ISKONSKI PAG

ponedjeljak, 24.09.2018.

FOTOGRAFIJA U FOKUSU EUROPSKE GODINE KULTURNE BAŠTINE





Ovo ljeto sam svjedočio neumornom radu paških foto amatera koji revno bilježe svaki kulturni događaj u gradu Pagu, promovirajući svoj grad kroz objektive svojih foto aparata, dajući tako svoj veliki obol da grad Pag ostane zabilježen u vremenu koje će buduće generacije znati još bolje vrednovati.


Ova je godina proglašena Europskom godinom kulturne baštine koja omogućuje da bolje razumijemo prošlost te da na taj način stvaramo čvrsto polazište za zajedničku budućnost.
Fotografska kulturna baština zauzima posebno mjesto u cijelom ovom projektu.
Ovo me potaklo da pronađen koliko je foto-kulturna baština sačuvana u gradu Pagu. Takva baština u gradu Pagu ne postoji. Sve fotografije koje se koriste kao javno dobro, su po privatnim zbirkama i obiteljskim albumima i nešto malo građe koja se može pronaći u povijesnim institucijama Republike Hrvatske.

Grad Pag nije zabilježio fotografe koji su stvarali i bilježili povijesne promjene grada, događaje koji su od značaja za grad, bilo društvene i duhovne naravi.
Bilo bi se vrijedno sjetiti nekih imena koji su stvarali i bilježili promjene u gradu Pagu u posljednjem stoljeću svojim foto aparatima. Oni koji su se bavili analognom fotografijom.
Tomaso Burato (Dubrovnik, 27.31840 – Zadar, 17.1.1910.) hrvatski fotograf koji je snimao portrete, ai i kulturnopovijesne spomenike, vedute i krajolike. Njegov rad je zabilježen i na Pagu, a najčešće viđena fotografija je njegov portret Pažanina u tradicionalnoj paškoj nošnji. Vjerujem da bi se po obiteljskim albumima moglo naći još koji od njegovih uradaka sa Paga.

Gjuro Szabo (Novska, 3.02.1875. – Zagreb, 2.05.1943), konzervator, pisac o povijesti i umjetnosti, boraveći u Pagu sa zadatkom da obavi popis kulturne baštine grada Paga i otoka, zabilježio je nekoliko fotografija Paga kao vrijedan dokument Paga u to doba. U svom opisu žali da su mu se prilikom razvijanja nekoliko negativa uništilo.


Ivan Nino Stella prvi službeni fotograf na Pagu čiji opus fotografija zaslužuje da se tom istinskom fotografskom umjetniku u Pagu posveti veča pozornost.
U Pagu se najviše koriste njegove fotografije zime iz 1929. godine.


Ante Palčić u posljeratnom Pagu fotograf koji je obilježio Pag fotografskim uradcima, najviše portretima i obiteljskim fotografijama, te bilježeći događje vezane za grad Pag.


Srećko Prelovac (Idrija-Slovenija, 1926. – Zagreb, 1988.). Na blogu sam 2.05.016. napisao post o gospodinu Prelovcu, koji se može pročitati. Još uvijek najveći opus fotografija za paške "kartoline" su djelo Srećka Prelovca.


Damir Fabijanić (Zagreb, 1955.) jedan od najpoznatijih hrvatskih umjetničkih fotografa kojem je arhitektura, detalji arhitekture njegova specjalnost, iako kao i svi fotografi slika vedute, portrete i krajolike. Njegov projekt "Paška čipka" (1995.) trajno je obilježila grad Pag. Kao paški sin Damir je zabilježio Pag sa svim njegovim najprepoznatljivijim motivima.


Dobrila Balić profesorica matematike i fizike na Osnovnoj školi "Juraj Dalmatinac" u Pagu je voditelj foto-sekcije, koja je odgojila mnoge foto amatere, koji su neki od njih nastavili se baviti fotografijom, neki su to pustili zaboravu. Profesorica Balić je uradila niz fotografija škole i zbivanja uz školu, te samog grada Paga. Vjerujem da je dio materijala sačuvan u školi, ostatk se nalazi u njenoj arhivi.


Profesorica snima svojeg učenika u akciji.

Učenik portretira svoju profesoricu.

Ivo Palčić (Pag, 1954.) još iz osnovno školskih dana bavi se fotografijom u foto sekciji u Pagu. Zatim kao mladi student novinarstva svojem budućem zvanju uvodi novi pogled na fotografiju, tzv. novinarsku fotografiju. Pišući za razne tiskovine, ponajviše za Večernji list njemu fotografija služi da upotpuni tekst, da vjerodostojno dočara svoj novinski tekst. Veliko novinarsko pero Novog Lista Mišo Cvijanović je kazao: "Novinska fotografija i novinski tekst jesu vilini konjici, žive tek jedan jedini dan, ali i takvi oni ponajbolji, autentično pišu povijest."
I sam sam djelomično u u samim počecima tog njegovog rada,u svom foto laboratoriju razvio mnoge fotografije koje su bile objavljene u medijima za koje je pisao. Posjeduje zbirku fotografija Paga koja zaslužuje da ugleda svjetlo dana.

Branimir Maričević (Pag, 1961.), teško je pisati o sebi i svom stvaralaštvu u fotografskom izričaju. Jedan sam od učenika prof. Dobrile Balić koja mi je dala prva znanja fotografiranja. Jako puno sam radio za arhiv škole, da li je nešto sačuvano od tih uradaka trebalo bi provjeriti u osnovnoj školi. Za svoj rad me nastavničko vijeće nagradilo. Nakon okončanja osnovne škole posjedovao sam svoj foto laboratorij u kojem su nastale mnoge fotografije koje danas svjedoče o povijesti grada Paga.


Ante Škoda (Pag, 1958.), posjeduje svoju foto radnju od 1988. godine pa do danas bavi se fotografijom, pretežno portretima, bilježi događaje koje su obilježile to vrijeme.

U Pagu je pred devet godina osnovan Foto klub Pag koji uspješno djeluje. Foto klub okuplja fotografe amatere sa cijelog otoka koji revno bilježe sve događaje na otoku. Foto klub Pag je jedna druga tema o kojoj sam u više postova na ovom blogu pisao. Član sam Foto kluba Pag nastojeći svojim djelovanjem dati puni doprinos da fotografija dobije drugačiji status u gradu Pagu.

Ovaj post neka bude poticaj kako bismo se više bavili kulturnom baštinom koja se zove "foto-baština" i koja mora uzeti svoje mjesto u povijesti grada Paga, jer sve sačuvane fotografije za koje se znaju autori su neprocjenjivo bogastvo grada Paga.


24.09.2018. u 11:07 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< rujan, 2018 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (3)
Lipanj 2019 (6)
Svibanj 2019 (6)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (7)
Veljača 2019 (7)
Siječanj 2019 (7)
Prosinac 2018 (6)
Studeni 2018 (5)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (6)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (10)
Lipanj 2018 (6)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (7)
Veljača 2018 (6)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (5)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. STJEPAN SABALIĆ