ISKONSKI PAG

četvrtak, 23.08.2018.

HRVATSKI SE BARJAK VIJE NA PAŠKOJ STINI

Ovogodišnja proslava Vele Gospe počela ja sa podizanjem Hrvatskog barjaka na brdu zvanom «Gradac», kojeg su u suradnji sa gradom Pagom podigli članovi UHVDR-a grada Paga. Zašto bi se Hrvatski barjak vijao samo nad opjevanoj omiškoj stini?
Grad Pag ima «gornje i donje berdo» i bilo je krajnje vrijeme da se jedno od njih obilježili Hrvatskom trobojnicom.

U slikovnom rječniku na blogu sam 28. 02. 2017. napisao tekst o bandiri i vrijedilo bi mu se vratiti nakon ovog poduhvata spomenutih inicijatora, kako bismo još jednom došli do toga što nama Pažanima znači Hrvatska bandira.

Ne bih bio miran da si nisam dao truda da odem hodočastiti ovom sve hrvatskom znamenu. Nije to nimalo laki poduhvat po ovom vremenu. Bez dobre opreme i tekućine, svakako i obuće, bilo bi dobro imati «kirice», jako bi bilo teško doći do mjesta gdje je bandira postavljena.

Neću sada pametovati, ali mislim da će je trebati dodatno zaštiti, jer po onim zimskim burama neće moći izdržati samo sa ova četiri vijka. Siguran sam da ovi dečki to znaju i da će prije zimskih bura to i odraditi.

Za kraj ću samo malo izmijeniti popularne stihove Pere Picukarića:

Tukle su nas bure, nevere od rata
Al' slomile nisu bandiru od Hrvata.

utorak, 21.08.2018.

ZAŠTITA SPOMENIKA KULTURE

Više puta sam pisao kako zaštiti i tko je uopće dužan štititi spomenike kulture kojih na području našeg grada imamo i više od onoga što znamo i što je vidljivo.
Imamo Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji u Članku 1. govori da se ovim Zakonom uređuju vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, mjere zaštite i očuvanje kulturnih dobara, obavljanje poslova zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, financiranje i očuvanje kulturnih dobara, kao i druga pitanja u svezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara.

Nema medija koji ovih nekoliko dana nije izvještavao o senzacionalnom otkriću ronilaca iz Diving centra «Foka» u podmorju Paga, ispred Šimuna tražeći ugore i hlapove naletjeli na potonuli brod pun amfora, koji datira od prvog stoljeća prije Krista. Ronioci su otišli po GPS kako bi označili mjesto pronalaska i odmah o svemu izvijestili policiju i konzervatore.
To je prvi čin kojeg bi svaki ronilac trebao poduzeti kada naiđe na ovakvo nalazište. Ronioci su postupali izuzetno korektno i poduzeli sve da se lokalitet odmah označi i sačuva od krađa.

Izvor fotografija nalazišta amfora: Božidar Vukičević/CROPIX

Ovaj nalaz potvrđuje kako je otok Pag prvorazredna ronilačka destinacija, puna arheoloških nalazišta gdje uz spomenute Šimune, tu su još Caska, uvala sv. Nikole u Pagu, Maun, Brušnjak, Lukar, nalazi u pod Velebitskom kanalu, kako navode ronioci koji se nadaju da će se urediti prezentacijski centar i arheološki park prema uzoru koji u svijetu već postoje.

Ovim otkrićem najviše je dobio turizam – ronilački turizam koji sve više uzima maha uzduž cijele naše obale.
U takvom arheološkom parku moguće je ronjenje isključivo uz pratnju voditelja ovlaštenog ronilačkog centra. Na ovoj razini organizacije ronjenja, svaki se uron posebno plača.

U članku 5. istog zakona nabrojene su odredbe svrhe zaštite kulturnih dobara. Ja nemam namjeru citirati sve podstavke ovog članka osim jednog koji glasi:
- zaštita i očuvanje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju, te prenošenje kulturnih dobara budućim naraštajima.

Budućim naraštajima?! Što mi to u Pagu ostavljamo budućim naraštajima? Jako malo, a i ono što imamo niti znamo, niti želimo sačuvati, niti po Zakonu koji u 127. Članaka jasno govori i o pravima ali i o obvezama vlasnika spomeničke baštine.

Ove sam dane malo obišao paške spomenike kulture od Starog grada, do crkvice Sv. Marije Magdalene u Bošani, Sv. Jadre, pa u konačnici i ne tako davno postavljen spomenik 15. meridijanu i ne mogu vjerovati u kojem se stanju isti nalaze. Naišao sam na mnoge turiste koji su se zaustavljali, fotografirali i čudili se isto kao i ja ovoj nebrizi. Pokušao sam jednom mladom bračnom paru iz Italije od kojih supruga vuče hrvatske-istarske korijene pa razumije hrvatski, objasniti zašto su ti spomenici pušteni nebrizi. Nisam siguran da sam bio vjerodostojan, niti da su oni uspjeli razumjeti o čemu govorim.

Svjestan sam toga da će mi se opet imputirati da nekoga prozivam, jer da je to jedino što znam. Proučivši citirani Zakon to je obveza svakoga tko se pronalazi u budućim naraštajima. Međutim, mi u ovoj Lijepoj našoj iz dana u dan pokazujemo koliko poštujemo zakone i koliko nam je do njih stalo. Mi zakone znamo samo onda kada se osobno tiće nas samih, u svim drugim situacijama je to ono naše klasično paško: - ca mene briga!
I tako psi laju, a karavane (turista) prolaze.

četvrtak, 16.08.2018.

OD SUNCA SJAJNIJA

Od sunca sjajnija, od zvijezda krasnija, nebeski cvijet,
Bez grijeha začeta, Djevice presveta, slavi te svijet.

Pažani, njihovi gosti i mnogi hodočasnici sa otoka i dalje, još jednom su obilježili blagdan Velike Gospe.

Procesijom iz Starog grada, uz marijanske pjesme i moljenje krunice uz brojne vjernike, sudjelovao je crkveni zbor, članice i članovi KUD-a «Družina» u paškoj narodnoj nošnji, članovi DVD-a Pag i njihovih gostiju, ove godine po prvi puta i članovi hrvatske Policije na čelu sa Glavnim ravnateljem gospodinom Nikolom Milinom i njihovim ministrom Davorom Božinovićem, saborskim zastupnikom Marijanom Kustićem.

Vrijedni članovi DVD-a Pag sa svojim vozilom dočekuju procesiju na pola puta uz okrijepu što je izuzetno značajno za mnoge hodočasnike.

Procesiju s čudotvornim kipom Majke Božje na vratima Zborne crkve dočekao je mons. Jure Bogdan, Vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj koji je i predvodio misno slavlje.

Pažani svoju temeljnu crkvu nazivaju «Vela crikva» i pored svoje veličine, bila je pretijesna da primi sve hodočasnike koji su htjeli učestvovati u svetoj misi. Mnogi su na «pijaci» učestvovali u ovom veličanstvenom činu.

Pored navedenih visokih gostiju, misno slavlje uveličali su i gradonačelnik Paga, Ante Fabijanić i predsjednik Gradskog vijeća, Domagoj Vičević.

Svečano misno slavlje predvodio je crkveni zbor uz pomoć Policijske klape «sv.Mihovil», što je dalo dimenziju više ovom slavlju.

U propovijedi, biskup Bogdan je naglasio da svetkovina Uznesenja blažene Djevice Marije ne govori samo o cilju, nego govori o putu koji trebamo prijeći, da bi smo znali što je na tom putu Bogu vrijedno. Posebno se osvrnuo na ulozi žene i majke u obitelji,a li i u društvu.

Na kraju misnog slavlja domaći župnik don. Gašpar Dodić svesrdno je zahvalio mons. Bogdanu što nas je počastio uveličavši ovo slavlje, zahvalio je svim vjernicima koji su sudjelovali u veličanstvenoj procesiji, našem crkvenom zboru i klapi «sv. Mihovil» koji su dodatno dali ton više cijeloj ovoj svečanosti.

Kao trajnu uspomenu župnik don. Gašpar Dodić, darovao je biskupu Juri Bogdanu sliku koja bi ga trebala podsjećati na ovaj današnji dan.

Na kraju misnog slavlja prije zazivanja Božjeg blagoslova, mons. Jure Bogdan vidno uzbuđen još jednom se obratio svima nazočnima kazavši:- da već neko vrijeme odgađa posjet ovom gradu radi svojih obveza kojih ima, ali da se danas uvjerio u svu snagu katoličke odanosti i svih onih paških sinova koji su obilježili svoje djelovanje u Papinskom hrvatskom Zavodu sv. Jeronima u Rimu u kojem je on vršio službu rektora.

Nakon svete mise, usljedilo je narodno slavlje na središnjeg gradskom trgu uz klapu «Intrade».

srijeda, 08.08.2018.

9. IZLOŽBA «ĆUTIN OTOK SVOJ» - Pag; 7. kolovoza 2018.

Sinoć je u Kneževom dvoru u Pagu otvorena 9. izložba «Ćutin otok svoj» vrijednih foto amatera Foto kluba Pag.

