KAKO SMANJITI RIZIK OD MOŽDANOG UDARA?
Moždani udar vodeći je uzrok smrti i invaliditeta u svijetu. Ima svoj dan, radi podizanje svijesti i podsjećanja na stanje moguće ugroženosti i načina prevencije.
Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga što dovodi do oštećenja funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.
I dalje postoje zablude o moždanom udaru, primjerice da se moždani udar događa samo u starijih osoba, da uvijek uzrokuje smrt i slično. Zato je potrebna edukacija široke javnosti i podizanje svijesti o moždanom udaru i upućivanje pravih informacija. Moždani udar je globalna epidemija koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.
POVODOM MEĐUNARODNOG DANA MOŽDANOG UDARA 29. listopada, Služba za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavila je letak na kome ističe potrebu za tjelesnim vježbanjem koja je put do sprečavanja moždanog udara.
Moždani udar vodeći je uzrok smrti i invaliditeta u svijetu .Ali moždani udara može se spriječiti kontrolom rizičnih čimbenika njegova nastanka. Milijun moždanih udara kod osoba godišnje, povezuje se s tjelesnom neaktivnošću, a zadovoljavanjem preporučene razine tjelesne aktivnosti tjedno, smanjujete se rizik nastanka moždanog udara.
KAKO VJEŽBANJE UMANJUJE RIZIK OD MOŽDANOG UDARA? Samo 30 minuta vježbanja pet puta tjedno može umanjiti rizik od moždanog udara za 25%. Vježbanje ima važnu ulogu u smanjenju nekoliko rizičnih čimbenika moždanog udara uključujući hipertenziju, dijabetes, kolesterol, depresiju i stres. Redovitim vježbanjem moguće je utjecati na brojne rizične čimbenike moždanog udara.
KOLIKO VJEŽBANJA JE POTREBNO? Svakodnevno biste trebali biti što je moguće više aktivni – male svakodnevne aktivnosti poput hodanja umjesto vožnje automobilom, penjanja po stepenicama umjesto vožnje liftom te vrtlarenja i kućanskih poslova, pomoći će vam da ostanete zdravi i umanjit će vaš rizik od moždanog udara. Osim općenito aktivnijeg života, preporučljivo je uključiti se u neku vrstu umjerene do žustre tjelesne aktivnosti barem 2 i pol sata tjedno. To možete podijeliti kako god želite, ali dobar način je biti aktivan 30 minuta dnevno, 5 dana u tjednu. Ako vam je problem odvojiti 30 minuta dnevno ili pak vježbati 30 minuta u komadu, možete podijeliti to vrijeme u 10 ili više minutne intervale tijekom dana.
AKO OSOBA NIJE U DOBROJ TJELESNOJ FORMI, POSTOJI LI MOGUĆNOST DA VJEŽBANJE UZROKUJE MOŽDANI UDAR? Malo je vjerojatno da će vježbanje u preporučenim razinama uzrokovati moždani udar. Ipak, ako niste bili aktivni neko dulje vrijeme, ako imate neko zdravstveno stanje koje je rizično za nastanak moždanog udara ili ako koristite neke lijekove, trebali biste se posavjetovati sa svojim liječnikom.
SMIJEM LI OSOBA VJEŽBATI AKO JE VEĆ PRETRPJELA MOŽDANI UDAR? Ako ste imali moždani udar, redovno vježbanje može umanjiti rizik od ponovnog moždanog udara, pojave demencije, može poboljšati proces oporavka, smanjiti umor te poboljšati vaše opće stanje. Čak i ako je moždani udar oštetio vašu mobilnost, vjerojatno se može pronaći neki oblik tjelesne aktivnosti koji će vam odgovarati. Fizioterapeut ili radni terapeut mogu vam pomoći u pronalasku za vas optimalne tjelesne aktivnosti. 1 od 4 ljudi tijekom svog života budu u riziku od moždanog udara, ali jednostavnim koracima gotovo svaki moždani udar može se spriječiti.
U INFORMACIJAMA O MOŽDANOM UDARU ZA MEĐUNARODNI DAN 2017. hzjz objavio je informacije koje su po kvaliteti i načinu prezentacije bolje od informacija pripremljenih povodom ovogodišnjeg Međunarodnog dana 2020. , te smatram korisnim kao informaciju, objaviti ih.
Čak 90 posto moždanih udara je povezano s jednim od deset rizičnih čimbenika.
KONTROLA VISOKOG KRVNOG TLAKA
Hipertenzija je povezana s gotovo polovicom svih moždanih udara. Poznajete li razinu svog krvnog tlaka i kontrolirate li ga promjenama životnih navika ili lijekovima, smanjit ćete svoj rizik od moždanog udara.
BAVITE SE UMJERENOM TJELOVJEŽBOM PET PUTA TJEDNO
Više od trećine svih moždanih udara dogodi se kod osoba koje se ne bave redovitom tjelesnom aktivnošću. Umjerena tjelovježba pet puta tjedno smanjit će vaš rizik od moždanog udara.
JEDITE ZDRAVO I URAVNOTEŽENO
Gotovo četvrtina moždanih udara je povezana s lošom prehranom, posebno s nedovoljnim unosom voća i povrća. Da biste smanjili svoj rizik od moždanog udara, jedite najmanje pet porcija voća i povrća dnevno.
SMANJITE SVOJ KOLESTEROL
Više od četvrtine slučajeva moždanog udara je povezano s visokom razinom „lošeg“ (LDL) kolesterola. U prehrani birajte nezasićene i nehidrogenizirane masnoće umjesto zasićenih masnoća. Ako ne možete kontrolirati razinu kolesterola samo prehranom, razgovarajte s liječnikom o tome koja Vam je terapija potrebna.
ODRŽAVAJTE PRIMJERENU TJELESNU TEŽINU – MJERENO INDEKSOM TJELESNE MASE ILI OMJEROM STRUKA I BOKOVA
Gotovo jedan od pet slučajeva moždanog udara je povezan s pretilošću. Jedan od načina da saznate trebate li smršavjeti je da podijelite opseg struka s opsegom bokova. Ako je dobiveni omjer veći od 0,9 za muškarce ili 0,85 za žene, zbog svoje ste tjelesne težine pod povećanim rizikom od moždanog udara i njeno bi Vam smanjenje pomoglo da smanjite taj rizik.
PRESTANITE PUŠITI I IZBJEGAVAJTE IZLAGANJE PUŠAČKOM DIMU
Više od jedne desetine slučajeva moždanog udara je povezano s pušenjem. Prestanak pušenja smanjit će Vaš rizik od moždanog udara. Da biste povećali šanse za uspješan prestanak pušenja, korisno je potražiti i pomoć stručne osobe.
SMANJITE UNOS ALKOHOLA
Više od milijun slučajeva moždanog udara godišnje je povezano s prekomjernom konzumacijom alkohola. Smanjenje unosa alkohola na dvije jedinice dnevno za muškarce i jednu jedinicu za žene smanjit će i Vaš rizik od moždanog udara.
PREPOZNAJTE I LIJEČITE FIBRILACIJU ATRIJA
Nepravilni otkucaji srca ili druge srčane bolesti povezane su s 9 posto moždanih udara. Razgovarajte sa svojim liječnikom o mogućnostima liječenja da smanjite rizik.
DIJABETES
Osim činjenice da dijele mnogo rizičnih čimbenika, dijabetes sam po sebi povećava rizik moždanog udara. Smanjenje rizika od dijabetesa smanjit će i rizik od moždanog udara. Ako bolujete od dijabetesa, razgovarajte sa svojim liječnikom o mogućnostima liječenja kako biste smanjili rizik.
SOCIO-EKONOMSKI STATUS
Nizak dohodak i niža razina edukacije u svim su zemljama povezani s moždanim udarom. Zakonodavstvo i politike pojedinih zemalja, usmjerene na smanjenje siromaštva te pravičniji pristup zdravstvenoj skrbi i edukaciji, imat će pozitivan učinak na smanjenje tereta od moždanog udara, ali i drugih kroničnih nezaraznih bolesti.
U Hrvatskoj je, kao i u Europi, moždani udar na drugom mjestu po smrtnosti. Obilježavanjem ovog dana se stoga naglašava činjenica da je moguće spriječiti moždani udar, ali i postići oporavak oboljelih i povećati kvalitetu života ako znamo činjenice o moždanom udaru: uzroke, simptome i način na koji smanjiti rizik, te ako uz to postoji odgovarajuća kvalitetna zdravstvena skrb, njega i potpora kao i okruženje koje potiče zdravo ponašanje.
Ako bolujete od dijabetesa, srčanih problema ili imate povijest moždanost udara odnosno tranzitorne ishemijske atake, razgovarajte sa svojim liječnikom o rizičnim čimbenicima i prevenciji moždanog udara.
Post je objavljen 30.10.2020. u 02:19 sati.