EU FINANCIRA PROJEKTE KOJI POTIĆU DIJALOG I VJERSKU TOLERANCIJU
Na Međunarodni dan sjećanja na žrtve nasilja zbog vjeroispovijesti ili uvjerenja, 21. kolovoza iz ureda Vijeća Europske unije odaslano je priopćenje u kome se kaže da je to Dan kada se odaje počast svima koji su izgubili život ili pretrpjeli napade, prijetnje ili progon zbog svoje vjeroispovijesti ili uvjerenja.“ Napadi na pojedince na temelju njihove vjeroispovijesti ili uvjerenja, kao i nasilje počinjeno pod izlikom vjerske doktrine, vjerskih pravila i prakse, neprihvatljivi su“ kaže se u priopćenju
„Diljem svijeta previše se ljudi diskriminira zbog onoga što jesu te onoga u što vjeruju ili ne vjeruju. Progoni su usmjereni na ljude koji svoju vjeroispovijest ili uvjerenja iskazuju sudjelovanjem u bogoslužjima i edukaciji ili one koji promijene ili napuste svoju vjeroispovijest ili uvjerenja.S pojavom pandemije bolesti COVID-19 pojavile su se i teorije zavjere i optuživanja vjerskih zajednica i zajednica na temelju uvjerenja, što doprinosi porastu javnog zagovaranja vjerske mržnje kojom se potiče na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje. To su često rani znakovi upozorenja o nasilnim napadima i drugim oblicima kršenja i povreda ljudskih prava. Istodobno vjerski akteri imaju ključnu ulogu u pružanju pomoći i socijalnih usluga te doprinose globalnoj borbi protiv pandemije.“
U priopćenju se navodi da se predanost EU temelji na provedbi smjernica o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja.“ Nastojimo sprječavati svaki oblik progona i diskriminacije pojedinaca predanošću EU-a multilateralizmu te angažmanu u forumima UN-a za ljudska prava i inicijativama pod vodstvom UN-a. Tijekom posljednjih deset godina, u okviru Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava (EIDHR), EU je u svim regijama svijeta s više od od 22 milijuna eura financirao projekte povezane sa slobodom vjeroispovijesti ili uvjerenja, među ostalim, mjere za suzbijanje govora mržnje i poticanje međuvjerskog dijaloga među zajednicama. Europska unija nastavit će raditi u Uniji i u inozemstvu na borbi protiv diskriminacije i govora mržnje na temelju vjeroispovijesti ili uvjerenja, kao i na borbi protiv nekažnjavanja i jačanju odgovornosti“ – piše u priopćenju iz ureda za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Vijeća EU.
SPOMEN SJEĆANJE U HRVATSKOJ
U Hrvatskoj će također biti obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima. Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i članovi Vlade sudjelovat će na obilježavanju spomenutog Dana u nedjelju, 23. kolovoza 2020. godine.
Predsjednik Vlade će položiti vijenac kod spomen-ploče Vlade i zapaliti svijeću na spomen-križu u 8.30 sati na Golom otoku. Uz predsjednika Vlade bit će ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonko Kusić.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i državni tajnik u Ministarstvu obrane Zdravko Jakop će, na Gradskom groblju Mirogoj, s početkom u 8.00 sati, zapaliti svijeće kod spomenika "Glas hrvatske žrtve – Zid boli", kod Grobnice narodnih heroja, na grobu Brune Bušića, na Spomen-obilježju hrvatskim žrtvama Bleiburga i križnih putova te na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.
Nevenka Benić tajnica Ministarstva hrvatskih branitelja zapalit će svijeću u Macelju, u 9.00 sati. Na komemoraciji povodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima . U Garešnici, u 10.00 sati, na komemoraciji sudjelovat će potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.