Marketing
KOMEMORACIJA CIVILNIM SRPSKIM ŽRTVAMA U GRUBORIMA I PLAVNOM
MILOŠEVIĆEVA ODLUKA ZA BUDUĆNOST!
Komemoracija civilnim žrtvama srpske nacionalnosti 25. kolovoza, u malim selima Gruborima i Plavnom u okolici Knina gdje su civili postali žrtve za vrijeme redarstvene oslobodilačke akcije Oluja, drugi je dio dogovora između Borisa Miloševića koji je na funkciji podpredsjednika Vlade RH za društvene djelatnosti i ljudska prava i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda. Prvi dio realiziran je dolaskom Borisa Miloševića u Knin na obilježavanje 25. godišnjice Oluje. Drugi dio je dolazak ministra Medveda u dva mala sela. A događaju je značaj svojim predsjedničkim dolaskom učinio i Zoran Milanović, predsjednik RH.
Veliki politički pomak učinjen je dolaskom predstavnika srpske nacionalnosti Borisa Miloševića na obilježavanje Oluje. On je podpredsjednik Vlade iz redova nacionalne manjine, a nije nevažno da je i pravnik po struci. Činjenice su poznate –Srbija je bila agresor na Hrvatsku, nije postigla osvajački željeni cilj a Hrvatska još i nakon 25 godina traži informacije o više od 1000 osoba koji su u Domovinskom ratu ubijeni i nestali. Posebno su bolna pitanja nesuradnje Srba po pitanju nestalih u gradu Vukovaru, kao i pravno ne procesuiranje ratnih zločina počinjenih od strane osvajača u Vukovaru. No pojavio se Boris Milošević (46) koji je srpske nacionalnosti, član SDSS-a ,rodom iz Šibenika koji želi dobre odnose dvaju nacija, Srba i Hrvata jer kako je rekao da se mržnja ne prenosi na nove generacije. Milošević je poželio dobre odnose i počeo to realizirati sa politički moćnog mjesta, sa pozicije potpredsjednika Hrvatske Vlade. Miloševiću je to očito lako i jednostavno. A prošlo je 25 godina dok se nije pojavio on, koji je otišao u Knin na obljetnicu Oluje – koja je označila oslobađanje Hrvatske i poraz Srbije. Ali Milošević je svoju odluku namijenio generacijama koje dolaze, a ne prošlosti koja se ne može promijeniti.
Margareta Zouhar Zec
Komemoraciji za civilne žrtve srpske nacionalnosti u utorak, 25. kolovoza 2020. u Plavnom i Gruborima prisustvovao je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Krunoslav Katičić, potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska Prava Boris Milošević, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar, saborski zastupnici, državni dužnosnici, izaslanik predsjednika Republike Srbije, gradonačelnik Knina te predstavnici jedinica regionalne i lokalne samouprave, članovi obitelji civilnih žrtva stradalih u Plavnom i Gruborima, te ostali okupljeni u znak sjećanja na njih.
Održana je molitva za pokojne te su uzvanici iz Vlade položili ruže za civilne žrtve kod križa.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u svom je govoru u ovoj prigodi rekao :„Ovo nije protokolarni događaj, ovo je neka vrsta duga časti prema onome što se dogodilo prije dvadeset i pet godina i što je u meni tada izazivalo moralni užas. Lako je sada dvadeset i pet godina kasnije govoriti da nitko za ovo osobno nije odgovarao. Zna se otprilike koja je postrojba ovdje bila toga dana“, rekao je predsjednik Milanović u Gruborima i dodao da je za Grubore čuo preko teksta koji je pročitao u New York Timesu.
“Šteta koju država sama sebi nanese, ili joj nanesu ljudi koji u njezino ime djeluju, je nešto što nije apsolut. Postoje obziri koji se moraju poštivati. Užas izaziva ubojstvo šestero nedužnih, starih ljudi“, poručio je Predsjednik. „U ime koje proklete pravde djeluju ljudi koji su mogli ubiti nevine civile“, rekao je dodavši da je također velika šteta nanesena i hrvatskoj državi. „Ona je nagrdila hrvatsku reputaciju koja do tada nije bila loša, reputaciju države koja je napadnuta. Ona je kompromitirala i ugled jedne postrojbe hrvatske policije koja je uspjela čitav rat boriti se i izlagati se pogibelji na jedan junački, primjeran i pošten način. To je specijalna policija. Nakon ovoga više ništa nije isto. Moralni užas i šteta koja je nanesena“, istaknuo je predsjednik Milanović.
„Ratovi su gotovi i vrijeme je za normalno u nama, za ono normalno što postoji u svakom čovjeku: dobro, pitomo i naivno. Dosta je bilo onoga što je obilježavalo odnose dvaju naroda, ili nacija, kojima je teško u modernoj Europi naći dvije sličnije. Hrvati i Srbi su dvije najsličnije nacije s najvećim brojem dodira“, rekao je Predsjednik Republike i dodao da je teško danas reći ostajte ovdje jer ovdje nema nikoga te obraćanje zaključio stihovima srpskog pjesnika Alekse Šantića: „Ostajte ovdje, sunce tuđeg neba ne grije tako što ovo grije, grki su tamo zalogaji hljeba gdje svoga nema i gdje brata nije!“- rekao je u svom govoru predsjedni Milanović.
"GRADITI DRUŠTVO NA TEMELJIMA PRAVEDNOSTI I ISTINE"
U svom obraćanju potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je:
„Poštovane obitelji žrtava ubijenih u Gruborima, izražavam suosjećanje zbog gubitka vaših članova obitelji u ime Vlade Republike Hrvatske.
Iza svakog izgubljenog života ostaju razorene obitelji koje s tom traumom žive svaki dan, a ovakve komemoracije prilika su da im svi zajedno odamo počast.
Nevine žrtve zbog kojih smo danas okupljeni opominju nas da je nužno ulagati dodatne napore u izgradnju snažnijeg društva na dobrobit svih hrvatskih građana. Društva utemeljenog na zajedničkoj želji da se ovakve traume iz prošlosti više nikada ne ponove. Nažalost, sudbinu Grubora dijele brojna mjesta diljem Hrvatske u kojima su stradali i Hrvati i Srbi, kao i drugi hrvatski državljani.
Napuštene kuće iz kojih se nekada čuli dječji glasovi potiču na promišljanje kako oživjeti ova mjesta.
Stoga pružamo ruku za zajedničku budućnost i za prekid tišine koja jednako zvuči i ovdje u Gruborima, kao i u Kostrićima, Vukovićima, Varivodama, Saborskom, Baćinu i mnogim drugima mjestima, a više je od 150 mjesta masovnih stradanja.
Naša se Hrvatska i danas oporavlja od posljedica nametnutog nam rata, kako materijalnih, tako i onih moralnih, dok je svaki izgubljeni život nenadoknadiv.
Kao pobjednici u Domovinskom ratu žalimo zbog svih stradalih, osobito civila, i naša je dužnost iskazati pijetet nevinim žrtvama.
Ovaj čin čovječnosti dodatna je potvrda legitimnosti i pravednosti Domovinskog rata kojemu je cilj bio obraniti Hrvatsku, a ne izazvati nedužne žrtve. Iskazivanje pijeteta svim žrtvama civilizacijski je čin i važan korak u izgradnji uključivog društva.
Znamo da članovima obitelji žrtava nije jednostavno biti danas ovdje i prisjećati se svojih najmilijih kojih više nema. No, uz vas danas su ovdje i dužnosnici hrvatske Vlade, među kojima gotovo da nema osobe koja u Domovinskom ratu također nije izgubila svoje najmilije - ubijene stare roditelje i braću iza kojih su ostale supruge i mala djeca.
Upravo zbog toga Hrvatska mora, može i želi graditi društvo na temeljima pravednosti i istine, a svakom gestom koju hrvatska Vlada čini, želimo doprinijeti uspostavi povjerenja i međusobnog uvažavanja.
Povjerenje između većinskog hrvatskog i manjinskih naroda preduvjet je razvoja i sigurne zajedničke budućnosti.
Ono omogućuje dijalog, potiče na suradnju i prihvaćanje svih naših razlika, a time učvršćuje stabilnost društva i jača našu demokraciju.
Povjerenje je zahtjevno, i politički i psihološki. Zahtjevno je zbog tolikih žrtava iz prošlosti, ali i nužno zbog naše budućnosti. Naša se budućnost temelji na sadašnjosti, na koracima koje trenutno poduzimamo. Vrijeme je da je počnemo graditi na istini utemeljenoj na činjenicama, na suradnji u pronalasku svih nestalih - jer to je prioritet naše Vlade. S tim ciljem donijeli smo Zakon koji uređuje postupak traženja i njime je Republika Hrvatska preuzela obvezu rješavanja ovog važnog humanitarnog pitanja. Otiđimo danas iz ovoga mjesta s porukom poštovanja i željom da tišinu koja vlada ovim mjestom što prije zamijeni životna radost njegovih ljudi. Sve žrtve neka počivaju u miru.“
„SVAKI RATNI ZLOČIN BITI ĆE KAŽNJEN BEZ OBZIRA NA NACIONALNOST“
Potpredsjednik Vlade Boris Milošević na komemoraciji za srpske civilne žrtve ubijene tijekom i nakon operacije Oluja rekao je :''Danas nakon 25 godina smo došli ovdje da obilježimo stradanje koje se ovdje dogodilo. Došli smo da bar malo ublažimo boli ljudi odavde. Da pokažemo ljudsku solidarnost, da ovdje osjete društvenu empatiju i da osjete da su priznati i prihvaćeni u državi'', kazao je Milošević, koji je i sam prvi put u Gruborima. Potpredsjednik Vlade je na komemoraciji rekao da je pročitao mnogo tekstova i dokumenata o Gruborima, istaknuvši da je među prvim napisima o Gruborima bio dopis Županijskog državnog odvjetništva u Zadru glavnom državnom odvjetniku RH o izvješću o ratnim zločinima u kojem je Gruborima bila posvećena jedna rečenica.U toj rečenici je stajalo da tužiteljstvo za ubojstva u Gruborima nije zaprimilo kaznenu prijavu i izvješće. ''Zakazala je policija, zakazalo je državno odvjetništvo, zakazala je i javnost kad se to dogodilo, zakazali su mediji. Javnost nije pitala, mediji nisu pisali. Zato je važno da svi mi koji smo se okupili ovdje, a pogotovo Vlada čiji sam član, pošaljemo snažnu poruku da će svaki ratni zločin biti kažnjen bez obzira na nacionalnost počinitelja i da će svaka žrtva biti priznata i prihvaćena bez obzira na nacionalnost'', ustvrdio je Milošević.
Fotke (3) sa internet stranice predsjednika RH
Obrativši se posebno mještanima Plavnog, Milošević je u ime Vlade pozvao Plavljane da se vrate i da se obrate Vladi Republike Hrvatske za pomoć. Govoreći na komemoraciji koja je započela u Plavnom pored križa postavljenog za žrtve cijelog sela Plavno, a nastavila se u Gruborima kod križa postavljenog za žrtve toga zaseoka, Milošević je naglasio ''Vrijeme je da mržnja prestane i da se ne prenosi na nove generacije, da nam djeca ne rastu s predrasudama prema drugima, samo zato što su ti drugi neke druge nacionalnosti. Samo tako možemo graditi neku bolju Hrvatsku i to je politika ove Vlade'', zaključio je Boris Milošević podpredsjednik hrvatske Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava.
Post je objavljen 25.08.2020. u 20:27 sati.