Marketing
VIJEĆE EU POSTIGLO DOGOVOR O STAJALIŠTU MEHANIZMA ZA OPORAVAK I OTPORNOST
ALAT ZA PREVLADAVANJE KRIZE IZAZVANE PANDEMIJOM
Čitaoci koji ne vole politiku zacijelo Priopćenja Vijeća EU smatraju dosadnim tekstom. Ali ja politiku ne smatram dosadnom, već zanimljivom kao i svako drugo područje o kome pišem, te je stoga i pratim i kroz priopćenja. Politiku treba razumjeti. Može se politika EU činiti kompleksna i zamršena , ali što češćim praćenjem ona postaje razumljiva kao i sve drugo.
Hrvatska od EU ima velika očekivanja, točnije iz fondova EU ima velika očekivanja, pa kada se radi o raspodjeli eura, u to ipak treba biti upućen. Podsjećam da Vijećem EU do Nove godine predsjeda Njamačka.
Objavljujem Priopćenje Vijeća EU od 9. listopada. (mzz)
Nakon političkog dogovora koji su ministri i ministrice gospodarstva i financija postigli 6. listopada 2020., veleposlanici i veleposlanice država članica pri EU-u su se službeno složili o stajalištu Vijeća o mehanizmu za oporavak i otpornost. Taj je instrument okosnica instrumenta za oporavak Next Generation EU, osmišljenog kako bi se odgovorilo na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 i na izazove zelene i digitalne tranzicije.
S financijskom omotnicom od 672,5 milijardi eura instrumentom će se podupirati javna ulaganja i reforme te će se doprinijeti gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji unutar EU-a. Njime će se državama članicama pomoći u prevladavanju gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije bolesti COVID-19 te će se osigurati da njihova gospodarstva provedu zelenu i digitalnu tranziciju te postanu održivija i otpornija.
Čelnici i čelnice EU-a raspravljali su o ključnim značajkama instrumenta od 17. do 21. srpnja 2020. u okviru pregovora o višegodišnjem financijskom okviru i paketu za oporavak. Stajalište Vijeća temelji se na njihovim političkim smjernicama.
Sada su na redu pregovori Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za oporavak i otpornost. O stajalištu Parlamenta treba još provesti glasovanje.
Olaf Scholz, njemački savezni ministar financija i zamjenik kancelarke Merkel
je istakao: 
„Mehanizam za oporavak i otpornost moćan je alat za prevladavanje dosad nezabilježenih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19. To je glavni instrument paketa oporavka vrijednog 750 milijardi eura kojim će se Europi pomoći da iz krize izađe jača, u većoj mjeri digitalizirana i ujedinjenija, s više klimatski prihvatljivih politika. Sada je važno s Europskim parlamentom brzo dovršiti zakonodavni rad na tom instrumentu. Nemamo vremena za traćenje. Trebali bismo uspostaviti instrument što je prije moguće kako bismo pravodobno osigurali potporu državama članicama sljedeće godine.“
Financijske omotnice
Po pitanju financijskih omotnica, mandat Vijeća odražava ključne elemente uključene u zaključke Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja.
U okviru mehanizma za oporavak i otpornost državama članicama ponudit će se 312,5 milijardi eura bespovratnih sredstava (u cijenama iz 2018.), pri čemu bi se u 2021. i 2022. preuzele obveze za 70 % sredstava, a do kraja 2023. za 30 % sredstava.
Ključ za raspodjelu u 2021. i 2022. za svaku državu članicu izračunao bi se na temelju broja stanovnika i obrnuto proporcionalno BDP-u po stanovniku te na temelju relativne stope nezaposlenosti u posljednjih pet godina. U ključu za raspodjelu za 2023. kriterij nezaposlenosti zamjenjuje se, u jednakom omjeru, postotkom pada realnog BDP-a u 2020. i ukupnom postotnom promjenom realnog BDP-a u 2020. i 2021. na temelju preliminarnih jesenskih prognoza Komisije iz 2020., a zatim ga do 30. lipnja 2022. treba ažurirati najnovijim statističkim podacima.
Osim toga, državama članicama do kraja 2023. stavit će se na raspolaganje 360 milijardi eura zajmova kako bi se osigurala dodatna sredstva za njihove reforme i ulaganja. Najveći opseg takvih zajmova u pravilu ne bi premašio 6,8 % BND-a pojedinačne države članice.
Planovi za oporavak i otpornost
Kako bi dobile potporu iz mehanizma za oporavak i otpornost, države članice moraju izraditi nacionalne planove za oporavak i otpornost u kojima se utvrđuju njihovi programi reformi i ulaganja do 2026., uključujući ciljne vrijednosti, ključne etape i procijenjene troškove.
Planovi bi trebali biti usmjereni na izazove i prioritete utvrđene u preporukama za pojedine zemlje u okviru europskog semestra te doprinijeti jačanju potencijala rasta, otvaranju radnih mjesta te gospodarskoj i socijalnoj otpornosti država članica. Najmanje 37 % dodijeljenih sredstava iz plana trebalo bi biti namijenjeno podupiranju zelene tranzicije, a barem 20 % podupiranju digitalne transformacije. Države članice također bi trebale osigurati da njihove mjere slijede načelo o „nenanošenju znatne štete” iz uredbe EU-a o taksonomiji.
U skladu s mandatom Vijeća prihvatljive bi bile mjere koje su započete od 1. veljače 2020.
Države članice svoje nacrte planova mogu Komisiji podnijeti od 15. listopada, a službeno ih trebaju predstaviti najkasnije do 30. travnja.
Postupak odobrenja
Vijeće smatra da bi Komisija u roku od dva mjeseca trebala procijeniti planove za oporavak i otpornost država članica ili, ako je primjenjivo, njihove ažurirane verzije. Dotična država članica i Komisija prema potrebi mogu se dogovoriti o produljenju tog roka za razumno razdoblje.
Vijeće odobrava procjenu planova za oporavak i otpornost provedbenom odlukom, koju bi trebalo nastojati donijeti u roku od četiri tjedna od prijedloga Komisije.
Predfinanciranje
Mandatom Vijeća predviđa se da će se sredstva pretfinanciranja za navedeni instrument na zahtjev isplatiti državama članicama u 2021.
To bi iznosilo do 10 % ukupne potpore predviđene u njihovim planovima za oporavak i otpornost, kako ih je odobrilo Vijeće.
Isplate
Sredstva se u okviru instrumenta isplaćuju državama članicama nakon što na zadovoljavajući način ostvare relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti uključene u planove za oporavak i otpornost.
U skladu s mandatom Vijeća Komisija će, prije nego što donese odluku o odobravanju isplate financijske potpore, uz redovito savjetovanje s relevantnim odborom stručnjaka, od Gospodarskog i financijskog odbora zatražiti da iznese svoje mišljenje o zadovoljavajućem ostvarenju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti. Mišljenje bi trebalo dostaviti u roku od četiri tjedna od primitka preliminarne procjene Komisije.
Stajalište Vijeća odnosi se i na primjenu mehanizma hitnog kočenja, uključenog u zaključke Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja, u iznimnom slučaju da jedna ili više država članica smatra da postoje ozbiljna odstupanja od zadovoljavajućeg ostvarenja relevantnih ključnih etapa i ciljeva.- kraj priopćenja-.
Proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. i plan oporavka
Kako bi poduprli građanstvo, poduzeća i zemlje EU-a u oporavku od gospodarskog pada uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19, čelnici i čelnice EU-a dogovorili su se da će raditi na planu oporavka za Europu. U tom su se kontekstu 23. travnja 2020. obvezali na uspostavu fonda EU-a za oporavak namijenjenog ublažavanju posljedica krize.
Čelnici i čelnice EU-a 21. srpnja postigli su dogovor o ukupnom proračunu u iznosu od 1,824 bilijuna eura za razdoblje 2021. – 2027. Taj paket obuhvaća višegodišnji financijski okvir (VFO) i izvanredni instrument za oporavak nazvan Next Generation EU (NGEU), a njime će se pomoći u ponovnoj izgradnji EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19 te će se poduprijeti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju.
Ti se elementi pribrajaju trima sigurnosnim mrežama u ukupnom iznosu od 540 milijardi eura koje je EU već uspostavio za potporu radnicima, poduzećima i zemljama.
Post je objavljen 17.10.2020. u 07:55 sati.