STUPNJEVANE POTPORE U SKLADU S PADOM PROMETA
U utorak 20 . listopada u Banskim dvorima predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i Josip Aladrović ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održali su konferenciju za novinare na kojima su predstavili nove financijske mjere za očuvanje radnih mjesta radi krize izazvane pandemijom koronavirusa koja u Hrvatskoj traje od ožujka 2020.
Premijer je uvodno rekao da je 29. veljače 2020. bilo točno 1.542.328 osiguranika, a 15. listopada ove godine taj je broj iznosio 1.545.538, što je za 3.210 osiguranika više.Prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje ove godine isplaćeno 6,85 milijardi kuna, za različite mjere za očuvanje radnih mjesta u Hrvatskoj . Kad se tome pridodaju i otpisani doprinosi, ta brojka iznosi više od 10 milijardi kuna.
"Naš je cilj bio da mjerama koje poduzimamo omogućimo zadržavanje niske stope nezaposlenosti, da očuvamo likvidnost brojnih poduzeća, da omogućimo što bolju turističku sezonu te da osiguramo da u 2020. bude manji gospodarski pad od predviđanja tijekom proljeća", rekao je predsjednik Vlade.
„Prva mjera se odnosi na skraćivanje radnoga vremena. Ona se dosada odnosila na skraćivanje radnog vremena od 50 posto, a sada se smanjuje na 70 posto.
Smanjuje se i potrebna dokumentacija koju različiti subjekti moraju podnijeti kako bi se ta mjera pojednostavila u svojoj provedbi, a maksimalna mjesečna potpora po radniku raste s dosadašnjih 2.000 na 2.800 kuna.Tu je mjeru dosada koristilo 606 poslodavaca za više od 30.000 radnika.
Važnost ove mjere je u tome da netko može raditi dan i pol, a ostala tri i pol dana nadomjestit će država u iznosu do 2.800 kuna. Uz to će poslodavac, biti oslobođen od plaćanja doprinosa na taj iznos.
Druga mjera, koja je i najbitnija, a počela je u ožujku s 3.250 kuna, nastavila se u travnju i svibnju isplatom iznosa od 4.000 kuna, kasnije je u lipnju produžena za određene sektore i nastavljena je do danas za one sektore koji su bili najugroženiji, je prepravljena da bi bila prilagođena trenutnim potrebama.
Potpore sukladno padu prometa:
- potpora od 2.000 kuna po radniku ide za pad prometa od najmanje 40 posto.
- zatim ide 2.500 kuna za pad prometa od 45-50 posto,
- za pad prometa od 50-55 posto ide 3.000 kuna,
- za 55-60 poslodavac će dobiti 3500 kuna
- a 4.000 kuna po radniku ide za pad prometa od 60 posto i više", pojasnio je premijer Plenković.Korisnici potpore biti će oslobođeni plaćanja doprinosa na sve ove iznose, rekao je premijer
Posebno važnim istaknuo je da je mjera prilagođena na način koji će omogućiti veći obuhvat subjekata, a to znači da se pad prometa više neće mjeriti na mjesečnoj bazi, primjerice listopad 2020. u odnosu na listopad 2019., nego će se uspoređivati pad prometa u drugom i trećem kvartalu 2020. sa prometom u drugom i trećem kvartalu 2019.
"Na taj način omogućujemo jednu realniju sliku pada prometa u pojedinim djelatnostima i kod pojedinih subjekata. Ostavlja se iznimka za sektore kojima je rad, primjerice, ograničen odlukom Stožera civilne zaštite, poput usluga iz djelatnosti hrane i pića.Njima ostavljamo mogućnost odabira, dajemo im mogućnost da vide što im je povoljnije, je li to mjesec na mjesec ili drugi i treći kvartal s drugim i trećim kvartalom", rekao je predsjednik Vlade.Uz sektore prometa, ugostiteljstva, hotelijerstva, organizacije raznih događanja, dodaju se sektori biljne i stočarske proizvodnje, ribarstvo i s njim povezane djelatnosti te usluge povezane s putničkim i vodenim prometom, čime je obuhvaćen i povremeni prijevoz.Ujedno, korisnici dosadašnje potpore za mikropoduzetnike, odnosno oni koji imaju manje od deset zaposlenih, dakle od jedan do devet zaposlenih, imaju pravo na tu potporu bez obzira na sektor djelatnosti i veću od 2.000 kuna po radniku.
Time se pojednostavljuje provedba i dvije mjere spajaju se u jednu - onu za mikropoduzetnike s mjerama za očuvanje radnih mjesta. Ta će se mjera primjenjivati od 1. listopada do kraja 2020. godine.
Po izračunima Vlade ukupan trošak svih ovih mjera zajedno bi trebao biti između 300 i 350 milijuna kuna. Temeljni cilj je očuvati radna mjesta kod onih poslodavaca kod kojih je zbog pandemije došlo do privremenoga smanjenja opsega posla", rekao je predsjednik Vlade. Očekuje se da te mjere budu donesene na sjednici Upravnoga vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u četvrtak, 22. listopada.
"Ovim mjerama u ovakvoj godini bez presedana uspjeli smo održati broj osiguranika praktički na onim brojevima prije krize, prije restriktivnih mjera, u odnosu na razdoblje koje je iza nas. To govori da je Vlada djelovala brzo i učinkovito i omogućila da nemamo eskalaciju nezaposlenosti i veće probleme u gospodarstvu s obzirom na okolnosti koje su zaista izvanredne", naglasio je premijer.
Premijer je rekao da će Vlada iz EU Iduće generacije moći refundirati dio sredstava koja je uložila."To za što smo se izborili u srpnju, tih 22 milijarde eura, nisu tamo došle slučajno, došle su nakon snažne argumentacije hrvatske strane. Netko je trebao objasniti zašto nama baš toliko treba u ovim posebnim okolnostima, ako smo zadnja članica EU, ako smo najmanje koristili kohezijsku politiku, ako imamo objektivno veliki dio gospodarstva ovisan o turizmu. Zato smo dobili toliko sredstava i zato ćemo nastojati kroz te mehanizme koje imamo financirati potporu hrvatskim ljudima",
Ministar Aladrović istakao je da je stav Vlade da ne može doći do otpuštanja radnika za koje se koriste mjere te dodao da su između sindikata i poslodavaca nesuglasice nastale oko pitanja je li dopušteno poslovno uvjetovano otpuštanje radnika, za što očekuje da će se izgladiti do sjednice Upravnog vijeća HZZ-a.
Post je objavljen 21.10.2020. u 12:23 sati.