ISKONSKI PAG

ponedjeljak, 24.09.2018.

FOTOGRAFIJA U FOKUSU EUROPSKE GODINE KULTURNE BAŠTINE





Ovo ljeto sam svjedočio neumornom radu paških foto amatera koji revno bilježe svaki kulturni događaj u gradu Pagu, promovirajući svoj grad kroz objektive svojih foto aparata, dajući tako svoj veliki obol da grad Pag ostane zabilježen u vremenu koje će buduće generacije znati još bolje vrednovati.


Ova je godina proglašena Europskom godinom kulturne baštine koja omogućuje da bolje razumijemo prošlost te da na taj način stvaramo čvrsto polazište za zajedničku budućnost.
Fotografska kulturna baština zauzima posebno mjesto u cijelom ovom projektu.
Ovo me potaklo da pronađen koliko je foto-kulturna baština sačuvana u gradu Pagu. Takva baština u gradu Pagu ne postoji. Sve fotografije koje se koriste kao javno dobro, su po privatnim zbirkama i obiteljskim albumima i nešto malo građe koja se može pronaći u povijesnim institucijama Republike Hrvatske.

Grad Pag nije zabilježio fotografe koji su stvarali i bilježili povijesne promjene grada, događaje koji su od značaja za grad, bilo društvene i duhovne naravi.
Bilo bi se vrijedno sjetiti nekih imena koji su stvarali i bilježili promjene u gradu Pagu u posljednjem stoljeću svojim foto aparatima. Oni koji su se bavili analognom fotografijom.
Tomaso Burato (Dubrovnik, 27.31840 – Zadar, 17.1.1910.) hrvatski fotograf koji je snimao portrete, ai i kulturnopovijesne spomenike, vedute i krajolike. Njegov rad je zabilježen i na Pagu, a najčešće viđena fotografija je njegov portret Pažanina u tradicionalnoj paškoj nošnji. Vjerujem da bi se po obiteljskim albumima moglo naći još koji od njegovih uradaka sa Paga.

Gjuro Szabo (Novska, 3.02.1875. – Zagreb, 2.05.1943), konzervator, pisac o povijesti i umjetnosti, boraveći u Pagu sa zadatkom da obavi popis kulturne baštine grada Paga i otoka, zabilježio je nekoliko fotografija Paga kao vrijedan dokument Paga u to doba. U svom opisu žali da su mu se prilikom razvijanja nekoliko negativa uništilo.


Ivan Nino Stella prvi službeni fotograf na Pagu čiji opus fotografija zaslužuje da se tom istinskom fotografskom umjetniku u Pagu posveti veča pozornost.
U Pagu se najviše koriste njegove fotografije zime iz 1929. godine.


Ante Palčić u posljeratnom Pagu fotograf koji je obilježio Pag fotografskim uradcima, najviše portretima i obiteljskim fotografijama, te bilježeći događje vezane za grad Pag.


Srećko Prelovac (Idrija-Slovenija, 1926. – Zagreb, 1988.). Na blogu sam 2.05.016. napisao post o gospodinu Prelovcu, koji se može pročitati. Još uvijek najveći opus fotografija za paške "kartoline" su djelo Srećka Prelovca.


Damir Fabijanić (Zagreb, 1955.) jedan od najpoznatijih hrvatskih umjetničkih fotografa kojem je arhitektura, detalji arhitekture njegova specjalnost, iako kao i svi fotografi slika vedute, portrete i krajolike. Njegov projekt "Paška čipka" (1995.) trajno je obilježila grad Pag. Kao paški sin Damir je zabilježio Pag sa svim njegovim najprepoznatljivijim motivima.


Dobrila Balić profesorica matematike i fizike na Osnovnoj školi "Juraj Dalmatinac" u Pagu je voditelj foto-sekcije, koja je odgojila mnoge foto amatere, koji su neki od njih nastavili se baviti fotografijom, neki su to pustili zaboravu. Profesorica Balić je uradila niz fotografija škole i zbivanja uz školu, te samog grada Paga. Vjerujem da je dio materijala sačuvan u školi, ostatk se nalazi u njenoj arhivi.


Profesorica snima svojeg učenika u akciji.

Učenik portretira svoju profesoricu.

Ivo Palčić (Pag, 1954.) još iz osnovno školskih dana bavi se fotografijom u foto sekciji u Pagu. Zatim kao mladi student novinarstva svojem budućem zvanju uvodi novi pogled na fotografiju, tzv. novinarsku fotografiju. Pišući za razne tiskovine, ponajviše za Večernji list njemu fotografija služi da upotpuni tekst, da vjerodostojno dočara svoj novinski tekst. Veliko novinarsko pero Novog Lista Mišo Cvijanović je kazao: "Novinska fotografija i novinski tekst jesu vilini konjici, žive tek jedan jedini dan, ali i takvi oni ponajbolji, autentično pišu povijest."
I sam sam djelomično u u samim počecima tog njegovog rada,u svom foto laboratoriju razvio mnoge fotografije koje su bile objavljene u medijima za koje je pisao. Posjeduje zbirku fotografija Paga koja zaslužuje da ugleda svjetlo dana.

Branimir Maričević (Pag, 1961.), teško je pisati o sebi i svom stvaralaštvu u fotografskom izričaju. Jedan sam od učenika prof. Dobrile Balić koja mi je dala prva znanja fotografiranja. Jako puno sam radio za arhiv škole, da li je nešto sačuvano od tih uradaka trebalo bi provjeriti u osnovnoj školi. Za svoj rad me nastavničko vijeće nagradilo. Nakon okončanja osnovne škole posjedovao sam svoj foto laboratorij u kojem su nastale mnoge fotografije koje danas svjedoče o povijesti grada Paga.


Ante Škoda (Pag, 1958.), posjeduje svoju foto radnju od 1988. godine pa do danas bavi se fotografijom, pretežno portretima, bilježi događaje koje su obilježile to vrijeme.

U Pagu je pred devet godina osnovan Foto klub Pag koji uspješno djeluje. Foto klub okuplja fotografe amatere sa cijelog otoka koji revno bilježe sve događaje na otoku. Foto klub Pag je jedna druga tema o kojoj sam u više postova na ovom blogu pisao. Član sam Foto kluba Pag nastojeći svojim djelovanjem dati puni doprinos da fotografija dobije drugačiji status u gradu Pagu.

Ovaj post neka bude poticaj kako bismo se više bavili kulturnom baštinom koja se zove "foto-baština" i koja mora uzeti svoje mjesto u povijesti grada Paga, jer sve sačuvane fotografije za koje se znaju autori su neprocjenjivo bogastvo grada Paga.


24.09.2018. u 11:07 • 0 KomentaraPrint#

petak, 21.09.2018.

VODIČ ZA PREHRANU DJECE I MLADIH SPORTAŠA





Zajednica sportova Primorsko goranske županije drugu godinu za redom organizira "Tjedan sportskog usavršavanja".


18.09.2018. u predavaoni Ekonomskog fakulteta u Rijeci, predstavljen je "VODIČ ZA PREHRANU DJECE I MLADIH SPORTAŠA" autora: Branimira Maričevića, sportski fizioterapeut, mr.sc. Nevena Martinovića, dr.med.-sportsko-ronilački liječnik, dr.sc. Mihaele Dujmović, dip.ing-nutricionist, i mr.sc. Danijele Lenac, dip.ing.-nutricionist.


Nazočne je u ime Zajednice sportova PGŽ pozdravio tajnik Darko Ivošević koji je i najavio Vodič kao novi poduhvat u edukaciji svih čimbenika u sportu.

Vodič je u prvom redu namijenjen sportskim trenerima, roditeljima mladih sportaša i onima kojima je namjenjen, mladim sportašima.

21.09.2018. u 12:13 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 11.09.2018.

BABLJE LJETO





Vjerujem da će se mnogi složiti sa mnom da je prvi dio jeseni, u meteorološkom smislu, jedno od najugodnijih dijelova godine.


Zadnje dane svjedočimo da temperature zraka rastu i do onih ljetnih 30 stupnjeva Celzijusovih. More je ugodno za kupanje, i njegova temperatura doseže do 24. stupnjeva Celzijusovih. Plaže nisu popunjene kao u srcu ljeta, ali ova današnja popunjenost glavne gradske plaže, svjedoči da je ljeto još uvijek ovdje.

Ako se budemo držali one stare izreke: «Kakvo vrijeme na Malu Gospu nastane, takvo rado još dva mjeseca ostane», onda paški turisti ne moraju brinuti da li će se naredne dane moći kupati.

Ne bilježi se tako često da razdoblje izrazitog toplog i pretežno sunčanog vremena dugo traje kao što to imamo ovo ljeto.

Kako i od kuda je došao pojam babljeg ljeta? Ima nekoliko objašnjenja od kuda dolazi pojam babljeg ljeta. Najčešće se uzima češki izraz «babi leti» koji u češkom jeziku označava niti paučine koje lebde zrakom u ranim jesenskim danima. Ta paučina Čehe je podsjećala na sijedu kosu njihovih baka pa su taj period nazvali babljim ljetom. Taj pojam se koristi u većem dijelu Europe.

U «Velikoj sovjetskoj enciklopediji» to razdoblje je objašnjeno «kada starice na suncu još mogu zagrijati svoje kosti.»

I danas u našoj «Lokunji» naišao sam na starije goste koji griju i liječe svoje kosti u paškom blatu i predivnom suncu, bez dodatnih gužvi.

Pag još uvijek odiše ljetno što je jako dobro za svih. Još uvijek se vide registarske oznake na automobilima iz raznih Europskih država.

Stoga tople dane pred nama valja iskoristiti na najbolji mogući način jer ovu blagodat rijetko tko u Europi posjeduje.

11.09.2018. u 19:16 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 09.09.2018.

MALA GOSPE – PAG; 8. rujna 2018.





Misno slavlje na Blagdan Male Gospe u paškoj Veloj crikvi predvodio je domaći sin mr. don. Dario Tičić. Don Dario misu je započeo sa pitanjem:
Danas se moramo zapitati, što mi to slavimo na Blagdan Male Gospe?


Malu Gospu uvijek slavimo 8. rujna, a blagdan se zove tim imenom budući da se slavi «mala Marija», ili spomendan Marijina rođenja, za razliku od Velike Gospe, kada slavimo blagdan njenog uznesenja na nebo. Danas slavimo Marijin rođendan.

Ima trenutaka u životu kada muškarci plaču bez da skrivaju suze. Više je razloga zašto se to dešava. Novinar Mićo Dušanović nakon što je Goran Ivanišević osvojio Wimbledon ustvrdio u televizijskom prijenosu: plačite, ne stidite se i ne skrivajte suze. Tako je i «predika» don. Daria izazvala suze i uzdahe, ne samo mene. Tako snažnu i punu slika prediku nisam davno čuo u Veloj crikvi.

Pažani sa istim žarom slave ovaj blagdan kao i blagdan Vele Gospe, procesijom vračajući Gospin kip u svetištu u Starom gradu gdje kip obitava u velebnom oltaru najsačuvanije romaničke crkve na našim prostorima.


Tako su danas Pažani i njihovi gosti dopratili Gospu u svom obitavalištu. Procesiju i misno slavlje u Starom gradu predvodio je Božidar Cindori župnik Župe Blaženog Alojza Stepinca iz Svete Nedjelje sa župnim zborom.





Još jedan detalj ovogodišnje Male Gospe je izuzetno značajan za mene, poradi toga što sam čekao 43. godine kako bih mogao učiniti još jedan snimak ulaska Majke Božje u svoje svetište u Starom gradu. Pučko slavlje nastavljeno je nakon mise u klaustru bivšeg franjevačkog samostana.


Hrvatski pjesnici ispisali su najbolje stihove Majci Božjoj, pa je tako i Vladimir Nazor pjesmom pokazao štovanje Maloj Gospi, napisavši pohvalu majci Kristovoj:

Oh kako c'jela priroda sad moli
I slatko bruji zvon «Ave Maria!»
«Ave Maria!» Kad svi tužni mole,
Klicao,čemu ne bih i ja tako?
Ta r'ječ amanet svih nesretnika,
A ja sam možda više od svih plakao.
Ja upravo ne znam što ta r'ječ mi nosi,
Al ona dušu sve mi slađe njija:
I koljeno je prignulo sve moje,
I uzdisaj je moj: Ave Maria!

09.09.2018. u 13:59 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 03.09.2018.

50 GODINA OD POLASKA U PRVI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE





Polazak u školu jedan je od najvažnijih trenutaka u životu svakog djeteta ali isto tako i njihovih roditelja.
Prije točno pola stoljeća u prvi razred školske godine 1968/69 upisano je 35 prvašića koji su na ponos svojih roditelja zabilježeni na stepenicama škole.


Učiteljica Marija Buljeta dobila je novu generaciju učenika i sa nama je opet u prvom razredu uvodeći nas u nepoznanicu koje se zove «škola».

Lijepo je kada i nakon pola stoljeća sretneš svoju razrednicu u relativno dobrom zdravlju i kada sa njom možeš evocirati svoje školske početke, kao ja ovo ljeto.

Na žalost dvojice od upisanih učenika više nema među nama. Njihov ovozemaljski život je okončan ali sam siguran da je spomen na njih ostao u srcima i mislima svih nas koji smo još uvijek živi. Mate Mladen Tičić i Sonja Kurilić su oni koji su nas prerano napustili.

Paški mediji su izvjestili da su u ovoj školskoj godini, u Osnovnoj školi Juraj Dalmatinac u prvi razred krenula 23 prvašića.
To je 12 manje od spomenute generacije, ali i garancija da će se za pola stoljeća netko i od njih sjetiti dana kada su krenuli u osnovnu školu.

03.09.2018. u 23:11 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 02.09.2018.

PROMJENA INTERIJERA U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU U GRADU PAGU





Otići iz grada Paga, a ne ponijeti sa sobom paški «Baškotin», delicija koja se od 1700. godine proizvodi u benediktinskom samostanu Sv. Margarite, osjećao bih se zakinut za proizvod koji nosi i oznaku «Izvorno hrvatsko» i «Hrvatski otočni proizvod».


Dio samostana u kojem se mogu kupiti baškotini je prvi susret sa samostanom. Ulazeći u taj prostor prvo što upada u oči su velika vrata kroz koja se ulazi u unutrašnjost samostana, zvono sa kojim se poziva časna sestra i na kraju prozor preko kojeg možete stupiti u kontakt sa časnom sestrom.

Posebnost tog prozora je u tome što se njegovo nadgrađe (bubanj) okreće za 360 stupnjeva i preko njega časne isporučuju svoje baškotine. I ne samo baškotine.

Pripremajući se za svoj veliki jubilej 700. Obljetnicu osnutka benediktinskog samostana u gradu Pagu, koludrice spremaju velike promjene u svom samostanu. Između ostalog izmijenile su izgled interijera koji se desetljećima, moguće i više nije mijenjao, a svim Pažanima i njihovim gostima toliko se urezao u srca i misli.

Nova staklena stijena, ulazna vrata koja vode u unutrašnjost samostana, dobile su i svoj metalni dio, koji prema stilu karaktera daje dašak prepoznatljivosti samostana.

Nadam se da će ovaj moderniji dizajn osvojiti i srca klasičara, koji u načelu ne vole promjene poglavito unutar ovako vrijednog spomenika kulture i vjere.

02.09.2018. u 13:25 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< rujan, 2018 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Prosinac 2018 (2)
Studeni 2018 (5)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (6)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (10)
Lipanj 2018 (6)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (7)
Veljača 2018 (6)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (5)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (7)
Rujan 2015 (3)
Kolovoz 2015 (5)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (7)
Svibanj 2015 (3)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (5)
Siječanj 2015 (7)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA - kanonik