POLJOPRIVREDNICIMA ZA IZRAVNA PLAĆANJA 3,1 MILIJARDA KUNA
Sir „Bjelovarski kvargl“ dobio je europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 21. veljače 2020. godine. Time je „Bjelovarski kvargl“ upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, te zaštićen na području cijele Europske unije.
Taj je sir dobiven od svježeg kravljeg sira, koji se nakon cjeđenja miješa sa soli, mljevenom crvenom paprikom te oblikuje u male šiljate stošce koji se podvrgavaju postupcima sušenja i dimljenja. Sir „Bjelovarski kvargl“ proizvodi se na tradicionalan način, isključivo ručnom obradom.
Proces zaštite naziva „Bjelovarski kvargl“ započeo je u prosincu 2016. godine, kada je Udruga proizvođača sira „Bjelovarski kvargl“, podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla pod nazivom „Bjelovarski kvargl“.
Republika Hrvatska sada ima 25 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz naziv Bjelovarski kvargl, registrirani su: Krčki pršut, Ekstra djevičanskog maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinski kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso 'z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci i Paški sir. EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.
Zemljopisno područje proizvodnje „Bjelovarskog kvargla“ obuhvaća područje Bjelovarsko-bilogorske županije koja obuhvaća gradove: Bjelovar, Čazmu, Daruvar, Garešnicu, Grubišno polje te općine: Berek, Dežanovac, Đulovac, Hercegovac, Ivanska, Kapela, Končanica, Nova Rača, Rovišće, Severin, Sirač, Šandrovac, Štefanje, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Veliko Trojstvo, Velika Trnovitica, Zrinski Topolovac.
POLJOPRIVREDNICIMA ZA IZRAVNA PLAĆANJA 3,1 MILIJARDA KUNA
Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o financijskoj strukturi omotnice za program izravnih plaćanja za 2019. godinu u iznosu od 2,87 milijardi kuna, što je šest posto više sredstava nego za 2018. godinu, kada je omotnica bila 2,71 milijardu kuna. Dio financijskih sredstava već je isplaćen krajem prošle godine i to 1,3 milijarde kuna a ostatak će biti isplaćen tijekom mjeseca veljače i ožujka kako bi se poljoprivrednicima pravovremeno osigurala obrtna sredstva za pripremu proljetne sjetve, te posljednji dio u svibnju ove godine.
Podsjetimo, u državnom proračunu za 2020. godinu Ministarstvo poljoprivrede je za isplatu potpora u poljoprivredi i ribarstvu kroz EU fondove i državni proračun osiguralo 6,24 milijardi kuna što je za gotovo 334 tisuće kuna odnosno 5,7% više u odnosu na tekuću 2019. godinu. Od toga je za izravna plaćanja poljoprivrednim proizvođačima osigurano 3,1 milijarda kuna što je za 79,5 milijuna kuna više nego 2019. godine. Tako će u 2020. godini poljoprivrednicima biti isplaćen najveći iznos potpore u okviru izravnih plaćanja od 2014. godine do sada.
Vlada RH je donijela i odluku o Programu državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za ovu godinu, za što je osiguran iznos od 121 milijun kuna. Programom se provode mjere potpore za uzgoj mliječnih krava, uzgoj rasplodnih krmača, za proizvodnju duhana, maslinovo ulje te za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja. Ukupna financijska sredstva za provedbu programa osigurana su u državnom proračunu za ovu godinu, kao i u projekcijama proračuna za 2021. i 2022. godinu.
DOKAZANA KVALITETA - RADI PREPOZNATLJIVOSTI I PROMIDŽBE
Ministarstvo poljoprivrede uspostavlja nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda - Dokazana kvaliteta radi postizanja još veće prepoznatljivosti i promidžbe domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Oznaka se uspostavlja prema Pravilniku o nacionalnom sustavu kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda „Dokazana kvaliteta“ koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 18/2020 od 19. veljače.
Tako će putem jedinstvene oznake na poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima koji nose znak „Dokazana kvaliteta“ – Hrvatska potrošač biti informiran da kupuje domaći proizvod dodane vrijednosti, provjerene kvalitete odnosno da je Republika Hrvatska zemlja podrijetla glavnog sastojka te ujedno i zemlja gdje je taj proizvod proizveden ili prerađen.
LOGO
Riječ je o dobrovoljnom nacionalnom sustavu kvalitete koji je osmišljen upravo kako bi se dodatno označilo poljoprivredne i prehrambene proizvode više kvalitete odnosno proizvode s posebnim karakteristikama unutar pojedinih sektora, između ostalih, mlijeka, mesa, voća, i njihovih proizvoda. Naglasak sustava je na označavanju proizvoda sa dodanom vrijednosti temeljenoj na dodanoj kvaliteti proizvoda koja proizlazi iz različitih čimbenika koji se odnose na način proizvodnje, prerade, kvalitetu sirovine ili konačnog proizvoda, a temelje se na objektivnim i mjerljivim i kriterijima. Osim informiranja potrošača o dodanoj vrijednosti proizvoda ovaj sustav štiti i proizvođače od nepoštenih praksi.
Uspostavom nacionalnog sustava Republika Hrvatska pridružila se drugim državama članicama koje su također uspostavile ovakve sustave označavanja na zadovoljstvo prije svega proizvođača pojedinih proizvoda, ali i potrošača kojima je ovakva oznaka, iza koje stoji i ovlašteno kontrolno tijelo, još dodatna sigurnost da kupuju domaći proizvod dodane vrijednosti.
Nacionalni sustav „Dokazana kvaliteta“ notificiran je pri EK te je otvoren za proizvode i proizvođače iz drugih država članica. Međutim, Ministarstvo poljoprivrede je uspostavilo predmetni sustav u svjetlu poticanja ulaska što većeg broja hrvatskih proizvođača koji će ispunjavati propisane zahtjeve . Time bi upravo takvi proizvodi dodane vrijednosti našli svoju nišu na zahtjevnom jedinstvenom europskom tržištu. Kako bismo olakšali ulazak proizvođača u nacionalni sustav isti je uspostavljen u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 da bi bio prihvatljiv za mogućnost financiranja kroz Mjeru 3. Programa ruralnog razvoja koja nudi mogućnost pokrivanja troškova certificiranja kao i potporu za aktivnosti informiranja i promoviranja koje provode skupine proizvođača.
Kako to ide u praksi na primjeru za voće? Skupina proizvođača koja predstavlja većinu svih proizvođača voća, Ministarstvu poljoprivrede mora podnijeti zahtjev za priznavanje oznake „Dokazana kvaliteta“ sa izrađenom pratećom Specifikacijom proizvoda. Nakon što nadležno Povjerenstvo utvrdi kako su ispunjene sve pretpostavke za priznavanje oznake, Ministarstvo poljoprivrede donosi Rješenje o priznavanju oznake „Dokazana kvaliteta“ za proizvod za koji je podnesen zahtjev.
Postupak potvrđivanja sukladnosti proizvoda sa Specifikacijom za koju je priznata oznaka „Dokazana kvaliteta“ pokreće svaki proizvođač pojedinačno, podnošenjem zahtjeva za provođenje postupka potvrđivanja sukladnosti ovlaštenom kontrolnom tijelu. Nakon što kontrolno tijelo utvrdi da proizvođač proizvod proizvodi u skladu sa priznatom Specifikacijom, izdaje mu Potvrdu o sukladnosti, a proizvod može biti označen znakom „Dokazana kvaliteta“, sa ili bez naznake države, ovisno o podrijetlu glavnog sastojka.
Post je objavljen 28.02.2020. u 02:40 sati.