ISKONSKI PAG

subota, 30.06.2018.

STRUČNI SKUP U PAŠKOM KNEŽEVOM DVORU «ULOGA I ZNAČAJ PAŠKE SPOJNICE U DOMOVINSKOM RATU»

Dan paških branitelja 28. lipnja 2018. započeo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Gradskom groblju u Pagu u znak sjećanja i zahvalnosti svim otočanima poginulim u Domovinskom ratu kao i svima koji su sudjelovali u obrani domovine.

Svečanost se nastavila Stručnim skupom u Kneževom dvoru u Pagu pod nazivom «Uloga i značaj paške spojnice u Domovinskom ratu» kojeg su organizirali Udruga hrvatskih veterana Domovinskog rata Paga zajedno sa Sveučilištem u Zadru, Odjel za povijest i zdravstvene studije i HLZ Podružnica Zadar, u suradnji sa Gradom Pagom.

Skup je otvorio i nazočne uzvanike, goste, predavače, i učesnike Skupa uvodnim govorom pozdravio predsjednik UHVDR-a Grada Paga, Davorin Fabijanić koji je ujedno dogradonačelnik Grada Paga.

Nakon uvodnih riječi predsjednika UHVDR-a Grada Paga gospodina Davorina Fabijanića riječ je preuzeo moderator stručnog Skupa doc. dr. sc. Petar Lozo dr.med. koji nas je na vrlo emotivan način uveo u sva buduća predavanja koja su nam zorno pokazala sliku svega onoga što se tijekom Domovinskog rata događalo na otoku i Gradu Pagu, stavljajući naglasak na najvažniji infrastrukturni objekt za cijelu Domovinu, na «Paški most».

Da li ovi današnji političari anemični na ovu napaćenu zemlju, zemlju koja izumire, koju napuštaju mladi u svojoj najboljoj životnoj dobi vide kojim nas putem vode.

A.G. Matoš nas je na to podsjetio jednom svojom pjesmom «19. svibnja 1907.»:
Ko četrdeset osme grozni su nam dani!
Slobodan je Hrvat sve teže biti,
Zato tužan lunja tuđim tlom bez puta,
Kao zvuk zvona kad kroz šumu luta.

U tom ozračju na znanstvenom-stručnom skupu govorili su:
Prof. dr. sc. Josip Faričić sa Sveučilišta u Zadru, Odjel za geografiju sa temom: «Geostrateški značaj Paškog mosta.»

Admiral Davor Domazet-Lošo, geostrateg i geopolitičar na temu: «Vojno strateški položaj Paškog mosta.»

Dr. sc. Jakša Raguž i dr. sc. Slaven Ružić s Hrvatskog instituta za povijest i Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, Zagreb na temu: «Zračni napadi na Paški most 1991. godine na temelju dostupnih izvora hrvatske i srpske provenijencije.»

Doc. dr. sc. Zlatko Begonja sa Sveučilišta u Zadru, Odjel za povijest na temu: «Napad na Paški most u svojstvu amputacije Hrvatske.»

Prof. dr. sc. emeritus Andrija Hebrang dr. med. na temu: «Uloga ratnih bolnica u obrani srpske agresije»

Doc. dr. sc. prim. Petar Lozo dr. med. sa Sveučilišta u Zadru, Odjel za zdravstvene studije, predsjednik HLZ Podružnice Zadar na temu: «Ratna bolnica Šiška»

Od navedenih predavača treba izdvojiti predavanje prof. dr. Josipa Faričića koji je u svom izlaganju spomenuo knjigu paškog novinara Ive Palčića kao izuzetno koncizno štivo iz kojeg je crpio znanja za svoje predavanje. Prof. Faričić je naglasio kako se mnogo toga može saznati iz te knjige, a posebno kako se taj velebni most gradio prije više od četiri desetljeća, u doba neusporedivo skromnijih tehničkih mogućnosti.

Zatim emotivan uvod dr. sc. Jakše Raguža koji se prisjetio svojih putovanja dok je kao student putovao iz Zagreba prema svom Dubrovniku preko Paškog mosta za vrijeme Domovinskog rata. Time je još više osjećao da mora sudjelovati na ovom Skupu.

I na kraju film doc. dr. Petra Loze koji je prvi puta prikazan na Pagu i koji je u cijelosti prikazao rad ratne bolnice «Šiška» u Pagu i sve strahote rata koje su se tada odvijale u našoj Županiji. Ujedno i naglasak kako su na početku stvaranje bolnice u pomoć bile i časne sestre benediktinke iz samostana sv. Margarite u Pagu koje su brinule da djelatnici i pacijenti ne bi bili bez hrane.

Skupu je nazočila i časna majka koja je pozorno pratila sve izlagače.

Učesnici ovog Stručnog skupa na kraju izlaganja, predavačima su mogli postavljati pitanja vezano uz teme koje su predavane.

Pored interesantnih pitanja moglo se doznati da se dio dokumentacije iz Domovinskog rata još uvijek nalazi u privatnom vlasništvu učesnika obrane Paškog mosta.

Svakako je bilo dojmljivo pitanje i izlaganje Ive Palčića, koji se predstavio kao autor spomenute knjige uz sve scile i harbide koje je prošao dok je to iznimno i vrijedno djelo paške povijesti ugledalo svjetlo dana. Spontani aplauz je odgovorio kako su učesnici doživjeli izlaganje Ive Palčića.

Moja malenkost je kao nadopunu zdravstvenim predavanjima podsjetio nazočne da je 26. lipnja 2018. u Rijeci posthumno dodijeljeno priznanje Junaka Domovinskog rata dr. Zlatku Tomašiću djetetu ovog otoka i svojem školskom kolegi iz srednjoškolskih dana u medicinskoj školi u Rijeci. Dr. Zlatko Tomašić je od prvog dana u ZNG-u, a kasnije HV sudjeluje u stvaranju saniteta sve do završetka Domovinskog rata.

Na kraju moram podsjetiti da sam postom od 20.12.2012. opširno pisao o Paškom mostu nadjenuvši mu čast Junaka Domovinskog rata.

Šteta je da ovom Skupu nije nazočilo više branitelja paškog mosta i više ljudi sa otoka kako bi se sav trud Predsjednika UVHDR Davorina Fabijanića još više valorizirao i dao mu pun značaj u ovim čudnim vremenima za našu Domovinu.

srijeda, 27.06.2018.

PAŠKA KUPALIŠNA BAŠTINA

Nakon svih društvenih, političkih, i upravljačkih promjena, gradska plaža u Pagu ostala je najbliže i najpristupačnije gradsko kupalište.

Kupališne građevine na gradskoj plaži koje su nekada postojale kao dio turističke arhitekture, danas im više gotovo nema ni traga, osim na starim fotografijama i razglednicama.
Početkom 20. stoljeća u gradu Pagu se pojavio i turizam. 1929. godine izdan je prvi turistički prospekt Grada Paga, koji spominje prvi hotel Grand Hotel, dok u prospektu iz 1936. godine već pronalazim tri hotela. U tom prospektu zapisan je podatak da se plaćala taksa za kupališnu kabinu i ležaljku na plaži Prosika.

Gdje treba tražiti razloge zašto se stara kupališna infrastruktura na gradskoj plaži u Pagu nije sačuvala? Tu prvenstveno mislim na stare kabine i trampolin (trambulin).

Za pretpostaviti je da kupališna infrastruktura nije odgovorila potrebama koja se od nje očekivala ili je nemar društvene zajednice također doprinjeo njenom nestajanju.
Možda razlozi leže i u poteškoćama njihovog održavanja, zbog propadanja željeznih konstrukcija pod utjecajem mora. Trambulin nije na sebi imao previše željeznih elementa radi kojeg ga se moralo ukloniti. Trambolin je bio za sve odvažnije kupače (skakače) u more veliki izazov ponajviše za djecu.

Kupališne kabine bile su omiljeno mjesto okupljanja igrača picigina. Ne igra se picigin samo u Splitu. U Pagu je bio prestiž igrati picigin. To mjesto ispred kabina bilo je isključivo rezervirano za piciginaše.

U sklopu gradske plaže danas postoji druga kupališna infrastruktura koja nije izravno vezana za more i morske aktivnosti. I ta infrastruktura je u jednom djelu svojeg postojanja bila devastirana i zapuštena. Za ovo godišnje ljeto ponovno je stavljena u funkciju i to je ponuda više na gradskoj plaži što vjerujem da će pridonijeti ravnomjernijem turističkom razvoju i pokretanju ostalih gospodarskih resursa, prvenstveno ugostiteljskih.

Izvor starih fotografija: internet

nedjelja, 24.06.2018.

OTVORENA STALNA IZLOŽBA PAŠKE ČIPKE SAMOSTANA Sv. MARGARITE ČASNIH SESTARA BENEDIKTINKI U GRADU PAGU

U sklopu 9. Međunarodnog festivala čipke u Gradu Pagu, u samostanu sv. Margarite časnih sestara Benediktinki, 22.06.2018. otvorena je stalna izložba paške čipke. Izložbu je otvorila izaslanica Ministrice kulture RH, a uvodnim riječima nazočnima se obratila časna Majka.

Sedam stoljeća paške koludrice čuvarice su paške posebnosti. U njihovom samostanu započela je čarolija stvaranja paške čipke. One su Paškinje naučile šivati čipku. Iz tog razloga treba odati priznanje časnim sestrama koje su ovaj festival učinile bogatije za trajnu vrijednost Grada Paga.

Ponuda izloženih eksponata čipki zaista je iznimna, ljepota je to koju nam je prošlost ostavila i udarila žig trajne vrijednosti. Čuvajući ljepotu tog ručnog rada, paška čipka preživjela je svih sedam stoljeća samostana u borbi za svojim opstankom.

Žene, koje su ih u njihovom početku stvarale i voljele, odavno su iščezle, drugi naraštaji su se njima veselili, dorađivali, i opet iščezli, dok je čipka kao spomenik ostala nepromijenjena u vremenu, boreći se i opirući svim teškoćama koje su je na tom dugom putu čekale.

I ove će generacije nestati, a čipka će i dalje ostati lijepa u svoj svojoj ljepoti, za koju nema vremena. Čipke kao plod mukotrpnog i preciznog rada sjaj su koje svijetli u ova nova vremena. Sada i drugi mogu uživati u njenoj ljepoti na jednom mjestu. Neka osjete nešto od onog zadovoljstva, kojeg je ćutio paški čovjek, promatrajući rad davno minulih pokoljenja, gledajući da je – ljepota vječna.

Iz svega navedenog zaključujem da ova povijesno-kulturna vrijednost samostana časnih sestara benediktinki koje su tijekom svoje duge povijesti molile i radile s ljudima ovoga grada, čuvale su svetinje koje baštine i promiču hrvatsku kulturu na ponos cijeloj domovini.

petak, 22.06.2018.

9. MEĐUNARODNI FESTIVAL ČIPKE U GRADU PAGU

Prigodnom svečanošću i nastupima lokalnih kulturnih djelatnika, KUD-a «Družina», Gradske glazbe Pag, paških pučkih pjevača, ženske klape «Peružini» jučer je započeo 9. Međunarodni festival čipke u Gradu Pagu manifestacije koja slavi nematerijalnu kulturnu baštinu u Hrvatskoj.

Pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva kulture RH, Zadarske županije i TZ Zadarske županije, Festival je u ime Predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića otvorio ministar u Vladi RH Davor Božinović.

Godinu za godinom došli smo do 9. Međunarodnog festivala čipke koji postaje centralni događaj u Gradu Pagu. Treba odati priznanje kako današnjem gradskom vodstvu tako i svima onima devet godina unazad koji su dali svoj pun doprinos da se jedan ovakav festival održi. Paškinje i Pažani se posebno ponose svojom čipkarskom tradicijom i u tome leži dio istine o očuvanju ovog festivala.

Pašku čipku svojim umijećem, ljubavlju i maštom šiju samo žene u Gradu Pagu koja ovom promocijom pokazuje vrijednost paške čipke kao dio hrvatske kulturne baštine.

Na kraju programa ženska klapa «Peružini» pokazala je svo svoje umijeće pjevanja za važne nastupe na XVII Međunarodnom festivala klapa Perast u Crnoj Gori i na trećoj izbornoj večeri klapa u Omišu 8.7.2018.

Vjerujem da članice klape «Peružini» nisu ni primjetile da ih sa popularne paške «sicje» prati jedno poznato klapsko ime, maestro Joško Ćaleta, etnomuzikolog, glazbeni pedagog, kompozitor i dirigent. Ne znam kojim povodom je gospodin Ćaleta gostovao u Pagu, ali je mogao doživjeti Pag u svoj svojoj punini.

Gostima ostaju tri dana festivala gdje mogu uživati u raznim događanjima i izložbama koje su se pripremile za ovu prigodu.

Najvažnija sporedna stvar na svijetu ipak je ostavila traga na ovoj svečanosti, jer vjerujem da bi «Pijaca» bila dupkom puna da se Hrvati nisu spremali za utakmicu od povijesne važnosti.
Ovo je ipak bila jedna paška noć za pamćenje.

subota, 09.06.2018.

VRAG TI NE DA MIRA

Nakon one nevere cera isto san odluci poć do grada. Ne verujen da neće bit na Korzo. Pojde ne velu pijacu, pa malo proškiće po Korzu da vidi ca ima novog. Ne moreš falit za nać ga. Ovo mu je kako i kancelarija.
- Ca je Bebiću, doni te je vrag ugrad, jer ti ne da mira. Koga Boga stalno tentaš. Ca ti misliš da će ti ta Lokunja samo tako proć. Koštat će te to, to ti ja govorin.

- Jebe mi se i za to. Ti misliša da triba mucat. Morebit bi ja i muca da me se to ne tiće, a ovako ne morem bit miran. Žal mi je ca nisam moga doć na radnu akciju u Lokunju.
- Lipo si poca sa lipin besedami, jedan intelektualac, možeš mislit. Ca bi ti falilo da se lopate uvatiš.
- Ne Ti si intelektualac, Ti ki si celoga života u kancelariju sedi. Ja san misli da nećeš doć dograda, jer gori kod Tebe lokav više nego u Studeno. Vidiš ko društvo imaš na Korzo danaska.

- Vo je za popizdit, di gre vaj svit. Da hari krišna?!
- Ja Ti govorin da su oni falili datum, jer karneval je pasa. Da ovo lito dojdeju na litnji karneval u Pag, sa ovon karjolon, ja Ti govorin da bi bili najveća atrakcija. Ca bi ki virova da je to pokret, da je to vira. Da pokret. Da je sa njima poć u rat, ne bi došli nanka do Kukuljanova. Moga si se zmercit i sa njima pivat: hari hana-hari krišna-piška piška.

izvor:internet

- Da ti se zajebavat, ajme kako si maliciozan. Kako ti to odma u možjani dojde.
- A vidiš kako, danas mi je dan od ružnih besed. Nisi mi ništa reka za blago ko su našli na Mikulu.

izvor:radio pag

- Da ti buden iskren samo san nešto malo pročita o tome. Ni to loše Bebiću, samo ca će u Pag bit problem di to stavit ca budeju izvadili iz mora. Cu san da koludrice parićivaju otvorit muzej. Kada neće vlast, onda neka koludrice otvoriju, jadna in pamet.
- Pa ca si Ti kontra koludric, a kada si mi govori ca je sve paško, onda si i baškotini nabroji. Koliko namin te koludrice vridiju? Zlata, ja ti govorin.

- Imaš to pravo, ali ca svaku stvar u Pag mora potaknut crikva.
- To pitaj njih u općinu.
- Kada greš u Pag?
- Za Festival čipke.

- Nemoj aparat zaboravit. Cudin se da ga danaska nimaš sa sobom. To je zato ca Matea nima. Ca cini u Istru?
- Pobira crišnje. Ca mu fali pored deda i nane. Jedva su ga docekali.

- Ca govoriš za Gligorin sir, opet je dobi neku nagradu.
- To san Ti već jedan puta reka, da je cramota da na svoj sir lipi etikete sa paškom čipkom. Mene odma serce zaboli kada vidin da je čipku zmerci smašću i da niki ništa ne govori. Svi se ponosiju sa velikim uspjesima Gligore. Neka njemu njegovih sirov, samo neka ne lipi čipku na te sireve, jer je to svetogrđe. A, to ca on tlapi da je to reklama čipki, neka plati Udrugi čipkarica ca koristi taj logo. Ako kafići plaćaju ZAMP-u rentu za muziku, zac on nebi plati rentu ca etikete sa čipkom lipi po sirevima. I ne samo on.

izvor:radio pag

- Vidiš nikada nisan tako misli. To je istina ca govoriš, jer stvarno triba zaštitit tu našu čipku.
- Zato ja gren doli na Festival čipke, da sve to ovjekovječin.
- Morebit i ja dojden doli, pa se možda vidimo.
- Samo ćeš mi Ti falit doli. Vidiš kako vrime pasa u čakulama. Još se moran poć cimat.
- Ca?
- Cimat se, pošto ne razumiš, moran se poć ošišat, je se tako rece ervatski.
- Ki će sve besed zapametit.
- To je zato ca si se Ti cima kod Bartula Škarice.
- Ne moren verovat da se Bartula sićaš i kako Ti je on pa napamet.
- Kako se neću sićat Bartula, kada mi je bi sused.
- Ma di je tebi Bartula bi sused.
- Mi smo živili kod tete Jerke u Reje, a do nas su bili Pere i Jacinta, a kod njih je sta i Bartul Škarica.

- Ki ti možjani imaš. Ala, odi se cimat.
- I gren, ca ću ovde ćuhat Tebe i ove sa ovim karon.
- Bog!

utorak, 05.06.2018.

ZDRAVSTVENI TURIZAM BEZ RADNIH AKCIJA

Postom od 22. ožujka 2018. napisao sam da ću okončati pisanje a vezano za promociju budućeg centra zdravstvenog turizma zvani "Lokunja" u Gradu Pagu.
Događanja koja su se tijekom svibnja mjeseca održavala u promociji zdravstvenog turizma, navelo me da se još jednom osvrnem na svu nedorečenost paške politike naspram razvoja grane turizma koja može biti u funkciji lokalne samouprave svih 365 dana u godinu.

Dok se u Gradu Pagu u organizaciji gradskih vlasti 23. svibnja organizirala radna akcija čišćenja i uređenja područja Lokunje, za koju navode kako je to strateška lokacija i iznimni potencjal paškog turizma, dotle se na otoku Korčuli u Vela Luci 17. i 18. svibnja održavala prva Konferencija o zdravstvenom turizmu na hrvatskim otocima.

Sve ove dane sam šutio i čekao da vidim tko je uime Grada Paga nazočio ovoj konferenciji. Zar ne bi bilo bolje da je gradonačelnik koji je naglasio da učestvuje u radnoj akciji čišćenja "Lokunje" nazočio ovoj konferenciji i tamo sticao određena znanja, iskustva i novosti iz ovog vida turizma.

izvor:radio pag

Naišao sam na podatak da su prihodi od zdravstvenog turizma prošle godine u Hrvatskoj iznosila oko 400 milijuna eura. Ulaganjem u ovaj vid turizma Ministrastvo turizma u skoroj budućnosti planira donijeti prihod i do milijardu eura.
Gdje je tu Grad Pag?
Ovu konferenciju u Vela Luci organizirala je članica Europskog parlamenta gospođa Ruža Tomašić, sa ciljem okupljanja važnih javnih institucija u Republici Hrvatskoj (ministarstva zdravstva, turizma i poljoprivrede, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore) te Europske unije (Europska komisija, Ministarstvo Malte), kao i međunarodne stručnjake (vodeće tour operatore iz Njemačke, Francuske i Nizozemske, najvećeg globalnog zdravstvenog osiguranja Cigne), kao i vodeće stručnjake iz područja zdravstvenog turizma.

izvor:jutarnji list

Gospođa Tomašić je naglasila da produženje turističke sezone treba biti glavni cilj ovog vida turizma, nova zapošljavanja te povezivanje sa lokalnim proizvođačima koji bi mogli tako plasirati svoje proizvode, što u konačnici jamči razvoj i oživljavanje otoka kroz vraćnje stanovništva.
Tragom novinskih izvješća naišao sam na tekst Iva Palčića u Večernjem Listu od 18. 04. 1995. "Korist već idućeg ljeta?" u kojem ovo vrsno novinarsko paško pero piše:"Paško Poglavarstvo odlučilo je naručiti tzv. studiju o utjecaju na okoliš za područje Lokunjice. Riječ je o dokumentu koji prethodi izradi urbanističkih projekata kojima bi se, pod pretpostavkom da spomenuta studija to "dopusti", za to područje ponudili određeni sadržaji... Članovi Poglavarstva vjeruju kako bi se već idućeg ljeta nešto moglo vidjeti i koristiti. Lokunjica, a i čitav grad, dobili bi time posve nov izgled, a sadržajno bi se osjetno obogatila gradska turistička ponuda...Pag se, dakle, nije odrekao prilike da se na temelju ljekovitog blata jednoga dana doista krene i s razvojem zdravstvenog turizma, o čemu se, naime, u Pagu govori već desetljećima."

Dva desetljeća su prošla od kada je Ivo Palčić pisao o paškom "apsurdistanu" i tko zna koliko će još desetljeća i radnih akcija proteći da Grad Pag iskoristi prirodnu blagodat na dobrobit svih svojih stanovnika.

<	lipanj, 2018					>
P	U	S	Č	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE