Marketing
FOTOGRAFIJA U FOKUSU EUROPSKE GODINE KULTURNE BAŠTINE
Ovo ljeto sam svjedočio neumornom radu paških foto amatera koji revno bilježe svaki kulturni događaj u gradu Pagu, promovirajući svoj grad kroz objektive svojih foto aparata, dajući tako svoj veliki obol da grad Pag ostane zabilježen u vremenu koje će buduće generacije znati još bolje vrednovati.
Ova je godina proglašena Europskom godinom kulturne baštine koja omogućuje da bolje razumijemo prošlost te da na taj način stvaramo čvrsto polazište za zajedničku budućnost.
Fotografska kulturna baština zauzima posebno mjesto u cijelom ovom projektu.
Ovo me potaklo da pronađen koliko je foto-kulturna baština sačuvana u gradu Pagu. Takva baština u gradu Pagu ne postoji. Sve fotografije koje se koriste kao javno dobro, su po privatnim zbirkama i obiteljskim albumima i nešto malo građe koja se može pronaći u povijesnim institucijama Republike Hrvatske.
Grad Pag nije zabilježio fotografe koji su stvarali i bilježili povijesne promjene grada, događaje koji su od značaja za grad, bilo društvene i duhovne naravi.
Bilo bi se vrijedno sjetiti nekih imena koji su stvarali i bilježili promjene u gradu Pagu u posljednjem stoljeću svojim foto aparatima. Oni koji su se bavili analognom fotografijom.
Tomaso Burato (Dubrovnik, 27.31840 – Zadar, 17.1.1910.) hrvatski fotograf koji je snimao portrete, ai i kulturnopovijesne spomenike, vedute i krajolike. Njegov rad je zabilježen i na Pagu, a najčešće viđena fotografija je njegov portret Pažanina u tradicionalnoj paškoj nošnji. Vjerujem da bi se po obiteljskim albumima moglo naći još koji od njegovih uradaka sa Paga.
Gjuro Szabo (Novska, 3.02.1875. – Zagreb, 2.05.1943), konzervator, pisac o povijesti i umjetnosti, boraveći u Pagu sa zadatkom da obavi popis kulturne baštine grada Paga i otoka, zabilježio je nekoliko fotografija Paga kao vrijedan dokument Paga u to doba. U svom opisu žali da su mu se prilikom razvijanja nekoliko negativa uništilo.
Ivan Nino Stella prvi službeni fotograf na Pagu čiji opus fotografija zaslužuje da se tom istinskom fotografskom umjetniku u Pagu posveti veča pozornost.
U Pagu se najviše koriste njegove fotografije zime iz 1929. godine.
Ante Palčić u posljeratnom Pagu fotograf koji je obilježio Pag fotografskim uradcima, najviše portretima i obiteljskim fotografijama, te bilježeći događje vezane za grad Pag.
Srećko Prelovac (Idrija-Slovenija, 1926. – Zagreb, 1988.). Na blogu sam 2.05.016. napisao post o gospodinu Prelovcu, koji se može pročitati. Još uvijek najveći opus fotografija za paške "kartoline" su djelo Srećka Prelovca.
Damir Fabijanić (Zagreb, 1955.) jedan od najpoznatijih hrvatskih umjetničkih fotografa kojem je arhitektura, detalji arhitekture njegova specjalnost, iako kao i svi fotografi slika vedute, portrete i krajolike. Njegov projekt "Paška čipka" (1995.) trajno je obilježila grad Pag. Kao paški sin Damir je zabilježio Pag sa svim njegovim najprepoznatljivijim motivima.
Dobrila Balić profesorica matematike i fizike na Osnovnoj školi "Juraj Dalmatinac" u Pagu je voditelj foto-sekcije, koja je odgojila mnoge foto amatere, koji su neki od njih nastavili se baviti fotografijom, neki su to pustili zaboravu. Profesorica Balić je uradila niz fotografija škole i zbivanja uz školu, te samog grada Paga. Vjerujem da je dio materijala sačuvan u školi, ostatk se nalazi u njenoj arhivi.
Profesorica snima svojeg učenika u akciji.
Učenik portretira svoju profesoricu.
Ivo Palčić (Pag, 1954.) još iz osnovno školskih dana bavi se fotografijom u foto sekciji u Pagu. Zatim kao mladi student novinarstva svojem budućem zvanju uvodi novi pogled na fotografiju, tzv. novinarsku fotografiju. Pišući za razne tiskovine, ponajviše za Večernji list njemu fotografija služi da upotpuni tekst, da vjerodostojno dočara svoj novinski tekst. Veliko novinarsko pero Novog Lista Mišo Cvijanović je kazao: "Novinska fotografija i novinski tekst jesu vilini konjici, žive tek jedan jedini dan, ali i takvi oni ponajbolji, autentično pišu povijest."
I sam sam djelomično u u samim počecima tog njegovog rada,u svom foto laboratoriju razvio mnoge fotografije koje su bile objavljene u medijima za koje je pisao. Posjeduje zbirku fotografija Paga koja zaslužuje da ugleda svjetlo dana.
Branimir Maričević (Pag, 1961.), teško je pisati o sebi i svom stvaralaštvu u fotografskom izričaju. Jedan sam od učenika prof. Dobrile Balić koja mi je dala prva znanja fotografiranja. Jako puno sam radio za arhiv škole, da li je nešto sačuvano od tih uradaka trebalo bi provjeriti u osnovnoj školi. Za svoj rad me nastavničko vijeće nagradilo. Nakon okončanja osnovne škole posjedovao sam svoj foto laboratorij u kojem su nastale mnoge fotografije koje danas svjedoče o povijesti grada Paga.
Ante Škoda (Pag, 1958.), posjeduje svoju foto radnju od 1988. godine pa do danas bavi se fotografijom, pretežno portretima, bilježi događaje koje su obilježile to vrijeme.
U Pagu je pred devet godina osnovan Foto klub Pag koji uspješno djeluje. Foto klub okuplja fotografe amatere sa cijelog otoka koji revno bilježe sve događaje na otoku. Foto klub Pag je jedna druga tema o kojoj sam u više postova na ovom blogu pisao. Član sam Foto kluba Pag nastojeći svojim djelovanjem dati puni doprinos da fotografija dobije drugačiji status u gradu Pagu.
Ovaj post neka bude poticaj kako bismo se više bavili kulturnom baštinom koja se zove "foto-baština" i koja mora uzeti svoje mjesto u povijesti grada Paga, jer sve sačuvane fotografije za koje se znaju autori su neprocjenjivo bogastvo grada Paga.
Post je objavljen 24.09.2018. u 11:07 sati.