AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
srijeda, 26.02.2020.
LIPA PREDSTAVILA PROJEKT O EKONOMSKIM POLITIKAMA
"BAROMETAR KONKURENTNOSTI"
Udruga poreznih obveznika Lipa, i to izvršni direktor Zoran Low, predsjednik Davor Huić, prof.dr. Dagmar Radin, i doc.dr. Kristijan Kotarski predstavila je 25. veljače u dvorani Hrvatskog novinarskog društva novi projekt pod nazivom „Barometar konkurentnosti“. Tim se projektom želi unaprijediti način na koji se u Hrvatskoj donose odluke o ekonomskim politikama. Panel stručnjaka ocjenjivat će vladine mjere prema tome doprinose li one povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva ili ne, i to prema metodologiji Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).
„Hrvatska zaostaje za drugim usporedivim zemljama i nijedna Vlada ne bi smjela imati luksuz donositi politike koje usporavaju naše približavanje EU prosjeku. Naš cilj mora biti dostizanje 80% EU prosjeka do 2030. Ova, i svaka buduća vlada mora raditi na tome da se to ostvari, “ rekao je Davor Huić, predsjednik udruge Lipa.
S lijeva: Prof dr. Dagmar Radman, Davor Huić, Zoran Low te za govornicom doc. dr. Kristijan Kotarski
Projekt će provoditi tri stručnjaka - ekonomista i političkih ekonomista; Dagmar Radin - profesorica političke ekonomije na katedri za javne politike FPZ, Ivica Brkljača - nezavisni ekonomist te Kristijan Kotarski - profesor političke ekonomije na FPZ.
Lipin panel će analizirati i ocjenjivati Vladine politike na temelju precizne metodologije koja promatra 12 različitih područja, te će za svaki prijedlog javnih politika dati kvantitativnu ocjenu, u kojoj mjeri ta politika diže ili spušta Hrvatsku na Globalnoj ljestvici konkurentnosti. Pod lupom stručnjaka bit će Vladine mjere koje se tiču porezne politike, zapošljavanja, programi poticaja i slično.
Kao prvi u nizu projekta je prijedlog zabrane rada nedjeljom za koji je analizu napravio doc. dr. Kristijan Kotarski koji pokazuje kako bi ponovno uvođenje restrikcije rada nedjeljom negativno utjecalo na poziciju Hrvatske na Indeksu globalne konkurentnosti, na kojoj bi Hrvatska pala sa 63. na 64. mjesto.
„Zabrana rada nedjeljom bi u praksi mogla pridonijeti jačanju inozemnih ekonomija zbog „preusmjeravanja potrošnje na online platforme (većinom strane)“ te „prelijevanje dijela prometa u susjedne države“ u pograničnim područjima“, upozorava Kotarski.
Lipin panel stručnjaka protivi se uvođenju zabrane rada nedjeljom koja je već dva puta uvedena te srušena od strane Ustavnog suda. Osim toga, podatci Eurostata ukazuju na veliku važnost turizma te trgovine kao komplementarne djelatnosti za hrvatsko gospodarstvo iz kojih se vidi da je hrvatska više ovisna o trgovini od ostalih država Europske unije.
Zanimljivo je da u Hrvatskoj, usprkos suprotnom mišljenju, manji postotak posloprimaca koji rade nedjeljom u odnosu na države EU-28 te da su u s nama usporedivim državama poput Poljske i Mađarske slični zakoni ukinuti, ili pod pritiskom da se ukinu, nakon lošeg utjecaja na ekonomiju te pobune samih radnika.
ZABRANA RADA NEDJELJOM SMANJILA BI KONKURENTNOST
Zabranu rada nedjeljom , kao odluku, te što iz te odluke proizlazi analizirao je doc.dr. Kristijan Kotarski te je rekao slijedeće:
" U hrvatskom javnom prostoru zabrana rada nedjeljom pitanje je koje svakih nekoliko godina ispliva na površinu te snažno pokazuje svoj polarizirajući karakter. Zabrana rada nedjeljom izglasana je davne 2003. godine u mandatu koalicijske vlade Ivice Račana i 2008. godine u mandatu Ive Sanadera. U oba slučaja Ustavni sud srušio je zabrane nakon svega nekoliko mjeseci obrazloženjem kako zabrana rada nedjeljom ne predstavlja adekvatan oblik zaštite radničkih prava, narušava poduzetničke slobode i djeluje diskriminatorno, s obzirom na niz izglasanih izuzeća. Spomenuta tema nastavlja se periodički pojavljivati u medijima od 2017. godine pod pritiskom crkvenih udruga i sindikata, ali je pitanje zabrane kulminiralo krajem prošle godine najavom ministra gospodarstva Darka Horvata o planiranim izmjenama Zakona o trgovini. Naime, predložene izmjene išle bi u smjeru uvođenja restrikcija i dopuštenja za rad 8-12 nedjelja u godini. Ministrove najave o planiranoj analizi treba uzeti s oprezom jer Izvješće Vlade RH o provedbi plana zakonodavnih aktivnosti za 2018. godinu pokazuje da je Vlada provela procjenu učinka propisa za samo 17 od 68 planiranih zakona u toj godini. Ipak, neovisno o spomenutoj statistici i najavljenoj nepristranosti eventualne buduće analize, na ovom mjestu ukratko se analiziraju ekonomski efekti zabrane i utjecaj iste na međunarodnu konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
Opće je poznato mjesto kako je hrvatsko gospodarstvo izuzetno usmjereno na turizam i trgovinu kao komplementarnu djelatnost, a s vremenom je dotična usmjerenost postala sve izraženija. Naime, bruto dodana vrijednost (BDV) ostvarena u trgovini i srodnim sektorima kao postotak BDP-a, te udio tako stvorene sektorske BDV u ukupnoj BDV značajno nadmašuje prosjeke zabilježene u državama EU-28. Također, udio troškova plaća zaposlenika u trgovini na veliko i malo, transportu, hotelijerstvu i uslužnim djelatnostima povezanima s pripremom hrane u BDP-u za 20% je veći od prosjeka zabilježenog u državama EU-28. Hrvatsko gospodarstvo daleko više ovisi o trgovini i srodnim djelatnostima od ostatka EU, a isto bi se moglo reći i za kupovnu moć zaposlenih u sektoru i prihode opće države po osnovi poreza i doprinosa."
"Premda još nismo mogli vidjeti detaljan prijedlog nove verzije Zakona o trgovini sigurno je da će njegova primjena u najavljenom modelu od 8-12 radnih nedjelja u godini stvoriti konfuziju u očima domaćih i inozemnih potrošača te poskupjeti njegovu implementaciju i monitoring od strane nadležnih inspekcijskih službi. Naime, za očekivati je određena izuzeća koja će snalažljiviji trgovci uspjeti iskoristiti i tako prouzročiti efekt diskriminacije. Osim toga, za očekivati je problem u distribuciji tiskovina što bi moglo negativno djelovati na izdavačku djelatnost. Također, u pograničnim područjima uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, Slovenijom i Mađarskom za očekivati je prelijevanje dijela prometa u susjedne države, a ne treba zanemariti niti mogući efekt preusmjeravanja potrošnje na online platforme (većinom strane) čime se pomaže jačanju inozemnih ekonomija. U konačnici, planirana izravna strana ulaganja i poslovno širenje subjekata koji su u ovim sektorima već prisutni na hrvatskom tržištu ozbiljno je dovedeno u pitanje čak i samim najavama uvođenja eventualnih restrikcija."
Doc. dr. Kristijan Kotarski dalje kaže da u pozivanju na zabranu rada nedjeljom prenaglašava se dimenzija problema, zanemaruju se usporedbe sa stanjem u drugim članicama EU i ne uzima se dovoljno u obzir iskustvo nama usporedivih država poput Mađarske i Poljske u odnosu na Austriju i Njemačku. Podaci Eurostata pokazuju kako nedjeljom u dobnoj skupini od 15-64 godine u Hrvatskoj radi osjetno manji postotak posloprimaca u odnosu na prosjek država EU-28 (4,4% u odnosu na 12,7%) . Isto se može reći i za podatke Eurofounda iz 2015. godine koji govore da je Hrvatska bila na 15. mjestu u Europskoj uniji prema postotku zaposlenih koji su radili nedjeljom 1-4 puta mjesečno (cca. 33% zaposlenih). Nadasve je zanimljivo iskustvo Mađarske i Poljske kao usporedivih članica EU u kojima su trenutačno na čelu konzervativne vlade koje poseban naglasak stavljaju na obiteljske vrijednosti i koncept neradne nedjelje."
MAĐARSKA ODUSTALA OD NE RADA NEDJELJOM
Doc. dr. Kotarski je navodeći primjer Mađarske rekao da je Mađarska 2015. godine donijela zabranu rada nedjeljom, ali je 2016. ubrzo odustala od istog zakona ne samo pod pritiskom poslodavaca, već i ogromnog broja radnika koji su smatrali da će zabrana dovesti do pada njihovih nadnica i povećanja opterećenja tijekom preostalih radnih dana u tjednu. U Poljskoj je od 1.1.2020. postrožen Zakon koji regulira rad nedjeljom i broj radnih nedjelja prepolovljen je s 14 na 7. No, čak i prije recentnog pooštravanja Zakona istraživanje poljskog Parlamentarnog ureda za analizu iz 2019. pokazuje da je promet malih trgovaca pao za 20-30% od kada je nastupilo uvođenje restrikcija, a dio prometa se prelio prema velikim trgovačkim lancima i online platformama. Takav ishod potpuno je suprotan izvornoj intenciji zakonskih promjena koje su trebale ići u smjeru veće zaštite manjih trgovina. Značajan broj poljskih građana nezadovoljan je ovakvim promjenama i zadnje ankete iz prosinca 2019. govore da čak 36% građana podržava potpuno ukidanje zabrane rada nedjeljom dok 24% podržava ograničavanje na samo dvije neradne nedjelje mjesečno.
Zaključno, iz provedene analize vidljivo je da bi prijedlog zabrane rada nedjeljom imao negativne efekte na rast i konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Daleko konstruktivnije rješenje koje ima potencijal za uvažavanje interesa svih ključnih dionika u ovom tematskom području jest izmjena i dopuna Zakona o radu koja bi propisala minimalno povećanje plaće za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Naravno, to bi bilo potrebno učiniti u okviru temeljito provedenog socijalnog dijaloga sa sindikatima i poslodavcima u sektoru trgovine i ostalim povezanim sektorima. U trenutačnoj situaciji sve većeg nedostatka radne snage u svim sektorima, pa tako i trgovini, konkurencija i borba za radnike u uvjetima slobode najbolje će zaštiti i stvoriti bolje uvjete za same radnike, dok će prisilno zatvaranje trgovina nedjeljom izazvati značajne negativne posljedice.
Ukoliko će pak Vlada RH i dalje inzistirati na prijedlogu zabrane rada nedjeljom takav će ishod negativno utjecati na stabilnost javnih politika koje uređuju poduzetničko okruženje, na percepciju Vlade kao aktera koji promišlja dugoročno kao i na sklonost prema preuzimanju poduzetničkog rizika, kao 3 od ukupno 103 indikatora na temelju kojih se izračunava Indeks globalne konkurentnosti. Primjenom metodologije Svjetskog gospodarskog foruma Hrvatska bi na globalnoj ljestvici konkurentnosti iz 2019. pala sa 63. na 64. mjesto dok bi se u tom slučaju Filipini popeli jednu stepenicu ispred Hrvatske."
| < | veljača, 2020 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | |
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter