AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 25.09.2020.
MATICA HRVATSKA - ZNANSTVENI ČLANAK dr. RAOSA
NA KRK JE PAO METEORIT
Objavljujem znanstveni tekst dr. Nenada Raosa iz Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske ( napominjem, bez ikakve moje novinarske intervencije u tekst i naslov). Zašto? Zato što se članovi raznih Odjela sada u vremenima korone ne mogu fizički sastajati u Matici. Naime gospoda koja su članovi Matice hrvatske u velikoj su većini visoke životne dobi, te ulaze u rizičnu skupinu zdravstveno osjetljivih osoba na korona virus, pa se zato ne održavaju predavanja znanstvenih Odjela.
Osim toga članica sam Matice hrvatske već nekoliko godina i na ovaj način iIskazujem medijsku kolegijalnost članstvu, objavom znanstvenog članka dr.Nenada Raosa zajedno s pripadajučim grafikama i fotografijama koje je dr. Raos odabrao..
"Dugo je vremena 1200 metara širok i 200 metara dubok Berringerov krater u Arizoni bio jedini poznati meteoritski krater na Zemlji. Kažem „jedini poznati“ jer ne treba biti stručnjak, dapače uopće ne treba biti stručnjak, nego samo čovjek s nešto zdrava razuma, pa zaključiti da je na Zemlju tijekom njezine više od četiri milijarde godina duge geološke povijesti moralo pasti mnogo velikih nebeskih tijela i na njoj ostaviti tragove. Treba samo pogledati površinu Mjeseca! I bi Zemlja morala tako izgledati. Štoviše, morala bi izgledati i gore, u kozmetičkom smislu, jer Zemlja je veće nebesko tijelo od Mjeseca, pa zbog veće gravitacije mora privlačiti i više meteorita. No gdje su krateri?
Jasno je - Zemlja je geološki živa, a Mjesec mrtav. Uz eroziju vodom, vjetrom i ledom, na Zemlji postoji i tektonika ploča koja obnavlja njezinu površinu. Stoga je meteoritske kratere vrlo teško pronaći, pa je i onaj divovski krater u Meksičkom zaljevu, krater Chicxulub ,koji se povezuje s izumiranjem dionosaura prije 65 milijuna godina, otkriven tek sredinom prošloga stoljeća.
Do danas je otkriveno mnogo velikih meteoritskih kratera: samo ih u Europi ima 41. A u Hrvatskoj?
Obrisi krčkog kratera i devet mjesta na kojima su pronađeni uzorci impaktnog stakla
Da ne duljim priču, naši geolozi pronalaze sve više dokaza da je poslije mezozoika na Krk pao impaktor (asteroid ili jezgra kometa) koji je možda imao i 1000 metara u promjeru. Pritom je nastao krater dug 14, a širok 11 kilometara. Površina mu je 150 km2, a volumen 410 km3 (mnogo, mnogo puta je veći od Berringerova kratera u Arizoni). Na njemu danas leži grad Krk.
Sloj izmrvljenih stijena (breče) na Krku ukazuje na postojanje impaktnog kratera
Priča o krčkom krateru počinje 1965. godine, kada su hrvatski geolozi, tražeći na Krku ležišta nafte i zemnog plina bušotinom Krk-1 doprli do dubine od 3715 metara. Pritom su otkrili da se do dubine od 1500 metara proteže sloj breče. Breča nije ništa neobično na našim otocima, ta vrsta stijena nastaje od izmrvljenih stijena koje se geološkim procesima povezuju (cementiraju) u novu stijenu. No krčka je breča bila nešto posebno. Pokazalo se naime da ona sadrži ulomke vapnenaca različite starosti, a ne samo iz jednog geološkog perioda. Nešto je moralo izmrviti te vapnence, ne samo izmrviti nego i pomiješati. To nešto bio je došljak iz svemira.
Breča, ali posebna: breča s Krka sadrži vapnence različite starosti
Prve procjene meteoritskog udara govorile su da se morao dogoditi prije 30 milijuna godina, a možda i prije. No najnovija istraživanja pokazuju da se dogodio prije možda samo milijun godina, naime u pleistocenu. Na to upućuje nalaz impaktnog stakla.
Prvotnoj ekipi geologa sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, izvanrednom profesoru Tihomiru Marjancu i njegovoj studentici Ani Mariji Tomša te dr. sc. Ljerki Marjanac sa Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU pridružila su se i dva kemičara, prof. dr. sc. Ernest Meštrović sa zagrebačkog PMF-a i postdiplomska studentica Marina Čalogović. Ona je početkom ove godine obranila doktorsku disertaciju pod naslovom Elementna i strukturna analiza impaktom rastaljenih stijena i staklenih sferula.
Udarom impaktora dolazi – između ostalog – i do taljenje stijena i njihova izbacivanja iz kratera. Naglim hlađenjem taline nastaje impaktno staklo. Gdje će se staklo naći, ovisi o njegovoj veličini. Najveći komadi ostaju blizu kratera, nekoliko centimetara veliki tektiti lete mnogo dalje (ti se obično nalaze na jednom mjestu, tektitnom polju), dok oni najmanji komadi stakla, ni milimetar velike impaktne staklene sferule, bivaju raspršene po cijeloj kugli zemaljskoj. Tako je bilo i sa staklom iz krčkog kratera.
Još jedan dokaz meteoritskog udara na Krku: impaktne staklene sferule
Marina Čalogović je sa svojim mentorom Tihomirom Marjancem na otocima Krku, Rabu i Cresu pronašla, identificirala i kemijski analizirala 16 velikih uzoraka impaktnog stakla. Oni najveći, pronađenu na Rabu, imali su masu od 10 do 30 kilograma. Još važniji je bio pronalazak stotina staklenih mikrosferula diljem naše zemlje, od sjeverne i srednje Dalmacije do Krapine i Medvednice. No tek je pažljiva kemijska analiza, izvedena šesterim instrumentalnim metodama, uspjela među njima identificirati i staklene kuglice iz krčkog kratera.
Riječ je naime o tome da kemijski sastav impaktne staklene sferule mora odražavati kemijski sastav kako velikih uzoraka impaktnog stakla, tako i matičnih stijena na mjestu udara. To se i potvrdilo. Po udjelu kalcijeva oksida (CaO) i silicijeva dioksida (SiO2) impaktno staklo obiju vrsti uzoraka odgovara pleistocenskim kvarcnim pijescima (lesu) s otoka Krka. Tako smo ove godine dobili ne samo još jedan dokaz o tom događaju iz naše geološke prošlosti nego i saznali kada se dogodio. Nije prije 30, kako se dosad mislilo, nego prije samo milijun godina.
Nadamo se da će se istraživanja naših geologa i kemičara nastaviti i, još više, da će rezultate njihovih istraživanja netko znati iskoristiti. Jer uz kulturnu postoji i mnogo, mnogo starija, geološka baština. I ta se baština može uključiti u turističku ponudu.
Tko je Nenad Raos?
Nenad Raos, rođen 1951. u Zagrebu, kemičar je, umirovljeni znanstveni savjetnik u trajnome zvanju. Osim znanstvenih i stručnih radova iz područja teorijske i bioanorganske kemije, koautor je dva sveučilišna udžbenika za predmet Dizajniranje lijekova te desetak stručnih radova iz povijesti znanosti. Sedam je godina uređivao Prirodu, a sada je urednik rubrike Kemija u nastavi u časopisu Kemija u industriji, za koji već godinama piše redovite komentare. Još od studentskih dana bavi se popularizacijom znanosti. Napisao je na stotine znanstveno-popularnih članaka te 13 znanstveno-popularnih knjiga. Posljednja, The Cookbook of Life – New Theories on the Origin of Life, napisana na engleskom jeziku, izišla je u ožujku ove godine."
| < | rujan, 2020 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | ||||
Prosinac 2024 (36)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter