Marketing
OBILJEŽENA 178. GODINA POSTOJANJA MATICE HRVATSKE
PREMIJER PLENKOVIĆ:
MATICA HRVATSKA U DRAŽAVI DANAS IMA OSLONAC
Premijer RH Andrej Plenković, akademik Željko Reiner, ministrica kulture RH dr. Nina Obuljen Koržinek, Zvonko Milas šef ureda za hrvate izvan domovine, dr. Drago Prgomet predsjednik Skupštine grada Zagreba, predstavnik katoličkog Sveučilišta, predstavnik HAZU, više članova generalskog zbora na čelu s generalom Josipom Lučićem, bio je tu i izaslanik kardinala Josipa Bozanića, rektor zagrebačkog sveučilišta prof. dr. Damir Boras stigao je sa popriličnim zakašnjenjem, bili su uzvanici Matice Hrvatske, najstarije hrvatske kulturne institucije, 11. veljače kada je Matica u svojoj Palači u dvorani Jure Petričevića obilježila 178. godina od svog osnivanja.
Akademik Reiner jezgrovito je govorio o povjesti Matice hrvatske .
Pod imenom Matica Ilirska osnovana je 10. veljače 1842. godine na prijedlog grofa Janka Draškovića, političara i najstarijega člana hrvatskog narodnog preporoda.Grof Janko Drašković je prvi predsjednik Matice ilirske do 1850. a 1874., ime joj je promijenjeno u Matica hrvatska.
Dr. Tamara Jurkić Sviben na klaviru je odsvirala više glazbi poznatih autora.
Aktuelni predsjednik Matice Hrvatske dr. Stipe Botica u ovoj je prigodi Dana Matice Hrvatske sebi zadao ne baš lak zadatak, a taj je bio – iz dokumenata izvaditi i u govoru prezentirati rad i djelovanje prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana u Matici hrvatskoj. Taj govor predsjednika Matice Hrvatske dr. Botice, koji je prezentirao na dan obljetnice pred uzvanicima, objaviti ću naknadno.
Evo što je u Matici hrvatskoj 11. veljače rekao premijer RH Andrej Plenković:
„U vremenu brzih promjena i globaliziranog svijeta, čuvanje našeg nacionalnog identiteta jedno je od ključnih suvremenih izazova za hrvatski narod, u domovini i iseljeništvu.
Jer nacionalni identitet je istodobno sveukupnost naših individualnih posebnosti kao i onaj zajednički nazivnik zahvaljujući kojemu kao nacija gajimo osjećaj zajedničke pripadnosti i dijelimo istu povijesnu sudbinu.
Kao što je, uspostavom suverene Hrvatske pod vodstvom dr. Franje Tuđmana i hrabrošću hrvatskih branitelja, hrvatskom narodu vraćena sloboda i samopoštovanje, a Europa i svijet su obogaćeni novim članom međunarodne zajednice, tako čuvanjem svog hrvatskog identiteta sebe poštujemo, a druge obogaćujemo vlastitim doprinosima, stvaralaštvom, pogledima, kulturom i postignućima.
Zbog toga je uloga Matice hrvatske, kao stožerne kulturne ustanove danas možda još važnija nego u prethodnim povijesnim razdobljima.
No, kroz povijest Matice hrvatske, koja je prije samo četrdeset godina sudskom odlukom bila ukinuta, u vrijeme kada je svaki pokušaj afirmacije hrvatskog identiteta bio karakteriziran kao neprijateljska djelatnost, ukazuje nam na ovisnost kulturnih ustanova o dobrohotnosti države prema njima.Danas, Matica hrvatska u hrvatskoj državi ima snažnog i iskrenog partnera i oslonac.Od 1842. do 2020. Matica hrvatska uspješno je odgovarala izazovima vremena i sve to vrijeme zadržala je svoju društvenu ulogu.Tome uvelike pridonosi i njena prisutnost u 130 gradova Hrvatske i inozemstva, što joj omogućava osluškivanje bila hrvatskoga naroda.
Poštovani članovi Matice, vi promišljate društveni, kulturni i politički razvoj Hrvatske, a to stvaralaštvo upisujete u suvremenu hrvatsku povijest.O tome svjedoči više od sedam tisuća objavljenih knjiga te više tisuća organiziranih kulturnih manifestacija od hrvatske samostalnosti.
Više nego ikada, u dobu Interneta i sve većem utjecaju globalnih jezika, važno je jačati hrvatski jezik, kulturu i identitet.To je osobito važno raditi kroz obrazovanje i kulturu, jer jedino na taj način očuvat ćemo posebnosti našeg naroda u vremenima globalizacije.
Pritom je važno te posebnosti uspješno prenositi na našu djecu i mlade, kako bismo ih oboružali da se kao samosvjesni pojedinci, otvoreni prema drugima i ponosni na svoje nasljeđe, još bolje nose s izazovima sve umreženijeg svijeta i da mu tako mogu dati svoj doprinos i osobni pečat. U tom segmentu Matica hrvatska ima jednu od ključnih, rekao bih, predvodničku ulogu. Jer izdavačkim aktivnostima obogaćujete hrvatsku kulturu i književnost, hrvatske čitatelje osvještavate o umjetničkim postignućima hrvatskog jezika, a brinete se i o očuvanju hrvatske povijesti kroz temeljito i cjelovito pisanje.
Taj značajan doprinos vidi se kroz biblioteku „Stoljeća hrvatske književnosti“ i objavom četiri od sedam svezaka izdavačkog projekta Povijest Hrvata.
Posebno pohvaljujem vaše urednike i autore, odnosno sve one koji daju doprinos listu za kulturu „Vijenac“, te časopisima „Kolo“ i „Hrvatska revija“ – svjetlom simbolu suradnje domovinske i iseljene Hrvatske – te drugim projektima, jer promišljaju suvremenu hrvatsku političku misao i idejno potiču opći razvoj hrvatskog jezika i kulture kao živog organizma.
Knjige, časopisi, kulturna događanja i znanstveni skupovi koje Matica hrvatska organizira, intelektualna su i znanstvena podloga zajedničkom cilju jačanja hrvatskog jezika, kulture i identiteta.
Objavljene knjige, časopisi, digitalizirana kulturna baština i filmovi koje kao Vlada potičemo, medij su koji nadilazi povijest i koji će pronositi hrvatske posebnosti i u budućnosti.
I na taj će način pridonijeti očuvanju hrvatske povijesti i osnažiti osjećaj pripadnosti hrvatskom narodu i privrženost domovini kod svih generacija, osobito kod mladih.
A u globalnoj utakmici koju sve današnje nacije igraju, učvršćen i bogat identitet velika je komparativna prednost i utoliko je vaša izdavačka djelatnost ključna za budućnost Hrvatske. Zato smo u protekle tri godine kao Vlada RH svesrdno podržali rad Matice hrvatske s gotovo 19 milijuna kuna, za redovan rad te financiranje časopisa, izdavanje i otkup knjiga.
Smatramo da je potrebno što većem broju naših sugrađana približiti društveno korisno djelovanje svih kulturno-umjetničkih ustanova – poput Matice hrvatske i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti –koje zajedno doprinose očuvanju i jačanju hrvatskog umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva. Važno je također da ste svoje djelovanje prilagodili digitalnom dobu i približili se novim generacijama korištenjem suvremenih medija, osobito društvenih mreža i internetskih video-kanala.
Tom cilju doprinosi i objava knjiga u elektroničkom obliku te digitalizacija izdanja časopisa, što posebno pohvaljujem.
Pozdravljam i veće uključivanje mlađe generacije u aktivnosti Matice hrvatske – mladih likovnih i glazbenih umjetnika, studenata i drugih, koji već u ranoj fazi preuzimaju odgovornost za kulturni i znanstveni razvoj Hrvatske.
Matica hrvatska nezamjenjiv je društveni čimbenik, koji jača i gradi koheziju hrvatskoga društva, u domovini i iseljeništvu.
Kreativan, proaktivan i znanstven pristup, Matici je omogućio prilagodbu intelektualnim i drugim izazovima svakog vremenskog razdoblja, a cilj je bio i ostao uvijek isti – izgradnja i učvršćenje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta.
U programskom djelovanju i aktivnostima imat ćete i dalje podršku Vlade"- rekao je premijer Plenković U Matici Hrvatskoj 11. veljače.
Post je objavljen 12.02.2020. u 15:16 sati.