKO ZARAĐUJU ZAPOSLENI?
U naprednim demokracijama kakva je Njemačka plaća djelatnika nije tajna. Taj je podatak javan. U Hrvatskoj visinu plaće neki poslodavci proglašavaju poslovnom tajnom, vrlo često u stvari je to izgovor zato što je plaća ili premala, ili pristijno visoka, ali da se o tome ne bi govorilo, proglašavaju je tajnom , kao što su poslovne tajne i visoki bonusi otpremnina predsjednicima Uprava koji nisu znali pozitivno poslovati pa su tvrtku odveli u propadanje, ali otpremnina im je poripala “ jer tako piše u ugovoru”.
Večernji list je 6. 10.2020. objavio novinarski tekst u kome navodi da je Savezni zavod za zapošljavanje u Njemačkoj objavio popis naknada iz širokog spektra profesija. Večenji list piše„ Time tamošnje institucije, navodi Fenix-magazin, žele osigurati veću transparentnost plaća. U nastavku donosimo popis naknada za 2019. godinu, a koji prikazuje srednju bruto plaću najpopularnijih zanimanja u Njemačkoj.
OBJAVLJUJEM POPIS NAKNADA ZA 2019. KOJE PRIKAZUJU SREDNJU BRUTO PLAĆU NAJPOPULARNIJIH ZANIMANJA U NJEMAČKOJ.
Medicinska sestra (gerijatrija) 3.032 eura Ljekarnik 6.150 eura Arhitekt 4.087 eura Medicinski asistent 2.448 eura Optičar 2.448 eura Pekar 3.502 eura Prodavač peciva 1.839 eura Rukovatelj bagerom 3.421 euro Bankovni službenik 4.875 eura Inženjer građevine 5.246 eura Profesionalni vozač 2.556 eura, Vozač autobusa 2.556 eura Krovopokrivač 3.265 eura Električar 3.143 eura Elektromehaničar 3.694 eura Recepcionar 1.807 eura Odgajatelj 3.598 eura Instruktor vožnje 2.837 eura Keramičar 3.003 eura Frizer 1.684 eura Vozač viljuškara 2.687 eura,
Vodoinstalater 3.056 eura Čistač zgrada 2.080 eura Grafički dizajner 3.322 eura Pomoć u kući 2.140 eura Domar 2.889 eura Industrijski službenik 3.624 eura Industrijski mehaničar 3.922 eura IT stručnjak 4.236 eura Inženjer elektrotehnike 5.934 eura Pravni službenik 3.307 eura
Blagajnik u trgovinama 2.214 eura Konobar 1.934 eura Automehaničar 3.077 eura Kuhar 2.284 eura Medicinska sestra 3.547 eura Moler 2.776 eura Skladišni radnik 2.814 eura Učitelji u osnovnoj školi 4.318 eura Profesori u srednjoj školi 5.488 eura ,
Logističar 3.525 eura Logoped 2.575 eura Inženjer strojarstva 5.652 eura Zidar 3.214 eura Medicinsko-tehnički laborant 3.456 eura Metalski radnik 3.738 eura Bolničar u Hitnoj 3.404 eura Fizioterapeut 2.513 eura Pilot više od 6.150 eura Psiholog 4.537 eura
PR menadžer 4.436 eura Programer 4.644 eura Brodski mehaničar 3.953 eura. Kovač 3.050 eura Tajnik 3.306 eura Špediter 3.252 eura Porezni službenik 2.803 eura Revizor više od 6.150 eura Zubni tehničar 2.628 eura Tesar 3.153 eura
Više o temi pogledati na linku:
https://www.rtl.de/cms/erzieher-industriekauffrau-altenpfleger-gehalts-check-fuer-100-beliebte-berufe-4606146.html
utorak, 06.10.2020.
BOLNICE U BIH BEZ RESPIRATORA!
POTROŠENO PET MILIJUNA, A RESPIRATORI SU U SKLADIŠTU!
Stotinjak respiratora koje je u jeku pandemije u proljeće 2020. godine Federacija BiH kupila u Kini izvan upotrebe su, jer do sada nije pronađena kvalitetna tvrtka koja bi ih mogla verificirati i pustiti u pogon i servisirati ih.
Ravnatelj Civilne zaštite federacije BiH rekao je da se na prvi natječaj javila jedna tvrtka samo kako bi provela verificiranje no nije pokazala zanimanje za održavanje i servisiranje respiratora. Na drugi natječaj nije se javio nitko.
Respiratori kupljeni u Kini trebali su bitii podijeljeni bolnicama za liječenja pacijenata kojima je dijagnosticiran COVID-19 u teškom oblika, Iz entitetskog proračuna za kupnju tih naprava izdvojeno je više od pet milijuna eura. U BiH su dopremljeni još u travnju i od tada respiratori stoje bez upotrebe u skladištu.
Oko kupnje tih respiratora izbila je afera jer ih je kupila tvrtka koja za to nije bila ovlaštena. No etičko je pitanje kao funcioniraju bolnice u BiH koje nemaju respiratore, a teški bolesneci od korona virusa imaju potrebu za respiratorima ?
ponedjeljak, 05.10.2020.
NEZAVIDAN POLOŽAJ POTROŠAĆA U CHF KREDITIMA!
PRAVDA PO USTAVNOM SUDU I UDRUZI FRANAK!
Pokušava li Ustavni sud spriječiti vračanje novca opljačkanim potrošaćima i dužnicima s kreditima u švicarskim francima?
Vrhovni sud, kako tvrde iz udruge Franak, pokušava učiniti sve da novac ostane bankama. Goran Aleksić iz Udruge Franak izjavio je da su Vrhovni sud RH i Visoki trgovački sud svojim nepoznavanjem prava uzrokovali konverziju i sve ovo što se nakon konverzije događa.” Ta dva suda ogovorna su za sve muke po konverziji i za nezavidan položaj potrošaća koji su ugovarali CHF kredite i vraćanja tih kredita. Sporost Vrhovnog suda i Trgovačkog suda ide u korist banaka i ide prema zastari potraživanja tako da svi oni koji nisu tužili nakon 2023. više nemaju pravo tužiti.
Banke su dužne potrošaćima zajedno sa zateznim kamatama 20 milijardi kuna” – rekao je Aleksić
Vrhovni sud RH odvacio je tvrdnje udruge Franak i objasnio da se obratio sudu Europske unije, jer mu je tumačenje prava EU bilo potrebno radi donošenja Odluke. Dodao je da zahtijev nije sastavljen na temelju pravnih shvaćanja i tumaćenja udruge Franak, te da je to glavni razlog burnih reakcija njezinih glasnogovornika. Vrhovni sud u priopćenju podsjeća da je upravo Udruga Franak dulje vrijeme zagovarala postavljanje zahtijeva sudu EU.
subota, 03.10.2020.
DONALD TRUMP OBOLIO OD COVID 19!
NAJUTJECAJNIJI U ŠIRENJU DEZINFORMACIJA O KORONA VIRUSU!
U dan kada je državni tajnikom Sjedinjenih Američkih Država Michael R. Pompeom stigao u Dubrovnik na sastanak s predsjednik Vlade RH AndrejEM Plenkovićem, 2.10. 2020.svijet je obišla informacija da su Donald Trump, predsjednik SAD i njegova supruga Mellanie pozitivni na korona virus. Donald Trump preseljen je u nacionalnu vojnu bolnicu Walter Reed petnaestak kilometara od Bijele kuće Tamo je otputovao helikopterom, u koji je ušao bez ičije pomoći, a tako je i izašao. Liječnici su objavili da su Trumpovu terapiju započeli lijekom Rendisivirom. Trump naime spada u rizičnu skupinu bolesnika jer ima 74 godine.
TRUMP sa suprugom Mellanie
No predsjednik SAD Donald Trump COVID -19 NIJE SMATRAO OZBILJNOM BOLEŠĆU, te je bio najveći je pokretač dezinformacija o toj zaraznoj bolesti u svijetu, pokazala je studija sveučilišta Cornell na kome je analizirao je 38 milijuna članaka objavljenih na engleskom jeziku u tradicionalnim medijima diljem svijeta od 1. siječnja do 26. svibnja 2020. Tekstovi su objavljeni u zemljama SAD-a, Britanije, Indije, Irske, Australije, Novog Zelanda i nekih afričkih i azijskih država. Istraživanjem je obuhvaćeno 522.472 novinska članka u kojima su se ponavljale ili pojačavale neistinitosti povezane s pandemijom koronavirusa ili, kako to naziva Svjetska zdravstvena organizacija - "infodemijom".Dezinformacije su svrstane u 11 kategorija, od teorija zavjere i napada na najuglednijeg američkog epidemiologa Anthonyja Faucija do ideje da je virus kinesko biološko oružje. No daleko najpopularnija tema je ona koju su autori nazvali "čudesnim lijekovima", i koja se navodi u 295.351 članku. Najveće zanimanje na "čudesne lijekove" bilo je nakon Trumpove press konferencije 24. travnja kada je - kako je rekao - naglas razmišljao o ubrizgavanju dezinficijensa u krv, kao lijeku za koronavirus. Slično se dogodilo kada je promovirao nedokazano liječenje hidroksiklorokinom. Zato su autori istraživanja napisali zaključak u kome se kaže da je predsjednik SAD-a vjerojatno najveći pokretač 'infodemije' u svijetu. Ako su ljudi zavedeni neznanstvenim i nepotkrijepljenim tvrdnjama o bolesti, vjerojatnije je da će se manje pridržavati mjera i tako pridonositi širenju virusa.
Nakon čudesnih lijekova, druga najčešća neistinitost bila je da je virus namjerno stvoren za kreiranje novog svjetskog poretka, a treća da se radi o prevari s ciljem političkih dobitaka za američku Demokratsku stranku. U četvrtoj najčešćoj laži virus se proglašava kineskim bioterorističkim oružjem iz laboratorija u Wuhanu, a u petoj se krivnja svaljuje na Billa Gatesa, čije je zaklada djelomično financirala i ovu studiju. Na začelju su napadi na Faucija i Kineze koji jedu juhu od šišmiša.Znanstvenici su zaključili da su se dezinformacije širile društvenim mrežama u čemu je prednjačio Facebook.
Michael Pompeo državni tajnik SAD i premijer Plenković razgovarali su o ispunjavanju uvjeta za ukidanje viza za SAD, sporazumu o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, gospodarskoj suradnji, energetskoj politici i situaciji u jugoistočnoj Europi.
Sastanak u Dubrovniku Pompeo - Plenković.
petak, 02.10.2020.
ZANIMLJIVOST
MOŽDA VIRUS KORONE DOLAZI PROSIPAN S NOĆNOG NEBA?
Izašla sam iz autobusa 227 večeras, 2. listopada, na petoj stanici od grada, kao i uvijek na Oboju, jer tu stanujem. Bilo je oko 22.10. Do stana imam oko 100 metara, možda i manje, ali prema stanu idem u suprotnom smjeru od smjera kojom je autobus nastavio voziti. Ulica je dobro osvjetljena, no primijetila sam prilično jako svjetlo na nebu ispred sebe, a s lijeve i desne strane tog svjetla bili su najprije uski bijeli tragovi aviona, chemtrailsi- i oni su se svakog trenutka širili i postajali sve širi. Pomislila sam – Netko avionima nas stanovnike Zagreba zaprašuje iz zraka. Sjetila sam se emisija Branimira Mišaka, „ Na rubu znannosti“ Izvadila sam fotoaparat i fotografirala. Naslikala sam ovo što je vidljivo na donjoj fotografiji. Fotkala sam samo jednom, a onda pokušala s mobitelom. Ali na tim se fotkama vidi samo svjetlo.
Fotka: m.zouhar zec
Zatim sam vidjela da svjetlo dosta brzo ide prema desnom bijelom tragu. Kažem brzo, jer ja još nisam došla do stana, bijeli tragovi su se širili, a svjetlo je izlazilo izvan desnog bijelog traga. Svjetlo se pomicalo. A od busa do stana hodam tri do četiri minute. Da li je to bio mjesec? Ne! To je svjetlo bilo prejako i previše brzo je plovilo nebom, da bi to bio mjesec. Došla sam u stan i u sobi otvorila prozor s namjerom da vidim bijele tragove i svjetlo. No svjetlo se udaljilo od tragova, a oni su bili vrlo široki i slabo osvjetljeni. Zatvorila sam sve prozore od stana! Možda virus korone zapravo na ovaj način s noćnog neba, prosipan u bijelim tragovima, dolazi u Hrvatsku! I ne samo u Hrvatsku, već u sve Europske gradove? Broj zaraženih korona virusom u velikim europskim gradovima kao i Hrvatskoj ponovo svakoga dana raste. (M.Zouhar Zec)
Chemtrailsi su kemijski tragovi koji ostaju kao posljedica zaprašivanja nepoznatim kemijskim supstancama . Uobičajeni kondenzirani tragovi aviona ostaju vidljivi tridesetak sekundi, dok se chemtrailsi mogu vidjeti znatno duže, ostvarajući na nebu izmaglicu, a onda oblak. Chemtrailsi u sebi mogu sadfržavati nervne otrove, teške metale, aluminijum,j stroncij, mangan, mikro organizme kao što su bakterije i gljivice , dehidfrirana crvena i bijela ljudska krvna zrnca, psticide i radioaktivnu materiju.
Zaprašivanje se može raditi iz raznih razloga, za podsticanje ili uništavanje poljoprivrednih usjeva održavanje vedrog neba u vrijeme važnijih događaja, izazivanja nevremena itd. Postoje tvrdnje da se chemtrails -ima želi održati kontrola nad ljuskom populacijom pomoću bioloških komponenti koje utiču na ljudske neurone. Prema nekim teorijama, šupljina između zemlje i stratosfere, korisna je za emitiranje niskih frekvencija koje utječu na rad mozga i promjenu stanja čovjeka. UN i razna udruženja nisu negirali da se provode zaprašivanja avionima. No oni kažu da se zaprašivanje izvodi kako bi se planeta spasila od razornih učinaka tzv. globalnog zagrijavanja. Znanstvenici koji su istraživali ovu pojavu potvrđuju da na tim područjima mnogo ljudi oboli od raznih respiratornih poremećaja, tako da se kod stanovništva javlja letargija ili neki drugi simptomi na nervnoj bazi koji izazivaju kroničan umor, kratkoročno gubljenje pamćenja i koncentracije, slabljenje imuniteta, bolove u grudima, upale dišnih puteva, krvarenje iz nosa, peckanje očiju, ukočenost vrata, otjecanje očnih kapaka, nepravilan rad srca, probleme s krvnim sudovima, infekcije, iritacije, astmu i rak.
SVETIŠTE SRCA ISUSOVA PRODAJE SVOJE PALME
POTRES JE RAZORIO BAZILIKU I MJESTA ZA PALME
U Bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj 33 u Zagrebu prodaje se sedam palmi. Veliko oštećenje svetišta Srca Isusova u potresu koji je 22. ožujka ove godine pogodio Zagreb, razlog je te prodaje.
Fotke snimila Margareta Zouhar Zec
Palme su naime ljeti bile u samostanskom vrtu i dvorištu, a u jesen su svake godine smještane u sakralni prostor Bazilike pored manjih pokrajnjih oltara. Tu su palme provele hladno doba godine, odlično su se uklapale u ambijent a istodobno su sakralnom prostoru davale dah mistike. Nisu prevelike ni obujmom ni visinom, visina je oko 2,5 metra. Isusovci koji vode Baziliku nisu smatrali za potrebno napisati na oglas, koji se nalazi na oglasnom zidu uz kolni ulaz u dvorište Bazilike, pojedinačnu cijenu palme, pa je neću napisati ni ja iako mi je poznata, ali mogu reći da je cijena vrlo niska – čak preniska. Za obnovu svetišta Srca Isusova su potrebni milijuni, a s ovakvom skromnošću u sakupljanju, Bazilika neče moći biti brzo obnovljena!
Vjerojatno postoje institucije i uredi koji bi u svom interijeru željeli imati – palmu. Ovo je prilika: kupiti palmu i pomoći i palmi i Bazilici. Palma naime ne voli nisku temperature i smrzavicu, te u ovo doba godine, kada će temperature zraka postati sve niže i niže palma, odnosno palme koje su
niz godina bile ljeti ukras samostanskog isusovačkog vrta, a ujesen i zimi ukras svetišta Bazilike Srca Isusova, trebaju nove vlasnike.
Svi vjerski obredi odvijaju se svakodnevno u velikoj dvorani u dvorištu, pored Bazilike Srca Isusova u Palmotićevoj 33 u Zagrebu.
Margareta Zouhar Zec
Objavljujem nekoliko fotografije unutrašnjosti neobarokne Bazilike Srca Isusova, sagrađene 1901. a posvećene 1902. godine na kojima se vidi kako svetište izgleda šest mjeseci nakon potresa.
Fotke snimila Margareta Zouhar Zec
četvrtak, 01.10.2020.
1600 GODINA OD SMRTI SV. JORONIMA
BIBLIJA - SREDIŠTE ŽIVOTA
Prema katoličkom kalendaru 30. rujan je blagdan Sv. Jeronima. Ove godine se hrvatska katolička crkva sjeća da je od njegove smrti upravo navršeno 1600 godina. I nakon tih 1600 godina taj crkveni svetac je važna osoba u katoličkoj vjeri. Jer on je autor prijevoda Biblije s grčkog jezika na latinski jezik i taj se prijevod zove Vulgata ili Vg što znači u općoj upotrebi. Budući da je započeo prijevod oko 383. godine taj posao prevođenja Biblije do 406 godine trajalo je sv. Jeronimu 23 godine. Njegov prijevod Biblije priznat je i danas. Na grčkom je jeziku bio napisan cijeli Novi Zavjet koji ima 27 knjiga, i dvije knjige Starog zavjeta.
Usput, Stari zavjet ima 46 knjiga i napisan je izvorno na hebrejskom i aramejskom jeziku, a i Isus Krist je govorio aramejskim jezikom. Biblija je najprodavanija i najprevođenija knjiga, od svih knjiga na svijetu. A sveti Jeronim, koji kada je prevodio još nije bio svetac, živio je svojim ne baš običnim, već pustinjačkim životom. Crveni podaci govore da je bio učen, izvrsno je vladao grčkim latinskim, aramejskim, hebrejskom i arapskim, bavio se znanstvenim radom i pisanjem kritika te osnovao čak muški i ženski samostan u Betlehemu Sv. Jeronim rođen je oko 347. godine u Stridonu, a umro 30.9. 420 u Betlehemu. Tridesetak godina je živio u špilji u okolici Betlehema vjerujući da se u toj špilji rodio Isus Krist. Bio je teolog, filozof i jezikoslovac. Proglašen je svecem i crkvenim ocem, a Tridentski sabor proglasio ga je crkvenim naučiteljem, što je najveća titula koju neka osoba od crkve može dobiti. Sv. Jeronim nije bio Hrvat, jer su hrvati tek 300 godina kasnije doselili na ove prostore. Ali se rodio na zemljopisnom prostoru oko Jadrana. Znanstvenici nisu suglasni, da li je to bilo područje oko današnjeg Knina ili negdje u okolici . No Dalmacija ga smatra svojim zaštitnikom a zaštitnik je teologa, prevoditelja, knjižničara, učitelja i studenata. Očito je da je imao veliku strast prema Svetom pismu koje je prevodio i tako Bibliju, Sveto pismo, stavio u središte svoga života. Svetog Jeronima se opsuje u Hrvatskoj kao zaštitnik Dalmacije, nebeskog zaštitnika hrvatske crkve te je obilježena 1600. godina od njegove smrt.
U Vatikanu je 30. rujna 2020. objavljeno apostolsko pismo pape Franje „Sacrae Scripturae affectus“ povodom 1600. obljetnice smrti svetoga Jeronima, gdje Papa Franjo u pismu za svetog Jeronima kaže da je „izvanredna ličnost u povijesti Crkve“ koju je resila „neizmjerna ljubav prema Kristu“. Ta se ljubav slijevala, poput velike rijeke iz koje se granaju bezbrojni potoci, u njegovo neumorno djelovanje kao učenjaka, prevoditelja i egzegeta. Jeronimovo duboko poznavanje Svetog pisma, strast kojom je širio svetopisamska učenja, njegova vještina u tumačenju biblijskih tekstova, njegova gorljiva i kadikad oštra obrana kršćanske istine, njegova askeza i nepopustljiva pustinjačka stega, njegova stručnost kao velikodušnog i osjetljivog duhovnog vođe – sve to čini, šesnaest stoljeća nakon njegove smrti, Svetoga Jeronima likom koji je silno aktualan za nas kršćane 21. stoljeća“ – napisao je Papa Franjo.
Rimokatolički papinski zavod, crkva i društvo u Rimu u koji se primaju svećenici podrijetlom i jezikom Hrvati nosi ime Sv. Jeronima. Zavod je ustanovljen Apostolskim pismom 1. kolovoza 1901. godine, a odredbom pape Pavla VI. od 22. srpnja 1971. zavod nosi ime "Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima" što je priznala i talijanska država dekretom.
Hrvatska rimska zajednica papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, proslavila je obljetnicu od smrti sveca svečanim euharistijskim slavljem koje je predvodio je državni tajnik Pape Franje kardinal Pietro Parolin.
U Solinu u crkvi Svete Obitelji proslava Jubileja 1600 godina od smrti sv. Jeronima, završena je liturgijskim slavljem koje je predvodio predsjednik HBK i zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
U Zagrebu u naselju Maksimiru, župna crkva posvećena je Sv. Jeronimu. Naime tada nadbiskup koadjutor dr. Alojzije Stepinac uvidio je potrebu osnivanja nove župe na periferiji grada Zagreba koji se razvijao . Zato je početkom 1937. osnovao
na istočnom dijelu grada župu Sv. Joronima, čiji je župni dvor pored ulaza u perivoj Maksimir.
Hrvatska pošta ove je godine izdala marku na ime 1 600 godina od smrti Sv. Jeronima.
Margareta Zouhar Zec
PORINUT BROD ZA KOJI JE VLADA IZDALA DRŽAVNA JAMSTVA
VLADA PODRŽAVA ODRŽIVU BRODOGRADNJU
Algoma Intrepid brod je sagrađen u brodogradilištu 3. Maj u Rijeci i isporučen 29. rujna kanadskom vlasniku. Nosivost broda za prijevoz rasutih tereta je 24.900 tona, dug je 198 i širok 23,77 metara, a cijena mu je 36,5 milijuna dolara, što se plaća na primopredaji prema ugovoru koji je potpisan s kanadskom kompanijom Algoma Central Corporation.
Brod Algoma Intrepid isporučen naručitelju u dogovoreno vrijeme, čime su
izdana državna jamstva, vraćena u državni proračun.
Za gradnju ovog broda Vlada RH je riječkom brodogradilištu izdala državna jamstva 4. rujna 2019. godine da bi riječko brodogradilište moglo dobiti kredit za završetak ovog broda u iznosu od 26 milijuna eura. Riječko brodogradilište će primljenim novcem od broda zatvoriti kredit kod HBOR-a, a državi se vraćaju jamstva. Algoma Intrepid drugi je brod koji je brodogradilište 3. Maj sagradio i isporučio kanadskoj tvrtki. Kompanija Algoma Central Corporation je željela graditi seriju od pet brodova u rijčkom brodogradilištu, ali su za četiri broda ugovori morali biti raskinuti, radi krize 2018. koja je nastupila u brodogradilištu. Isporuka ovog broda za rasute terete bio je svojevrstan test za riječko brodogradilšte, koje se prije svega odnosi na rokove gradnje i isporuke broda. Brodari su test uspješno položili, te kao pouzdani i točni u rokovima očekuju još naruđbi u gradnji brodova od iste kompanije potvrdio je direktor 3. Maja Edi Kučan.
ODRŽIVA BRODOGRADNJA
Na svečanosti porinuća broda bio je i hrvatski premijer Andrej Plenković te ministar mora prometa i infrastrukture Oleg Butković. "Zaista sam zahvalan i ponosan na sve brdograditelje u 3. Maju da su u cijelosti ispunili svoja i naša očekivanja, a to je da je brod dovršen u roku te da će jamstva koja su dana i HBOR-ov kredit biti vraćeni od prodaje ovoga broda", naglasio je premijer Plenković. Rekao je da je primopredaja broda veliki uspjeh, kao i potvrda rada, znanja i entuzijazma svih koji su radili na njemu, da je to i potvrda da 3. Maj, nakon teškog razdoblja krize u brodograđevnom sektoru u Rijeci i Puli, ima snage za dovršetak važnog i kvalitetnog projekta u dogovorenom roku.
Podsjetio je da je Vlada tijekom krize u brodogradilištima u Rijeci i Puli isticala da će rješavanje pitanja brodogradnje i njenog kontinuiteta sagledavati na način da potvrdi da nije odustala od brodogradnje, te da će podržati rješenje koje će, s jedne strane, omogućiti stvaranje preduvjeta za pokretanje proizvodnje i završetak započetih brodova, a s druge strane smanjiti gubitke za državu. Dodao je da sofisticiranost hrvatske brodogradnje, mogućnost da se u Hrvatskoj gradi samoiskrcavajući brod za rasute terete, kao i polarni kruzer Scenic Eclipse koji je izgrađen u Uljaniku, ohrabruje Vladu da nastavi s odgovornom politikom kojom na mudar način pokušava oživjeti brodogradnju i u Puli.'' Svjesna da je 800 zaposlenika 3. Maja i oko 250 kooperanata uložilo svoj rad, vrijeme, znanje i trud u ovaj brod, Vlada će na tragu ovog uspješnog projekta nastaviti davati podršku 3. Maju i drugim hrvatskim brodogradilištima, pod okolnostima koje će ovakve brodove i brodograđevnu industriju činiti isplativom, na tržišnim osnovama, ali ne na štetu državnoga proračuna'', istakao je predsjednik Vlade te čestitao i zaželio puno uspjeha u daljnjem radu svim radnicima u brodogradilištu 3. Maj. Premijer je zaključno rekao da je ovaj brod - Algoma Intrepid - potvrda hrvatske politike za održivom brodogradnjom. ( M.Zouhar Zec )
| < | listopad, 2020 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Studeni 2024 (36)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter