POLITIČARI NEMAJU RIJEŠENJE ZA SVJETSKU MIGRANTSKU KRIZU!
Nakon što je iz utorka na rijedu, 9. na 10. rujna izgorio kamp Moria na grčkom otoku Lezbosu u kojem je bilo smješteno 12 ooo osoba migranata i prognanika koji su, informacije govore živjeli u uvjetima bez higijene i bez ikakvog ljudskog dostojanstva, jer ih je u taj kamp bilo smješteno više nego što je prostorno to bilo moguće, rasčišćava se opožareni teren i podiže se novi kamp. Ljudi migranti i prognanici koji su došli iz desetak zemalja svijeta neki bježeći pred ratnim pobunama, neki tražeći bolje ekonomske uvjete života nadajući se da će u Europi naći bolji život, očajni su.
Informacije koje prenosi Al Jazer TV, kaže da su migranti demonstrirali nakon što su buldožeri očistili površinu na kojoj će niknuti novi izbjeglički centar. Uz povike "sloboda" i "Ne logor" nosili su i transparente na kojima je pisalo "Nećemo više u pakao Morie" i "Čujete li nas, gospođo Merkel".
Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer rekao je da se deset europskih zemalja najavilo da će relocirati dio, ali mali dio migranata iz kampa Moria. Prije svega biti će to 400 maloljetnika bez pratnje koji su ostali bez skloništa.
Njemačka i Francuska preuzet će između 100 i 150 djece svaka. Hrvatska će preuzeti 12 djevojčica . Točna brojka relociranih bit će poznata kad završe pregovori sa svim zemljama EU koje žele prihvatiti maloljetnike bez pratnje, rekao je ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer . Treba podsjetiti da Njemačka, nakon predsjedanja Hrvatske, predsjeda Vijećem Europske unije i da su njeni prijedlozi kao i odluke u fokusu svih ostalih članica.
POLITIČARI ZA SADA NEMAJU RIJEŠENJE
No, kako pomoći migrantima i prognanicima kojih osima na otoku Lezbosu u Egejskom moru ima i nekoliko milijuna u Turskoj? Na tisuće ih je u Srbiji i Bosni i Hercegovini. COVID-19 i ekonomska kriza spojena s tom pandemijom, problem svjetskih migranata gurnula je upotpuno drugi plan u Europskoj uniji. Ali to je problem koji treba riješavati, jer radi se o ljudima. Naime, evidentno je da su migranti koji su stigli u Europu, najčešće morskim putem, došli sa određenom ušteđevinom. Ali od sredine 2015. kada su migracije započele, do danas postalo je evidentno jedino to da ih Europski političari poslovično ne žele. Ekonomski migranti, kako se može čuti od novinara reportera izjavljuju da žive mnogo lošije nego što su živjeli u svojim zemljama, a očekivali su mnogo od stare proslavljene Europe. Oni pak koji su izbjegli iz ratnih područja pokušavaju ilegalno priječi granice zemalja u kojima su, i doći do Njemačke, Nizozemske, Švedske ili već zemlje koja je u njihovim mislima njihova obećavajuća destinacija.
Političari bi željeli da o toj temi ne moraju raspravljati. Jer nemaju rješenje. Ni UUjedinjeni Narodi sa svim svojim deklaracijama o ljudskim pravima i slobodama, nemaju riješenje za migrante i prognanike iz svijeta. No možda bi početak razgovora u teškoj pandemijskoj krizi mogao inicirati premijer Plenković. Bez sumnje on je političar i diplomat iz male, inače humane Hrvatske, sjetimo se samo više od 30 milijuna kuna za malu Miju koja je umirala od jednog oblik leukemije koji su skupljeni u tri dana, a mija se iz SAD- a nakon liječenja vratila zdrava.
Slijedom humanosti premijer Plenković trebao bi na globalnoj političkoj sceni biti inicijator rješavanja velike migrantske krize koja okupira Europu. U EU on ima prijateljstvo i kredibilitet i Ursule vin der Leyen, ali i veoma svjetski moćne političarke Angele Merkel. One su humanistice i optimistične su . Jer problem migranata može se riješiti uz prisustvo Angele Merkel, a kasnije, bez nje, će to biti mnogo teže. Kako što se u ekonomskom smislu sastaje grupa najmočnijih G20, ne bi li tako i za rješavanje mignatske krize trebalo oformiti novu G grupu? Možda sazvati grupu političara sa nekoliko kontinenata u vidu moćnih G40 i za migrante rješavati problem do u tančina. Jer migranti zbog višemilijunskog broja prijetnja su i zdrastvenoj i ekononomskoj i kulturnoj i sigunosnoj, i svakoj drugoj stabilnosti globalnog svijeta. A migranti ilegalno prelaze granicu i sigurnosna su prijetnja pograničnim mjestima jer traže stambeni prostor i materjalna sredstva. Saborski zastupnik Bulj čak predlaže postavljanje vojske na granicu što ipak ne bi bila lijepa slika za Hrvatsku sigurnot i turističku promiđbu Oni sada koncetrirani pred zemljama EuropskE unije su u poziciji koju ni sami ne žele. Ali ne želi ih ni Europska unija. Kakav će biti život migranata i koliko će ta kriza još trajati ovisi samo od političkih odluka i političkih riješenja koja će političari ponuditi i dogovoriti? A razgovori o temi migranata i njihova preseljenja trebaju početi što prije. Netko te razgovore ipak mora osmisliti i inicirati. Hrvatskoj su prijetnja. Zato možda ipak premijer Plenković na toj temi mora početi raditi!
Margareta Zouhar Zec
fotka
Post je objavljen 13.09.2020. u 10:35 sati.