EKONOMSKA ZAJEDNICA POSTALA POLITIČKA UNIJA
Ugovor o Europskoj uniji poznat kao Ugovor iz Mastrichta potpisan je 7. veljače 1992. u nizozemskom gradu Mastrichtu. Tim ugovorom započela je nova faza ujedinjenja Europskih država. Ugovor je stupio na snagu 1. studenog 1993. godine. Tim su ugovorom države članice Europske zajednice , kojih je bilo 12, osnovale Europsku uniju, čime je započela nova faza ujedinjenja Europskih država.
Mastrichtim ugovorom, do tada ekonomska dominacija europskih država, postaje politička unija.
Ugovorom iz Mastrichta Europska unija obuhvaća tri stupa:
Prvi stup – obuhvaća europsku zajednicu za ugljen i čelik, europsku ekonomsku zajednicu i europsku zajednicu za atomsku energiju. Drugi stup odnosi se na zajednjičku vanjsku i sugornosnu politiku, a treći stup definira suradnju u pravosuđu i unutarnjim poslovima.
Ugovorom iz Mastrichta definirani su kriteriji za ulazak u treću fazu europske ekonomske i monetarne unije i uvođenje eura kao valute na nacionalnom teritoriju država članica .
Riječ je o četiri kriterija, a posebno su važni oni koji propisuju da proračunski deficit ne smije biti veći od 3% BDP-a, da dug države ne smije biti veći od 60% BDP-a te da inflacija ne smije biti 1,5 % veća od prosječne inflacije u tri države članice, s najnižom inflacijom. Taj ugovor je danas jedan od temeljnih ugovora europoske unije u tri ugovora je dopumjen, ugovorom iz Amsterdama 1997., ugovorom iz Nice 2001. i Lisabonskim ugovorom 2007. godine.
Jedinstvena euro valuta zamijenila je nacionalne valute u dvanaest država članica EU: Belgiji, Njemačkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Austriji, Portugalu i Finskoj 10 godina nakon potpisivanja ugovora u Mastrichtu, i to 1. siječnja 2002. godine.
Post je objavljen 07.02.2020. u 23:25 sati.