AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

subota, 29.02.2020.

SUSRET BANKARA I GUVERNERA

FINANCIJSKA STABILNOST I RAZLIKE U PRAVNIM SUSTAVIMA

LIDER media organizira 8. godišnji susret guvernera i bankara regije i predstavnika najvećih tvrtki iz financijskog sektora, u gradu Rovinju u Grand Park Hotelu 19. i 20. ožujka 2020. Kotizacija iznosi 2100 kuna plus PDV .

Cilj skupa je unaprijediti suradnju financijskih institucija regije i razmijeniti iskustava u suzbijanju i ublažavanju posljedica financijskih kriza i ukupnog gospodarstva.
Glavne teme bit će financijska stabilnost i tržište nekretnina te kamatne marže i negativne kamatne stope. O utjecaju kretanja tržišta nekretnina na financijsku stabilnost govorit će glavni gost Vitas Vasiliauskas, guverner Centralne banke Litve, a na okruglom stolu sudjelovat će guverneri centralnih banaka regije Sjeverne Makedonije, Slovenije, Bosne i Hercegovine itd.

Tijekom susreta održat će se i okrugli stol na temu kamatnih marži i negativnih kamatnih stopa, na kojem će predstavnici poslovnih banaka regije dati odgovore na pitanja kako pad kamatnih stopa i pojava negativnih kamatnih stopa utječu na marže i održivost poslovanja banaka i mogu li regulatorne izmjene poput nedavnih promjena u načinu obračuna obvezne rezerve u euro području ublažiti problem te koliki je utjecaj volumena poslovanja, troškovne efikasnosti i profitabilnosti, a koliki učinak imaju razlike u pravnim sustavima i kvaliteti regulacije itd.

Informacije o detaljima : konferencije@lider.media ,Matija Pajurin 01/6333-536 , Jasmina Džanović 01/6333-537

petak, 28.02.2020.

SIR „Bjelovarski kvargl“ IMA EUROPSKU OZNAKU ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

POLJOPRIVREDNICIMA ZA IZRAVNA PLAĆANJA 3,1 MILIJARDA KUNA


Sir „Bjelovarski kvargl“ dobio je europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 21. veljače 2020. godine. Time je „Bjelovarski kvargl“ upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, te zaštićen na području cijele Europske unije.
Taj je sir dobiven od svježeg kravljeg sira, koji se nakon cjeđenja miješa sa soli, mljevenom crvenom paprikom te oblikuje u male šiljate stošce koji se podvrgavaju postupcima sušenja i dimljenja. Sir „Bjelovarski kvargl“ proizvodi se na tradicionalan način, isključivo ručnom obradom.
Proces zaštite naziva „Bjelovarski kvargl“ započeo je u prosincu 2016. godine, kada je Udruga proizvođača sira „Bjelovarski kvargl“, podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla pod nazivom „Bjelovarski kvargl“.

Republika Hrvatska sada ima 25 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz naziv Bjelovarski kvargl, registrirani su: Krčki pršut, Ekstra djevičanskog maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinski kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso 'z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci i Paški sir. EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.

Zemljopisno područje proizvodnje „Bjelovarskog kvargla“ obuhvaća područje Bjelovarsko-bilogorske županije koja obuhvaća gradove: Bjelovar, Čazmu, Daruvar, Garešnicu, Grubišno polje te općine: Berek, Dežanovac, Đulovac, Hercegovac, Ivanska, Kapela, Končanica, Nova Rača, Rovišće, Severin, Sirač, Šandrovac, Štefanje, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Veliko Trojstvo, Velika Trnovitica, Zrinski Topolovac.

POLJOPRIVREDNICIMA ZA IZRAVNA PLAĆANJA 3,1 MILIJARDA KUNA

Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o financijskoj strukturi omotnice za program izravnih plaćanja za 2019. godinu u iznosu od 2,87 milijardi kuna, što je šest posto više sredstava nego za 2018. godinu, kada je omotnica bila 2,71 milijardu kuna. Dio financijskih sredstava već je isplaćen krajem prošle godine i to 1,3 milijarde kuna a ostatak će biti isplaćen tijekom mjeseca veljače i ožujka kako bi se poljoprivrednicima pravovremeno osigurala obrtna sredstva za pripremu proljetne sjetve, te posljednji dio u svibnju ove godine.
Podsjetimo, u državnom proračunu za 2020. godinu Ministarstvo poljoprivrede je za isplatu potpora u poljoprivredi i ribarstvu kroz EU fondove i državni proračun osiguralo 6,24 milijardi kuna što je za gotovo 334 tisuće kuna odnosno 5,7% više u odnosu na tekuću 2019. godinu. Od toga je za izravna plaćanja poljoprivrednim proizvođačima osigurano 3,1 milijarda kuna što je za 79,5 milijuna kuna više nego 2019. godine. Tako će u 2020. godini poljoprivrednicima biti isplaćen najveći iznos potpore u okviru izravnih plaćanja od 2014. godine do sada.
Vlada RH je donijela i odluku o Programu državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za ovu godinu, za što je osiguran iznos od 121 milijun kuna. Programom se provode mjere potpore za uzgoj mliječnih krava, uzgoj rasplodnih krmača, za proizvodnju duhana, maslinovo ulje te za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja. Ukupna financijska sredstva za provedbu programa osigurana su u državnom proračunu za ovu godinu, kao i u projekcijama proračuna za 2021. i 2022. godinu.

DOKAZANA KVALITETA - RADI PREPOZNATLJIVOSTI I PROMIDŽBE

Ministarstvo poljoprivrede uspostavlja nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda - Dokazana kvaliteta radi postizanja još veće prepoznatljivosti i promidžbe domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Oznaka se uspostavlja prema Pravilniku o nacionalnom sustavu kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda „Dokazana kvaliteta“ koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 18/2020 od 19. veljače.
Tako će putem jedinstvene oznake na poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima koji nose znak „Dokazana kvaliteta“ – Hrvatska potrošač biti informiran da kupuje domaći proizvod dodane vrijednosti, provjerene kvalitete odnosno da je Republika Hrvatska zemlja podrijetla glavnog sastojka te ujedno i zemlja gdje je taj proizvod proizveden ili prerađen.

LOGO


Riječ je o dobrovoljnom nacionalnom sustavu kvalitete koji je osmišljen upravo kako bi se dodatno označilo poljoprivredne i prehrambene proizvode više kvalitete odnosno proizvode s posebnim karakteristikama unutar pojedinih sektora, između ostalih, mlijeka, mesa, voća, i njihovih proizvoda. Naglasak sustava je na označavanju proizvoda sa dodanom vrijednosti temeljenoj na dodanoj kvaliteti proizvoda koja proizlazi iz različitih čimbenika koji se odnose na način proizvodnje, prerade, kvalitetu sirovine ili konačnog proizvoda, a temelje se na objektivnim i mjerljivim i kriterijima. Osim informiranja potrošača o dodanoj vrijednosti proizvoda ovaj sustav štiti i proizvođače od nepoštenih praksi.
Uspostavom nacionalnog sustava Republika Hrvatska pridružila se drugim državama članicama koje su također uspostavile ovakve sustave označavanja na zadovoljstvo prije svega proizvođača pojedinih proizvoda, ali i potrošača kojima je ovakva oznaka, iza koje stoji i ovlašteno kontrolno tijelo, još dodatna sigurnost da kupuju domaći proizvod dodane vrijednosti.
Nacionalni sustav „Dokazana kvaliteta“ notificiran je pri EK te je otvoren za proizvode i proizvođače iz drugih država članica. Međutim, Ministarstvo poljoprivrede je uspostavilo predmetni sustav u svjetlu poticanja ulaska što većeg broja hrvatskih proizvođača koji će ispunjavati propisane zahtjeve . Time bi upravo takvi proizvodi dodane vrijednosti našli svoju nišu na zahtjevnom jedinstvenom europskom tržištu. Kako bismo olakšali ulazak proizvođača u nacionalni sustav isti je uspostavljen u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 da bi bio prihvatljiv za mogućnost financiranja kroz Mjeru 3. Programa ruralnog razvoja koja nudi mogućnost pokrivanja troškova certificiranja kao i potporu za aktivnosti informiranja i promoviranja koje provode skupine proizvođača.
Kako to ide u praksi na primjeru za voće? Skupina proizvođača koja predstavlja većinu svih proizvođača voća, Ministarstvu poljoprivrede mora podnijeti zahtjev za priznavanje oznake „Dokazana kvaliteta“ sa izrađenom pratećom Specifikacijom proizvoda. Nakon što nadležno Povjerenstvo utvrdi kako su ispunjene sve pretpostavke za priznavanje oznake, Ministarstvo poljoprivrede donosi Rješenje o priznavanju oznake „Dokazana kvaliteta“ za proizvod za koji je podnesen zahtjev.
Postupak potvrđivanja sukladnosti proizvoda sa Specifikacijom za koju je priznata oznaka „Dokazana kvaliteta“ pokreće svaki proizvođač pojedinačno, podnošenjem zahtjeva za provođenje postupka potvrđivanja sukladnosti ovlaštenom kontrolnom tijelu. Nakon što kontrolno tijelo utvrdi da proizvođač proizvod proizvodi u skladu sa priznatom Specifikacijom, izdaje mu Potvrdu o sukladnosti, a proizvod može biti označen znakom „Dokazana kvaliteta“, sa ili bez naznake države, ovisno o podrijetlu glavnog sastojka.

četvrtak, 27.02.2020.

ZA INTERES MALIH I SREDNJIH PODUZETNIKA

PREDSTAVNIK SMEuniteda U ZAGREBU


U Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta državni tajnik Mario Antonić sastao se s novim predsjednikom neprofitne organizacije SMEunited Albanom Maggiarom i direktorom za ekonomiju i fiskalnu politiku Gerhardom Huemerom. SMEunited kao organizacija poslodavaca zastupa interese obrtnika malih i srednjih poduzetnika pri tijelima Europske unije, te jača umrežavanje kapaciteta SMEunited koji zastupa oko 24 milijuna srednjih i malih poduzeća koji zapošljavaju više od 90 milijuna ljudi preko nacionalnih udruženja. U Hrvatskoj su to Hrvatska obrtnička komora te Hrvatska udruga poslodavaca, čiji su predstavnici također nazočili sastanku.

S lijeva:Državni tajnik Mario Antonić i Albano Maggiaro

Budući da RH predsjeda Vijećem Europske unije, sastanak je održan u Zagrebu, a državni tajnik Antonić je hrvatski izaslanik u Europskoj mreži izaslanika za mala i srednja poduzeća (SME Envoy Network) u kojoj svojim članstvom doprinosi i SMEunited.Istaknuli su važnost buduće Strategije za malo i srednje poduzetništvo koju Europska komisija planira objaviti u ožujku ove godine te je Antonić naglasio potrebu da SMEunited snažnije zastupa interese malih i srednjih poduzetništva pred tijelima Europske unije. Također, g. Antonić je istaknuo važnost i korist kohezijskih fondova za mala i srednja poduzeća u Republici Hrvatskoj. Tema sastanka bila je i su važnost povezivanja malih i srednjih poduzeća u Europi, te kako pronaći najbolje instrumente da im se pruži potrebna savjetodavna i financijska potpora, te pruži adekvatna pomoć u slučaju poteškoća njihovog poslovanja (Early Warning Europe).

srijeda, 26.02.2020.

LIPA PREDSTAVILA PROJEKT O EKONOMSKIM POLITIKAMA

"BAROMETAR KONKURENTNOSTI"


Udruga poreznih obveznika Lipa, i to izvršni direktor Zoran Low, predsjednik Davor Huić, prof.dr. Dagmar Radin, i doc.dr. Kristijan Kotarski predstavila je 25. veljače u dvorani Hrvatskog novinarskog društva novi projekt pod nazivom „Barometar konkurentnosti“. Tim se projektom želi unaprijediti način na koji se u Hrvatskoj donose odluke o ekonomskim politikama. Panel stručnjaka ocjenjivat će vladine mjere prema tome doprinose li one povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva ili ne, i to prema metodologiji Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).
„Hrvatska zaostaje za drugim usporedivim zemljama i nijedna Vlada ne bi smjela imati luksuz donositi politike koje usporavaju naše približavanje EU prosjeku. Naš cilj mora biti dostizanje 80% EU prosjeka do 2030. Ova, i svaka buduća vlada mora raditi na tome da se to ostvari, “ rekao je Davor Huić, predsjednik udruge Lipa.

S lijeva: Prof dr. Dagmar Radman, Davor Huić, Zoran Low te za govornicom doc. dr. Kristijan Kotarski

Projekt će provoditi tri stručnjaka - ekonomista i političkih ekonomista; Dagmar Radin - profesorica političke ekonomije na katedri za javne politike FPZ, Ivica Brkljača - nezavisni ekonomist te Kristijan Kotarski - profesor političke ekonomije na FPZ.
Lipin panel će analizirati i ocjenjivati Vladine politike na temelju precizne metodologije koja promatra 12 različitih područja, te će za svaki prijedlog javnih politika dati kvantitativnu ocjenu, u kojoj mjeri ta politika diže ili spušta Hrvatsku na Globalnoj ljestvici konkurentnosti. Pod lupom stručnjaka bit će Vladine mjere koje se tiču porezne politike, zapošljavanja, programi poticaja i slično.





Kao prvi u nizu projekta je prijedlog zabrane rada nedjeljom za koji je analizu napravio doc. dr. Kristijan Kotarski koji pokazuje kako bi ponovno uvođenje restrikcije rada nedjeljom negativno utjecalo na poziciju Hrvatske na Indeksu globalne konkurentnosti, na kojoj bi Hrvatska pala sa 63. na 64. mjesto.
„Zabrana rada nedjeljom bi u praksi mogla pridonijeti jačanju inozemnih ekonomija zbog „preusmjeravanja potrošnje na online platforme (većinom strane)“ te „prelijevanje dijela prometa u susjedne države“ u pograničnim područjima“, upozorava Kotarski.
Lipin panel stručnjaka protivi se uvođenju zabrane rada nedjeljom koja je već dva puta uvedena te srušena od strane Ustavnog suda. Osim toga, podatci Eurostata ukazuju na veliku važnost turizma te trgovine kao komplementarne djelatnosti za hrvatsko gospodarstvo iz kojih se vidi da je hrvatska više ovisna o trgovini od ostalih država Europske unije.
Zanimljivo je da u Hrvatskoj, usprkos suprotnom mišljenju, manji postotak posloprimaca koji rade nedjeljom u odnosu na države EU-28 te da su u s nama usporedivim državama poput Poljske i Mađarske slični zakoni ukinuti, ili pod pritiskom da se ukinu, nakon lošeg utjecaja na ekonomiju te pobune samih radnika.


ZABRANA RADA NEDJELJOM SMANJILA BI KONKURENTNOST

Zabranu rada nedjeljom , kao odluku, te što iz te odluke proizlazi analizirao je doc.dr. Kristijan Kotarski te je rekao slijedeće:
" U hrvatskom javnom prostoru zabrana rada nedjeljom pitanje je koje svakih nekoliko godina ispliva na površinu te snažno pokazuje svoj polarizirajući karakter. Zabrana rada nedjeljom izglasana je davne 2003. godine u mandatu koalicijske vlade Ivice Račana i 2008. godine u mandatu Ive Sanadera. U oba slučaja Ustavni sud srušio je zabrane nakon svega nekoliko mjeseci obrazloženjem kako zabrana rada nedjeljom ne predstavlja adekvatan oblik zaštite radničkih prava, narušava poduzetničke slobode i djeluje diskriminatorno, s obzirom na niz izglasanih izuzeća. Spomenuta tema nastavlja se periodički pojavljivati u medijima od 2017. godine pod pritiskom crkvenih udruga i sindikata, ali je pitanje zabrane kulminiralo krajem prošle godine najavom ministra gospodarstva Darka Horvata o planiranim izmjenama Zakona o trgovini. Naime, predložene izmjene išle bi u smjeru uvođenja restrikcija i dopuštenja za rad 8-12 nedjelja u godini. Ministrove najave o planiranoj analizi treba uzeti s oprezom jer Izvješće Vlade RH o provedbi plana zakonodavnih aktivnosti za 2018. godinu pokazuje da je Vlada provela procjenu učinka propisa za samo 17 od 68 planiranih zakona u toj godini. Ipak, neovisno o spomenutoj statistici i najavljenoj nepristranosti eventualne buduće analize, na ovom mjestu ukratko se analiziraju ekonomski efekti zabrane i utjecaj iste na međunarodnu konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
Opće je poznato mjesto kako je hrvatsko gospodarstvo izuzetno usmjereno na turizam i trgovinu kao komplementarnu djelatnost, a s vremenom je dotična usmjerenost postala sve izraženija. Naime, bruto dodana vrijednost (BDV) ostvarena u trgovini i srodnim sektorima kao postotak BDP-a, te udio tako stvorene sektorske BDV u ukupnoj BDV značajno nadmašuje prosjeke zabilježene u državama EU-28. Također, udio troškova plaća zaposlenika u trgovini na veliko i malo, transportu, hotelijerstvu i uslužnim djelatnostima povezanima s pripremom hrane u BDP-u za 20% je veći od prosjeka zabilježenog u državama EU-28. Hrvatsko gospodarstvo daleko više ovisi o trgovini i srodnim djelatnostima od ostatka EU, a isto bi se moglo reći i za kupovnu moć zaposlenih u sektoru i prihode opće države po osnovi poreza i doprinosa."

"Premda još nismo mogli vidjeti detaljan prijedlog nove verzije Zakona o trgovini sigurno je da će njegova primjena u najavljenom modelu od 8-12 radnih nedjelja u godini stvoriti konfuziju u očima domaćih i inozemnih potrošača te poskupjeti njegovu implementaciju i monitoring od strane nadležnih inspekcijskih službi. Naime, za očekivati je određena izuzeća koja će snalažljiviji trgovci uspjeti iskoristiti i tako prouzročiti efekt diskriminacije. Osim toga, za očekivati je problem u distribuciji tiskovina što bi moglo negativno djelovati na izdavačku djelatnost. Također, u pograničnim područjima uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, Slovenijom i Mađarskom za očekivati je prelijevanje dijela prometa u susjedne države, a ne treba zanemariti niti mogući efekt preusmjeravanja potrošnje na online platforme (većinom strane) čime se pomaže jačanju inozemnih ekonomija. U konačnici, planirana izravna strana ulaganja i poslovno širenje subjekata koji su u ovim sektorima već prisutni na hrvatskom tržištu ozbiljno je dovedeno u pitanje čak i samim najavama uvođenja eventualnih restrikcija."

Doc. dr. Kristijan Kotarski dalje kaže da u pozivanju na zabranu rada nedjeljom prenaglašava se dimenzija problema, zanemaruju se usporedbe sa stanjem u drugim članicama EU i ne uzima se dovoljno u obzir iskustvo nama usporedivih država poput Mađarske i Poljske u odnosu na Austriju i Njemačku. Podaci Eurostata pokazuju kako nedjeljom u dobnoj skupini od 15-64 godine u Hrvatskoj radi osjetno manji postotak posloprimaca u odnosu na prosjek država EU-28 (4,4% u odnosu na 12,7%) . Isto se može reći i za podatke Eurofounda iz 2015. godine koji govore da je Hrvatska bila na 15. mjestu u Europskoj uniji prema postotku zaposlenih koji su radili nedjeljom 1-4 puta mjesečno (cca. 33% zaposlenih). Nadasve je zanimljivo iskustvo Mađarske i Poljske kao usporedivih članica EU u kojima su trenutačno na čelu konzervativne vlade koje poseban naglasak stavljaju na obiteljske vrijednosti i koncept neradne nedjelje."


MAĐARSKA ODUSTALA OD NE RADA NEDJELJOM

Doc. dr. Kotarski je navodeći primjer Mađarske rekao da je Mađarska 2015. godine donijela zabranu rada nedjeljom, ali je 2016. ubrzo odustala od istog zakona ne samo pod pritiskom poslodavaca, već i ogromnog broja radnika koji su smatrali da će zabrana dovesti do pada njihovih nadnica i povećanja opterećenja tijekom preostalih radnih dana u tjednu. U Poljskoj je od 1.1.2020. postrožen Zakon koji regulira rad nedjeljom i broj radnih nedjelja prepolovljen je s 14 na 7. No, čak i prije recentnog pooštravanja Zakona istraživanje poljskog Parlamentarnog ureda za analizu iz 2019. pokazuje da je promet malih trgovaca pao za 20-30% od kada je nastupilo uvođenje restrikcija, a dio prometa se prelio prema velikim trgovačkim lancima i online platformama. Takav ishod potpuno je suprotan izvornoj intenciji zakonskih promjena koje su trebale ići u smjeru veće zaštite manjih trgovina. Značajan broj poljskih građana nezadovoljan je ovakvim promjenama i zadnje ankete iz prosinca 2019. govore da čak 36% građana podržava potpuno ukidanje zabrane rada nedjeljom dok 24% podržava ograničavanje na samo dvije neradne nedjelje mjesečno.
Zaključno, iz provedene analize vidljivo je da bi prijedlog zabrane rada nedjeljom imao negativne efekte na rast i konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Daleko konstruktivnije rješenje koje ima potencijal za uvažavanje interesa svih ključnih dionika u ovom tematskom području jest izmjena i dopuna Zakona o radu koja bi propisala minimalno povećanje plaće za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Naravno, to bi bilo potrebno učiniti u okviru temeljito provedenog socijalnog dijaloga sa sindikatima i poslodavcima u sektoru trgovine i ostalim povezanim sektorima. U trenutačnoj situaciji sve većeg nedostatka radne snage u svim sektorima, pa tako i trgovini, konkurencija i borba za radnike u uvjetima slobode najbolje će zaštiti i stvoriti bolje uvjete za same radnike, dok će prisilno zatvaranje trgovina nedjeljom izazvati značajne negativne posljedice.
Ukoliko će pak Vlada RH i dalje inzistirati na prijedlogu zabrane rada nedjeljom takav će ishod negativno utjecati na stabilnost javnih politika koje uređuju poduzetničko okruženje, na percepciju Vlade kao aktera koji promišlja dugoročno kao i na sklonost prema preuzimanju poduzetničkog rizika, kao 3 od ukupno 103 indikatora na temelju kojih se izračunava Indeks globalne konkurentnosti. Primjenom metodologije Svjetskog gospodarskog foruma Hrvatska bi na globalnoj ljestvici konkurentnosti iz 2019. pala sa 63. na 64. mjesto dok bi se u tom slučaju Filipini popeli jednu stepenicu ispred Hrvatske."

KORONA VIRUS U HRVATSKOJ

VIRUS SE ŠIRI SVIJETOM


U Hrvatskoj je 25. veljače potvrđen prvi slučaj oboljelog pacijenta od korona virusa. Mladić je hospitaliziran u klinici dr. Fran Mihaljević u Zagrebu, što je karantena, za izoliran boravak onoga tko je bio u kontaktu s oboljelim. Od 19. do 21. veljače mladić je boravio u Milanu i pokazuje znakove blaže bolesti. Korona virus je po kliničkim karakteristikama sličan gripi. Cjepiva za korona virus, COVID -19, još nema.

Epidemija korona virusa započela je na tržnici mesa divljih životinja u Wuhanu u Kini gdje se zmije, štakori, dabrovi, lisice, mladunčad vukova, krokodili, divovski salamanderi, divokoze, koale i paunovi drže u kavezima i kolju po narudžbi, objavio je Kineski centar za kontrolu bolesti i prevenciju.
Kineski znanstvenici potvrdili su da su testovi dokazali da je skok virusa na ljude započeo na veletržnici Huanan na kojoj kupci biraju žive životinje koje se pred njima kolju. Znanstvenici Shen Yongyi i Xiao Lihua s Južnokineskog poljoprivrednog sveučilišta u Guangzhou utvrdili su da je pangolin mogući potencijalni prijenosnik korona virusa na ljude, na temelju genetičke usporedbe korona virusa izoliranog kod životinja i zaraženih ljudi. Kineski istraživači tvrde da se te genetičke sekvence podudaraju 99 posto. Pangolini ili ljuskavci su ugrožena vrsta sisavaca koja živi u Africi i jugoistočnoj Aziji. Njihovo je meso u Kini delikatesa, a ljuske sastavni dio drevne kineske medicine.




Trgovina pangolinima je u Kini ilegalna.

Bolest počinje i završava u plućima. Zaraza se prenosi iskašljavanjem, kašljanjem i kihanjem pri čemu se raspršuju zarazne klice. Simptomi u početku sliče prehladi: pacijent osjeća groznicu i kašlje. Stanje se zatim može pogoršati i tada se razvija upala pluća.
Osim u Italiji, od europskih zemalja, virus je već zabilježen u Belgiji, Rusiji, Finskoj, Francuskoj, Austriji Njemačkoj, Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Brojke se svakodnevno mijenjaju, no u Kini je službeno 77 000 oboljelih, na japanskom kruzeru Princes 691, u Južnoj Koreji 977 i Italiji 322 osobe . Od bolesti korona virusa umrlo je u Kini 2 600 oboljelih.Prema dosadašnjim podacima, 82 posto zaraženih pokazalo je blage simptome bolesti, dok su ostali slučajevi teško oboljeli ili kritični. Korona virus za sada je epidemija u Europi, ali u Kini pandemija.

Medicinske maske, koje prekrivaju respiratorni sustav usta i nos, prema informacijama iz medija nema u prodaji u ljekarnama, jer su sve zalihe rasprodane . Hrvatska je imala tvrtku koja je proizvodila medicinske zaštitne maske, ali ta je tvrtka u stečaju. Zemlje EU Francuska, Estonija i Latvija Kini pružaju pomoć u svoj zaštitnoj opremi od korona virusa .
Informacija koja je odaslana u javnost da medicinske maske ne mogu pružiti zaštitu od virusa, nije točna. Masku u svakom slučaju treba nositi onaj koji je prehlađen te kašlje i kiše kako kapljice iz njegova respiratornog sustava, ne bi udisale osobe u njegovoj blizini. (M.Zouhar Zec)

utorak, 25.02.2020.

IPAK SE KREĆE PREMA REALNOSTI!

OBRTNIČKO OBRAZOVANJE S MENTORIMA ZA POTREBE TRŽIŠTA

U Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta 24. veljače svečano su dodijeljeni Ugovori o naukovanju, onim poduzetnicima koji aktivno sudjeluju u obrazovanju mladih te im neposredno prenose znanja i vještine potrebne za samostalan rad u sklopu projekta “Poticanje obrazovanja za vezane obrte temeljene na sustavu naukovanja“ vrijednog 250 milijuna kuna.
Provedba ovog projekta započela je 2016. godine kada je obrtnicimam dodijeljeno prvih 34 potpore u ukupnom iznosu od 2.107.030,32 kune. Godinu kasnije, dakle 2017. broj dodijeljenih potpora porastao je na 98 u iznosu od 5.505.625,25 kuna, da bi se 2018. godine dodijelilo 188 potpora u ukupnom iznosu od 10.492.830,50 kuna. Ove je akademske godine napravljen novi iskorak, te je broj potpora višestruko povećan, pa će tako za više od 500 gospodarskih subjekata biti dodijeljene potpore za naukovanje vrijedne 35 milijuna kuna. U okviru mjere u Vladi je osmišljeno i porezno rasterećenje obrtnika poduzetnika koji su mentori učenicima. U ovom konkretnom slučaju to znači da svaki poduzetnik koji ima učenika, budućeg majstora, za kojega danas dobiva potporu za naukovanje, nakon što zaposli tog istog majstora zahvaljujući poreznoj reformi od 1. siječnja 2020. godine, država će ga rasteretiti u vidu smanjenja poreza i prireza na dohodak od nesamostalnog rada za 100% za zaposlenika do 25 godina života, odnosno za 50% od 26. do 30. godine života
Projekt „Naukovanje za obrtnička zanimanja“ financiran je iz Europskog socijalnog fonda, na način da je 85% sredstava sufinancirano iz ESF-a, dok je 15% udio nacionalnog sufinanciranja iz Državnog proračuna.

Postignuto je da trošak nagrade učenika bude minimalan za gospodarske subjekte koji provode naukovanje za obrtnička zanimanja. Naime, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta učenicima dodjeljuje 18.000 kuna stipendije na godišnjoj razini, a poduzetniku koji sudjeluje u obrazovanju učenika, odnosno naukovanju, sufinancira 80% troška učeničke nagrade. Također, gospodarskim subjektima kod kojih su učenici na naukovanju, može se dodijeliti iznos od 60.000 kuna godišnje po mentoru.
Događaju je osim ministra Horvata a u ime Ministarstva rada i mirovinskog sustava bio nazočan državni tajnik Dragan Jelić, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec koji je uputio poziv prisutnim poduzetnicima da svoje vlastito znanje nesebično prenose na nove generacije te da u ovoj fazi školovanja mogu sebi pripremati buduće radnike – majstore. Uz njih, ovoj su svečanosti prisustvovali i državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić te pomoćnici ministra Ana Mandac i Damir Juzbašić, ravnatelj HZZ-a Ante Lončar, predstavnik HGK Božo Pavičin te ostali.

ponedjeljak, 24.02.2020.

PRIJATELJI ŽIVOTINJA I NIZOZEMSKA ZASTUPNICA, OČEKUJU INTERVENCIJU MINISTRICE VUČKOVIĆ - RADI MEDVJEDA!

DA LI JE HRVATSKO POTPISIVANJE SAMO MRTVO, KURTUAZNO , SLOVO NA PAPIRU ?

OBJAVLJUJEM INFORMACIJU POSLANU OD UDRUGE PRIJATELJI ŽIVOTINJA.
NEMA POTREBE ZA MOJIM TUMAČENJEM, U NJOJ SVE PIŠE:

Hrvatska predsjedava EU-om, a već više od godinu dana ne sprovodi vlastite zakone, na štetu životinja.

Europarlamentarci ministrici poljoprivrede: Okončajte ilegalno držanje medvjeda!

- I Prijatelji životinja poslali su već dvije požurnice veterinarskoj inspekciji, no ona tolerira kršenje zakona
Zastupnici u Europskom parlamentu, okupljeni u Međugrupi za dobrobit i očuvanje životinja (Intergroup on the Welfare and Conservation of Animals) koja djeluje unutar vodeće organizacije za dobrobit životinja na razini Europske unije, Eurogroup for Animals, uputili su dopis hrvatskoj ministrici poljoprivrede Mariji Vučković u kojemu traže da Ministarstvo poljoprivrede sprovede Zakon o zaštiti životinja koji se trenutačno krši i da okonča ilegalno držanje smeđih medvjeda u Hrvatskoj.

U dopisu koji potpisuje nizozemska zastupnica u Europskom parlamentu Anja Hazekamp kao predsjednica Animal Welfare Intergroupe podsjeća se da je u listopadu 2017. u Hrvatskoj na snagu stupio Zakon o zaštiti životinja kojim se zabranjuje držanje i prikazivanje medvjeda izvan registriranih zooloških vrtova i utočišta, s prijelaznim razdobljem koje je završilo 31. 12. 2018.

„Kako bi se zabrana uspješno provodila, međunarodna organizacija FOUR PAWS potpisala je u prosincu 2018. godine s Ministarstvom poljoprivrede Memorandum sporazum o suradnji u kojemu se navodi da će Ministarstvo, nakon provjere inspekcije, zaplijeniti sve nezakonito držane medvjede i preseliti ih u licencirana utočišta i centre za rehabilitaciju medvjeda u Hrvatskoj i inozemstvu. Ministarstvo je zajamčilo i da se privatnim osobama neće dopustiti novo držanje medvjeda. No veterinarska inspekcija, nadležna za provedbu zakonske odredbe i oduzimanje medvjeda, ne reagira”, navodi Natalija Svrtan iz udruge Prijatelji životinja koja je članica organizacije Eurogroup for Animals i koja surađuje s organizacijom FOUR PAWS na izmještanju medvjeda u utočišta i provedbi Zakona.

Zahvaljujući konfiskaciji od strane Ministarstva poljoprivrede, u lipnju 2019., organizacija FOUR PAWS uspjela je spasiti dva ilegalno držana medvjeda i premjestiti ih u utočišta u Hrvatskoj i inozemstvu. Ista zakonska odredba, koja se ne provodi, vrijedi i za preostala tri, i dalje nezakonito zatočena medvjeda.

15 zastupnika Europskog parlamenta nadalje u dopisu upozorava da se, unatoč tim naporima, u Hrvatskoj nastavlja ilegalno držanje medvjeda u zatočeništvu. Ukazuju na probleme koje su već ranije isticali i Prijatelji životinja: „Dva smeđa medvjeda i dalje se drže u zatočeništvu kao turistička atrakcija pokraj restorana Macola u gradu Korenici, objektu koji nije registriran ni kao zoološki vrt ni kao utočište i zato je ilegalan temeljem Zakona o zaštiti životinja. Unatoč tome, nadležne osobe nisu naredile konfiskaciju ta dva medvjeda. Najsnažnije preporučujemo dosljednu provedbu i insistiramo da su potrebne hitne mjere da bi se postiglo usklađivanje s nacionalnim zakonodavstvom.”

Europarlamentarci smatraju da iako je zabrana držanja i prikazivanja medvjeda izvan registriranih zooloških vrtova i utočišta pozitivan korak, zaštita ostalih divljih životinja poput velikih mačaka i dalje je nedovoljna u Hrvatskoj. Stoga zaključuju: „Snažno preporučujemo usvajanje Pozitivne liste (slične listama kakve se primjenjuju u Belgiji, Luxemburgu i Nizozemskoj) koja određuje vrste koje se mogu držati privatno i tako proširuje zaštitu drugih životinja. Apeliramo na Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske da sprovede Zakon o zaštiti životinja i da jednom zauvijek okonča ilegalno držanje smeđih medvjeda u Hrvatskoj.”

Prijatelji životinja podržavaju apel Europarlamentaraca i traže žurno premještanje preostalih medvjeda u utočišta. Dodaju da se, osim Macolinih medvjeda, u ilegalnom zatočeništvu jedne obitelji u Ruščici nalazi i medvjed Ben. U prosincu prošle godine poslali su prijavu veterinarskoj inspekciji, koja je nadležna za provedbu Zakona, tražeći žurno premještanje medvjeda u utočišta, a ne legaliziranje prekršitelja Zakona. No, unatoč naknadnom slanju čak dvije požurnice, dosad nisu dobili odgovor.

Natalija Svrtan iz Udruge ističe: „Željeli bismo, osobito sada, kada Republika Hrvatska predsjedava Europskom unijom, povratiti ugled našoj zemlji te bismo željeli pomoći Ministarstvu i veterinarskoj inspekciji da izbjegnu sankcije i stvaranje loše reputacije.”

U zaključku, apeliraju na odgovorne osobe da neodgodivo donesu Rješenje o izmještanju medvjeda kako se ova priča ne bi proširila i eskalirala izvan granica naše zemlje.
Dopis Europarlamentaraca hrvatskoj ministrici poljoprivrede i službeno pismo s potpisom nalaze se na www.prijatelji-zivotinja.hr.

nedjelja, 23.02.2020.

EU BEZ DOGOVORA O NOVOM PRORAČUNU!

TKO ĆE HRANITI EUROPU 2050?

Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, Odjela za regionalni razvoj su za vrijeme pregovora čelnika o proračunu EU bili u Bruxellesu, jer je poljoprivreda njihov prioritet. Objavljujem informacije koje su mi dostavili s naznakom:
Šaljemo Vam najnovije informacije o višegodišnjem proračunu koji je trenutno u raspravi.
Objavljujem tekst i pripadajuće fotografije.

HRVATSKI POLJOPRIVREDNI PREDSTAVNICI
SOLIDARNI S EUROPSKIM POLJOPRIVREDNICIMA

Europski čelnici raspravljali su jučer i jutros (20. i 21. veljače ) o proračunu.Dok su šefovi država ili vlada EU raspravljaju o dugoročnom proračunu EU-a za 2021.-2027. ispred Vijeća su vladali traktori. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je predložio da članice u buduće izdvajaju 1,074 posto BND-a, čime bi budući sedmogodišnji financijski okvir EU, za vremensko razdoblje od 2021. do 2027. godine, iznosio 1,095 bilijuna (tisuću milijardi) eura. Poljoprivrednici i predstavnici sektora diljem EU prosvjeduju zbog smanjenja proračuna.
Od subvencija poljoprivrednih gospodarstava do poboljšanja sigurnosti na granici ili do sada neviđenih klimatskih zahtjeva, svaki čelnik EU želi da proračun koji pokriva cijeli kontinent financira i vlastite nacionalne prioritete. Tijekom samita poljoprivrednici su traktorima blokirali ulice kako bi jasno dali do znanja svoje zahtjeve za većim novčanim sredstvima.
Hrvatska poljoprivredna komora sudjelovala je na prosvjedu jer su hrvatski proizvođači na koljenima zbog uvoza i neurednog tržišta, agresivne depopulacije ruralnih područja i različitih potreba u odnosu na razvijene članice sa suficitom u proizvodnji. RH je primjer drugim državama što se tiče okoliša, s više od 50% Natura područja i visokom razinom bioraznolikosti, ali održivost i proizvodnja je ispod svake razine samodostatnosti. Mi se ne borimo s problemima visokoproduktivnih država, već imamo problem nedostatka proizvodnje. Naglasili smo već mnogo puta: u kritičnom smo trenutku za opstanak modela obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u EU.

“Potrebe su različite i naši proizvođači trebaju sigurno još jedan ciklus investicija. Ovakva umanjenja izazivaju stres poljoprivrednicima. Sve se više traži od njih, a niti su potrošači spremni platiti niti oni to mogu sami nositi” rekao je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

>Europi ponestaje poljoprivrednika. TKO ĆE HRANITI EUROPU 2050?

"Ne planiram stavljati svoj potpis na to", rekao je nizozemski premijer Mark Rutte o posljednjem kompromisnom prijedlogu proračuna.

Svaki je vođa utvrdio prioritete na zajedničkom okruglom stolu, a potom se predsjednik Vijeća EU Charles Michel sastao sa svakim vođom kako bi razgovarali o njihovim pritužbama i zahtjevima. Razgovori su trajali do ponoći i danas ujutro, ali se ne nazire dogovor.
Grci žele veći proračun. Finci manji. Francuska želi više novca za zajedničku obranu. Litva želi više novca za poljoprivrednike.

Njemačka kancelarka Angela Merkel također je izjavila kako se nada da ćemo "postići barem dobar dogovor" te da je bila iskrena u obrani financijski jakih država koje su više dijelile u zajednički proračun EU-a nego što ga izvuku.

"Odlaskom Velike Britanije to je jasan signal koji moramo dati našim građanima da je Europa živa i zdrava i da možemo nastaviti funkcionirati", rekao je latvijski premijer Krisjanis Karins. Izgledi za to ne čine se dobrima. Izlazak Britanije znači gubitak do 75 milijardi eura neto doprinosa proračunu, a pitanje kako to nadoknaditi uzrokuje tenzije. Čelnici financijski jakih država ne žele više plaćati zajednički udio, a oni iz siromašnijih zemalja članica ljuti su zbog mogućnosti da dobiju manje novca od EU-a. Michel je na samit došao s nacrtom proračuna na 1.074% bruto nacionalnog dohotka EU.
Parlament želi 1,3%, dok moćna izvršna ruka EU-a, Europska komisija, preferira 1,11%.
Poljoprivrednici i traktori okupili su se izvan samita EU u Bruxellesu, 20. veljače 2020. godine. Baltički poljoprivrednici, V4 i nove države članice a medu njima i RH, u četvrtak su pozvali na pravednu raspodjelu izravnih plaćanja u skladu s Zajedničkom poljoprivrednom politikom Europske unije.
Dvadeset sedam zemalja članica otprilike je podijeljeno u dva glavna tabora.

“Smanjeni proračun shvatit će se kao jasna poruka EU-a našim poljoprivrednicima. Poruka da se ne brine dovoljno o poljoprivredi, ruralnim područjima i o onima koji proizvode hranu koju jedemo. ” naglasio je Pekka Pesonen, generalni tajnik organizacije Copa-Cogeca.


Takozvana "Štedljiva četvorka" Austrije, Danske, Rutte-ove Nizozemske i Švedske nasuprot "Prijatelji kohezije", skupine uglavnom zemalja srednje i istočne Europe, koje žele vidjeti kontinuirani protok "kohezijskih fondova", novca namijenjenog za pomoć razvoju siromašnijih regija.
Čudesna četvorka željela bi da se proračun smanji na samo 1% bruto nacionalnog dohotka. Francuski predsjednik Emmanuel Macron želi ići drugim putem rekavši: " Bilo bi neprihvatljivo da postoji Europa koja nadoknađuje odlazak Britanaca smanjenjem potrošnje."

Podsjećamo, sadašnji proračun iznosi 1000 milijardi, Europska komisija predlaže proračun od 1135 milijardi, a predsjednik Europskog vijeća Charles Michel -1094,8 milijardi eura! Autor i fotke: Hrvatska poljoprivredna komora

subota, 22.02.2020.

PROJEKT ZA JAVNI PRIJEVOZ U ŠIBENIKU

U PROMETNOJ INFRASTRUKTURI
PREKO 110 POSTO UGOVORENIH SREDSTAVA!


U tijeku investicijskog ciklusa u prometnoj infrastrukturi vrijednog više od 20 milijardi kuna u Hrvatskoj , ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) Tomislav Petric, te direktor tvrtke Gradski parking Goran Bulat, koja je nositelj projekta, potpisali su 20. veljače u Šibeniku ugovor za projekt "Povećanje integrirane mobilnosti na području Grada Šibenika – povećanje broja putnika u javnom prijevozu", ukupne vrijednosti 99 milijuna kuna. Od tog iznosa, 73,7 milijuna kuna biti će bespovratna europska sredstava.

Projekt "Povećanje integrirane mobilnosti na području Grada Šibenika – povećanje broja putnika u javnom prijevozu" obuhvaća izradu studijske dokumentacije za organizaciju i integraciju javnog prijevoza na području grada Šibenika te razvoj aplikacije zbog unaprjeđenja informiranosti korisnika i olakšavanja korištenja različitih usluga iz sektora prometa. Projektom je predviđena i nabava 11 niskopodnih autobusa za potrebe održavanja javnog gradskog prijevoza na sedam linija te nabava i postavljanje popratne opreme za uređenje 17 autobusnih stajališta . Projekt predviđa izgradnju i opremanje logističkog centra Poljana, što podrazumijeva izgradnju podzemne garaže, uređenje trga, nabavu i postavljanje urbane opreme te uređenje obodne prometnice.
Ovo je 13. ugovor koji se potpisuje za projekte s područja Šibenika što čini ukupno 420 milijuna kuna.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture na čelu s ministrom Butkovićem dodijelio je i sredstva za projekte obnove luka i pomorskog dobra za opću upotrebu na području Šibensko – kninske županije. Ugovori su potpisani s ravnateljem Lučke uprave Šibensko-kninske županije Željkom Dulibićem za projekte; Izgradnja luke
otvorene za javni promet Šibenik – uvala Vrnaža u visini iznosa od 4 milijuna kuna, Izgradnja i rekonstrukcija luke Prvić Šepurine u visini iznosa od 4 milijuna kuna te Izgradnja luke otvorene za javni promet Bilice – uvala Stubalj u visini iznosa od 5 milijuna kuna.

S načelnikom Općine Murter-Kornati Tonijem Turčinovom i predstavnicima Grada Vodica potpisani su ugovori o sufinanciranju projekta Sanacije onečišćenja obale nastalih uslijed vremenskih nepogoda na lokaciji Podvrške u Murteru u iznosu od 600.000 kuna, odnosno za projekt Opločenje „Degove rive“ Prvić u Prvić Šepurini u iznosu od 400.000 kuna.

HRVATSKA IMA 110 POSTO UGOVORENIH SREDSTAVA EU


Ministar Butković je 14. veljače rekao da je do sada Hrvatska ugovorila 110 posto sredstava iz Operativnog programa koherentnost i kohezija, a za mjesec i pol će biti preko 120 posto, te je na oko 95 posto ugovorenih sredstava iz CEF-a, iz kojega će biti financirano i sedam, sada već potpisanih projekata u riječkoj luci je Butković. Od tih sedam projekata dva su projekta Luke Rijeke, dok je pet projekata Lučke uprave Rijeka.
"Ti su projekti vrijedni 133 milijuna eura, a zajedno s projektom izgradnje dionice D 403 od zapadnog dijela luke do obilaznice te svim onim što se događa u sklopu Rijeka - Gateway projekta, dolazimo do 390 milijuna eura, što pokazuje da je to jedno od najvećih ulaganja na području Lučke uprave Rijeka," rekao je Butković.Ocijenio je da riječka luka lovi korak s drugim lukama, da je zaostajala iz objektivnih i subjektivnih razloga te da ulaganja vraćaju Rijeci njen pravi status, jer ova godina je ključna za riječku luku. Naaime očekuje se odluka o koncesionaru kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, a javili su se su poznati svjetski lučki operatori.
"Pokazali smo da znamo koristiti europska sredstva, pripremiti projekte i na vrijeme ih ugovoriti, a sada je najbitnije voditi ih uspješno prema kraju", rekao je minisatar mora prometa i infrastrukture Oleg Butković prošloga tjedna.

petak, 21.02.2020.

EUROPSKA KOMISIJA ŠALJE ZAŠTITNU OPREMU U KINU

EU PODRŽAVA MIKRO PODUZEĆA U BALTIČKIM ZEMLJAMA

Objavljujem Dnevne vijesti Europske komisije, od 20.2. 2020. Bruxelles

COVID-19: Europska komisija sudjeluje u slanju zaštitne opreme u Kinu i koordinira napore na repatrijaciji

Komisija je pomogla slanje dodatnih 17 tona zaštitne opreme u Kinu zahvaljujući francuskom zrakoplovu koji je mobiliziran kroz mehanizam civilne zaštite EU-a. Po povratku, avion će donijeti i europske državljane koji su bili u Wuhanu. Osim toga, 19.2. su dva talijanska aviona poletjela za Japan kako bi vratili europske državljane sa krstarenja brodom Diamond Princess u Yokohami. EU sufinancira do 75% troškova ove letove.
„Pomogli smo u isporuci više od 30 tona opreme u Kinu i nastavit ćemo ovaj vikend. Zahvaljujem francuskim i talijanskim vlastima što pomažu u sigurnom dovođenju građana EU i isporuku opreme za hitne slučajeve u Kinu. Odličan je primjer europske suradnje. Komisija nastavlja raditi 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, kako bismo pomogli našim državama članicama i Kini “, rekao je Janez Lenarčič, povjerenik za upravljanje krizama. Zaštitna oprema, koju isporučuju Francuska, Estonija i Latvija, uključuje maske, rukavice, zaštitnu odjeću i dezinficijens. Europska komisija u stalnom je kontaktu s državama članicama, Europskim centrom za prevenciju i kontrolu bolesti i Svjetskom zdravstvenom organizacijom o svim aspektima epidemije korona virusa COVID-19.


Investicijski plan za Europu podržava mikro poduzeća u baltičkim zemljama

Europski investicijski fond (EIF) i Noviti Finance potpisali su ugovor o suradnji u iznosu od 10 milijuna eura kako bi mikropoduzećima u baltičkim zemljama(Latviji, Litvi i Estoniji omogućili bolji pristup financiranju. Sporazum je podržan programom zapošljavanja i socijalnih inovacija (EaSI) i Investicijskim planom za Europu. Noviti Finance iskoristit će to kako bi mikropoduzećima i poljoprivrednicima omogućio bolji pristup do 25.000 eura u svim baltičkim državama. Komentirajući sporazum, izvršni potpredsjednik Valdis Dombrovskis rekao je:
"Ekonomija koja djeluje za ljude znači poticanje ambicija i poduzetničkog talenta naših građana. Današnji dogovor izvrstan je korak u tom smjeru. Sporazum Europskog investicijskog fonda u iznosu od 10 milijuna eura u skladu s Investicijskim planom za Europu s Noviti Financeom znači da mala poduzeća s do devet zaposlenih mogu imati koristi od zajmova do 25.000 eura. Ovaj financijski poticaj pruža mikro poduzećima u Latviji, Litvi i Estoniji stvarnu priliku za napredak i širenje. " Od veljače 2020. investicijskim planom prikupljeno je 462,7 milijardi eura ulaganja u EU, uključujući 1,1 milijardu eura u Latviji, 1,7 milijardi u Litvi i 1,6 milijardi u Estoniji te je podržalo više od 1,1 milijuna početnih i malih poduzeća i srednja poduzeća.

EU za tržište kapitala: Akcijski plan Unije za tržišta kapitala CMU prelazi na novu razinu

Forum na visokoj razini o tržištu kapitala objavio je 20.2. privremeno izvješće o napretku Unije za tržište kapitala (CMU). Komisija je zatražila od grupe od 28 stručnjaka za tržište kapitala na visokoj razini iz cijele EU-a da pregledaju napredak koji je postignut nakon što je prvi put pokrenut Akcijski plan Unije za tržišta kapitala (CMU) 2015. Također su dobili zadatak da predlože nove ciljane akcije za daljnje napredovanje CMU-a. Današnje izvješće govori o učincima dosad poduzetih mjera, preostalim preprekama u ispunjenju CMU-a i načinima njihova prevladavanja.
Forum na visokoj razini poziva na snažnu i neposrednu političku podršku i koordinaciju između svih institucija EU-a kako bi se potaknule smjele reforme kako bi CMU mogao ispuniti svoja obećanja. Privremeno izvješće sadržavat će preporuke Grupe koje će biti sastavni dio njegovog završnog izvješća u svibnju 2020. Taj će rad biti važan doprinos vlastitim razmišljanjima Komisije prilikom izrade njenog sljedećeg Akcijskog plana o Uniji na tržištu kapitala kasnije ove godine.
Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Komisije, također zadužen za financijsku stabilnost, financijske usluge i tržište kapitala, rekao je: "Moramo diverzificirati izvore financiranja za europske tvrtke i povećati mogućnosti ulaganja za europske građane. Dobro razvijen i integrirani kapital tržišta je ključan za suočavanje s izazovima koje predstavljaju klimatske promjene, tehnološki razvoj i demografske promjene. Stručna skupina na visokoj razini daje vrijedan doprinos pokretanju programa Unije za tržište kapitala. Radujem se njezinim preporukama i nadam se da mogu računati na punu podršku naših država članica i Europskog parlamenta da CMU pređu na novu razinu

četvrtak, 20.02.2020.

HRVATSKA JE KOZERVATIVNO DRUŠTVO

PLENKOVIĆ NE TREBA PRIHVATITI JELENIĆEVU OSTAVKU

Otkako vodi RH Vladu, Andrej Plenković, a ni hrvatska javnost nije vidjela tako odlučnog i odrešitog državnog službenika, koji je u manje od 24 sata, od kada su ga mediji počeli prozivati da kako član organizacije masona u Hrvatskoj treba dati ostavku na dužnost glavnog državnog odvjetnika, odmah ostavku i podnio. Glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić , rođen 1966.u srijedu 19. veljače uputio je Vladi zahtjev za razrješenje s dužnosti na kojoj je bio od 24. travnja 2018.
A u priopćenju medijima Jelenić je naveo da je od prvoga dana dužnost obnašao "s ponosom, predano, profesionalno i pošteno, rukovodeći se u svom radu isključivo Ustavom i zakonima Republike Hrvatske, čuvajući neovisnost državnog odvjetništva".Dodao je da je tako postupao i tijekom svih 28 godina rada u državnom odvjetništvu.
Vjerojatno su i ministar pravosuđa Bošnjaković i premijer Plenković bili začuđeni brzinom odluke pravnika Jelenića da podnese ostavku na dužnost. No tako, sasvim je sigurno, nasuprot onih državnih dužnosnika čijih se laži odugovlačenja i neodlučnosti radi ostavke na dužnost javnost naslušala, postupaju samosvjesni i odgovorni ljudi. A upravo to, samosvijest, pamet, ne sklonost prevrtljivosti, ne sklonost tiraniji i ženama je i razlog što je Jelenić bio pozvan pa je pristupio organizaciji Masona. Masonska organizacija je tajna organizacija. Tajna je u smislu da kodeks nalaže da se ništa što se zbiva u organizaciji, kao ni imena članova ne iznose u javnost. Poznato je, iz povjesti Masona da su članovi bili intelektualno moćni ljudi. I nije poznato da su masoni činili zla djela u bilo kom pogledu kroz povijest svoga postojanja. Da je misija Masona zlo djelovanje, to bi već iavnost saznala jer povijest Masona duga je tristotinjak godina. Zbog tajnosti postali su kult i nije potpuno jasno koja je njihova misija. Da li je misija Masona stvaranje novog svjetskog poretka? No, to je samo nagađanje. Oko pri vrhu piramide na američkom je dolaru, a to je jedan od simbola Masona.Kako je taj simbol dospio na američko platežno sredstvo. Vode li Ameriku desetlječima, Masoni?
Ministar Bošnjaković u javnost je izašao s izjavom da je udruženje slobodnih zidara (masona ) udruga građana što je doslovno nedopustivo za znanje ministra pravosuđa.

JELENIĆ JE ŽRTVA PRIMITIVIZMA

No pravo je pitanje, da li je glavni državi odvjetnik trebao dati ostavku, zato što je u udruženju slobodnih zidara, i treba li zato otići s dužnosti? Njegova ostavka ipak ne bi trebala biti prihvaćena, jer njegovo pripadanje udruženju masona je njegova privatna stvar. Koliko još osoba u hrvatskoj radi u državnoj službi a da su pripadnici organizacije masona? Liječnik dr. oftamolog Nikica Gabrić pred TV auditorijem rekao je da je mason, ali ništa detaljnije ni o kome. Udruženje je tajno stotinama godina, a ostati će i ubuduće. Privatno i profesionalno kod osobe treba biti razdvojeno, a okolina i hrvatsko društvo trebaju se odvojiti od zaglupljujućeg primitivizma s pitanjima, tko je što i tko kamo pripada i tko se čime privatno bavi, ako ne ugrožava nikoga. Svatko ima pravo živjeti svoj život. Hajka na osobe koje su u bilo kojoj organizaciji tipa, Braća Hrvatskog zmaja, Opus Dei, Masona ili što drugo, iz vlastite želje, časti, interesa ili ponosa, je osobno njihova stvar koja ne treba biti predmet tuđeg interesa niti preispitivanja. Respektabilno bi bilo kada bi i predsjednik Vlade RH unaprijedio svoje razumijevanje u odnosu na državno , poslovno i privatno. Nitko ne smije biti stigmatiziran, kako je to sada učinjeno glavnom državnom odvjetniku Jeleniću, zato što ima pristup temi i organizaciji, kojoj ostali nikada neće imati. Ako Jelenić zadovoljavajuće obavlja državni posao, pripadanje Masonima ne smije mu biti prepreka u daljnjem obavljaju dužnosti glavnog državnog odvjetnika.
Margareta Zouhar Zec

KONFERENCIJA COPA-COGECE U LISTOPADU U ŠIBENIKU

IMA LI ZAINTERESIRANIH POLJOPRIVREDNIKA?


HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA, Odjel za regionalni razvoj u ime svog predsjednika Mladena Jakopovića obavještava da će se 5. - 7. listopada 2020. godine u jednom od hotela Amadria park u Šibeniku održati poljoprivredni Kongres Copa-Cogeca europske organizacije poljoprivrednika.

Kongres će biti mjesto povezivanja ali i razmjene informacija o novim politikama i strategijama zajedničke poljoprivredne politike EU. Očekuje se dolazak 400 vodećih poljoprivrednih predstavnika iz cijele Europske unije te najvažnijih donositelja odluka iz sektora POLJOPRIVREDE.

Iskaz interesa za sudjelovanje na konferenciji potrebno je prijaviti najkasnije do 28. veljače 2020. godine

Obrazac je na internt adresi : https://forms.gle/P1xY4czF1ogDNhVW9

Kotizacije po osobi iznosi 750 kuna.

Sva eventualna pitanja uputiti na :
Odjel za regionalni razvoj Hrvatska poljoprivredna komora
(Croatian Chamber of Agriculture) Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb
Tel: +385 1 6109 261 , Mob: + 385 91 4883 111 , e-mail: tomislava.hodalic@komora.hr

srijeda, 19.02.2020.

GOVOR PETOG HRVATSKOG PREDSJEDNIKA NA USTOLIČENJU

PREDSJEDNIK ZORAN MILANOVIĆ:

„JEDNO JE ISTINA, A DRUGO JE LEGITIMNA POLITIČKA VOLJA“

OBJAVLJUJEM GOVOR PREDSJEDNIKA RH ZORANA MILANOVIĆA koji je pročitao prilikom svog predsjedničkog ustoličenja 18. veljač 2020. u rezidenciji Pantovčak pred odabranim uzvanicima i predsjednikom Ustavnog suda RH!

Poštovane građanke i građani Republike Hrvatske,poštovana gospođo predsjednice,
poštovani gospodine predsjedniče Sabora,poštovani gospodine predsjedniče Vlade,
poštovani bivši predsjednici, gospodine Mesiću i Josipoviću.
Prije svega, zahvala onima koji su ovaj posao i ovu dužnost obnašali prije mene, koje su birali hrvatski građani - predsjedniku Tuđmanu, kojeg nisam poznavao, predsjedniku Mesiću, predsjedniku Josipoviću i predsjednici Grabar-Kitarović, koji su svi u svom vremenu i datim okolnostima dali maksimum od sebe svatko na svoj način, ali sam uvjeren, s jednim zajedničkim nazivnikom, a to je dobra vjera.

Dragi prijatelji!
Jedan od, po mom mišljenju, vodećih mislilaca današnjice ovih je dana rekao da se budućnost prave zapadne liberalne demokracije može osigurati samo tako da se istinu sačuva neovisnom o željama većine birača, kao i želju većine birača neovisnu od istine. To na prvi pogled zvuči zbunjujuće, međutim, izbori nisu metoda za pronalaženje istine ili apsolutne istine. Izbori su metoda za postizanje mirnog kompromisa između brojnih želja različitih ljudi.
Većina birača ili većina narodnih zastupnika može, primjerice, izglasati odluku da ne postoji problem klimatskih promjena ili da to uopće nije problem, ali to neće promijeniti istinu da taj problem – postoji. Jedno je istina, a drugo je legitimna politička volja da se s tom istinom učini nešto ili da se ne učini ništa. Istina nije pitanje slobodne interpretacije i nije pitanje želje naroda.
Kako da održimo razdvojenim istinu i želju, naročito danas kad tehnologija, uz sve lijepo i uzbudljivo što donosi, neviđeno olakšava manipulaciju ljudskom željom? Čini mi se da postoji samo jedan pravi put: puna i aktivna podrška vlasti akademskoj i znanstvenoj neovisnosti te neovisnosti sudstva i medija. To je najčvršća brana tiraniji. Tiraniji svake vrste.

Znanstvena zajednica, sudstvo i mediji moraju, pak, neprestano raditi na usavršavanju mehanizama za borbu protiv nepoštenja i korupcije u vlastitim redovima. Smatram, dakle, da su zaštita i promicanje neovisnosti sudstva, medija i znanosti najvažniji sadržaj načelne ustavne formulacije o odgovornosti predsjednika Republike za stabilnost državne vlasti.
Kad je riječ o područjima izravne nadležnosti ili sunadležnosti predsjednika Republike, ali i općenito, ne kanim biti korektivni faktor, nego konstruktivni. Prema mom shvaćanju, upravo to proizlazi iz duha našeg Ustava. Bit ću predan, prije svega onim elementima obrane i nacionalne sigurnosti koji otvaraju mogućnosti iskoraka, kako u pogledu profesionalnih dosega i obrazovanja, tako i u pogledu transparentnosti tih važnih i iznimno osjetljivih sustava. U vanjskoj politici fokusirat ću se, također, na one točke na kojima se mogu graditi suradnja i prosperitet. Nema dvojbe da takvih točaka ima neusporedivo više od onih koje nas udaljavaju i od susjeda i od svijeta, čak i kada su posrijedi države s kojima imamo najviše neriješenih pitanja.

Dame i gospodo!

Molim vas unaprijed zrno razumijevanja za svoje buduće greške, bit će ih. Jer te greške nikada neće biti namjerne, s namjerom da nekoga povrijede ili ponize. Nikada nisu niti bile, bar ja tako mislim. Uložit ću sve što imam i sve što znam da iz tog zrna povjerenja i razumijevanja izraste mandat od koristi modernoj Hrvatskoj i svim njezinim građanima.
I pritom ne pristajem na to da je greška ili neka velika nesreća kada se razilazimo u mišljenjima i stavovima. Greška je kad zbog razilaženja u stavovima jedni drugima dovodimo u pitanje sumnju, odnosno motivaciju i motive za djelovanje. Svakoga dana borit ću se da tu lošu praksu, da se ljudima osporava patriotizam i dobre namjere u borbi za Hrvatsku, prokazujem jer nas ta praksa, nažalost, prati kao, kako bi Tin Ujević rekao, mramorna gromada, kao tamna sjena već 30 godina. Učinit ću sve da to prestane.
Jer patriotizam je, za razliku od sirovog nacionalizma, kritička privrženost i negacija isključivosti. Patriotizam je stalno i uporno nastojanje na afirmaciji onih aspekata državnosti koji su naše društvo i naše živote učinili, i čine, boljima, slobodnijima, sadržajnijima, nadahnutijima. Što bude širi i nijansiraniji taj spektar privrženosti Hrvatskoj, to će naša zemlja, vjerujem, biti sretnije mjesto za život.
Patriotizam, naravno, podrazumijeva neizbrisivo sjećanje i vječnu zahvalnost muškarcima, ženama i djeci koji su dali živote, patili, poginuli za našu slobodu u Domovinskom ratu, kao i onom prethodnom ratu u antifašističkoj borbi. Patriotizam je i svijest, naša svijest, o trijumfalističkim posrnućima koja su, nažalost, ponekad pratili naše pobjede u ratovima, pri čemu ne treba uvijek uspoređivati ili izjednačavati ta posrnuća.
Ratovi su gotovi. Danas je naša obaveza i odgovornost u tome da se ni jedan građanin naše države ne osjeća ustrašenim, diskriminiranim ili bilo na koji način isključenim zbog činjenice da je drukčija ili drukčiji. Kad kažem drukčija, mislim i slabija, malobrojnija i to prema više kriterija: rodnom, nacionalnom, socijalnom, vjerskom, spolnom, seksualnom, radnom, dobnom. To je patriotizam zasnovan na najvišim vrijednostima našeg Ustava i ako hoćete puke ljudskosti, a ne na mitovima, prošlim traumama i predrasudama.Naša budućnost ovisi, ponajprije možda, o kvaliteti školovanja i o aktivnoj vjeri u to da je znanje ključ ispunjenja uspješnijeg života. Hrvatska je danas usprkos svemu ipak dovoljno imućna i zrela i iskusna da može kvalitetno obrazovanje na svim razinama učiniti dostupnim svim ljudima, bez obzira opet na njihov socijalni status, porijeklo, etničku pripadnost.
Naša budućnost isto u velikoj mjeri ovisi i o tome kako ćemo se odnositi prema vlastitoj kulturi. A kultura je i amatersko društvo, i film na velikom svjetskom festivalu, i dom kulture na otoku, i nacionalna institucija. Kultura je otvorenost svijetu, tradicija i suvremena kreativna industrija, ali oduvijek jedan od plemenitijih načina suprotstavljanja socijalnoj isključenosti naših ljudi.

Poštovane građanke i građani, dragi prijatelji!

Našu Republiku ne čine i nikad je neće činiti samo visokoobrazovani, samo kompetitivni, poduzetni, znanstveno, umjetnički ili sportski nadareni. Hrvatska je domovina nekvalificiranog radnika jednako kao i uglednog akademika. Hrvatska jednako pripada i nezaposlenom tokaru, i prezaposlenom programeru, i potplaćenoj radnici na blagajni i menadžerici u javnom ili privatnom poduzeću.
Osnaživanje solidarnosti u društvu, pravednija raspodjela nacionalnog bogatstva i suzbijanje klijentelizma, kulture laži i pohlepe glavni su i najučinkovitiji instrumenti u borbi protiv nejednakosti i daljnjeg klasnog i ljudskog raslojavanja i udaljavanja.
Naša Republika treba svakog čovjeka i svaki čovjek u Hrvatskoj mora dobiti priliku da pronađe svoj put i svoje mjesto, da dostojanstveno živi i mirno živi od svog poštenog rada.Ovo je kuća za nas. Za sve nas. Za one koji smo tu, za generacije koje dolaze, za one koji će se vratiti svojoj kući.
Hvala vam.
Živjeli i živjela Republika Hrvatska!"

19.02.2020. u 05:06 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 18.02.2020.

SEMINAR O POREZNIM IZVJEŠĆIMA

OSVRT NA IZMJENE POREZNIH PROPISA

Visoka škola za financijski menadžment, Računovodstvo revizija i financije, Martićeva 29, u vremenu od 9- 15 sati organizira seminar – radionicu , 26. veljače 2020. pod nazivom Sastavljanje financijskih i poreznih izvješća za mikro i male poduzetnike za 2019. godinu
Cijena seminara je 875,00 kn (700,00 kn + PDV 175,00 kn), u što je uključuje pisani materijal (prezentacije predavača), radni pribor, obrok i napitak.

Budući da se bliži rok za predaju godišnjih financijskih i poreznih izvješća za poduzetnike, RRiF organizira seminar na kojemu će stručne osobe govoriti o posebnostima vezanim za sastavljanje godišnjih financijskih i poreznih izvješća za mikro i male poduzetnike koji su obveznici HSFI-ja za 2019. godinu uz poseban osvrt na izmjene poreznih propisa u toj godini. Problematika pitanja sudionika seminara obradit će se na kraju programa u okviru odgovora na pitanja.
Izlaganje će obuhvatiti ove teme:
• Kontrolno-analitički postupci pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja za 2019. godinu
• Sastavljanje temeljnih financijskih izvještaja:
bilance: računa dobiti i gubitka ,bilješki uz financijske izvještaje i prikaz završnih knjiženja
• Sastavljanje prijave poreza na dobitak (obrazac PD, povećanja i smanjenja porezne osnovice, prijenos poreznoga gubitka)
• Sastavljanje izvješća o poslovnim događajima s povezanim osobama (obrazac PD –IPO)
• Dokumentacija koja se dostavlja uz obrazac PD

Informacije i prijave na seminar na broj telefona 01/4699-760 ili email: rrif@rrif.hr.

Ali RRIF priređuje i dvodnevnu radionicu imena Sastavljanje godišnjih financijskih izvješća za početnike
u Zagrebu, 24. i 25. veljače 2020. na istoj adresi, u Martićevoj 29 u Zagrebu od 9,30- do 14 sati
Naknada za seminar 1.500 kuna s PDV-om

Za računovođe, početnik u računovodstvu ili za obnovu znanje iz područja sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja i poreznih izvještaja, RRIF organizira dvodnevnu radionicu na kojoj će prezentirati sve što treba znati o završnom obračunu. Problematika pitanja sudionika seminara obradit će se na kraju programa u okviru odgovora na pitanja.

Izlaganje će obuhvatiti sljedeće teme:
• Sastavljanje financijskih izvještaja za mikro i male poduzetnike za 2019. (rokovi i vrste izvještaja)
• Kontrolno-analitički postupci pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja za 2019. godinu
• Knjiženja poslovnih događaja na primjeru iz poslovne prakse
• Sastavljanje prijave poreza na dobitak (obrazac PD, povećanja i smanjenja porezne osnovice, prijenos poreznoga gubitka) i priprema dokumentacije koja se dostavlja uz PD
• Sastavljanje izvješća o poslovnim događajima s povezanim osobama (obrazac PD–IPO)
• Sastavljanje računa dobiti i gubitka, bilance i bilješki uz financijske izvještaje
• Uporaba dobitka za 2019. godinu i pokriće gubitka za 2019. godinu.

18.02.2020. u 05:07 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 16.02.2020.

U POLJOPRIVREDI ZA RAZDOBLJE 2021. DO 2026. NOVI SUSTAVI I VRIJEDNOSTI I PROZVODNJE!

EUROPSKA KOMISIJA PRIPREMA NOVI SUSTAV OZNAČAVANJA HRANE

Hrvatska poljoprivredna komora, ustupila mi je nove informacije s izvorima tih informacija, o tome što Europoska komisija priprema u tom širokom području Zajedničke europske poljoprivredne politike. Uzimajući u obzir samo mali dio dostupnih informacija može se zaključiti da će postojati opravdani razlozi za smanjenje poticanja poljoprivrede europskim novcem. Hrana za potrošaće proizvoditi će se na znatno zdraviji način. Za očekivati je da će proizvodnja biti dostatna. (mzz)

Generalna uprava za poljoprivredu, ribarstvo i sigurnost hrane utvrdila je tri glavna područja rizika za provedbu strategije „Od polja do stola“ - prijetnju ekonomskoj održivosti prehrambenog lanca; ugrožavanje održivost poljoprivrednih gospodarstava; smanjenje proizvodnje stoke i depopulacija u ruralnim područjima. Generalna uprava Komisije za poljoprivredu, ribarstvo i sigurnost hrane predstavila je 31. siječnja tri osnovna područja utjecaja strategije „Od polja do stola“. Oni bi trebala biti: 1. ekonomski (povećati prihode poljoprivrednika, osigurati održivost poljoprivrede, kvalitetu hrane i sigurnost ); 2 utjecaj na okoliš i klimu (osiguravanje održivog korištenja prirodnih resursa, rješavanje klimatskih promjena) i 3. socijalni utjecaji (jačanje zaposlenosti na farmama i ruralnim područjima, naglasak na zdravlju, jačanje dobrobiti životinja).
Međutim, između ovih područja postoji više napetosti - između socijalnih i ekonomskih utjecaja (jačanje okolišnih, sanitarnih i standarda kvalitete dovest će do smanjenja poljoprivrednih prinosa, održavanje prihvatljivih cijena hrane može dovesti u opasnost ekonomsku održivost hrane), između ekonomskih i okolišnih utjecaja ( smanjenje okolišnih i klimatskih tragova poljoprivrede, uz povećanje produktivnosti poljoprivrede kako bi se zadovoljila sve veća potražnja, može ugroziti održivost poljoprivrednih gospodarstava), također između utjecaja na okoliš i socijalni utjecaj (smanjenje stočne proizvodnje može dovesti do napuštanja poljoprivrednog zemljišta, depopulacije ruralnih područja i pada u bioraznolikosti).

STRATEGIJE OD POLJA DO STOLA I BIORAZNOLIKOST 31. ožujka 2020.

Komisija će 31. ožujka 2020. objaviti Strategiju "Od polja do stola" zajedno sa Strategijom o biološkoj raznolikosti EU-a s kojom planira ojačati naglasak na dobrobiti životinja, provesti akcijski plan organskog uzgoja ili moguće prepoznavanje nekih tehnika uzgoja.
Najnovije izmjene dokumenta više su naglasak na jačanju aktivnosti dobrobiti životinja na svjetskoj razini ili ublažavanju negativnog pristupa Komisije genetskom inženjeringu - neke uzgojne tehnike prema najnovijim verzijama dokumenata mogu potencijalno poboljšati održivost hrane lancem. Nadalje, Komisija planira provesti akcijski plan za organsku poljoprivredu, koji bi se trebao provoditi između 2021. i 2026. godine, s tim da će tri ključna aspekta jačati ulogu ekološke poljoprivrede u borbi protiv klimatskih promjena, potaknuti potražnju za ekološkom poljoprivredom i osigurati povjerenje potrošača te poticanje proizvođača na prelazak na ekološku poljoprivredu. Strategija "Od polja do stola" također će se pozabaviti pitanjem prehrane za građane EU kako bi se potaknule zdrave, održive i nutritivno vrijedne prehrambene navike. Komisija je naglasila ulogu prehrambene industrije, ali je navela da se za poljoprivrednike moraju održati izravne isplate kako bi se osigurala kompenzacija za pojačana prava. Strategija neće biti zakon, ali će navesti koje korake Komisija namjerava predložiti u budućnosti.


NA RAZINI EU NOVI JEDINSTVENI NAČIN OZNAČAVANJA HRANE

Europska komisija započela je s razvojem novog sustava označavanja hrane na razini EU u okviru strategije Od polja do stola. Komisija razmatra hoće li predložiti obvezno označavanje samo za nutritivne vrijednosti hrane ili će uvesti obvezno označavanje također za održivost i dobrobit životinja. Povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides rekla je da Komisija nastoji pronaći načine kako potrošačima olakšati izbor zdravih i održivih namirnica. U Europskoj uniji već postoji nekoliko dobrovoljnih inicijativa, uključujući Nutri-Score (FR), Nutrinform Battery (IT) i ugljični otisak PEF proizvoda. Na posljednjem Vijeću ministara 27. siječnja 2020. Njemačka je također pozvala na uvođenje označavanja dobrobiti životinja.

SMANJENJE UPOTRENE MINERALNIH GNOJIVA ZA NAJMANJE 30 POSTO

Europska komisija objavit će Strategiju EU o biološkoj raznolikosti 31.3.2020. Prema preliminarnim informacijama, Strategija bi mogla uključivati prijedlog za smanjenje upotrebe pesticida i mineralnih gnojiva za "najmanje 30%" u okviru Programa za održivi razvoj 2030. godine. Rizik upotrebe pesticida trebao bi se čak smanjiti za 50% do 2030. godine. Najmanje 10% europskog poljoprivrednog zemljišta trebalo bi izdvojiti za neproduktivne i krajobrazne značajke kao što su živice i stabla. U skladu s ovom Strategijom, Komisija bi također trebala predložiti nova pojednostavljena plaćanja iz ZPP-a za mala poljoprivredna gospodarstva - inicijativu poput inicijative od jednog hektara čiji je cilj zaštita usluga ekosustava. Europska unija također će morati proširiti područje ekološke poljoprivrede na 30% poljoprivrednog zemljišta. Kada je riječ o financiranju, 20 milijuna eura godišnje treba izdvojiti za financiranje oporavka okoliša u europskim zemljama, do 2030. godine. Financijska sredstva trebala bi se dodijeliti kombiniranjem EU fondova, uključujući ZPP, regionalne fondove, kohezijske fondove i "Horizon Europe". Značajno područje ,ali nije još detaljno specificirano, treba dodijeliti ekosustavima bogatim ugljikom. Strategija će biti predstavljena krajem ožujka, ali će prijedlog morati odobriti države članice i Europski parlament. Francuska planira prepoloviti količinu pesticida koji se koriste u poljoprivredi do 2025. Francuska će nastojati provesti ovaj cilj na razini EU.

16.02.2020. u 12:12 • 0 Komentara • Print • # • ^

MOTIVGACIJSKI GOVOR URSULE FON DER LEYEN ZA DONOŠENJE EU PRORAČUNA !

TREBA NAĆI RAVNOTEŽU IZMEĐU STARIH I NOVIH PRIORITETA

Govor predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyena na Plenarnom zasjedanju Europske unije u Strasbourg, 12. veljače 2020 u Parlamentu na raspravi o posebnom sastanku Europskog vijeća predviđenom za 20. veljače 2020. o Višegodišnjem financijskom okviru.

Zašto objavljujem, prevedeno, ovaj govor?

PREDSJEDNICA EUROPSKE KOMISIJE ŽELI DA SE EUROPSKI PRORAČUN DONESE ne samo što prije, već da u tom proračunu bude novca za nove prioritete koje je ona predstavila a Parlement usvojio za petogodišnje razdoblje. Naime izlaskom Ujedinjene Kraljevine iz Europske Unije 31. siječnja, proračun za sedmogodišnje razdoblje EU je manji golemih 750 milijardi eura. A među članicama Europske unije su prijatelji kohezije, među njima je i premijer Plenković, koji zagovaraju količinu novca za zajedničku poljoprivrednu politiku jednako kao i u prošlom proračunskom razdoblju. Predsjednica fon der Leyen kaže „ S pravom, ali tražim istu takvu posvećenost kada je u pitanju odbrana naših novih prioriteta.“ Ali predsjednica komisije izričito kaže i slijedeće „Neću prihvatiti nijedan rezultat koji ne jamči da je najmanje 25% proračuna posvećeno borbi protiv klimatskih promjena.“ Rasparava i zaključak 20. veljače na razini EU biti će bez sumnje, zanimljiv. (m.zouhar zec)

EVO ŠTO JE 12. VELJAČE REKLA U SVOM GOVORU Ursula fon der Leyen u Strasbouru:

Dame i gospodo,
U stvari, mi ćemo imati izvanredno Europsko vijeće sljedeći tjedan i to je ,važan trenutak za Europu. Početna pozicija je u osnovi dobra, jer sve tri institucije - Parlament, Vijeće i Komisija slažu se oko strateškog plana. A znamo sve što je na kocki. Imamo vrlo jasne zajedničke političke ciljeve.
- Europa bi trebala biti prvi klimatski neutralan kontinent 2050. godine - i to ne samo zato što se radi
o Zdravlju planete, - to je glavni cilj - ali i zato što znamo da iza toga stoji -ako razvijemo čisto i ekološki prihvatljivo gospodarstvo - nova radna mjesta koja su održiva, jesu i znače budućnost.
- Želimo imati koristi od digitalnih promjena u svijetu, a ne samo pasivno.
- I mi želimo ojačati narod Europe tako što smo s jedne strane pokrenuli tranziciju, ublažit će se ekološkom i digitalnom transformacijom, a s druge strane će učiniti upravo to što je ispravno, naime ulaganje u obrazovanje i obuku - posebno s vještinama na fakultetu za ekološko i digitalno polje.
Ali vrijeme istječe.
I dopustite mi da to vrlo jasno kažem: ako proračun ne bude glasovit, odlučeno je da se sljedeće godine nećemo moći nositi s novim proračunom, zapravo financirati nove prioritete kao što svi zamislimo.
I zato je, nakon gotovo dvije godine razmišljanja, krajnje vrijeme. Svi moramo biti spremni na to, naći zajedničku osnovu i što je važno: Moramo pronaći pravu ravnotežu između starih prioriteta i novih prioriteta. Jer ako pogledate pregovore, postoje mnoge, mnoge države članice koje će
snažno braniti kohezijsku politiku - i s pravom. A postoje mnoge države članice koje će jako braniti zajedničku poljoprivrednu politiku - i to s pravom.
Ali isto tako očekujem vidjeti istu posvećenost kada je u pitanju odbrana naših novih prioriteta. Jer dan kad ćemo proračun potpisati, dan kad smo dogovorili proračun - i to znam – svi će se okrenuti prema Parlamentu i prema Komisiji i tražit će Horizon Europe, ( HORIZON 2020 JE OKVIRNI PROGRAM EU ZA ISTRAŽIVANJE I INOVACIJE) tražit će Erasmus, tražit će migracijska sredstva, za obranu, za digitalizaciju, za infrastrukturu. I zato se zaista moramo potruditi da ovi novi prioriteti privuku pažnju koju oni zaslužuju.
Moramo osiguratii europski proračun koji je u stanju biti:
- Za ulaganje u digitalna poduzeća.
- Istražiti potencijal umjetne inteligencije.
- Ojačati poziciju Europe kao vodeće svjetske istraživačke regije.
- Ponuditi mladim ljudima bolju budućnost u svim dijelovima Europe.
- Riješiti korijenske uzroke migracije.
- Omogućiti nam da pokažemo solidarnost u slučajevima humanitarne ili prirodne katastrofe.
- omogućiti izgradnju Europske unije sigurnosti i obrane.

No, prije svega, potreban nam je proračun koji će građani i tvrtke vidjeti da smo sposobni djelovati na promjenu klime. Za građane ovo je glavni prioritet. Za nas je to izazov. Ali naša je dužnost da taj izazov okrenemo u priliku.
I zbog toga, dragi moji zamjenici, uspjeh ovih pregovora o proračunu ovisit će o sredstvima koja dajemo za financiranje našeg Zelenog plan za Europu. Neću prihvatiti nijedan rezultat koji ne jamči da je najmanje 25% proračuna posvećeno borbi protiv klimatskih promjena.
I čekam proračun koji će dodijeliti nove resurse potrebne Mehanizmu za pravedan prijelaz. Razlog je jednostavan: ako nemamo sredstva za podršku regijama i radnicima koji su najviše izloženi ekonomskim i socijalnim posljedicama politika klimatskih promjena, jednostavno nećemo uspjeti postići klimatsku neutralnost.

Zeleni plan za Europu napravit će se s europskim građanima, s europskim istraživačima i s europskim poduzećima - ili se to uopće neće učiniti. I mislim da bi, poput vas, novi vlastiti resursi bili važan korak naprijed. I zato sam pozvala države članice da u vezi s tim u potpunosti uzimaju u obzir položaj Europskog parlamenta. Uvjeren sam da bi to potaknulo naš zajednički program. A to će ublažiti pritisak na nacionalne proračune, omogućavajući tako izdvajanje potrebnih dodatnih sredstava. To znači, uistinu je „win-win rješenje“ koje tražimo.

Predsjednica Europske komisije Ursula fon der Leyen

Poštovani članovi,
Svi znamo da pregovori neće biti jednostavni: Kao što kažete, Unija od 27 članica ima manje resursa - to je oko 75 milijardi eura manje za cijelo razdoblje od sedam godina - ali češćih izazova koje nijedna država članica ne može riješiti samostalno. Istodobno, očekivanja prema sljedećem dugoročnom proračunu Unije ne mogu biti raznovrsnija.
Kao zastupnici u Parlamentu dobro ste upoznati s diskusijama u matičnim zemljama, dok različite prioritete vidite i u državama članicama svojih kolega. Stoga će postizanje dogovora biti ozbiljan izazov, to svi znamo.
Kao članovi Parlamenta dobro ste upoznati s diskusijama u matičnim zemljama ali vi pogledajte i drugačije prioritete svojih država. Dolazak po dogovoru će stoga biti ozbiljan izazov, to svi znamo.
Ali sto tako znamo da građani to neće razumjeti ako donositelji odluka ne usvoje sredstva za potrebne politike. Naša je zajednička odgovornost u Europskom vijeću i u Europskom parlamentu, osigurati Europu.

16.02.2020. u 10:21 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 14.02.2020.

MINISTAR BEROŠ PREDSJEDAO SASTANKOM EPSCO

VIDEOKONFERENCIJOM O KORONA VIRUSU

U okviru Hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a 7. veljače u Bruxellesu je na visokoj razini u područja zdravstva, održana videokonferencija po prvi put u povijesti Vijeća EU.
Videokonferencijom je predsjedala pomoćnica ministra zdravstva RH prim. Vera Katalinić-Janković, dr. med. Videokonferencija je bila posvećena epidemiji korona virusa na kojoj su predstavnici država članica razgovarali su o trenutnom stanju virusa u Kini, kao mjestu njegova žarišta, kao i u svijetu, o poduzetim aktivnostima te mjerama pripravnosti i odgovora na taj javnozdravstveni izazov. Uz korištenje postojećih mehanizama za redovno izvješćivanje i praćenje epidemiološke situacije u realnom vremenu, države članice potvrdile su provođenje mjera od informiranja do aktivnog zdravstvenog nadzora, te visoki stupanj pripravnosti.

STARENJE, ZDRAVLJE I KORONA VIRUS

U Bruxellesu su na razini generalnih direktora zdrastvenih ustanova svih država članica Europske unije i Europske komisije 11. veljače raspravljali o tri važne teme – izazovima populacijskog starenja, ulozi Europske unije u globalnom zdravlju te informiranju predsjedništva o korona virusu (nCOV-2019).
Predstavnici Hrvatske, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, njegova zamjenica Ivana Pavić Šimetin, pomoćnica za medicinu rada Marija Bubaš, pomoćnik za kvalitetu Tomislav Benjak te voditeljica Odjela za međunarodnu suradnju Iva Pejnović Franelić, tom su prilikom u ime hrvatskog predsjedanja pohvalili rad započet tijekom finskog predsjedanja te im zahvalili na dosadašnjim aktivnostima i angažmanu u području problematike izazova starenja stanovništva. Tom prilikom je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak izjavio„Svjesni smo porasta stope očekivanog životnog vijeka na globalnoj razini, te kako je stanovništvo starije od 65 godina značajan dio svjetske populacije. Tijekom narednih tri desetljeća očekujemo kako će se broj stanovnika starijih od 65 godina udvostručiti. Na području EU-a predviđa se kako će postotak stanovništva starijeg od 65 godina do 2050. godine biti 30 posto cjelokupnog stanovništva. Takve demografske promjene utječu na održivi razvoj, zbog čega je potrebno razmotriti izazove starenja u svim područjima“

Druga tema bila je vezana uz ulogu Europske unije u globalnom zdravlju te je istaknuto kako će radna skupina za javno zdravstvo na visokoj razini aktivno raditi na jačanju uloge Europske unije u globalnom zdravlju, za što je najbolji primjer koordinacijska uloga u politici cijepljenja. Hrvatsko predsjedništvo na dnevni red ovoga sastanka stavilo je i informaciju o aktivnostima vezano uz pojavu epidemije koronavirusa, a u diskusiji o tome istaknuto je da države članice provode različite mjere zaštite zdravlja, od informiranja putnika do aktivnog zdravstvenog nadzora. Sve su članice potvrdile da imaju dostupnu dijagnostičku i zaštitnu opremu.
Države članice signalizirale su potrebu za boljom suradnjom u koordinaciji aktivnosti zaštite od korona virusa, u nabavci zaštitne opreme, te u komunikaciji prema građanima, a kako bi se izbjeglo širenje dezinformacija. Istovremeno, države članice iskazale su zabrinutost vezano uz buduću opskrbu aktivnim supstancama za lijekove koji se pretežno uvoze. U tom smislu tržište EU-a ovisno je o proizvodnim kapacitetima trećih država, pretežno iz Kine i Indije.

MINISTAR BEROŠ PREDSJEDAO SASTANKOM EPSCO

Ministar zdravstva RH izv. prof. Vili Beroš predsjedao je 13. veljače sastankom EPSCO, Vijeća u formatu ministara nadležnih za zdravstvo.

Na sastanku EPSCO Vijeća,( Vijeće EPSCO okuplja ministre nadležne za zapošljavanje, socijalna pitanja, zdravstvo i zaštitu potrošača iz svih država članica EU-a) ministri su raspravljali o poduzetim mjerama i izazovima vezanim uz epidemiju koronavirusa, ističući zajedničko razumijevanje situacije i poticanje komplementarnih mjera za unaprjeđenje koordinacije nacionalnih sustava pripravnosti i odgovora, kako bi se osigurala zaštita javnog zdravstva. Ministri država članica su istaknuli potrebu istraživanja mogućnosti zajedničkog pristupa EU u suočavanju s izazovima koje nepredviđene situacije poput ovakve mogu imati na opskrbu lijekovima i medicinskom opremom.

Na sastanku su usvojeni Zaključci Vijeća o korona virusu kojim se potiču države članice na jačanje poduzetih mjera kako bi se osigurala zaštita javnog zdravstva, jačanje koordinacije između država članica u području praćenja, nadzora, dijagnostike i liječenja, te pravovremene komunikacije temeljene na znanstvenim podacima, uz poticanje daljnje suradnje u području istraživanja i razvoja.Komisiju se poziva na tješnju suradnju i pružanje podrške državama članicama u području nadzora, procjene i upravljanja rizikom, te razvoja medicinskih protumjera za koron avirus. Dodatno, Komisija može podržati države članice prenamjenom postojećih financijskih mehanizama EU, kako bi osigurali dostupnost lijekova i zaštitne opreme.

14.02.2020. u 23:51 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 13.02.2020.

SVE NAJBOLJE U HRVATSKOJ U FORTENOVA GRUPI JE

KAPITAL FORTENOVA GRUPE U SREDIŠTU RUSIJE

Lider Media objavila je u broju od 12. veljače tekst u kome kaže da Ruska središnja banka prodaje svoj kontrolni udio u banci Sberbank! A najveći pojedinačni dioničar Fortenova grupe s udjelom od 39 posto je banka Sberbank.

Da bi bilo jasnije treba reći da je Sberbank Rusija najveća ruska banka i među vodećim svjetskim financijskim institucijama. Sberbank ima trećinu ukupne aktive ruskog bankarskog tržišta, a ta je banka najveći kreditor nacionalne ekonomije te najveći depozitor u Rusiji.Osnivač i većinski vlasnik Sberbanke je Ruska središnja banka s 50% + 1 dionicom s pravom glasa. Ostale dionice banke u vlasništvu su domaćih i stranih ulagača. Dobit Sberbank Rusija 2018. je iznosila 831 milijardu rubalja, oko 11 milijardi eura.
Sberbank Rusija ima 102,9 milijuna klijenata kroz poslovanje u 21 zemlji svijeta.
Kupac je Ministartsvo financija Rusije, piše Financial Times, a prenosi Lider media. Potez je to kojim se želi postići veća kontrola nad najvećom bankom u Rusiji, a kojom se pak želi financirati obećanja ruskog predsjednika Vladimira Putina koji želi povećati životni standard u Rusiji.
Središnja banka želi, piše FT, prodati 50 posto plus jednu dionicu Sberbanke tamošnjem ministartsvu financija po 'tržišnoj cijeni', što znači za 2,8 bilijuna ruskih rublja koliko taj udio trenutno vrijedi na burzi u Moskvi. Čak 75 posto novca dobivenog tom prodajom bit će uplaćeno u državni proračun čime će se 'pomoći' u plaćanju četiri bilijuna ruskih rublja vrijedne potrošnje koju je Putin najavio.
S druge strane, rusko ministartsvo financija ovaj će 'deal' platiti iz 125 milijardi dolara vrijednog Nacionalnog fonda (koji se puni prodajom nafte i plina). Kupoprodaja Sberbanka odvijat će se u etapama i, kako piše Financial Times, bit će završena do 2022. godine.
Treba se podsjetiti da najveći pojedinačni dioničar Fortenova grupe s udjelom od 39 posto je Sberbank Rusija A ruska banka VTB (u državnom vlasništvu) ima 7,5 posto.
Ovim potezom država Rusija postaje najveći neizravni vlasnik Fortenova grupe. Ukupno kad se zbroje spomenuti udjeli dobije se da će 46,5 posto biti pod kontrolom banaka koje će biti u vlasništvu države.

SVE ŠTO JE NAJBOLJE U FORTENOVA GRUPI JE

U Maloprodaji i Veleprodaji prihodi Fortenova grupe poslovanjem u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, BiH i Crnoj Gori premašuje 31 milijardu kuna što je oko 4 milijarde eura. Konzum, Mercator, Idea i Roda su ključni brendovi
Fabris Peruško je glavni izvršni direktor Fortenove grupe a Maksim Poletayev predsjednik upravnog odbora! „Fortenova grupa je posvećena stvaranju nove vrijednosti za svoje dioničare i investitore „ misao je koja dobro zvuči poslovnim ljudima. Fortenova grupa upravlja najvećim poljoprivrednim površinama u Europi i ima raznovrsnu proizvodnju koja uključuje žitarice, uljarice, farme stoke i proizvodnju sira kao i proizvodnju svježeg voća i povrća. U toj djelatnosti Grupa ostvaruje tri milijarde kuna prihoda.
U portfelju proizvoda Fortenova grupe su najkvalitetniji regionalni brendovi i najbolji hrvatski brendovi u mineralnim vodama, sladoledu, jestivom ulju, margarinima i majonezama, međunarodno priznate kvalitete i vrlo visoke percepcije kod potrošača. Jamnica ima tradiciju 180 godina proizvodnje, Pik Vrbovec mesna industrija 80 godina, Agrolaguna proizvodi, voće, masline i vino, Tisak ima 900 prodajnih mjesta, Konzum tradiciju od 50 godina, Belje ima 20.000 hektara zemlje i 20 velikih farmi,… sve što je najbolje i najkvalitetnije u Hrvatskoj u Fortenova grupi je. Još podsjećanje da Fortenova grupa d.d posluje od 19.6. 2019. godine, a nastala je implementacijom Nagodbe vjerovnika u Agrokoru. Bio je to plan financijskog i vlasničkog restrukturiranja postignut postupkom izvanredne uprave koji se u Agrokoru provodio temeljem Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. Fortenova grupa na području jugoistočne Europe ima preko 50.000 zaposlenih, a posluje u maloprodaji i veleprodaji, prehrani i poljoprivredi, a netemeljno poslovanje grupirano je u posebnom holdingu. (mzz)

13.02.2020. u 15:54 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 12.02.2020.

OBILJEŽENA 178. GODINA POSTOJANJA MATICE HRVATSKE

PREMIJER PLENKOVIĆ:

MATICA HRVATSKA U DRAŽAVI DANAS IMA OSLONAC

Premijer RH Andrej Plenković, akademik Željko Reiner, ministrica kulture RH dr. Nina Obuljen Koržinek, Zvonko Milas šef ureda za hrvate izvan domovine, dr. Drago Prgomet predsjednik Skupštine grada Zagreba, predstavnik katoličkog Sveučilišta, predstavnik HAZU, više članova generalskog zbora na čelu s generalom Josipom Lučićem, bio je tu i izaslanik kardinala Josipa Bozanića, rektor zagrebačkog sveučilišta prof. dr. Damir Boras stigao je sa popriličnim zakašnjenjem, bili su uzvanici Matice Hrvatske, najstarije hrvatske kulturne institucije, 11. veljače kada je Matica u svojoj Palači u dvorani Jure Petričevića obilježila 178. godina od svog osnivanja.
Akademik Reiner jezgrovito je govorio o povjesti Matice hrvatske .
Pod imenom Matica Ilirska osnovana je 10. veljače 1842. godine na prijedlog grofa Janka Draškovića, političara i najstarijega člana hrvatskog narodnog preporoda.Grof Janko Drašković je prvi predsjednik Matice ilirske do 1850. a 1874., ime joj je promijenjeno u Matica hrvatska.

Dr. Tamara Jurkić Sviben na klaviru je odsvirala više glazbi poznatih autora.

Aktuelni predsjednik Matice Hrvatske dr. Stipe Botica u ovoj je prigodi Dana Matice Hrvatske sebi zadao ne baš lak zadatak, a taj je bio – iz dokumenata izvaditi i u govoru prezentirati rad i djelovanje prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana u Matici hrvatskoj. Taj govor predsjednika Matice Hrvatske dr. Botice, koji je prezentirao na dan obljetnice pred uzvanicima, objaviti ću naknadno.

Evo što je u Matici hrvatskoj 11. veljače rekao premijer RH Andrej Plenković:

„U vremenu brzih promjena i globaliziranog svijeta, čuvanje našeg nacionalnog identiteta jedno je od ključnih suvremenih izazova za hrvatski narod, u domovini i iseljeništvu.
Jer nacionalni identitet je istodobno sveukupnost naših individualnih posebnosti kao i onaj zajednički nazivnik zahvaljujući kojemu kao nacija gajimo osjećaj zajedničke pripadnosti i dijelimo istu povijesnu sudbinu.
Kao što je, uspostavom suverene Hrvatske pod vodstvom dr. Franje Tuđmana i hrabrošću hrvatskih branitelja, hrvatskom narodu vraćena sloboda i samopoštovanje, a Europa i svijet su obogaćeni novim članom međunarodne zajednice, tako čuvanjem svog hrvatskog identiteta sebe poštujemo, a druge obogaćujemo vlastitim doprinosima, stvaralaštvom, pogledima, kulturom i postignućima.
Zbog toga je uloga Matice hrvatske, kao stožerne kulturne ustanove danas možda još važnija nego u prethodnim povijesnim razdobljima.
No, kroz povijest Matice hrvatske, koja je prije samo četrdeset godina sudskom odlukom bila ukinuta, u vrijeme kada je svaki pokušaj afirmacije hrvatskog identiteta bio karakteriziran kao neprijateljska djelatnost, ukazuje nam na ovisnost kulturnih ustanova o dobrohotnosti države prema njima.Danas, Matica hrvatska u hrvatskoj državi ima snažnog i iskrenog partnera i oslonac.Od 1842. do 2020. Matica hrvatska uspješno je odgovarala izazovima vremena i sve to vrijeme zadržala je svoju društvenu ulogu.Tome uvelike pridonosi i njena prisutnost u 130 gradova Hrvatske i inozemstva, što joj omogućava osluškivanje bila hrvatskoga naroda.
Poštovani članovi Matice, vi promišljate društveni, kulturni i politički razvoj Hrvatske, a to stvaralaštvo upisujete u suvremenu hrvatsku povijest.O tome svjedoči više od sedam tisuća objavljenih knjiga te više tisuća organiziranih kulturnih manifestacija od hrvatske samostalnosti.
Više nego ikada, u dobu Interneta i sve većem utjecaju globalnih jezika, važno je jačati hrvatski jezik, kulturu i identitet.To je osobito važno raditi kroz obrazovanje i kulturu, jer jedino na taj način očuvat ćemo posebnosti našeg naroda u vremenima globalizacije.
Pritom je važno te posebnosti uspješno prenositi na našu djecu i mlade, kako bismo ih oboružali da se kao samosvjesni pojedinci, otvoreni prema drugima i ponosni na svoje nasljeđe, još bolje nose s izazovima sve umreženijeg svijeta i da mu tako mogu dati svoj doprinos i osobni pečat. U tom segmentu Matica hrvatska ima jednu od ključnih, rekao bih, predvodničku ulogu. Jer izdavačkim aktivnostima obogaćujete hrvatsku kulturu i književnost, hrvatske čitatelje osvještavate o umjetničkim postignućima hrvatskog jezika, a brinete se i o očuvanju hrvatske povijesti kroz temeljito i cjelovito pisanje.
Taj značajan doprinos vidi se kroz biblioteku „Stoljeća hrvatske književnosti“ i objavom četiri od sedam svezaka izdavačkog projekta Povijest Hrvata.

Posebno pohvaljujem vaše urednike i autore, odnosno sve one koji daju doprinos listu za kulturu „Vijenac“, te časopisima „Kolo“ i „Hrvatska revija“ – svjetlom simbolu suradnje domovinske i iseljene Hrvatske – te drugim projektima, jer promišljaju suvremenu hrvatsku političku misao i idejno potiču opći razvoj hrvatskog jezika i kulture kao živog organizma.
Knjige, časopisi, kulturna događanja i znanstveni skupovi koje Matica hrvatska organizira, intelektualna su i znanstvena podloga zajedničkom cilju jačanja hrvatskog jezika, kulture i identiteta.
Objavljene knjige, časopisi, digitalizirana kulturna baština i filmovi koje kao Vlada potičemo, medij su koji nadilazi povijest i koji će pronositi hrvatske posebnosti i u budućnosti.
I na taj će način pridonijeti očuvanju hrvatske povijesti i osnažiti osjećaj pripadnosti hrvatskom narodu i privrženost domovini kod svih generacija, osobito kod mladih.
A u globalnoj utakmici koju sve današnje nacije igraju, učvršćen i bogat identitet velika je komparativna prednost i utoliko je vaša izdavačka djelatnost ključna za budućnost Hrvatske. Zato smo u protekle tri godine kao Vlada RH svesrdno podržali rad Matice hrvatske s gotovo 19 milijuna kuna, za redovan rad te financiranje časopisa, izdavanje i otkup knjiga.
Smatramo da je potrebno što većem broju naših sugrađana približiti društveno korisno djelovanje svih kulturno-umjetničkih ustanova – poput Matice hrvatske i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti –koje zajedno doprinose očuvanju i jačanju hrvatskog umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva. Važno je također da ste svoje djelovanje prilagodili digitalnom dobu i približili se novim generacijama korištenjem suvremenih medija, osobito društvenih mreža i internetskih video-kanala.
Tom cilju doprinosi i objava knjiga u elektroničkom obliku te digitalizacija izdanja časopisa, što posebno pohvaljujem.
Pozdravljam i veće uključivanje mlađe generacije u aktivnosti Matice hrvatske – mladih likovnih i glazbenih umjetnika, studenata i drugih, koji već u ranoj fazi preuzimaju odgovornost za kulturni i znanstveni razvoj Hrvatske.
Matica hrvatska nezamjenjiv je društveni čimbenik, koji jača i gradi koheziju hrvatskoga društva, u domovini i iseljeništvu.
Kreativan, proaktivan i znanstven pristup, Matici je omogućio prilagodbu intelektualnim i drugim izazovima svakog vremenskog razdoblja, a cilj je bio i ostao uvijek isti – izgradnja i učvršćenje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta.
U programskom djelovanju i aktivnostima imat ćete i dalje podršku Vlade"- rekao je premijer Plenković U Matici Hrvatskoj 11. veljače.

12.02.2020. u 15:16 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 10.02.2020.

REGIONALNI DANI EU FONDOVA - U DRNIŠU

RADIONICA O NAČINU FINANCIRANJA
.
U velikoj dvorani Gradske vijećnice Grada Drniša ,Trg Kralja Tomislava 1, u 10:00 sati u srijedu 26. veljače 2020. biti će održana stručna radionica pod nazivom Predstavljanje mjera ruralnog razvoja i postupak prijave na natječaj. Radionica će biti održana u okviru besplatne edukacije o financiranju iz EU fondova u okviru REGIONALNIH DANA EU FONDOVA uz medijsku podršku Večernjeg lista.

Detaljan program dostupan je na: www.danifondova.eu

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije organizira informativno-edukativna događanja pod nazivom „Regionalni dani EU fondova“. Na događajima, koja će obuhvatiti 30 gradova diljem Hrvatske, zainteresirana javnost bit će informirana o mogućnostima financiranja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova
„Regionalni dani EU fondova“ održavaju se s ciljem upoznavanja cjelokupne javnosti s mogućnostima financiranja projekata putem EU fondova i pružanja smjernica zainteresiranim pojedincima o tome gdje mogu pronaći potrebne informacije i osnovno znanje kako bi se odvažili prijaviti svoje projektne ideje i iskoristili sredstva koja su im na raspolaganju.

Informacije o radionici na: info@danifondova.eu, fondovi@mrrfeu.hr
ili na tel. 01/63 26 030.

10.02.2020. u 20:52 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 09.02.2020.

MILANOVIĆ U SDP-U RADI STRANAČKOG OPROŠTAJA OD KOLEGA

MILANOVIĆ:

„NEOVISNA AKADEMIJA, NEOVISNI MEDIJI I CIVILNO DRUŠTVO SU JAMAC ISTINE I DEMOKRACIJE“

Glavni odbor stranke SDP-a održao je 8. veljače sjednicu o programskim smjernicama za predstojeće parlamentarne izbore. Na tu je sjednicu došao i Zoran Milanović izabran za predsjednika RH na predsjedničkim izborima početkom siječnja, kako bi se prije stupanja na dužnost predsjednika, čija će inauguracija biti 18. veljače na Pantovčaku, službeno oprostio od stranačkih kolega. Dužnost predsjednika RH zahtijeva nestranačku pripadnost, pa će u skladu s tim budući predsjednik Milanović stranačku iskaznicu SDP-a vratiti, najavljeno je, 10. veljače te će time i službeno izaći iz političke stranke.
Govoru Zorana Milanovića novinari nisu smjeli prisustvovati, a govor nije smio biti sniman. Ali pripadnici stranke, korisnici društvenih mreža, otkrili su sve najvažnije, a to je da je Milanović u svom govoru istakao borbu za istinu u politici i mimo nje. U politici će još dugo dominirati želje, strasti, emocije, i to u ovo vrijeme digitalizacije i prožetosti cijelog svijeta i manipulatori, lažovi, mrzitelji, sve više i više.“ Borite se za istinu, a jamac istine u demokraciji su tri institucije – neovisna akademija u širem smislu riječi naročito u prirodnim znanostima, slobodni i neovisni mediji i civilno društvo. Bez toga nema demokracije. To su rigorozni borci za istinu. I slobodni mediji, to nisu svi mediji ni u Hrvatskoj ni u svijetu i neovisna znanost. To je ono što treba ne samo njegovati nego štititi od brutalnih napada zdesna"- najvažnije je što je rekao Milanović.

Fotka iz moje arhive m. zouhar zec: Zoran Milanović u Koloni sjećanja u Vukovaru 18.11. 2015. godine kao hrvatski premijer.

Zoran Milanović, pravnik po struci, od 1999. kada je ušao u stranku socijal- demokratske partije do početka 2020., u samo 20 godina postigao je ono što se u političkoj karijeri smatra najvažnijim i čini je uspješnom, a to je – postao je predsjednik stranke 2007. , a 2011. izabran je za hrvatskog premijera. Godine 2020. postaje peti Hrvatski predsjednik, izabran na parlementarnim izborima u siječnju, s više od milijun glasova, voljom građana, na mandat od pet godina.. Kao premijer RH, Milanović je 1. srpnja 2013. uveo RH u punopravno članstvo Europske unije, čija je Hrvatska tada postala 28. članica.
U periodu kada Republika Hrvatska predsjeda Vijećem Europske Unije Milanović postaje, prema volji hrvatskih građana, njen predsjednik. ( Margareta Zouhar Zec)

Inauguracija pred osobama vlastitog odabira!
Inauguracija budućeg predsjednika Milanovića, prema njegovu odabiru, neće se održati na Trgu Sv. Marka već na Pantovčaku 241 gdje je rezidencija predsjednika Republike Hrvatske. Prema vlastitom odabiru Zoran Milanović pozvano je na svoje predsjedničko ustoličenje 18. veljače, 2020. samo najvažnije obnašatelje političkih dužnosti u RH i neposredne članove svoje obitelji. Od političkih dužnosnika na državničkoj ceremoniji predaje dužnosti predsjednice države Kolinde Grabar Kitarović novom predsjedniku Zoranu Milanoviću biti će: premijer Andrej Plenković, potpredsjednici Vlade - Davor Božinović, Damir Krstičević, Zdravko Marić i Predrag Štromar, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, potpredsjednici Sabora: Željko Reiner, Milijan Brkić, Furio Radin, Siniša Hajdaš Dončić i Božo Petrov, bivši predsjednici - Ivo Josipović i Stipe Mesić, predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Mirko Šundov, članovi Milanovićeve obitelji (majka, supruga Sanja Musić Milanović te sinovi), te još 19 članova Milanovićevog izbornog stožera.Nakon same inauguracije predviđen je koktel.

09.02.2020. u 07:59 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 07.02.2020.

UGOVOR IZ MASTRIHTA PRIJE 28 GODINA POLITIČKI UJEDINIO EU

EKONOMSKA ZAJEDNICA POSTALA POLITIČKA UNIJA

Ugovor o Europskoj uniji poznat kao Ugovor iz Mastrichta potpisan je 7. veljače 1992. u nizozemskom gradu Mastrichtu. Tim ugovorom započela je nova faza ujedinjenja Europskih država. Ugovor je stupio na snagu 1. studenog 1993. godine. Tim su ugovorom države članice Europske zajednice , kojih je bilo 12, osnovale Europsku uniju, čime je započela nova faza ujedinjenja Europskih država.
Mastrichtim ugovorom, do tada ekonomska dominacija europskih država, postaje politička unija.
Ugovorom iz Mastrichta Europska unija obuhvaća tri stupa:
Prvi stup – obuhvaća europsku zajednicu za ugljen i čelik, europsku ekonomsku zajednicu i europsku zajednicu za atomsku energiju. Drugi stup odnosi se na zajednjičku vanjsku i sugornosnu politiku, a treći stup definira suradnju u pravosuđu i unutarnjim poslovima.

Ugovorom iz Mastrichta definirani su kriteriji za ulazak u treću fazu europske ekonomske i monetarne unije i uvođenje eura kao valute na nacionalnom teritoriju država članica .
Riječ je o četiri kriterija, a posebno su važni oni koji propisuju da proračunski deficit ne smije biti veći od 3% BDP-a, da dug države ne smije biti veći od 60% BDP-a te da inflacija ne smije biti 1,5 % veća od prosječne inflacije u tri države članice, s najnižom inflacijom. Taj ugovor je danas jedan od temeljnih ugovora europoske unije u tri ugovora je dopumjen, ugovorom iz Amsterdama 1997., ugovorom iz Nice 2001. i Lisabonskim ugovorom 2007. godine.
Jedinstvena euro valuta zamijenila je nacionalne valute u dvanaest država članica EU: Belgiji, Njemačkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Austriji, Portugalu i Finskoj 10 godina nakon potpisivanja ugovora u Mastrichtu, i to 1. siječnja 2002. godine.

07.02.2020. u 23:25 • 0 Komentara • Print • # • ^

PREMIJER SLUŽBENO POSJETIO PAPU FRANJU

ODNOSI BEZ OTVORENIH PITANJA

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković 6. veljače u pratnji još troje hrvatskih ministara službeno je posjetio Svetog Oca, Papu Franju u Vatikanu. Nakon posjeta 2017. ovo je drugi posjet hrvatskog premijera Plenkovića Sv. Ocu Papi.
Tijekom ovog službenog posjeta premijer je Svetog oca izvijestio o predsjedanju Hrvatske Vijećem Europske unije, o prioritetima u tih šest mjeseci predsjedanja odnosima Hrvatske i Svete Stolice, situaciji u jugoistočnoj Europi te ostalim temama važnim za budućnost Europe i Hrvatske – od gospodarskih i infrastrukturnih pitanja, do povezivanja, pitanja sigurnosti i globalnim temama demografskih izazova, borbe protiv siromaštva i društvene isključenosti te klimatskih promjena.
Odnosi između Hrvatske i Svete Stolice ocijenjeni su dobrim i kvalitetnim, bez otvorenih pitanja, kazao je premijer Plenković koji je i ovu prigodu iskoristio da Svetoga Oca pozove u posjet Hrvatskoj. Bilo riječi o kanonizaciji kardinala Alojzija Stepinca, a premijer Plenković kazao je da je i Svetome Ocu i kardinalu Parolinu ponovio stav Hrvatske te dodao kako očekuje da se cijela procedura dovrši u okviru Katoličke crkve.
Premijer RH Plenković poklonio je Sv. Ocu Papi Franji poklonio je križ koji je napravio hrvatski kipar Damir Mataušić te Drugi beramski brevijar. Od Svetoga Oca dobio je medalju s ključnim porukama solidarnosti i suradnje te nekoliko njegovih knjiga i tiskani primjerak Povelje o ljudskom bratstvu koju su papa Franjo i veliki Imam kairskog sveučilišta Al-Azhar potpisali 4. veljače 2019. godine.

U službenom posjetu Papi Franji bili su uz premijera Plenkovića ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat te ministrica kulture dr. Nina Obuljen Koržinek.

07.02.2020. u 06:54 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 06.02.2020.

POLICA OSIGURANJA ZA ŠTETE OD DIVLJAČI U PROMETU

VLADA DODJELILA 25 MILIJUNA KUNA

“Zahvaljujem se u ime svih lovaca lovačkih udruga Vladi RH, i premijeru Plenkoviću i našoj resornoj ministrici Mariji Vučković što je poduzela mjere radi velikih problema koje uzrokuje stradanje divljači " rekao je predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Đuro Dečak u Ministarstvu poljoprivrede 5. veljače u prigodi potpisivanja Ugovora o dodjeli sredstava za financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač u 2020. godini. Nastavio je rekavši “ Nime mnoge lovačke udruge su gotovo zatvorile svoja vrata, iz razloga što su krive po sudskoj praksi u RH, a odgovorne zato što se događaju nesreće od državne divljači na državnoj cesto naloetom automobile na divljač. Zato još jednom u ime svih nas iz predsjedništva kao i svi lovaca u RH, hvala” i pozvao ministricu da postane lovkinja.

Ministrica je rekla“U prigodi ovog potpisivanja ugovora o financiranju iz sredstava iz Ugovora a namjenjenog financiranju police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač u 2020. godini, želim reći da je Zakonom o lovstvu propisana odgovornost, za štete nastale na području za koje su lovoovlaštenici nadležni. Lovačka društva su trpjela štetu, likvidacije i odustajala su od zakupa prava lova što je nanosilo lovstvu štete, i negativno utjecalo na lov .Namjera je Vlade zaustaviti negativne trendove lovovlaštenika i Hrvatskog lovačkog saveza. Želimo osigurati održivost sustava zakupa, koncesija održati Hrvatski lovački savez. Ovo je polica vrijedna 25 milijuna kuna jedinstvena polica osiguranja za štete nastale u prometu od divljači koje su sve veće i veće s obzirom na migraciju divljači, s obzirom na sve veću izgrađenost sektora i na promjene koje se događaju” istakla je ministrica Vučković. Tekst i fotke : M. Zouhar Zec

06.02.2020. u 11:07 • 0 Komentara • Print • # • ^

VIKEND U DONJOJ STUBICI

POVJEST SELJAČKE BUNE NA OTVORENOM PO 12. PUT

Kod dvorca Stubički Golubovec u Donjoj Stubici u Krapinsko zagorskoj županiji 8. veljače će se po 12. put za redom održati umjetničko scensko uprizorenje seljačke bune Bitke kod Stubice koja je u stvarnosti održana 1573. godine, dakle sada već prije 447 godina. Scenski prikaz borbe seljaka za pravdu na čelu s Matijom Gupcem izvesti će članovi više udruga koje oživljavaju srednjovjekovne običaje.

Prema riječima Kornelije Vnučec iz Turističke zajednice Donja i Gornja Stubica sve je krenulo kao uprizorenje bitke, da bi se kasnije manifestacija održavala kroz dva vikenda, a u nju su uključeni turistički subjekti ovoga kraja.
Naime prethodnog vikenda 1.veljače održano je tzv. puntanje kmetova i priprema za bitku ispred rodne kuće Matije Gupca u Hižakovcu, okuplja se okupilo kmetsko vodstvo koje na čelu s Matijom Gupcem kreće prema Gupčevoj lipi, jedinom živom svjedoku velike seljačke bune. Ta lipa i danas stoji i živi a ima više od 500 godina. Tamo ih dočekuju nezadovoljni seljaci, te započinju naoružavanje kmetova, puntara koji dižu Bunu.

Za povjesno scensku manifestaciju koja je prepoznata kao turistička atrakcija uz sajam starih zanata, ugostiteljsku ponudu, u ambijentu Hrvatskog zagorja, gdje je u Gornjoj Stubici i muzej Seljačke bune, organiziran je i besplatan prijevoz zainteresiranih posjetitelja iz Zagreba . Stajalište turističke linije je u ulici Grgura Ninskog, u zoni ulaza Importanne centra u 9,30h 10,30, 11,40, 12,40
Povratak za Zagreb je u 18, sati zatim u 19, 20,10 i 21, 10 sat.

06.02.2020. u 10:58 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 05.02.2020.

EUROPSKI MINISTRI ZA ZNANOST U HRVATSKOJ

VRIJEME JE PREGAZILO STARE IDEJE U HRVATSKOJ ZNANOSTI

U okviru hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. Blaženka Divjak iskoristila je posjet europskih ministara i državnih tajnika za znanost i istraživanje Hrvatskoj i odvela ih je 3. veljače u posjet tvornici električnih automobila Mate Rimca u Svetu Nedelju. To je izvrstan odabir ministrice dr. Divljak u okviru cilja o kome je dalje riječ.

Podsjetiti ću da je premijer Plenković sa nekoliko samo hrvatskih ministara u tvornici električnih automobila bio u lipnju 2019.godine, nakon što je Rimac više puta preko medija, konkretno preko Jutarnjeg lista, naglašavao i doslovno pozivao premijera da posjeti tvornicu automobila koju je on osmislio i svojim sposobnostima povezao s največim proizvođačima automobila u svijetu. Premijer je došao napokon, napokon je našao slobodan termin, no nakon toga mladog Matu Rimca koji je rođen 1988. ( vrlo hvaljeni Karlo Resler rođen je 1989. )više nikada ni u kakvom gospodarskom kontekstu nije javno naglasio, ili uzeo kao dobar primjer, što je apsurdno ili samo upučuje na činjenicu da premijer Plenković ima jako malo talenta za dobru gospodarsku i nutarnju politiku zemlje kojoj je premijer Vlade.
Ali unutarnja i ekonomska politika ne može biti samo izbor i talenat premijera, već je to njegova obveza - koja je eto iz njemu znanih razloga na repu njegovih prioriteta.(mzz)

„Posjet EU ministara i državnih tajnika za znanost i istraživanje u sklopu predsjedanja Vijećem EU iskoristili smo i kao priliku da pokažemo sve ono najbolje što Hrvatska ima kada govorimo o inovacijama i proizvodima kojima se predstavljamo u svijetu i Europi" - rekla je ministrica Divjak .

„Već danas stvaramo strategije i politike na razini EU za razdoblje do 2027. godine i izuzetno je važno da naglasak stavimo na razvoj i ulaganje u znanost, tehnologiju i inovacije koje će otvoriti brojne prilike, ne samo za naše gospodarstvo, već i za mlade i ambiciozne ljude koji će, ako im to osiguramo, moći raditi najbolje poslove budućnosti upravo u Hrvatskoj.“ Upravo zato smo pozvali Matu Rimca da iz svoje perspektive o tim temama kaže nešto više na sutrašnjem Neformalnom sastanku ministara u NSK", navela je ministrica Divjak.

U utorak 4. veljače mladi inovator i poduzetnik i pokretač tvornice električnih automobila Mate Rimac iz Svete Nedelje govorio je na poziv ministrice Divjak na neformalnom sastanku ministara u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK).Aktualna Vlada RH značajno je povećala izdvajanja za znanost i obrazovanje, ali „nedostaje veće ulaganje iz industrije i privatnog sektora“, rekla je ministrica Divjak nakon neformalnog sastanka ministara zemalja članica EU-a zaduženih za istraživanje.
Ministrica naglašava kako treba postojati „balansirano“ izdvajanje javnog i privatnog sektora za znanost i obrazovanje. „A taj je sa sustavom znanosti i obrazovanja slabo povezan“, dodala je.
Divjak je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji za medije s povjerenicom Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariyom Gabriel istaknula i da Hrvatska mora bolje iskoristiti mobilnost znanstvenika.
„Važno je da imamo ravnotežu. Ili da se oni koji odu vrate ili da povučemo nekog drugog jednako talentiranog iz Europske unije“, rekla je ministrica znanosti i obrazovanja.
Što je „old men's club“?
Divjak je u utorak ujutro prije sastanka ministara poručila da će se boriti protiv „kluba starih muškaraca (old men's club), čije je ideje vrijeme pregazilo“, a na konferenciji za medije ga je ponovno apostrofirala kao kočničara razvoja hrvatske znanosti i obrazovanja.
„Partnerstva koja su uvriježena, partneri koji već desetljećima rade zajedno imaju utjecaj na formiranje novih fondova, novih natječaja, na formiranje kriterija i nakon toga na dobivanje projekata. To je nešto o čemu treba otvoreno razgovarati“, objasnila je Divjak na pitanje novinara i istaknula da treba više raditi na transparentnosti.

PREMALO MOGUĆNOSTI ZA MLADE LJUD

„Imamo premalo mogućnosti za mlade ljude. Pogledajte strukturu na našim sveučilištima i dobit ćete odgovor na to pitanje“, rekla je ministrica.
Divjak je upozorila da mladi znanstvenici koji odlaze iz Hrvatske rijetko govore o niskoj plaći kao uzroku odlaska i kažu da su im za ostanak potrebni bolji uvjeti za istraživački rad i napredovanje, „posebno ondje gdje su globalno konkurentni“.
„Talenti su sigurno ravnomjerno raspoređeni u Europskoj uniji, prilike nisu“, naglasila je ministrica Divjak.
Kako bi se Hrvatska borila protiv tih „ustaljenih praksi“ koje sprječavaju napredak najboljih, potrebna je „jača suradnja sveučilišta i instituta“, rekla je Divjak.
„Hrvatskoj trebaju svi koji su talentirani i mogu joj pridonijeti na pošten i transparentan način“, istaknula je.
Gabriel - „Države članice moraju biti što atraktivnije istraživačima“
Povjerenica Gabriel istaknula je da će Europski istraživački prostor imati važnu ulogu u ekološkoj tranziciji te da će hrvatsko predsjedanje, čiji je program u pogledu znanosti i istraživanja pohvalila, imati važnu ulogu u revitalizaciji Europskoga istraživačkog prostora.
„Jedan od kamena temeljaca Europskoga istraživačkog prostora bila je slobodna cirkulacija istraživača“, rekla je Gabriel.
Povjerenica je istaknula da su mnogobrojne zemlje EU-a izgubile znatan broj znanstvenika, zbog čega je važno da im države članice ponude „atraktivne uvjete“.

„Što je bolji nacionalni sustav, manja je šansa za odljev mozgova“, istaknula je Gabriel i u tom kontekstu spomenula nužnost „adekvatnog“ javnog financiranja znanosti i visokog obrazovanja.

Tekst i fotke preuzete s internet stranice Mninistarstva znanosti i obrazovanja!

utorak, 04.02.2020.

MINISTRICA U OPĆINI DUBRAVAČKO PRIMORJE

U DUBRAVAČKO NERETVANSKOJ ŽUPANIJI 8. 035 OPG-a

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković 4. veljače 2020., održala je, prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, radne sastanke s predstavnicima lokalne samouprave u Općini Dubrovačko primorje, s predstavnicima gradova Opuzena, Metkovića i Ploča te općina Slivno, Kula Norinska, Pojezerje i Zažablje, kao i s desetak s predstavncima lokalnih poljoprivrednih gospodarstava. U rješavanju aktualnih pitanja razgovarali su između ostalog o financiranju lokalnih projekata, strategije razvoja poljoprivrede, plana raspolaganja i upravljanja poljoprivrednim zemljištem na tim područjima te udruživanjem poljoprivrednika u proizvođačke organizacije.
U Općini Dubrovačko primorje jedna od važnih tema razgovora je bila izgradnja vodoopskrbnog podsustava Majkovi i Dubravica, ukupne duljine 5250,06 m, u cilju osiguranja redovite vodoopskrbe kvalitetnom pitkom vodom stanovnicima naselja što nadalje omogućava povećanje životnog standarda stanovništva. Važna tema bila je razvoj lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kroz turizam, s obzirom da je zaključno s prvim mjesecom 2020. u Dubrovačko-neretvanskoj županiji bilo aktivno ukupno 8.035 OPG-a, od kojih njih 80 ima registriranu jednu ili više dopunskih djelatnosti, pri čemu njih 18 ima registriranu dopunsku djelatnost pružanja ugostiteljskih usluga u objektima, još 9 OPG-ova ima evidentiranu dopunsku djelatnost pružanja turističkih usluga, a četvero od njih ima registrirane obje djelatnosti.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji kroz tip operacije 6.2.1. “Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti” odobreno 25 projekata u iznosu od gotovo 9,3 milijuna kuna, od toga za ulaganja u turizam u ruralnom razvoju 24 korisnika u iznosu 8,9 milijuna kuna. Kroz tip operacije 6.4.1.“Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima” odobrena su tri projekta u iznosu od 2.7 milijuna kuna, pri čemu su za ulaganja u turizam u ruralnom razvoju odobrena 2 projekta u iznosu 1,8 milijuna kuna.

„Ministarstvo poljoprivrede aktivno radi na izradi novog podzakonskog akta u području proizvođačkih organizacija. Cilj je olakšati udruživanje proizvođača i kapacitiranje sa svrhom kvalitetnije pripreme prije javljanja na natječaje za mjere Programa ruralnog razvoja i korištenja financijskih sredstava za njihov rad. Naglasak će biti na stvaranju sektorskih organizacija kao modela uspješnih organizacija koje integriraju temeljnu proizvodnju, proizvodnju sirovine te preradu i trgovinu. Povezivanje i udruživanje pravi je način za rast i razvoj, pa tako potičemo udruživanja primarnih proizvođača u proizvođačku organizaciju pomoću mjere 9“, istaknula je ministrica Vučković nakon održanih sastanaka.

U 17 PROIZVOĐAČKIH ORGANIZACIJA U 8 SEKTORA, 700 ČLANOVA

Naime, jedna od tema u razgovora u Opuzenu, uz planove raspolaganja poljoprivrednim zemljištem gradova Opuzena, Metkovića i Ploča te općina Slivno, Kula Norinska, Pojezerje i Zažablje, bila je i potreba malih proizvođača da formiraju udruženja. U Republici Hrvatskoj trenutačno djeluje 17 priznatih proizvođačkih organizacija u 8 različitih sektora, a ukupno broje 700 članova. Proizvođačka organizacija kojoj je odobren poslovni plan na početku rada može koristiti potpore kroz Mjeru 9, a članovi proizvođači pojedinačno mogu ostvarivati dodatne prednosti prilikom prijave na neke druge mjere Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.
Nakon sastanaka u Općini Dubrovačko primorje i Opuzenu ministrica Vučković je posjetila Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, pri čemu je naglasak bio na zajedničkim projektima Instituta i Ministarstva poljoprivrede, koje se temelje na provedbi višegodišnjih monitoringa za praćenje stanja stokova te ciljanih kratkoročnih ili višegodišnjih studija koje se provode po potrebi, kao i na budućim istraživačkim projektima važnima za sektor ribarstva.

GRAD ZAGREB U OPASNOM FINANCIJSKOM MANJKU!

IMA LI PREMIJER SVOJE MIŠLJENJE I RIJEŠENJE O OVOJ FINANCIJSKOJ SITUACIJI?


Vrijeme je za ALARM, procijenila je pročelnica gradskog ureda za financiranje i dopis posla na nekoliko adresa jer Grad Zagreb je u manjku više od milijardu kuna točnije 1. 028.950. 239,00 kuna.
Zar vrijeme za ALARM nije bilo i prošle godine u ovo doba, kada je dug iznosio 628.950.239,00 kuna?

Ima li premijer RH Plenković svoje mišljenje i riješenje, ili bar put prema riješenju, za nastalu situaciju?
Prosvjedi građana protiv gospodina gradonačelnika Bandića bar su ohrabrili pročelnicu za financije da iz svog ureda izađe s ovim podatkom o financijskom manjku gradske blagajne. mzz.

nedjelja, 02.02.2020.

PRIJATELJI KOHEZIJE U PORTUGALU

PREMIJER ANDREJ PLENKOVIĆ:

" 17 ZEMALJA JOŠ TEŽI RASTU STANDARDA"

U najzapadnijoj zemlji kontinentalne Europe, Portugalu, u gradiću od 23.000 stanovnika, Beji održan je 1. veljače summit Prijatelji kohezije na kome je sudjelovalo 17 državnika Europske unije,a tema je bila politika kohezije u budućem semogodišnjem proračunu Europske unije za razdoblje od 2021. -2027.

Premijer RH Plenković na summitu Prijatelji kohezije sa još šesnaest visokih političkih dužnosnika zemalja EU.

Premijer Plenković koji je sudjelovao na tom sastanku rekao je da su državnici 17 prisutnih zemlja postigli koncenzus da je kohezija bitna. Bitna je i Hrvatskoj, mi smo jedina zemlja koja je iskoristila samo jednu financijsku perspektivu i očekujemo da je koristimo i idućih sedam godina i da dođemo na raziu kao i zemlje koje su u Uniji duže."
Premijer je podsjetio da je 1. veljače prvi dan nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU i da treba pronaći jedinstvo. "Ne zaboravimo da, osim s državama članicama, treba i dogovor s Europskim parlamentom, koji je vrlo ambiciozan i želi više sredstava i želi da proračun prati ambicije Ursule von der Leyen i njene Komisije sljedećih par godina"- izjavio je Plenković. Naime, važno je podsjetiti da predsjednika Europske komisije Ursula von der Leyen u svom mandatu želi ozbiljno raditi na temi zelenog plana za Europu ,da Europska unija bude prvi klimatski neutralan kontinent i da stvara digitalni svijet .

Prema premijerovim riječima 17 zemalja još teži rastu standarda života svojih građana kao i većoj razvijenosti onih dijelova zemalja koje nisu na jednakom stupnju razvoja kao najrazvijenije regije bogatijih zemalja u EU."S druge strane su zemlje EU koje žele da financijska sredstva budu manja nego što su danas, Slijede nam vrlo zahtjevni pregovori za tri tjedna.Kod nas nema dileme, kohezija je važna, poljoprivreda će biti vrlo korektno proračunski zastupljena, a što se ostalih tema tiče bitna nam je sigurnost, prilagođavanje politici Zelenoga plana, klimatskim promjenama, ali kohezija je iz našeg kuta broj jedan."
Upitan o mogućnosti konsenzusa na sastanku na vrhu 20. i 21. veljače premijer je odgovorio da će to, sudeći prema današnjoj raspravi, biti dosta zahtjevno..



Panorama grada Beja u Portugalu u kome je 1.2. 2020. održan summit Prijatelji kohezije

subota, 01.02.2020.

ZANIMLJIVOST

dm IZ UPOTREBE IZBACIO JEDNOKRATNE PLASTIČNE VREĆICE

Od 1. veljače 2020. tvrtka dm drogerie markt d.o.o. iz svoje ponude, za upotrebu kupcima koji dođu u kupnju u dm, trajno je odlučila ukloniti jednokratne plastične vrećice. Na taj način dm namjerava potaknuti kupce na održivi način života te doprinijeti zaštiti okoliša u Hrvatskoj.

35 GODINA NACIONALNOG PARKA KRKA

SEDRENI SLAPOVI SU FENOMEN RIJEKE

Nacionalni park „Krka“ 24. siječnja obilježio je 35 godina od kada je proglašen Nacionalnim parkom. U Nacionalnom parku aktivnosti čovjeka su ograničene, jer je to prostor iznimne ljepote i prirodne očuvanosti i tu žive tek biljke i životinje, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili vrlo malo izmijenjenih eko sustava.
U Hrvatskoj danas ima 8 nacionalnih parkova, i to su:Brijuni Kornati, Krka, Mljet , Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak, Sjeverni Velebit . Krka je u Šibensko-kninsoj županije i površine je 109 km kvadratnih. Krka je turistička atrakcija iako ima i kulturno obrazovnu i znanstvenu atrakciju,
Krka je duga oko 72,5 km i po dužini je 22. rijeka u Hrvatskoj. Izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od Knina. Sa sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 224 m, Krka je prirodni i krški fenomen. Sedreni slapovi rijeke Krke najvažniji su fenomen ove rijeke.

Inicijativa za proglašenje rijeke Krke nacionalnim parkom pokrenuta je 1971., kada je izrađen prostorni plan imena Nacionalni park "Krka": razvojni prostorni plan. Područje od starohrvatskih utvrda Trošenj i Nečven do Šibenskog mosta, uključujući i tri i pol kilometra toka rijeke Čikole, ukupne površine 142 km˛, proglasio je Sabor SR Hrvatske 24. siječnja 1985. nacionalnim parkom. Zbog urbanih mjesta Skradina, Bilica, Raslina i Zatona, potaknuta je izgradnja autoceste Zagreb – Split te razvoja turizma i drugih privrednih djelatnosti na tom području, Sabor Republike Hrvatske Zakonom o izmjenama Zakona o proglašenju Nacionalnog parka “Krka” 1997. godine revidira granice Parka. Južna granica Parka pomaknuta je uzvodno do Skradinskog mosta, a sjeverna gotovo do Knina. Granica Nacionalnog parka "Krka" proteže se 50 km uz gornji i srednji tok rijeke Krke (dva kilometra nizvodno od Knina pa do Skradina) i donji tok rijeke Čikole obuhvaćajući ušće i 3,5 km kanjona rijeke, na prostoru gradova Knina, Drniša, Skradina i Šibenika i općina Ervenika, Kistanja i Promine.





Nacionalnim parkom Krka upravlja Javna ustanova u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i prirode RH.
Turistički najposjećeniji dijelovi nacionalnog parka Krka su Skradinski buk i Roški slap. Skradinski buk je jedna od najpoznatijih hrvatskih prirodnih ljepota, a čine ga sedrene kaskade, otoci i jezera.

Na stručnoj razini, 35 obljetnica nacionalnog parka Krka biti će obilježena u svibnju održavanjem znanstveno-stručnog skupa „Uloga i važnost zaštićenih područja prirode u Republici Hrvatskoj: Utjecaj zaštićenih područja na razvoj lokalne zajednice“.

<	veljača, 2020					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29

Studeni 2024 (40)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

BROJAČ PREGLEDA

who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

who is online counter blog counter