Foto Klub Pag, devetu godinu za redom sastavni je dio Paškog kulturnog ljeta, gdje su još jednom građanima grada Paga i njihovim gostima ponudili izložbu fotografija svojih članova.
Uz nekoliko prigodnih rečenica, izložbu je otvorio Predsjednik Kluba, gospodin Elvis Šmit. Zahvalio je svima koji su učestvovali u ovoj izložbi, naglasivši kako autori svojim uradcima slave ljepotu i raznolikost otoka Paga.

Na ovogodišnjoj izložbi prisutno je 23 autora sa 74. fotografije.

Kao što sam napisao u jednom od prethodnih postova kako Pažani selekcioniraju koje će kulturne priredbe posjetiti, osjetilo se to i sinoć na otvaranju izložbe paških foto amatera uz slabu nazočnost posjetitelja. Siguran sam da to neće poljuljati foto amatere da dalje nastave sa svojim aktivnostima, prkoseći svima onima koji samo verbalno na šanku «Valentina» donose svoje sudove ne samo o njihovom stvaralaštvu.

Nakon izložbe članovi su održali redovnu izbornu skupštinu na kojoj je dosadašnje vodstvo Foto kluba potvrđeno i za sljedeći mandat.
Predsjednik Kluba gospodin Elvis Šmit predstavio je članovima zadatke za sljedeći mandat, a tu je prvenstveno obilježavanje deset godina djelovanja Foto kluba Pag, uz razne aktivnosti članstva.

Organizator izložbe je Grad Pag uz svekoliku pomoć Turističke zajednice Grada Paga. Izložbu se može razgledati do 13. kolovoza od 20,30 do 23,00 sati.

nedjelja, 05.08.2018.

DA SE NE ZABORAVI - FUNTANA

Javlja mi se prijatelj iz Novaje kako im je komunalno društvo poslalo dopis o redukciji vode zbog povećane potrošnje koja premašuje mogućnosti dotoka vode na otok i da su primorani uvest 1.stupanj redukcije.
Čitan daje ca taj 1.stupanj zabranjuje:
1.zalijevanje zelenih površina kako javnih tako i privatnih,
2.punjenje lokvi za napoj životinja,
3.punjenje bazena,
4.pranje ulica, dvorišta i automobila.

Upamet mi je došla beseda funtana. Di su sve one naše lipe paške funtane. Ki se još sića ili ih se siti.

Fontana (tal., prema – lat. Fons, genitiv fontis: izvor), evo od kuda dolazi beseda naših funtana. Pronalazim podatke za funtanu da je to građevina ucinjena namjenski kako bi voda za pit bila svima na dohvat ruke ili kao ukras gradskih površina.

U ne tako dalekoj prošlosti, svako lito Pažane je dovodilo do ludila radi vode. Voda je vridila kao i lik. Pred funtanom na pijacu i na «cimitar» (ispred Šimićeve kuće), cekala se fila sa ciglima za vodu. A, koliko su tek cobani imali problema kako bi ovce, to blago ko je život značilo, uspilo preživit bez vode. Kako se svaka lokva cuvala ka i oci u glavi. I sam mogu tome svidocit.

Mi u gradu imamo funtanu koja bi tribala služit kao ukras grada, funtana kroz koju tece voda kao simbol života. Funtana ka je namjeski sagrajena. Ca mi to imamo od te funtane? Na ca lići ta funtana.? Koliko to vrimena triba da se otkloni kvar, ako se ca pokvarilo na toj funtani. Ki je odgovoran za ovu nebrigu.

Hvala Bogu grad Pag ima vode da se ne tribaju uvoditi mjere redukcije kao u Novaju. Mnogi gradovi se diciju svojin funtanama, a da li se mi u Pag možemo dicit svojon funtanom?

Koliko bi se slika sviton odaslalo da je ta funtana kako triba. Judi se zaustavjaju i slikivaju prid takvim spomenicima, hitaju kovanice šoldov za sriću. Sada se slikivaju sa Fuadovim sladoledima u rukama. Da daje ne nabrajam za ca sve ta funatana služi.

Moja je ostala mladost,
Na tvojoj rivi
Kad su me odnijele lađe
U svijet bez nade

Sjećanja na sretna ljeta
U meni žive
K tebi sad ono me nosi
Najdraži grade

Sviraj mi, sviraj
Sviraj mi pjesme stare
Još jednom želim ja
Da slušam njih

Vrati mi, vrati
Vrati mi sretne dane
U meni još i sad
Njihov je sjaj

Fontane tvoje sunčane
Srce su moje pojile
Svjetlošću kojom ti vječito sjaš

<	kolovoz, 2018					>
P	U	S	Č	P	S	N
		1	2	3	4	5
6	7	8	9	10	11	12
13	14	15	16	17	18	19
20	21	22	23	24	25	26
27	28	29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE