Od sunca sjajnija, od zvijezda krasnija, nebeski cvijet,
Bez grijeha začeta, Djevice presveta, slavi te svijet.
Pažani, njihovi gosti i mnogi hodočasnici sa otoka i dalje, još jednom su obilježili blagdan Velike Gospe.
Procesijom iz Starog grada, uz marijanske pjesme i moljenje krunice uz brojne vjernike, sudjelovao je crkveni zbor, članice i članovi KUD-a «Družina» u paškoj narodnoj nošnji, članovi DVD-a Pag i njihovih gostiju, ove godine po prvi puta i članovi hrvatske Policije na čelu sa Glavnim ravnateljem gospodinom Nikolom Milinom i njihovim ministrom Davorom Božinovićem, saborskim zastupnikom Marijanom Kustićem.
Vrijedni članovi DVD-a Pag sa svojim vozilom dočekuju procesiju na pola puta uz okrijepu što je izuzetno značajno za mnoge hodočasnike.
Procesiju s čudotvornim kipom Majke Božje na vratima Zborne crkve dočekao je mons. Jure Bogdan, Vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj koji je i predvodio misno slavlje.
Pažani svoju temeljnu crkvu nazivaju «Vela crikva» i pored svoje veličine, bila je pretijesna da primi sve hodočasnike koji su htjeli učestvovati u svetoj misi. Mnogi su na «pijaci» učestvovali u ovom veličanstvenom činu.
Pored navedenih visokih gostiju, misno slavlje uveličali su i gradonačelnik Paga, Ante Fabijanić i predsjednik Gradskog vijeća, Domagoj Vičević.
Svečano misno slavlje predvodio je crkveni zbor uz pomoć Policijske klape «sv.Mihovil», što je dalo dimenziju više ovom slavlju.
U propovijedi, biskup Bogdan je naglasio da svetkovina Uznesenja blažene Djevice Marije ne govori samo o cilju, nego govori o putu koji trebamo prijeći, da bi smo znali što je na tom putu Bogu vrijedno. Posebno se osvrnuo na ulozi žene i majke u obitelji,a li i u društvu.
Na kraju misnog slavlja domaći župnik don. Gašpar Dodić svesrdno je zahvalio mons. Bogdanu što nas je počastio uveličavši ovo slavlje, zahvalio je svim vjernicima koji su sudjelovali u veličanstvenoj procesiji, našem crkvenom zboru i klapi «sv. Mihovil» koji su dodatno dali ton više cijeloj ovoj svečanosti.
Kao trajnu uspomenu župnik don. Gašpar Dodić, darovao je biskupu Juri Bogdanu sliku koja bi ga trebala podsjećati na ovaj današnji dan.
Na kraju misnog slavlja prije zazivanja Božjeg blagoslova, mons. Jure Bogdan vidno uzbuđen još jednom se obratio svima nazočnima kazavši:- da već neko vrijeme odgađa posjet ovom gradu radi svojih obveza kojih ima, ali da se danas uvjerio u svu snagu katoličke odanosti i svih onih paških sinova koji su obilježili svoje djelovanje u Papinskom hrvatskom Zavodu sv. Jeronima u Rimu u kojem je on vršio službu rektora.
Nakon svete mise, usljedilo je narodno slavlje na središnjeg gradskom trgu uz klapu «Intrade».
< | kolovoz, 2018 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE