ZAŠTO BIVŠI SABORSKI ZASTUPNICI PRIMAJU GOLEMU APANAŽU?
Da li je Zoran Milanović u ovom razdoblju od veljače 2020. do kada je stupio na dužnost prerdsjednika RH potrošio previše državnog novca ili da li previše troši? Da li njegova putovanja helikopterom stoje previše? Da li je to što je 220 tisuća kuna, 300 tisuća kunai ili neke druge brojke u tisućama kuna koje se u temi Milanovićeva trošenja navade, mnogo ili previše za Hrvatsku? Ne Milanović ne troši previše novca iz državno proračuna, jer on je predsjednik Republike Hrvatske . Zar bi predsjednik Republike Hrvatske trebao ljeto provoditi u vrtu neke privatne ili iznajmljene vile, pod suncobranom i pored bazena, čitajući memoare bivših poznatih predsjednika, ili razmatranja nekih filozofa ili ekonomista? I na taj način bi trošio, pa u tom slučaju je od njega poštenije da putuje helikopterom po Hrvatskoj, nego da se ponaša nezainteresirano i pasivno od svih događanja i da javnost ništa o njegovim aktivnostima nezna .
A da li je predsjednik Milanović u Albaniji bio privatno ili u službenom posjetu predsjedniku Rami?
A što je bio glavni smisao razgovora? Istina javnosti ostaje jedino mjerilo prdsjedničke funkcije!
Što je mjera predsjednikova trošenja? Ništa, ako se ne dovodi u kontekst s nekim drugim izdacima koja se podmoruju iz državnog proračuna!
BIVŠIM SABORSKIM ZASTUPNICIMA MJESEČNO VIŠE
OD 550 TISUĆA KUNA!
A jedno takvo trošenje novca su legalne financijske povlastice bivšim saborskim zastupnicima, koji iako nisu ušli u deseti saziv Sabora, jer na parlamentarnim izborima nisu izabrani od građana, još šest mjeseci će primate punu saborsku plaću, a narednih šest mjeseci još pola sume od svoje saborske e plaće. Takvih je saborskih zastupnika oko 35, koji su zadržali pravo plaće iz državnog proračuna nakon saborskog mandata u bivšem sazivu Hrvatskog sabora. Ti bivši saborski zastupnici iz državnog proračuna mjesečno ukupno promaju , više od 550 tisuća kuna mjesečno. Na razini godine dana, koliko bivši saborski zastupnici imaju pravo na državnu apanažu, primiti će bruto oko sedam milijuna kuna.
Nakon prestanka saborskog mandata bivši saborski zastupnici ne trebaju više iz državnog proračuna, primate ni lipe! Koliko li su državnog novca primili bivši saborski zastupnici u proteklih devet saborskih saziva, koji im je doslovno poklonjen? Što se tim poklanjanjem novca želi postići? Ta vrsta trošenja novca je materijalno i moralno ipak previše za malu Hrvatsku i mali državni proračun u kojoj korona virus reže ekonomiju velikim rezom, što pokazuje i pad BDP-a od 15,1 posto u posljednjem promatranom periodu ove godine. Što bi na takvo trošenje državnog novca u RH rekao povjerenik za finacije Europske komisije?
Koji je pravi razlog zbog kojeg plaće veće od 15 tisuća kuna ostaju bivšim saborskim zastupnicima i nakon što prestaju biti saborski zastupnici? Zašto takvo socijalno izazivanje i uvećavanje nepravičnosti među zaposlenima s najnižim primanjima, do onih koji ne rade, a primaju višestruko više novca od onih koji ne primaju ništa i nemaju za život? Kako se taj ekonomski sistem u Hrvatskoj zove? O neosnovanom trošenju svoje mišljenje mora dati ministarstvo Uprave i pravosuđa i ministar Malenica .
Margareta Zouhar Zec
GOSPODARSKA POSLJEDICA COVID-19
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u 28.8. prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu 2020. pao 15,1 posto na godišnjoj razini, što je njegov prvi pad od polovice 2014. godine.
To je i najveći pad od 1995. godine, od kada DZS vodi te podatke. Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize. Prema danas objavljenim podacima DZS-a, naime, potrošnja kućanstava bila je niža u proteklom kvartalu za 14 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. dok je državna potrošnja porasla za 0,7 posto.
Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu za 40,6 posto na godišnjoj razini. Pritom je izvoz roba pao 10,9 posto, dok je izvoz usluga potonuo 67,4 posto. Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 28,1 posto na godišnjoj razini - uvoz roba pritom je smanjen 25,3 posto, a usluga 42,5 posto.
Odgovarajući na pitanja novinara ministar financija Zdravko Marić je rekao da ne isključuje do kraja godine rebalans proračuna, ali i da će do njega doći ako ništa drugo onda zbog tehničkih promjena u samom organizaciji Vlade (spajanje ministarstava) odnosno proračunskih korisnika. "Prvo ćemo izaći s ažuriranom procjenom BDP-a za cijelu godinu, ažurirat ćemo prihodnu stranu proračuna, na rashodnoj strani smo već dobar dio ovih povećanih troškova već prepoznali u prvom rebalansu u svibnju, ali ima i nekih mjera koje tada nisu bile prepoznate. Mi takve vrste povećanih potreba uspijevamo različitim vrstama preraspodjela napraviti. Međutim, kada vidimo cijelu sliku, ako bude potrebe i za nekim značajnijim korekcijama u proračunu, a njih u ovome trenutku nema, onda ćemo to učiniti. U najmanju ruku, očekuje nas barem tehnički rebalans, a po potrebi ćemo revidirati i neke druge parametre", rekao je podpredsjednik i ministar financija Zdravko Marić.
Pad BDP-a s ovako visokom brojkom posljedica je pandemije korone virusa. Podsjećam od 25.ožujka 2020. gospodarske aktivnosti su zaustavljene, a zaposleni su u velikom postotku ,odlukom najprije Nacionalnog stožera Civilne zaštite, a onda preimenovanog u Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, naglo prekinuli veliki broj gospodarskih aktivnosti, što je trajalo tri mjeseca, a sve s ciljem zaustavljanja širenja COVID-a 19.
Broj zaraženih virusom korone 28.8. 2020. u Hrvatskoj je bilo 357. U svijetu je umrlo 832 tisuće ljudi od COVID-19 .
ZADARSKA ŽUPANIJA IMA UDIO OD 60% PROIZVODNJE AKVAKULTURE
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, ministrica Marija Vučković je 28. kolovoza 2020. godine, posjetila općinu Poličnik u Zadarskoj županiji. Prisustvovala je svečanoj sjednici Općine povodom Dana općine. Općina Poličnik se nalazi 14 km sjeveroistočno od grada Zadra. Dio je Zadarske županije a općinu čine naselja : Briševo, Dračevac Ninski, Lovinac, Gornji Poličnik, Poličnik, Murvica, Rupalj, Suhovare i Visočane. Ministrica Vučković je otvorila Centar za razvoj i edukaciju Poličnik, u okviru kojeg je i pčelarski centar.
Načelnik Općine Davor Lončar i ministrica Vučković . Fotka: portal Zadarski list
Centar za razvoj i edukaciju u Općini Poličnik produkt je moderne poduzetničko – poslovne infrastrukture te će služiti kao središte za unaprjeđenje poslovanja u industrijama koje kao sirovine koriste pčelinje proizvode. Ukupna vrijednost projekta iznosi 27,5 milijuna kuna, a Centar će pružati usluge inkubacije i konzultantske usluge mikro, malim i srednjim poduzetnicima, specijalizirane edukativne usluge poslovnim subjektima, zaposlenima, nezaposlenima, studentima i učenicima.
S povećanjem broja zajednica raste udio prodaje na veliko. Također, u 2018. proizvedeno je 7.440 tona meda, dok je tijekom 2019. godine proizvodnja meda procijenjena na 8.373 tona. Tijekom 2019. godine zaustavljen je rast uvoza meda u Republiku Hrvatsku te se bilježi smanjenje uvoza za 24 % u odnosu na 2018., a izvoz se zadržao na približno jednakoj razini. Kao odgovor na izazove u sektoru, definirane su tržišne mjere pomoći u skladu s Nacionalnim pčelarskim programom donesenim 2019. godine u rujnu. Za provedbu Programa kroz 3 godine, od 2020. do 2022. godine, predviđena su ukupna sredstva u iznosu od 44,5 milijuna kuna.
„Projekt Centra za razvoj i edukaciju Poličnik je pokazatelj kako Općina Poličnik i Zadarska županija dijele naše ciljeve. Centar će biti iznimno važan za razvoj sektora pčelarstva, a sama županija je izuzetno važna za hrvatsku poljoprivredu i ribarstvo. U predstojećem razdoblju na raspolaganju ćemo imati još više EU sredstava koja će, vjerujem, kroz niz kvalitetnih projekata dodatno unaprijediti razvoj poljoprivrede i ribarstva u Zadarskoj županiji te zajednice u cjelini,“ istaknula je ministrica Vučković na svečanoj sjednici povodom obilježavanja dana Općine.
Kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo na području te županije ugovoreno je gotovo 532 milijuna kuna, a isplaćeno su 324 milijuna kuna. Također, kroz Program ruralnog razvoja te tržišne, izravne i nacionalne potpore u Zadarskoj županiji ugovoreno je gotovo 1,2 milijarde kuna putem 21.431 ugovora, od čega je isplaćeno 957 milijuna kuna.
Za Općinu Poličnik u istom razdoblju ugovorena je vrijednost potpora od gotovo 24 milijuna kuna, a isplaćeno gotovo 22 milijuna kuna, a u navedene projekte spada i uređenje nerazvrstane ceste Poličnik – Lovinac.
Ukupna vrijednost projekta Centra za razvoj i edukaciju je 25.857.850 kuna, od čega sredstva Europske unije iznose 20 milijuna kuna ili 78 posto, dok Općina sudjeluje s 22 posto ili 5,8 milijuna kuna - piše portal Zadarski list
NAJAVA KUPNJE NOVIH VLAKOVA!
Radovi na obnovi željezničke pruge Zagreb Zapadni kolodvor-Savski Marof započeli su u svibnju ove godine, a ministar mora prometa i infrastrukture Oleg Butković je radove obišao 27. kolovoza s predstavnicima HŽ Infrastrukture, izvođača radova tvrtke Swietelsky te predstavnicima općine Brodovec i grada Zaprešić.
Vrijednost obnove pruge Zagreb Zapadni kolodvor-Savski Marof je gotovo 366 milijuna kuna (bez PDV-a), od čega se veći dio financira iz kredita Svjetske banke, odnosno Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD).
Ugovor o radovima potpisala je HŽ Infrastruktura u veljači ove godine s hrvatskom podružnicom austrijske tvrtke Swietelsky, s rokom izvođenja od 27 mjeseci od dana sklapanja ugovora. Pruga bi 2022. godine trebala biti završena.
Dionica pruge Savski Marof - Zagreb Zapadni kolodvor, ukupne dužine 18 kilometara, najfrekventniji je željeznički pravac u Hrvatskoj, jer njime u prosjeku dnevno prijeđe oko 160 vlakova. Ta je pruga na koridoru RH1, koji je prometno vrlo važan za međunarodni teretni i gradsko-prigradski prijevoz.Obnova će povećati razinu sigurnosti brzinu vlakova na 120 kilometara na sat, a bit će veća i nosivost pruge, dok bi se troškovi održavanja pruge trebali smanjiti.U blizini se obnavlja i pruga na relaciji Zaprešić-Zabok, čija obnova stoji oko 900 milijuna kuna .
Ministar Butković je najavio nastavak ulaganja u željeznicu i u idućima godinama, a idući tjedan bit će potpisan i ugovor za nabavu 22 nova vlaka za HŽ Putnički prijevoz, čija je vrijednost više od milijardu kuna.I time će, uz sve infrastrukturne investicije, Hrvatska kroz nekoliko godina dobiti moderan željeznički sustav kakav treba imati, kazao je ministar Oleg Butković, dodajući kako je dobro što se krenulo i s natječajem za prvu dionicu nizinske pruge do Rijeke Hrvatski Leskovac-Karlovac, za što su osigurana sredstva i očekuje da će se do kraja ove godine biti izabran izvođač.
ROK ZA ISKAZ INTERESA ŠKOLA DO 25. RUJNA,
ZA DOBAVLJAČE CIJELE ŠKOLSKE GODINE
MILOŠEVIĆEVA ODLUKA ZA BUDUĆNOST!
Komemoracija civilnim žrtvama srpske nacionalnosti 25. kolovoza, u malim selima Gruborima i Plavnom u okolici Knina gdje su civili postali žrtve za vrijeme redarstvene oslobodilačke akcije Oluja, drugi je dio dogovora između Borisa Miloševića koji je na funkciji podpredsjednika Vlade RH za društvene djelatnosti i ljudska prava i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda. Prvi dio realiziran je dolaskom Borisa Miloševića u Knin na obilježavanje 25. godišnjice Oluje. Drugi dio je dolazak ministra Medveda u dva mala sela. A događaju je značaj svojim predsjedničkim dolaskom učinio i Zoran Milanović, predsjednik RH.
Veliki politički pomak učinjen je dolaskom predstavnika srpske nacionalnosti Borisa Miloševića na obilježavanje Oluje. On je podpredsjednik Vlade iz redova nacionalne manjine, a nije nevažno da je i pravnik po struci. Činjenice su poznate –Srbija je bila agresor na Hrvatsku, nije postigla osvajački željeni cilj a Hrvatska još i nakon 25 godina traži informacije o više od 1000 osoba koji su u Domovinskom ratu ubijeni i nestali. Posebno su bolna pitanja nesuradnje Srba po pitanju nestalih u gradu Vukovaru, kao i pravno ne procesuiranje ratnih zločina počinjenih od strane osvajača u Vukovaru. No pojavio se Boris Milošević (46) koji je srpske nacionalnosti, član SDSS-a ,rodom iz Šibenika koji želi dobre odnose dvaju nacija, Srba i Hrvata jer kako je rekao da se mržnja ne prenosi na nove generacije. Milošević je poželio dobre odnose i počeo to realizirati sa politički moćnog mjesta, sa pozicije potpredsjednika Hrvatske Vlade. Miloševiću je to očito lako i jednostavno. A prošlo je 25 godina dok se nije pojavio on, koji je otišao u Knin na obljetnicu Oluje – koja je označila oslobađanje Hrvatske i poraz Srbije. Ali Milošević je svoju odluku namijenio generacijama koje dolaze, a ne prošlosti koja se ne može promijeniti.
Margareta Zouhar Zec
POŠTA IZDALA PRIGODNU MARKU
Arheološki muzej u Splitu, najstarija je muzejska ustanova u Hrvatskoj. Osnovan je 22. kolovoza 1820. g. dekretom Dalmatinske vlade u Zadru te ove godine obilježava 200 godina postojanja.
Poticaj za osnivanje Arheološkog muzeja došao je od samog cara Franje I. koji je stigao u Dalmaciju 1818. g., sa suprugom Bio je oduševljen ostatcima Dioklecijanove palače, osobito Peristilom i mauzolejom, razgledao je i zbirke starina Carla Lanze i Vicka Solitra, zatim starine sakupljene u staroj Nadbiskupskoj palači, a vidio je i ostatke rimskih spomenika u Solinu. U carevoj pratnji je, kao antikvar Njegova Veličanstva, tada mladi Anton Steinbüchel, koji je u onodobnim uglednim časopisima objavio dva članka u kojima je opisao putovanje, naglasio viđene starine, donio prijepise nekih natpisa i crteže reljefa, a Salonu nazvao austrijskim Pompejima. Logična posljedica carevih zapažanja i političkih ambicija te stručnih mišljenja njegovih suradnika bilo je osnivanje Arheološkog muzeja u Splitu 22. kolovoza 1820. Prva zgrada muzeja podignuta je 1821. g. uz istočne zidine Dioklecijanove palače, ali je ubrzo postala pretijesna za sve veći broj spomenika. Nacrte za Muzej izradili su austrijski arhitekti August Kirstein (1856. - 1939.) i Friedrich Ohmann (1858. - 1927.), koji su već imali iskustva s gradnjom muzeja. Prvi svjetski rat i događaji u Splitu neposredno nakon njega omeli su preseljenje, uređenje i otvaranje Muzeja. Bez bez posebne svečanosti, Muzej je otvoren 1922. godine. Stara zgrada postojala je do 1928. a onda je srušena.
Najviše je pozitivnog traga u radu muzeja ostavio don Frane Bulić koji 1884. godine postao ravnatelj Arheološkog muzeja. Njegovom zaslugom istraživanje Salone postaje iznimno važno, a Muzej se usmjerava i na istraživanje mnogih drugih dalmatinskih lokaliteta. U muzeološkom smislu najvažnije je don Bulićevo sustavno popisivanje cjelokupnog fonda, uključujući i knjižni. U tu svrhu Bulić je otvorio 13 kataloga podijeljenih po vrsti materijala. Bulić je bio jedna od središnjih ličnosti Splita onog vremena. Bio je ravnatelj Klasične gimnazije i profesor, konzervator, predsjednik društva Bihać, član, tajnik ili predsjednik različitih odbora i komisija, sudjelovao je u političkom životu, dočekivao mnoge uglednike koji su dolazili u Split.
Osobito su arheološki bila značajna istraživanja prapovijesnih lokaliteta: sojeničkog naselja Dugiš (Otok) kod Sinja 1955. i 1956., pećine Škarin samograd u Mirlović Zagori 1958. - 1960., gomilâ oko vrela Cetine 1953., 1954. i 1958., oko Bogomolja na Hvaru 1981. i oko Vida 1977. godine. Iz područja podvodne arheologije istraženi su brodolomi na rtu Sv. Ivan kod Vignja 1971. i 1972. te u uvali Vela Svitnja na Visu 1972., 1973. i 1977. godine. Što se tiče ostalih lokaliteta u Dalmaciji koji su istraživani ili s kojih su nalazi bili predmetom obrade kustosa Muzeja, njih je bilo veoma mnogo.
I sada nakon 200 godina od osnutka Muzej ima nekoliko desetaka tisuća raznih arheoloških predmeta, koji su raspoređeni u sljedećim zbirkama: Pretpovijesna, Grčko-helenistička, Rimsko-provincijalna, Kasnoantička, Srednjovjekovna, Numizmatička i Epigrafička zbirka; zatim Zbirka podvodne arheologije, Priručna zbirka i lokalitet Salona, Priručna zbirka i lokalitet Issa, Zbirka umjetnina i predmeta umjetničkog obrta, Zbirka novovjekih spomenika i Zbirka spomenika modernog doba.
Hrvatska pošta u opticaj je pustila novu prigodnu poštansku marku u povodu 200. obljetnice Arheološkog muzeja u Splitu. Motiv na marki je sarkofag dobrog pastira, koji potječe iz Solina, iz 4. stoljeća. Autor marke je Duje Šegvić, dizajner iz Splita. Vrijednost marke označena je slovom oznakom „A“ što odgovara iznosima poštarina za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu i razglednicu u unutarnjem prometu. Marka je otisnuta u nakladi od 100 000 primjeraka.
Dr. Nina Obuljen Koržinek ministrica kulture i sporta u Vladi RH je kao izaslanica predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića sudjelovala na svečanom obilježavanju 200. obljetnice rada Arheološkog muzeja u Splitu koje je održano u subotu, 22. kolovoza 2020. godine.
Glavni događaj obilježavanja 200. obljetnice Arheološkog muzeja u planu je za održati sredinom mjeseca prosinca kada će biti predstavljena velika izložba posvećena stotoj godišnjici istraživanja antičke Isse. Tom će prilikom prvi put biti izloženi svi reprezentativni arheološki nalazi koji su pronađeni od početka istraživanja. (mzz).
STANIŠTA ZA PTICE MOČVARICE, RIBE I RAKOVE TE PTICE U MIGRACIJI
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 20. kolovoza 2020. donijela je Uredbu o proglašenju POSEBNIH REZERVATA »MODRO OKO I JEZERO DESNE«, »UŠĆE NERETVE« i »KUTI«
Ovom Uredbom proglašavaju se:
1. Posebni ornitološki rezervat »Modro oko i jezero Desne«
2. Posebni ornitološko-ihtiološki rezervat »Ušće Neretve«
3. Posebni ornitološki rezervat »Kuti«.
U drugom članku Uredbe objašnjena je prirodna važnost i razlozi proglašenja ova tri područja orintološkim rezervatima.
EU FINANCIRA PROJEKTE KOJI POTIĆU DIJALOG I VJERSKU TOLERANCIJU
CJEPIVO JE U FAZI OPŠIRNOG KLINIČKOG ISPITIVANJA
U priopćenju za tisak 14. 8. Bruxelles komunicirana je informacija da je Europska komisija postigla prvi sporazum s farmaceutskim poduzećem AstraZeneca o kupnji potencijalnog cjepiva protiv bolesti COVID-19, doniranju cjepiva zemljama sa srednjim i niskim dohotkom ili njegovu preusmjeravanju drugim europskim zemljama. Sporazum je uslijedio nakon pozitivnih koraka postignutih zaključenjem preliminarnih razgovora s poduzećem Sanofi-GSK najavljenog 31. srpnja i poduzećem Johnson & Johnson najavljenog 13. kolovoza. Komisija je sada dogovorila osnovu za ugovorni okvir za kupnju 300 milijona doza cjepiva poduzeća AstraZeneca, uz opciju kupnje još 100 milijuna doza u ime država članica Unije, nakon što se dokaže da je cjepivo sigurna i učinkovita zaštita od bolesti COVID-19. Komisija o sličnim sporazumima pregovara i s drugim proizvođačima cjepiva.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: Europska komisija intenzivnim pregovorima nastavlja ostvarivati rezultate. Današnji je sporazum prvi „kamen temeljac” Komisijine strategije za cjepiva. Ta će nam strategija omogućiti da osiguramo cjepivo za sve građane Europe i naše partnere u svijetu.
Povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides izjavila je: Nakon višetjednih pregovora, danas imamo prvi sporazum EU o kupnji potencijalnog cjepiva. Želim zahvaliti poduzeću AstraZeneca na konstruktivnom angažmanu u ovom važnom sporazumu za naše građane. Nastavljamo neumorno raditi na tome da se u portfelju Unije nađe više potencijalnih cjepiva. Sigurno i učinkovito cjepivo i dalje je najsigurnija strategija za zaštitu naših građana i cijelog svijeta od koronavirusa.
Danas odobreni sporazum financirat će se sredstvima iz Instrumenta za hitnu potporu, u kojemu su sredstva namijenjena za potencijalna cjepiva različitih profila i različitih proizvođača.
Potencijalno cjepivo poduzeća AstraZeneca već je u fazi II/III opsežnog kliničkog ispitivanja nakon obećavajućih rezultata faze I/II u smislu sigurnosti i imunogenosti.
Odluka o potpori za cjepivo koje je predložilo poduzeće AstraZeneca donesena je, među ostalim, zbog razborita znanstvenog pristupa i primijenjene tehnologije (cjepivo ChAdOx1 razvijeno na osnovi nereproduktivnog rekombinantnog adenovirusa čimpanze), brzine isporuke velikih količina, troškova, raspodjele rizika, odgovornosti i proizvodnog kapaciteta za opskrbu cijele Unije.
Regulatorni procesi će biti fleksibilni, ali robusni kao i uvijek. Komisija će zajedno s državama članicama i Europskom agencijom za lijekove iskoristiti postojeće fleksibilnosti Unijina regulatornog okvira da se ubrza izdavanje odobrenja i dostupnost uspješnih cjepiva protiv bolesti COVID-19. To uključuje ubrzani postupak izdavanja odobrenja i fleksibilnost u pogledu označivanja i pakiranja.
Kontekst
Europska komisija predstavila je 17. lipnja europsku strategiju za ubrzavanje razvoja, proizvodnje i primjene učinkovitih i sigurnih cjepiva protiv bolesti COVID-19. U zamjenu za pravo na kupnju određenog broja doza cjepiva u određenom roku, Komisija bi sporazumima o prethodnoj kupnji financirala dio početnih troškova proizvođača cjepiva. Uložena sredstva smatrala bi se predujmom za cjepiva koja će zapravo kupovati države članice.
Zbog visokih troškova i visoke stope neuspjeha odluka o ulaganju u cjepivo protiv bolesti COVID-19 vrlo je rizična za subjekte koji se bave razvojem cjepiva pa će ovaj sporazum omogućiti ulaganja koja se u protivnom vjerojatno ne bi ostvarila.
Europska komisija riješena je osigurati da cjepivo dobije svatko kome je potrebno, ne samo u Europi, nego u cijelom svijetu. Nitko neće biti siguran sve dok svi ne budemo sigurni. Zato je pod okriljem globalnoga odgovor na koronavirus, globalnog djelovanja za univerzalni pristup testiranju, liječenju i cjepivima protiv koronavirusa i globalni oporavak, od 4. svibnja 2020. prikupljeno gotovo 16 milijardi eura.
PROSVJEDNICI ŽELE PRAVEDNE IZBORE
BARAK OBAMA UPOZORIO DA TRUMP NIJE DORASTAO POSLU
PREDSJEDNIKA AMERIKE
Bivši američki predsjednik Barack Obama je na Nacionalnoj konvenciji Demokratske stranke oštro kritizirao svog nasljednika, republikanca Donalda Trumpa kao neprikladnog za funkciju šefa države te je pozvao glasače da se opredjele za njegovog stranačkog kolegu Joea Bidena, kako bi se, osigurao opstanak američke demokratije.
Rekao je da Tramp nije pokazao interes da se prema funkciji predsjednika odnosi kao bilo čemu osim kao prema još jednom "reality showu koji može upotrijebi da privuče pažnju za kojom žudi". On je rekao i da Trump nije pokazao zainteresiranost da se angažira na poslu za postizanje dogovora, kao ni za korištenje ovlaštenja da pomogne bilo kome osim sebi i svojim prijateljima. Obama zaključuje da Trump nije dorastao tom poslu.
"Posljedice tog neuspjeha su ozbiljne", ocijenio je Obama i okrivio Trumpa za to što je 170.000 Amerikanaca preminulo od posljedica korona virusa, kao i za gubitak više miliona radnih mjesta zbog recesije koja je uslijedila.
Bivši američki predsjednik Barak Obama, koji je i dalje popularan među demokratskim glasačima, iskoristio je priliku da podrži Joa Bidena kao predsjedničkog kandidata, koji je obavljao funkciju njegovog potpredsjednika u dva mandata. "Osam godina je Joe bio posljednji u sobi kad god sam se suočavao sa velikom odlukom. On me je učinio boljim predsjednikom i on ima karakter i iskustvo da nas učini boljom zemljom", rekao je Obama u govoru koji je prenošen iz Muzeja američke revolucije u Filadelfiji.
Bivši potpredsjednik SAD-a, 77-godišnji Joe Biden, zvanično je nominiran za predsjedničkog kandidata drugog dana Nacionalne konvencije Demokratske stranke. Biden će se na predstojećim predsjedničkim izborima suprotstaviti aktuelnom predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu.
PRIJETNJA KARANTENOM!
Da li je u pitanju uređivanje epidemiološke situacije prije početka školsle godine, kako tumači ministar Vili Beroš ili se radi o ekonomski smišljenoj količini zlobe radi dobre i više nego dobre posjete turista jadranskim turističkim destinacija, što podiže ekonomsku situaciju u Hrvatskoj, dva su pitanja koja se nameću radi izjava i najava od 19. kolovoza glasnogovornika Vlade Republike Slovenije Jelka Kacina vezano za epidemiološku situaciju u Hrvatskoj. Glasnogovornik Vlade Slovenije naime poziva vlasnike nekretnina da se s ljetovanja iz hrvatskih destinacija što prije vrate kući, jer Slovenija planira uvesti karantenu za svoje državljane koji će se početkom slijedećeg tjedna vratiti iz Hrvatske u Sloveniju. Naime 21. kolovoza Slovenija odlučuje o stavljanju Hrvatske na crvenu listu pidemiološki nesigurnih država. Tu odluku temelji na zaključku“ da će Hrvatska v j e r o j a t n o premašiti broj od 40 zaraženih na 100 000 stanovnika u posljednja dva tjedna“. Činjenice s eVisitora potvrđuju da je u lipnju 2020. godine zabilježio oko 207 tisuća dolazaka te 1,1 milijun noćenja turista iz Republike Slovenije u Hrvatskoj. U srpnju je u Hrvatsku stiglo 382 tisuća slovenskih turista, koji su ostvarili 3,4 milijuna noćenja. Prema preliminarnim pokazateljima za kolovoz (zaključno s danom 18. kolovoza) trenutno se radi o približno 238 tisuća dolazaka te 2,2 milijuna noćenja Slovenaca od kojih se 71,4 posto ostvaruje u Istri, Kvarneru i Lici.
Upravo u tri županije sa tri spomenute regije evidentirano je sveukupno 10 slučajeva novozaraženih od COVID-19 u protekla 24 sata 19. kolovoza.
SLOVENCI U VRHU TURISTIČKOG TRŽIŠTA
Slovenski gosti se u kontinuitetu nalaze u samom vrhu tržišta ključnih za ukupni rezultat hrvatskog turizma.
Percepcija o hrvatskim turističkim destinacijama gdje Slovenci borave i provode svoj ljetni odmor je kod većine njih iznimno dobra i u Hrvatskoj se osjećaju sigurno. Slovenski su gosti vlasnici više od 100.000 nekretnina u Hrvatskoj.
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac u stalnom je kontaktu s predstavnicima udruženja u turističkom sustavu, s ciljem osiguravanja potpunog poštivanja epidemioloških mjera u turističkim objektima, kao i mogućnosti uvođenja testiranja za strane turiste u turističkim objektima.„Hrvatska će nastaviti činiti sve što je u njezinim mogućnostima kako bi mjerodavne inozemne institucije imale sve točne i precizne informacije na temelju kojih donose odluke o uvrštenju zemalja na rizične liste, odnosno na popise sigurnih zemalja“- poruka je iz Ministarstva turizma i sporta.
Na dan 19. kolovoz Slovenija je imala 37 novozaraženih korona virusom, Bosna i Hercegovina 340, Srbija 158, Sjeverna Makedonija 108, Kosovo 162, a Hrvatska 219 novo oboljelih.
To je za Hrvatsku rekordan broj novozaraženih. Od toga ih je u Gradu Zagrebu 47, u Šibensko kninskoj županiji 24, Zadarskoj županiji 20, te Splitsko dalmatinskoj 66 gdje je prosječna starost zaraženih od 20- 30 godina.
Margareta Zouhar Zec
UČENICI U ŠKOLU KREĆU 7. RUJNA
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs je 18.kolovoza, nakon prvog sastanka Radne skupine za razradu i predlaganje mjera za početak pedagoške, školske i akademske godine 2020./2021. rekao , kako je polazišna točka ministarstva znanosti i obrazovanja da će učenici u Hrvatskoj u škole krenuti 7. rujna 2020. Preporuke Radne skupine nastojati će u obzir uzeti sve specifičnosti školskih ustanova uključujući epidemiju korona virusa koja je u cijelom svijetu glavni zdrastveno - ekonomski problem
Do tada će sve škole, nastavnici, roditelji, dobiti upute kako se ponašati", izjavio je ministar Fuchs nakon sastanka Radne skupine u okolnostima epidemije koronavirusa. Rekao je kako je Radna skupina u tom formatu tek počela raditi, te da će nastaviti intenzivno raditi sljedećih dana. Kazao je da su identificirani brojni problemi, odnosno specifičnosti pojedinih škola u Hrvatskoj, a Radna skupina mora naći nekoliko varijanti mjera kako bi bile jednako učinkovite u školama u Zagrebu i u školama izvan Zagreba. "To će biti sve skupa propisano detaljno", rekao je ministar Fuchs, te istakao da su u Radnu skupinu uključene kompetentne osobe s različitih područja, koje mogu reći koliko je kompleksno vratiti djecu na jesen u školu, a čvrsto vjeruju da će s promišljenim mjerama to i učiniti.
Najavio je kako bi razrađene mjere i upute trebale biti gotove najkasnije do 31. kolovoza. Informacije su to s Internet stranice Vlade RH.
Dana 18.kolovoza u Hrvatskoj je epidemiološki identificirano 199 Covid -19 pozitivnih osoba
RODITELJI I DJECA ŽELE ZNATI KAKO ĆE SE IZVODITI NASTAVA
Ministar znanosti i obrazovanja RH prof. dr. Radovan Fuchs 7. kolovoza objavio je službenu Odluku u kojoj je imenovao 23 stručne osobe s područja školstva i zdravstva koji čine Radnu skupinu za razradu i predlaganja mjera za početak pedagoške, školske i akademske godine 2020./2021. koja mora započeti u vremenu koje je obilježenono prisutnošću pandemije Covid-19, čiji intenzitet od siječnja ove godine globalno epidemiološki ne prestaje.
Zadatak je Radne skupine do u detalje osmisliti način kako započeti školsku godinu u jeku korona virusa i s obzirom na epidemiološku situaciju koja je prisutna.
Hoće li djeca u Hrvatskoj ići na nastavu u škole? Na koji način provesti najsigurnije i za djecu najprihvatljivije mjere zaštite od covid-19 infekcije? Ta dva pitanja nisu nimalo lak zadatak za Radnu skupinu. Odgovore očekuju nestrpljivi roditelji, jer svi koji imaju djecu osnovnoškolskog uzrasta i sami žele biti upoznati pravovremeno – što i kako će biti s održavanjem nastave dok korona zaraza prijeti. Naslov jednog teksta na internetu je zanimljivo predočio roditeljsko pitanje „ da li da kupujem novi televizor ili knjige za školu“ što sugerira pitanje, hoće li se održavati „ nastava na daljinu“ putem interneta ili TV programa, ili će djeca fizički ići u školu i učiti u učionicama.
Dana 16. kolovoza u RH otkriven je testiranjem 151 slučaj zaraze, a 17. kolovoza 85. Ukupno je od covid-19 zaraze umrlo 166 osoba u RH, u Europi 179 660, a u svijetu 770 273. U svijetu je do 17. kolovoza povrđenih oboljelih bilo 21 689 832 osoba. (m.zouhar zec)
OBJAVLJUJEM ODLUKU MINISTRA dr. FUCHSA:
LUKAŠENKOVA IZBORNA PRIJEVARA DOVELA DO PROSVJEDA I NASILJA
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) pridružuju se apelu Europske federacije novinara (EFJ), koja je osudila nasilje bjeloruske policije nad novinarima i sudionicima demonstracija nakon predsjedničkih izbora, gdje je Aleksandar Lukašenko osvojio šesti mandat s 80 posto glasova.
Također, HND i SNH pozivaju Vladu Republike Hrvatske da iskoristi svoj utjecaj u međunarodnoj zajednici kako bi se što hitnije zaštitilo kolegice i kolege novinare, snimatelje i fotoreportere od nasilja.
EPA/Tatyana Zenkovich
EFJ je pozvao Europsku uniju, Vijeće Europe i OESS da poduzmu hitne mjere kako bi se zaustavilo nasilje nad novinarima i mirnim prosvjednicima. Naglašava da su bjeloruske sigurnosne snage zastrašivale i pretukle desetke novinara, kao i da je velik broj njih u pritvoru, dok se za neke ne zna gdje su.
U priopćenju pod naslovom "Novinari u Bjelorusiji meta represije – međunarodna zajednica mora reagirati" pozivaju se članice Europske federacije novinara, među kojima su HND i SNH, te novinarke i novinari, na solidarnost s kolegicama i kolegama iz Bjelorusije.
Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva
Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske
LUKAŠENKOVA IZBORNA PRIJEVARA
U Republici Bjelorusiji provedeni su u prvoj polovici mjeseca kolovoza predsjednički izbori na kojima je po šesti put pobijedio Aleksandar Lukašenko (66). Država Bjelorusija stvorena je 1990. godine, raspadom Sovjetskog saveza, a od 1994. predsjednik je Aleksandar Lukašenko. Godine 2004. zakonom je ukinuo ograničenje predsjedničkog mandata. Na posljednjim izborima za predsjednika protukandidatkinja Lukaašenku je bila Svetlana Tihanovska profesorica engleskog. Ona je poziciju protukandidatkinje zauzela umjesto svog supruga, koji je zapravo trebao biti kandidat oporbene stranke, ali ga je Lukašenkov policijski sustav uhitio i zatvorio prije predsjedničkih izbora. Oporba Lukašenka optužuje za izbornu prijevaru. Očito je da su građani glasali za nekog drugog, a ne za Lukašenka, jer prosvjedi tome svjedoče.
Uistinu je režim vladanja Lukašenka građanima države Bjelorusije dojadio, jer su kako je i Svetlana Tihanovska rekla, građani pobijedili strah od režima, te nezadovoljni objavom Državne izborne komisije 10. kolovoza, da je Lukašenko i po šesti put pobijedio i to sada sa 80, 23 % glasova izašli na ulice protestirajući protiv pobjede Lukašenka i zahtijevajući nove pravedne izbore. Bojeći se za svoju sigurnost Tihanovska je prebjegla u Litvu, gdje je prethodno sklonila svoje dvoje djece, dok je suprug i dalje u zatvoru.
Aleksandar Lukašenko predsjednik je Bjelorusije od 1994. godine
Lukašenku stanovnici Bjelorusije, kojih je oko 10 milijona, više ne vjeruju. Na izbore je izašlo 84 % građana Bjelorusije nadajući se drugačijem ishodu jer su vrlo nezadovoljni ekonomskom situacijom u zemlji te pristupom zdrastvene zaštite i mjera protiv korona virusa.
On kao predsjednik javno izjavljuje da nitko neće umrijeti od kora virusa jer on strah od širenja bolesti korone smatra "psihozom"
U nekoliko svojih izjava predlagao je ispijanje votke, odlazak u saunu i vožnju traktorom kao sredstva za borbu protiv virusa. Potpuno suprotno drugim europskim zemljama, Bjelorusija je svoje granice ostavila otvorenima i u travnju kada je korona virus bio velika prijetnja za zdravlje stanovnika u svakoj zemlji. Građani su svjesni da je to što njihov predsjednik govori velika zabluda.
U Minsku s 12. na 13. kolovoz snage održavanja reda uhapsile su, kako su javile agencije, nekoliko tisuća ljudi koji su potom premlaćivani. Oni koji su pušteni svjedoče o snazi sile pokazujući svoja pretučena tijela. Lukašenko pak putem medija poručuje da prosvjeduju kriminalci i nezaposleni, te da strane sile stvaraju zavjeru zbog kojih građani u zemlji prosvjeduju. No ovo nije kraj, jer se prosvjedi nastavljaju.( m.zouhar zec )
ZAŠTO SE UREDNIK NE BOJI TUŽBE?
OSOBA ZNAČAJNIH POJEDINAČNIH DOPRINOSA HRVATSKOJ KULTURI
Tonko Maroević akademik hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj, najviše s talijanskog jezika, istraživač suvremene hrvatske umjetnosti, autor niza monografija o hrvatskim slikarima, likovni i književni kritičar umro je iznenada 11. kolovoza u Starigradu na otoku Hvaru u svojoj obiteljskoj kući u 79. godini života. Rođen je u Splitu, 22. listopada 1941. Maturirao je u splitskoj Klasičnoj gimnaziji. Diplomirao je komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1976. tezom „Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od moderne do danas.“ Na istom je Fakultetu bio asistent na Odsjeku za povijest umjetnosti od 1965 do 1970.Od 1970. do umirovljenja u zvanju znanstvenog savjetnika . Od 2011. radio je na Institutu za povijest umjetnosti te predajući kao profesor povijesti umjetnosti.
Od 2002. bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Bio je član raznih komisija i ocjenjivačkih sudova za dodjelu nagrada umjetnicima. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.
Povodom Maroevićeve smrti Matica hrvatska, čiji je bio član , prisjeća ga se slijedećim riječima:
Matica hrvatska u povodu smrti akademika Tonka Maroevića, svoga člana, odbornika i dužnosnika, izražava duboku tugu te sućut obitelji i prijateljima. Izgubili smo čovjeka koji je Matici hrvatskoj od obnove rada 1989/90., kao i cijelom hrvatskom društvu, dao jedan od najvećih pojedinačnih doprinosa hrvatskoj kulturi. Više dužnosti u upravnim tijelima u prošla tri desetljeća obavljao je čak i kada dužnosničke obveze nisu pripadale djelokrugu njemu bliskih i dragih pitanja umjetnosti, žarom koji je cijela Matica hrvatska prepoznavala, voljela i cijenila.
Kao »dobri duh hrvatske kulture« (K. Bagić) akademik Maroević više je desetljeća aktivno sudjelovao u radu Matice hrvatske, njezina Nakladnoga zavoda i njezinih ogranaka kao autor, urednik, prevoditelj, priređivač i predstavljač knjižnih i periodičkih izdanja, kao organizator i promotor Matičina galerijskoga programa, naposljetku i kao Matičin dužnosnik.
S Matičinim časopisima, napose s Kolom i Životom umjetnosti, počeo je redovito surađivati tijekom šezdesetih godina prošloga stoljeća. Nakon sloma Hrvatskoga proljeća i utrnuća Matičina rada nastavlja suradnju s njezinim Nakladnim zavodom kao suradnik Pet stoljeća hrvatske književnosti, tada najvažnije hrvatske književne edicije, a nakon obnove Matičina rada početkom 1990-ih kao esejist, pjesnik, prevoditelj, književni i likovni kritičar javlja se s brojnim prilozima u Matičinoj periodici (Kolo, Vijenac, Hrvatska revija, Dubrovnik, Književna revija, Riječi, Zadarska smotra, Zaprešički godišnjak). Za Maticu hrvatsku u proteklih je dvadeset godina priredio i uredio brojna knjižna izdanja hrvatskih književnika, poput izdanjâ Luke Paljetka, Nikice Petraka, Borisa Marune, Drage Ivaniševića, Josipa Pupačića, Tina Ujevića, Slobodana Novaka, Hrvoja Pejakovića), a u Matičinoj nakladi izišli su njegovi vrsni prijevodi Dantea i Monaldija.
Godine 2011. utemeljio je Matičinu pjesničku zbirku Podzvizd u kojoj kao urednik potpisuje dvadesetak izdanja suvremenih hrvatskih pjesnika, a nakon smrti akademika Ante Stamaća (2016) preuzeo je i vođenje Stoljeća hrvatske književnosti, središnje Matičine biblioteke za koju je priredio izabrana djela Ivana Slamniga i Grge Gamulina.
Akademik Maroević bio je dugogodišnji član Matičinih upravnih tijela: u radu Glavnog odbora MH sudjeluje od 1994., a kao član Matičina Predsjedništva obavljao je dužnosti književnoga tajnika od 2010–2014 i potpredsjednika Matice hrvatske od 2002–2010. godine
Matica hrvatska utemeljena je kao kulturna ustanova i živjela je uvijek od povjerenja u kulturu. Akademik Tonko Maroević upravo je zato u njoj našao prostora za svoje djelovanje: poštujući svaki ljudski dar, osobito je držao do kulturnog čina, vjerujući da on obogaćuje čovjekov život. Bio je jedan od najvećih hrvatskih intelektualaca i jedan od najvećih matičara našega vremena.
KOLIKO JE JOSIPA RIMAC IMALA UTJECAJA NA MINISTRICU
I DRUGE OSOBE I POSLOVE KOJI SE ODNOSE NA POLJOPRIVREDU RH?
Tjednik NACIONAL u broju 1164 od 11.kolovoza 2020. pod naslovom „Ja sam potrošio na HDZ sigurno 6 miliona eura. Ti si jedina rekla“Biće napravljeno.“ Ja šok doživio, matere mi“ objavio je tekst od 8. do 14. stranice sadržaj teksta je i transkript, Josipe Rimac, bivše državne tajnice u Ministarstvu uprave i osoba koje su povezane s njom. No Josipa Rimac, koja je sada u pritvoru, za postizanje svojih ciljeva koristila je između ostaloga osobe koje su radile u Ministarstvu poljoprivrede te su bile suradnice ministrice poljoprivrede Marije Vučković.
Po izlasku NACIONALA, tijekom 11. kolovoza iz Ministarstva poljoprivrede stiglo je OČITOVANJE Službe za informiranje koja pojašnjava i demantira navode u spomenutom tekstu u NACIONALU.
POVIJEST DUGA 780 GODINA!
Grad Petrinja 10. kolovoza, na katolički blagdan Svetog Lovre obilježava Dan grada. Petrinja ima povijest dugu već 780 godina. Današnji dan se svetkuje i slavi u znak zahvalnosti svetom Lovri radi oslobođenja Petrinje od Turaka u noći 9. na 10. kolovoz 1594. kada su petrinjci porazili tursku vojsku i Hustan bega.
Prva župna crkva u Petrinji sagrađena je1603. godine i bila je drvena. Na današnjem mjestu sagrađena je nova crkva te ju je na blagdan svetog Lovre 10. kolovoza 1781. godine posvetio zagrebački biskup Josip Galjuf.
ZAŠTO POGODOVATI STRANIM UVOZNIM LOBIJIMA?
POMOĆ U MEDICINSKOM MATERIJALU I EURIMA U GOTOVINI
Na telefonskoj sjednici Vlade RH 6.8. donesena je odluka o upućivanju žurne humanitarne pomoći Republici Libanon za potrebe zaštite ljudskih života i saniranja materijalnih šteta nastalih nakon razorne eksplozije nastale u gradu Bejrutu sa 1,8 milijona stanovnika, na obali Mediterana.
Naime na još neutvrđen način došlo je do zapaljenja 2 750 kg amonijevog nitrata uskladištenog na nepropisan način još
2014. godine, što je izazvalo iznenadnu eksploziju golemih razmjera 4. kolovoza pri čemu je više od 140 ljudi poginulo, a pet tisuća ljudi je zatražilo medicinsku pomoć.
Temeljem potreba i prioriteta koje je Libanon iskazao kroz Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu, Vlada RH je kao pomoć odlučila uputiti opremu u vidu jednokratnih odijela s kemijskom zaštitom 5. i 6. stupnja, lateks rukavice i kirurške sterilne rukavice. Vrijednost opreme je oko 20.000 eura. Hrvatska će Libanonu uputiti i financijsku pomoć u visini 100.000 eura,
Ovom odlukom Hrvatska se pridružuje brojnim stranim državama i međunarodnim organizacijama u iskazivanju solidarnosti s libanonskim narodom i građanima Bejruta, koju je zatražila javno i libanonska Vlada dva dana nakon eksplozije.
ODNOSI HRVATA I SRBA SU VELIKA ŠANSA
Pozdravivši prisutne uzvanike i goste po funkcijama i političkoj važnosti predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović započeo je svoj govor u Kninu 5.kolovoza 2020. Objavljujem predsjednikov govor.
Uz tekst govora objavljujem i fotke koje prikladno prate tekst. Fotke sam (mzz) snimila s tv ekrana.
OLUJA JE KLJUČNA I ZA OSLOBAĐANJE BiH
Kralj Hrvatske i Dalmacije od 1075. do 1089. Zvonimir stolovao je u gradu Kninu.
U tijeku Domovinskog rata, Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati ujutro u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH. Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta za veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođen je Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.U prvim satima oslobodilačke operacije predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti .Pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će biti amnestirani prema hrvatskim zakonima. Stanovništvo srpske nacionalnosti koje nije sudjelovalo u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske predsjednik je pozvao da ostane kod svojih kuća i bez straha dočeka hrvatsku vlast. No samo rijetki su taj apel poslušali i ostali.
Ključni uspjeh operacije Oluja postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza 1995., kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili grad Knin koji je do tada bio središte i simbol srpske pobune. Na kninsku tvrđavu postavljena je 20 metara duga hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.
U vojno redarstvenoj akciji Oluja je sudjelovalo oko 200 000 pripadnika hrvatske vojske. U toj operaciji koja je trajala 84 sata ubijeno je 239 branitelja, dva branitelja smatraju se nestalima i danas, a 1430 ih je ranjeno .Akcijom Oluja oslobođeno je oko
10 500 kvadratnih kilometara Hrvatske što je bilo ključno za daljnji tijek oslobađanja Hrvatske, ali i veoma važno za lakše oslobađanje Bosne i Hercegovine. Dana 9. kolovoza cijeli 21. srpski korpus predao se Hrvatskim snagama i generalu Stipetiću. (mzz)
DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI,
DAN HRVATSKIH BRANITELJA,
I 25. OBLJETNICA VOJNO-REDARSTVENE OPERACIJE OLUJA
Povodom 5. kolovoza, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja
potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved uputio je javnosti čestitku koju prenosim, a koja je objavljena na stranici Ministarstva hrvatskih branitelja
25.OBLJETNICA VOJNE AKCIJE OLUJE
Uoći proslave Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti te Dana branitelja, ali i 25. obljetnice vojno redarstvene operacije OLUJA , na Kninskoj tvrđavi 4. kolovoza predsjednik RH Zoran Milanović priredio je prijem za ratne zapovjednike, te odlikovao umirovljene časnike Hrvatske vojske i postrojbe HVO i specijalne policije.
Predsjednik RH Zoran Milanović je odlikovao Veleredom kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom umirovljene generale HV-a za izniman doprinos u stvaranju ratne strategije i vojne doktrine, zasluge u izgradnji Oružanih snaga te za osobite uspjehe u vođenju i zapovijedanju postrojbama Oružanih snaga Republike Hrvatske te odlikovanje Redom Nikole Šubića Zrinskog gardijskim brigadama HVO-a i Specijalnoj policiji MUP-a za iskazano junaštvo njihovih pripadnika u Domovinskom ratu.
Veleredom kralja Petra Krešimira IV s lentom i Danicom odlikovani su umirovljeni general-pukovnik Miljenko Crnjac, umirovljeni general-pukovnik Đuro Dečak, umirovljeni general-pukovnik Marijan Mareković, umirovljeni general-bojnik Rahim Ademi, umirovljeni general-bojnik Luka Džanko, umirovljeni general-bojnik Nojko Marinović, umirovljeni general-bojnik Damir Krstičević,koji je bio i ministar obrane u prethodnoj Vladi premijera Plenkovića, umirovljeni general-bojnik Vinko Vrbanac i umirovljeni brigadni general Ante Kotromanović, koji je bio ministar obrane u Vladi premijera Zorana Milanovića.
Redom Nikole Šubića Zrinskog predsjednik RH Zoran Milanović odlikovao je 1. gardijsku brigadu HVO-a Ante Bruno Bušić Livno, 2. gardijsku brigadu HVO-a Mostar, 3. gardijsku brigadu HVO-a Jastrebovi Vitez, 4. gardijsku brigadu HVO-a Sinovi Posavine i Specijalnu policiju MUP-a HR HB.
Predsjednik Milanović pritom je istakao: “ 25 godina nakon velike pobjede Hrvatske vojske u Domovinskom ratu vrijeme je da se okupimo, da budemo zajedno, da si još jednom ponovimo koliko su to velike stvari koje je mala grupa ljudi,malo dobrih ljudi učinila i postigla izlažući sebe, svoj život, svoju sigurnost u korist velikog broja ljudi, hrvatske nacije i hrvatske države.”
NA REDU JE OVRŠNI ZAKON
Dr. Ivan Malenica ministar pravosuđa i uprave gostovao je internet vezom u emisiji RTL Danas 3. kolovoza u kojoj je govorio o prioritetima u resoru pravosuđa i uprave.
Budući da je još uvijek u samoizolaciji zbog korona virusa virtualno je preuzeo Ministarstvo uprave i pravosuđa 24.srpnja i online vezom sudjelovao u nekoliko sastanaka.
"Svakako nam je trenutačno u području pravosuđa izazov normalno funkcioniranje sudova koji su oštećeni u potresima, isto tako i rad sudskih tijela koji je ograničen zbog epidemije koron avirusa pa ćemo u tom smislu kroz izmjene zakona o parničnom postupku osnažiti institut suđenja na daljinu i ubrzati sudske postupke.
U području uprave idemo prema izmjenama zakonskog okvira za smanjenje broja lokalnih dužnosnika, zakon o referendumu, sve ono što stoji u planu zakonodavnih aktivnosti. Prepolovio bi se broj lokalnih dužnosnika, mislim da je 634. Što se tiče Ovršnog zakona, on je prošao tri čitanja u Saboru, trebamo vidjeti što je u ta tri čitanja, koje su bile najveće kritike, najveće primjedbe i onda vidjeti u najkraćem roku što ćemo s tim Ovršnim zakonom" istakao je kao najvažnije u svojoj komunikaciji putem RTL televizije ministar koji u ovom mandatu Vlade premijera Plenkovića vodi i ministarstvo pravosuđa i ministarstvo uprave, dr. Ivan Malenica.
NATJEČAJ ZA POJEDINCE I PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE
Objavom Natječaja za provedbu Podmjere 4.1. »Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva« – provedba tipa operacije 4.1.1. »Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava« - ulaganja u skladišne kapacitete za krumpir, Ministarstvo poljoprivrede stavlja na raspolaganje 100 milijuna kuna proizvođačima krumpira za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje skladišnih kapaciteta za krumpir, kako bi im omogućilo daljnje poslovanje u skladu s važećim EU propisima.
Sukladno Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/989 države članice imaju obvezu oduzeti registracije sredstvima za zaštitu bilja koja sadrže klorprofam, regulator rasta za sprečavanje klijanja konzumnog krumpira tijekom skladištenja, najkasnije do 8. siječnja 2020. godine. Sve zalihe sredstava za zaštitu bilja koja sadrže klorprofam moraju se potrošiti i ukloniti s tržišta država članica do 8. listopada 2020. godine. Novonastalom situacijom hrvatski proizvođači merkantilnog krumpira našli su se u vrlo nepovoljnoj situaciji, s obzirom da na tržištu Republike Hrvatske trenutno ne postoji alternativa budući da je za zaštitu klijanja gomolja krumpira sukladno novim sredstvima za zaštitu bilja i novim tehnologijama primjene potrebno izgraditi nova, tehnički savršenija i bitno skuplja nepropusna skladišta. Sve to, kao i nabava pripadajuće opreme, predstavlja veliki financijski izdatak koji proizvođači merkantilnog krumpira ne mogu osigurati bez pomoći države.
Korisnici su pravne i fizičke osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika kao i proizvođačke organizacije. Intenzitet potpore iznosi do 50 % prihvatljivih troškova projekta uz mogućnost uvećanja za dodatnih 20 % za ulaganja koja provode mladi poljoprivrednici ili za ulaganja koja se odvijaju u planinskom području, području sa značajnim prirodnim ograničenjima ili ostalim područjima s posebnim ograničenjima ili za zajedničke projekte (uključuje i projekte koje provode zadruge ili proizvođačke organizacije), odnosno najveći intenzitet potpore po projektu iznosi do 70 %.
Najveći iznos potpore je 500.000,00 EUR-a, odnosno za zajedničke projekte 1.000.000,00 EUR-a.
Prijave na natječaj podnijeti od 24. kolovoza do 23. listopada 2020. Detalji na linku :
https://www.apprrr.hr/podmjera-4-1-potpora-za-ulaganja-u-poljoprivredna-gospodarstva/
270,6 MILIJUNA KUNA BESPOVRATNIH SREDSTAVA
Ministrica Regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak 31. srpnja uručila je predstavnicima gradova i općina ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru poziva „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ ukupne vrijednosti 270,6 milijuna kuna
Riječ je o pozivu kojim se povećava nacionalna pokrivenost pristupnih internet mreža sljedeće generacije (NGA) ulaganjem u područja bez širokopojasne infrastrukture i bez dovoljnog tržišnog interesa. U okviru ovog poziva zaprimljena je 21 prijava ukupne vrijednosti 668,82 milijuna kn za koje je SAFU proveo provjeru prihvatljivosti projekta i aktivnosti te se očekuje skoro potpisivanje svih preostalih ugovora.
Ministrica je uručila ugovore vrijedne 270,6 milijuna kuna za šest projekata, a njihovom realizacijom omogućiti će se stanovnicima i poslovnim subjektima iz udaljenih, rjeđe naseljenih i slabije razvijenih područja Republike Hrvatske uvjeti kakvi su dostupni u urbanim i najrazvijenijim područjima. Uručeni ugovori su slijedeći:
A1 HRVATSKA, Plan razvoja infrastrukture širokopojasnog internet pristupa u Gradu Solinu, 7.499.198,50 kn
A1 HRVATSKA, Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Ivanić-Grada, 36.049.669,06 kn
A1 HRVATSKA, Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Kaštela, 51.561.847,93 kn
GRAD GOSPIĆ, Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa za područje grada Gospića, grada Otočca i općine Plitvička Jezera, 75.091.365,14 kn
OPĆINA SUKOŠAN, Razvoj širokopojasne infrastrukture na podruju Općina Galovac, Sukošan, Sveti Filip i Jakov i Škabrnja, 35.798.265,63 kn
OPĆINA DONJA VOĆA, Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na području konzorcija Donja Voća, 64.570.269,81 kn
U ime korisnika ministrici Nataši Tramišak, državnim tajnicima i ravnatelju SAFU-a Tomislavu Petricu zahvalio se načelnik općine Sukošan Ante Martinac i izrazio zadovoljstvo koordinacije i sinergije svih sudionika, radi poboljšanja kvalitete života u svim područjima koje će donijeti priključak na širokopojasni Internet.
Tomislav Petric, ravnatelj SAFU-a izrazio je zadovoljstvo što može prisustvovati svečanom uručivanju ugovora za ovih 6 projekata te rekao „Odradili smo evaluaciju projekta „Primarna mreža“ na koju će se ovi svi manji projekti nadovezati i u budućnosti ići u smjeru digitalizacije. Svi financirani projekti imaju naglasak na digitalizaciji, kao što su E-usluge, E-škole, E-gospodarstvo, jer bez ovog djela infrastrukture ne možemo postići rezultate koje očekujemo.“
Ministrica Nataša Tramišak izrazila je važnost razvoja infrastrukture internet širokopojasnog pristupa kako za ministarstvo i korisnike, tako i za državu.
„Kao što i znate u samom programu Vlade RH, stavljen je jasan fokus i važnost na digitalizaciju. Korištenje sredstava EU treba biti upravo u tom smjeru, kako bismo i na taj način napravili digitalnu transformaciju, ali i potaknuli rast i razvoj gospodarstva svih dijelova Hrvatske“ rekla je Tramišak.
< | kolovoz, 2020 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter