ISKONSKI PAG

petak, 18.05.2018.

PRESELJENJE OPĆINSKOG SUDA U PAGU

Paški portali ove su nas dane izvještavali o preseljenju Općinskog suda u Pagu iz stare zgrade u novo uređene urede u Kneževom dvoru.
Na površini od 189 metara kvadratnih djelovati će uredi Općinskog suda u Pagu.
Primopredaji je nazočio u ime Grada Paga, gradonačelnik Ante Fabijanić, dok je u ime Ministarstva pravosuđa RH-e, nazočio Danijel Žutić, načelnik Sektora za pravosudnu infrastrukturu.

Kneževa palača u Pagu, izgrađena je u 15. stoljeću, a do kraja 18. stoljeća u njoj djeluje predstavnik mletačke vlasti, izabran u Veneciji s mandatom na dvije godine. U Kneževoj palači smještena je gradska uprava, sa gradskom vjećnicom i time je ispunjavala sve funkcije koje su bile vezane uz sudstvo, administraciju i politiku. I nakon pada Mletačke Republike, sve do 1905. godine, još uvijek su u Kneževoj palači bile smještene otočne i gradske vlasti. Do izgradnje nove osnovne škole, Kneževa palača bila je u funkciji škole.
Lijepo je da se Pag vratio svojim korijenima i ovim činom građane odveo u sigurnu i pravičnu luku, posebno stoga što se na neučinkovitost sudbene vlasti gleda kao na generatora koji ne rješavanjem mnogih sporova koči razvoj lokalne sredine u mnogim aspektima.
Možda bi bilo dobro da se iznad ulaznih vratiju novog suda u Pagu po uzoru na nadpis koji se nalazi u Kneževom dvoru u Dubrovniku, napiše: OBLITI PRIVATORUM PUBLICA CURATE ( Zaboravite na privatno, brinite se o javnom).

Sudačka vlast u Gradu Pagu ovime je dobila vlastito polje rada, jer u staroj zgradi nisu bili uvjeti u kojima se moglo raditi i donositi važne odluke.
Gradonačelnik Fabijanić je naglasio da je stara zgrada u vlasništvu Republike Hrvatske, te da će Grad Pag krenuti u pregovore oko prepuštanja te zgrade Gradu Pagu.
Stara se zgrada nalazi na vrlo atraktivnom mjestu u Gradu Pagu i može poslužiti za mnoge svrhe, međutim bilo bi najpametnije staviti je u funkciju turizma. Nadam se da će Ministarstvo državne imovine imati razumijevanja i staru zgradu suda prepustiti Gradu Pagu na upravljanje.

Poznata dubrovačka klapa "Maestral" odpjevala je pjesmu na stihove i glazbu gospara Nike Bulića "Obliti privatorum" gdje kaže:

Drugome je uvijek lakše savjet dati
A od sebe poći malo teže ide
Zato homo odmah svi ko jedan stati
Od svojega praga mesti da svi vide

Tad živjet ćemo sretno
I dobro bit će svima
Što budemo htjeli za se
Učinimo i drugima
Jer dobro su nam rekli
Dundo Pero i teta Kate
Obliti privatorum,
publica curate

nedjelja, 06.05.2018.

DA SE NE ZABORAVI – ŠANTUL

Beseda šantul – santolo dolazi od mletačkog govora kao i mnoge druge besede ke duperamo u našem govoru. Ovo je vrime primanja sakramenata: od pricesti, krizma, krštenja kada se u kući donosiju odluke, koga izabrat za kuma. Koga počastit da nosi tu veliku odgovornost. Isto tako i muka župnicima koji moraju objasniti ki ima uvjete bit šantul. Ni lako roditeljima dokazati da svaki ne more bit šantul, a pogotovo onima ki nemaju uvjete za tu časnu dužnost.
Ne dogodi mi se da pojden na cimitar a da između svoje fameje ne obajden i grobi svojih šantulov. Moji šantuli na krstu su bili: Nikola Radoslović – Mikić (on je potpisa krštenicu), Šime Faćini – Budin, Tomislav Crljenko – Luča, Ante Oštrić – Čurligo. U mome ditinjstvu je bilo da imaš nekoliko šantula, uvik se počastilo nekoga od fameje, ali samo je jedan moga potpisat krštenicu.

Danas se sve više postavja pitanje ki može bit šantul. To pitanje san postavi popu na Čavle kada smo odredili kerstit Matea. Pop Zeba mi je odgovori: - Kum (šantul) u cerkvenom smislu, odnosno kanonskopravnom i pastoralnom smislu more bit samo kod sakramenta kersta ili krizme, jer kod pozakonjenja su to samo svjedoci. To nije formalnost, nego obaveza prema Crikvi, Božjem narodu, prema kršteniku ili krizmaniku, kako bi kumče živilo u duhu kršćanskog života i ispunjavalo obaveze preuzete primljenim sakaramentom.

Bit šantul je čast, ali i odgovornost. Šantul na sebe uzima odgovornost da će pomagat kršteniku ili krizmaniku u bilo kon pogledu celoga njegovog života.

Kumstva su dikod bila jacja od familjarnih odnosa. Šantul je obavezan ostat u trajnoj vezi sa svojim kumom, ne rece se uzalud – jedan put šantul, zavavik šantul. Imam osjećaj da je danas sve više ovo formalnost i da se uloga šantula svela samo na obed posli sakramenta.

petak, 04.05.2018.

IN MEMORIAM – GEORGIJ PARO

Vijest koja je protutnjala ne samo kulturnom Hrvatskom glasi: Tužan dan za hrvatsko glumište, otišao je Georgij Paro, jedan od najvećih domaćih kazališnih redatelja.
Rođen 12. travnja 1934. (Čačak, Srbija). Često je objašnjavo kako je rođen u Srbiji. Otac, austrougarski kadet, služio je kao oficir u vojsci Kraljevine Jugoslavije. Službovao je po kazni – koja ga je redovito stizala kao deklariranog Hrvata – uglavnom u južnim dijelovima Jugoslavije. Tako sam se rodio u Čačku.
Osnovnu školu i Gimnaziju završio je u Karlovcu. Završio je studij filozofije i anglistike na Filozofskom fakultetu (1961) i kazališne režije na Akademiji dramske umjetnosti (1965) u Zagrebu.
Učenik je kultnog Branka Gavelle, Krležin dugogodišnji sugovornik i suradnik, 10. godina bio je intendant HNK, umjetnički ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara i Sterijinog pozorja. Režirao je i predavao na američkim sveučilištima, od 1986. redoviti je profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Režirao je i mnoge televizijske i radio drame, te razne dokumentarce.
Dobitnik je Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo 2007.

Žorži, kako su ga nazivali u gradu Pagu, kao i mnogi prijatelji, posebno glumci, nije skrivao ljubav prema rodnom gradu svojeg oca. Uvijek, kada god mu je vrijeme dopuštalao boravio je u Pagu, u Veloj ulici u obiteljskoj kući.

Često je isticao kako je pomogao da se "Paška robinja" prikaže na "Hvarskim danima kazališta", te kao umjetnički ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara, tu pučku dramu doveo na najznačajniju kulturnu manifestaciju u Hrvatskoj.

Zbogom poštovani Žorži – Pag je ponosan na Vas, na Vaše dramske uspjehe, a prije svega na Vaše ljudske kvalitete.

Počivali u miru Božjem!

srijeda, 02.05.2018.

PROSLAVA 25 GODIŠNJICE HGU PGŽ PODRUŽNICA RIJEKA

26. travnja 2018. u Rijeci je proslavljena 25. godišnjica osnutka Hrvatske glazbene unije Primorsko-goranske županije Podružnice 3 Rijeka.
Ovu vijest vrijedno je prenjeti na ovom blogu, poradi toga što je prvi predsjednik i osnivač HGU-e, naš Pažanin, Duško Paro.

Svečanost je započela u glazbenom klubu "Palach" gdje se 24. veljače 1993. okupila grupa glazbenika na poziv kolega iz Zagreba i drugih krajeva Hrvatske sa ciljem osnivanje podružnice HGU u Rijeci.
Uspomene na te događaje, evocirao je prvi predsjednik Podružnice HGU-e Duško Paro član legendarnih Opatijskih suvenira, koji je rekao kako se Unija gradila od temelja, sa željom da se stvara, pjeva, svira i napreduje.

Ovom prigodom otkrivena je "LP ploča" s porukom: "Na ovom je mjestu osnovana HGU PGŽ Podružnica Rijeka – Ri Rock do smaka svijeta!".
Ploču su otkrili prvi predsjednik HGU PGŽ gospodin Duško Paro, dosadašnji predsjednik Duško Jeličić Dule, te najmlađi član Unije, gitarist Frano Živković.

Nakon otkrivanja spomen-ploče, održana je izborna skupština HGU na kojoj je izabrano novo vodstvo Podružnice.
Po okončanju službenog djela, nastavljeno je druženje uz zajedničku fotografiju i koncert riječkih glazbenih snaga.

Zahvaljujem Sergeju Drechsleru na ustupljenim fotografijama i Dušku Paru na fotografijama iz osobne arhive.

<	svibanj, 2018					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE