AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 30.04.2021.
ZAKON O SLUŽBENIM KONTROLAMA U DRUGO ČITANJE U SABORU
POTPORA U COVID VREMENU PROIZVOĐAČIMA SVINJA
Prema priopćenju Ministarstva poljoprivrede, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 29. travnja 2021. godine uputila Hrvatskom saboru u drugo čitanje Konačni prijedlog zakona o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja te Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu. Također, Vlada RH donijela je Odluku kojom je dala suglasnost Ministarstvu poljoprivrede za donošenje Programa potpore proizvođačima tovnih svinja zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom COVID-19 vrijednog 3 milijuna kuna te Odluku o donošenju Izmjena i dopuna Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine, kojima će se omogućiti nastavak kriznih mjera pomoći sektoru vinarstva u vrijednosti od 20 milijuna kuna.
Zakonom o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, osigurava se provedba Uredbe (EU) 2017/625 od 15. ožujka 2017. godine o službenim kontrolama, a u odnosu na važeći Zakon o službenim kontrolama proširuje se područje primjene na službene kontrole i druge službene aktivnosti u području zdravlja bilja i sredstava za zaštitu bilja. Prijedlogom Zakona utvrđuju se nadležna tijela i njihove zadaće vezano uz organizaciju, koordinaciju i provedbu službenih kontrola, način suradnje, komunikacije i izvješćivanja te delegiranja i financiranja poslova službenih kontrola i službenih aktivnosti. Novost u Konačnom prijedlogu Zakona o službenim kontrolama je uvođenje mogućnosti uzorkovanja robe koje se prodaju putem sredstava za komuniciranje na daljinu i mjere u slučaju utvrđenih nesukladnosti, objedinjavaju se odredbe o sustavu službenih i referentnih laboratorija za područje zdravlja bilja i sredstva za zaštitu bilja te se i detaljnije utvrđuje postupak registracije i odobravanja objekata u poslovanju s hranom i odredbe vezane uz uvozne službene kontrole pošiljaka životinja i hrane životinjskog podrijetla koje se istovremeno brišu iz postojećeg Zakona o veterinarstvu.
Novost u konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu jest mogućnost ovlaštenja fizičkih osoba (doktora veterinarske medicine) za obavljanje pojedinih službenih aktivnosti kao stručnih poslova od javnog interesa, kao na primjer, za preventivna cijepljenja, dijagnostičke i druge pretrage radi zaštite zdravlja životinja, kao i poslove mjera za otkrivanje, suzbijanje, sprječavanje i iskorjenjivanje zaraznih ili nametničkih bolesti. Svi budući ugovori o povjeravanju poslova delegiranim tijelima će se sklapati na sedam umjesto dosadašnjih pet godina. Također, umjesto dosadašnje dvije godine radnog iskustva u struci, za imenovanje ovlaštenim veterinarom potrebno je šest mjeseci rada u struci, međutim, za samostalno obavljanje poslova službenih kontrola, koje se povjeravaju samo delegiranim tijelima kao pravnim osobama u kojima rade ovlašteni veterinari, uveden je i dodatni uvjet od šest mjeseci rada pod stručnim nadzorom u delegiranom tijelu.
Provedbom Programa potpore proizvođačima tovnih svinja zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom COVID-19 sanirat će se pretrpljeni gubici, osigurati likvidnost proizvođača i očuvati razina primarne proizvodnje prije pojave COVID-19, čime će se zadržati postojeća razina zaposlenosti, proizvodnja sirovine za prehrambenu i prerađivačku industriju te spriječiti poremećaj u lancu opskrbe hranom, za što je predviđeno 3 milijuna kuna iz Državnog proračuna.
Kontinuitet pomoći u koronakrizi osiguran je i u sektoru vinarstva, i to izmjenama i dopunama Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine kojima se nastavlja provedba kriznih mjera Destilacija vina u kriznim slučajevima i Potpora za krizno skladištenje vina do 15. listopada 2021. godine, ukupne vrijednosti 20 milijuna kuna. Naime, za mjeru Destilacija vina u kriznim slučajevima osigurano je 10 milijuna kuna i omogućit će destilaciju 2 milijuna litara vina, dok se za mjeru Potpora za krizno skladištenje vina dodjeljuje 10 milijuna kuna kao potpora za skladištenje 4 milijuna litara vina u trajanju do 60 dana.
Ministrica Vučković U POSJETI LIČKO SENJSKOJ ŽUPANIJI
UGOVORENO 880 MILIJUNA KUNA IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je s ravnateljicom Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renatom Ojurović i ravnateljem Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravkom Baraćem u petak, 23. travnja 2021. godine, posjetila Ličko-senjsku županiju, gdje je u nazočnosti načelnika Udbine Josipa Seučeka i kandidata za župana Ličko-senjske županije Ernesta Petrya uručila devet novih ugovora o dodjeli potpore Programa ruralnog razvoja u ukupnoj vrijednosti većoj od 5,2 milijuna kuna za pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti te uspostavu i uređenje poučnih staza i vidikovaca na Velebitu.
Ministrica Vučković ovom prilikom je izjavila kako je „do sada iz Programa ruralnog razvoja u Ličko-senjskoj županiji ugovoreno 880 milijuna kuna, od kojih je isplaćeno više od 756 milijuna kuna“. Uz to, istaknula je potencijal županije da se profilira kao specifična gastro-destinacija, zahvaljujući autohtonim proizvodima priznatima i zaštićenima na razini cijele Europske unije - Ličkog krumpira, Ličke janjetine i Ličkog škripavca te još jednom naglasila važnost Like za hrvatsko stočarstvo, s obzirom na podatak da se 40% od ukupnog broja krava pasmine buša i licenciranih bikova nalazi upravo u Ličko-senjskoj županiji.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je prilikom radnog posjeta županiji obišla OPG Dejanović na kojem se nalazi 289 grla goveda, među kojima i 220 pasmine buša i 23 pasmine istarsko govedo te održala sastanak s članovima Udruge uzgajivača buša. Udruga je priznata kao uzgojno udruženje za bavljenje uzgojem domaćih životinja s namjerom stvaranja uzgojno valjanih goveda pasmine buša. Tom prilikom je ličke stočare upoznala s projektom sveobuhvatne Analize potencijala pašnjačkih površina i prijedloga mjera za razvoj pašnjačkog stočarstva na području krških pašnjaka u cilju odgovarajuće primjene, nadogradnje regulative i dosadašnjih potpora za novo programsko razdoblje, koja će biti završena tijekom naredna tri mjeseca.
četvrtak, 29.04.2021.
PORTUGALSKO PREDSJEDANJE EU
POŠTEN, ZELENI I DIGITALNI OPORAVAK
Nakon što je Hrvatska predsjedala Vijećem EU od 1.1. do 30.6.2020. dojam je da su u medijima manje prisutne informacije o tome što se događa po resorima na razini Vijeća EU. Mora se priznati da su već i tijekom Hrvatskog predsjedanja započerla virtualna predsjedanja odborima Vijeća EU radi pandemija koja se širila Europom i svijetom. Predsjedavanje Vijećem izmjenjuje se među državama članicama EU svakih 6 mjeseci. Nakon Hrvatke predsjedateljica je bila Njemačka. Pandemija COVIDA 19 je tema koja okupira pažnju i zasjenjuje sve druge teme. Zato želim podsjetiti, da je trenutna predsjedateljica Vijećem EU zemlja Portugal .
Države članice koje predsjedaju, tijesno surađuju u skupinama od po troje, nazvanim "trojke". Ovaj je sustav uveden Lisabonskim ugovorom 2009. Trio postavlja dugoročne ciljeve i priprema zajednički dnevni red određujući teme i glavna pitanja kojima će se Vijeće baviti tijekom 18 mjeseci. Na temelju ovog programa, svaka od tri zemlje priprema svoj detaljniji 6-mjesečni program. Trenutni trio čine predsjedništva zemalja Njemačke, Portugala i Slovenije.
Portugalsko predsjedanje Vijećem EU započelo je 1. siječnja i traje do 30. lipnja 2021
Prioriteti portugalskog predsjedanja vode se njegovom krilaticom: "Vrijeme je za postizanje: pošten, zeleni i digitalni oporavak".
Program predsjedanja usredotočen je na pet glavnih područja koja su u skladu s ciljevima strateške agende EU:
1.ojačati otpornost Europe
2.promicati povjerenje u europski socijalni model
3.promicati održivi oporavak
4.ubrzati poštenu i uključivu digitalnu tranziciju
5.potvrditi ulogu EU-a u svijetu, osiguravajući da se to temelji na otvorenosti i multilateralizmu
Portugalsko predsjedanje Vijećem EU usredotočeno je na približavanje EU s obzirom na pandemiju COVID-19. Promiće viziju EU koja je inovativna, gleda u budućnost i temelji se na zajedničkim vrijednostima solidarnosti, konvergencije i kohezije.
PREDIZBORNE KAMPANJE I LOKALNI MEDIJI
"LOKALNI MEDIJI GRAĐANIMA, NE ŠERIFIMA"
U jeku predizborne kampanje koja u Hrvatskoj traje, a uoči izbora koji će se održati 16. svibnja, kampanjom „Lokalni mediji građanima, ne šerifima“ Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske žele naglasiti važnost lokalnih medija, upoznati javnost i političke strukture s problemima i atmosferom u kojoj novinari rade. Svrha je pronaći bolji model financiranja i neovisnog rada lokalnih medija.
„Na večerama se odlučuje o kome i čemu će se pisati, a o kome ili čemu neće. Tamo se odlučuje i o sudbinama nas novinara, a po naredbi tih šerifa, novinare se miče s bitne teme, miče ih se s rubrike, a na kraju dijele se i otkazi.“
U gornjoj je rečenici sažeto zabrinjavajuće iskustava novinara i novinarki koji rade u lokalnim medijima. Kampanjom uoči lokalnih izbora cilj je upozoriti na probleme u tim medijima i na nužnost definiranja novih modela za funkcioniranje i financiranje lokalnih medija. Rasprave će biti moguće pratiti na društvenim mrežama SNH i HND na Facebooku i Twiteru .
Poznato je da su lokalni mediji danas uglavnom ovisni o financiranju iz jedinica lokalne samouprave i to najčešće u sasvim netransparentnim “oglašivačkim” transakcijama, što često rezultira žrtvovanjem neovisnosti. Postoji li izlaz? To je cilj pokušati saznati u kampanji, anketirajući kandidate na predstojećim lokalnim izborima te tražeći odgovore na pitanja o transparentnom i neovisnom funkcioniranju lokalnih medija.
Plan je na kraju kampanje organizirati središnji panel u Novinarskom domu u Zagrebu, na kojem će biti razgovora s medijskim stručnjacima o provedenim debatama i odgovorima političkih stranaka. Voditelji lokalnih debata uključit će se Zoomom na događaj i izvijestiti o zaključcima rasprava održanih na njihovom mediju.
srijeda, 28.04.2021.
MINISTRI VLADE RH POSJETILI USPJEŠNE TVRTKE U VUKOVARSKO SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI
PROŠIRUJE SE POSLOVNA ZONA ZALUŽJE U VINKOVCIMA
Uspješne tvrtke u Vukovarsko-srijemskoj županiji posjetili su 27. travnja ministri :gospodarstva dr. Tomislav Ćorić, ministar obrane dr. Mario Banožić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Alardović, te ministar pravosuđa i uprave dr. Ivan Malenica.
Obišli su tvrtku Grad Export u Vinkovcima koja proizvodi pvc panele i godišnje izveze proizvoda u vrijednosti oko 140 milijuna kuna. U tijeku su aktivnosti na proširenju vinkovačke gospodarske zone Zalužje na novih 110 hektara. U toj se zoni nalaze pogoni tvrtke Grad Exporta.
"Nadam se kako će ovdje ubrzo doći i ministar prometa jer intenzivno radimo i na projektu brze ceste Vinkovci-Županja za koju je izrađen idejni projekt, a koja prolazi uz ovu gospodarsku zonu", rekao je tom prilikom ministar dr. Banožić koji je rodom iz grada Vinkovca.
Pored Grad Exporta, ministri dr.Ćorić, dr. Banožić, Aladrović i dr. Malenica posjetili su u Vinkovcima i Drvnu industriju Spačva dok su u Županji obišli pogone Tvornice kombajna Same Deutz - Fahr. Posjet Vukovarsko-srijemskoj županiji završili su u Vukovaru posjetom Poslovnom centru Fine.
TURIZAM info PRIPREMIO MALI PRIRUČNI RIJEČNIK
ZA UGOSTITELJE I RESTORANE
Časopis Turizam info pripremio je Mali priručni rječnik, kao posebno izdanje za ugostitelje i sve ostale koji se bave turističkom djelatnošću te poslužuju sve vrste jela uključujući i ribu. Priručni rječnik sadrži prijevode više od 100 najčešćih namirnica i jela
Ima 24 stranice, a uz fotografije su prijevodi sa hrvatskog na, engleski, njemački i talijanski jezik i to : Plave i bijele ribe
• Školjki
• Morskih glavonožaca
• Rakova
• Toplih i hladnih predjela
• Juhi i priloga
• Jela od ribe, rakova i mekušaca
• Mesnih jela
• Deserata
•. Poseban dodatak: alergeni
Turizam info je časopis koji se inače prodaje na pretplatu. No kako doći do Malog priručnog rječnika moguće je saznati komuniciranjem na meil pretplata@turizaminfo.hr
utorak, 27.04.2021.
UGOVORI IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA
MILIJUNI ZA POKRETANJE NEPOLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI
Prema priopćenju iz Ministarstva poljoprivrede, ministrica Marija Vučković je u subotu, 24. travnja je u nazočnosti župana Dubrovačko-neretvanske županije Nikole Dobroslavića i gradonačelnika Grada Opuzena Ive Mihaljevića uručila ugovore potpore poljoprivrednim proizvođačima iz Programa ruralnog razvoja ukupne vrijednosti veće od 3,3 milijuna kuna za pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim krajevima.
U priopćenju se ne navodi broj ugovora, čija suma iznosi 3,3 milijuna kuna.
U priopćenju se dalje kaže da se realizacijom ovih projekata otvaraju nova radna mjesta, razvijaju se usluge u ruralnim područjima, šire se djelatnosti obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kroz razvoj turističke djelatnosti, rekonstrukciju i opremanje kušaonice, nabavu poljoprivredne i vinogradarske mehanizacije za potrebe pružanja usluga drugim poljoprivrednim gospodarstvima i lokalnom stanovništvu te usluge obrade zemljišta i nasada. „Veseli činjenica da hrvatski poljoprivrednici sve više prepoznaju interes u razvoju nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima, one razvijaju i osnažuju gospodarstva i jačaju kvalitetu života u ruralnim krajevima, zbog čega smo upravo u tu svrhu te zbog velikog broja kvalitetnih projekata povećali iznos raspoloživih sredstava za 100 milijuna kuna u okviru Programa ruralnog razvoja“, istaknula je tom prilikom ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Do sada je iz Programa ruralnog razvoja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ugovoreno 313 milijuna kuna, od kojih je isplaćeno gotovo 200 milijuna kuna, uz isplaćena dodatna 222 milijuna kuna potpora dohotku poljoprivrednika. U županiji je za razvoj gospodarstava i njihovog poslovanja isplaćena potpora u ukupnom iznosu od 50 milijuna kuna, a samo kroz mjeru „M21 - Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19“ ugovorena je i isplaćena ukupna vrijednost potpore veće od 17 milijuna kuna kroz 107 ugovora.
ponedjeljak, 26.04.2021.
PAPA FRANJO ZAREDIO DEVET ĐAKONA U BAZILICI SV. PETRA
„ POZVANI STE BITI SVEĆENICI A NE PODUZETNICI „
Četvrtu nedjelju nakon svetkovine Uskrsa, a Uskrs je svjedočenje da je Isus živ, koja je ove godine bila 25. travnja, papa Franjo je u Bazilici Sv. Petra u Rimu na misnom slavlju zaredio devetoricu đakona. U homiliji je poručio kandidatima za svećeništvo da ono što Gospodin želi od njih jest da budu pastiri svetoga Božjeg naroda. Pozvao je da se nadiđe rječnik iz prijašnjih vremena kad se govorilo o „crkvenoj karijeri“ rekavši: „To nije karijera, to je služenje, isto ono služenje kojim je Bog služio svome narodu“. “Svećenici moraju biti bliski svetom Božjem narodu, ali prije svega bliski Bogu, s molitvom“, poručio je. „Vi ste biskupovi suradnici“, rekao je Papa istaknuvši duhovnu bliskost biskupa kojem se, s poniznošću, trebaju povjeravati. Novim je svećenicima toplo preporučio da nikada ne ogovaraju subrata svećenika. „Ako imaš nešto protiv nekoga, budi muško odi do njega i reci mu to u lice“, rekao je Papa kroz šalu „Ne budite ogovarači. Ne tračajte druge“.Papa Franjo je zatim preporučio jedinstvo u biskupijskom vijeću, u komisijama, u radu. „Nitko od vas nije studirao zato da postane svećenik. Studirali ste crkvene znanosti. Vi ste izabrani, uzeti iz Božjeg naroda“, rekao je Papa pozvavši ređenike da ne zaborave odakle su došli: „iz svoje obitelji, iz svoga naroda. Ne gubite osjećaj za Božji narod“. Citirao je apostola Pavla koji je rekao Timoteju da se spominje svoje majke, svoje bake, svojih korijena, ukratko. „Autor Poslanice Hebrejima kaže: Spominjite se onih koji su vam prethodili u vjeri“, rekao je Papa uputivši snažni poziv novozaređenim svećenicima: „budite svećenici iz naroda, a ne klerici države“.
Papa je pozvao nove svećenike da „gube vrijeme“ na slušanje i tješenje drugih, da budu „djelitelji Božjega praštanja, koji se nikada ne umara opraštati“. Svećenika mora resiti nježna, prisna, obiteljska suosjećajnost, rekao je Papa preporučivši svećenicima da ne budu „laktaši“ i da se ne upuštaju u oholu utrku za novcem.“ Pozvani ste biti svećenici, a ne poduzetnici“, ponovio je Papa pozvavši svećenike da se ne boje „ako vas bude resio Božji stil, sve će biti dobro“.
nedjelja, 25.04.2021.
U DAN VIKENDA U VLADI O NACIONALNOM PLANU OPORAVKA I OTPORNOSTI
Ministar Financija dr. MARIĆ:
"IZAZOV JE ZAVRŠITI DOKUMENT I DOBITI POZITIVNU OCJENU"
>Informacija je iz Vlade da se u subotu,24. travnja na sastanku u Vladi raspravljalo o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti koji je premijer Plenković javnosti predstavio 1. travnja. Nakon toga taj dokument je od oporbe doživio jako mnogi kritika, prije svega radi njegove kratkoće od samo 80-ak stranica, a time i zbog nedovoljne jasnoće. Naime premijer RH je na spomenutom predstavljanju rekao da dokument Nacionalnog plana u kojem su detaljnije elaborirani svi projekti, ima otprilike 700 stranica, no ta količina stranica nije javnosti ni oporbi bila dostupna. Budući da Nacionalni plan institucijama europske unije mora biti dostavljen do 30. travnja, Vlada je i u dan vikenda imala potrebe diskutirati o tom vrlo važnom dokumentu, jer će na temelju predloženih reformi u Nacionalnom planu za oporavak europska unija odrediti financijska sredstva Hrvatskoj za ubrzavanje održivih reformi i povezanih javnih ulaganja, što je i temeljni cilj tog dokumenta.
A nakon sastanka u subotu 24. travnja ministar financija RH dr. Zdravko Marić rekao je da je ideja završiti i utanačiti taj dokument na sjednici Vlade u četvrtak i najvjerojatnije usvojiti nacrt plana koji će biti poslan u Europsku komisiju na finalno usuglašavanje i evaluaciju. Rekao je da će ta procedura u EU trajati nekoliko , ali ne radi se samo o Hrvatskoj već o svim zemljama članicama EU.
Ministar financija je rekao da što se tiče samo Nacionalnog plana, riječ je o gotovo 10 milijardi eura, od čega se dvije trećine, odnosno 6,3 milijarde odnosi na dio bespovratnih pomoći, na što su sada najviše fokusirani, no u idućim fazama postoji mogućnost korištenja preko 3, 6 milijardi eura zajmova."Sve skupa vodi na iznose preko 11 milijardi eura i kada tome dodamo višegodišnji financijski okvir od gotovo 12 milijardi eura, pa i Fond solidarnosti, s obzirom na potrese, govorimo o velikim financijskim iznosima u idućih nekoliko godina", rekao je ministar financija dr. Marić.
Krajnji rok za prijave projekta je sredina 2026. godine, a samo korištenje i završetak će biti krajem te godine. Ministar financija kaže da je sada izazov završiti dokument, poslati ga i dobiti pozitivnu ocjenu, a onda se okreću još važnijoj fazi - implementaciji. "Očekujemo oko 13 posto ukupnog iznosa u smislu predujma, oko 800 milijuna eura, a nakon toga bi povlačenja sredstava išla dvaput godišnje po principu zadovoljavanja kriterija indikatora koje smo utanačili s europskim institucijama". objasnio je.
Na upit o tome koliko je uključen privatni sektor, ministar je rekao da je prva komponenta u dokumentu, gospodarstvo, najizdašnija s preko 50 posto, a tu je kombinacija privatnih i javnih institucija, koje su u segmentima koji se tiču obrazovanja, zdravstva, javne uprave, pravosuđa, mirovinskog sustava, socijalne politike, te kroz inicijativu vezanu uz potrese.
"Kada gledamo izračun što se tiče izravnog efekta na privatni sektor, govorimo o oko 34 posto trenutno izravno prema privatnom sektoru, iako naravno kada govorimo o bilo kakvoj vrsti investicije psredno je to i implikacija na privatni sektor", rekao je.
"Ne bismo smjeli propustiti priliku; bespredmetna je dioba između privatnog i javnog sektora". Ministar dr.Marić kaže da se u hrvatskoj javnosti stvara nekakva dioba između privatnog i javnog sektora, što on i Vlada smatraju bespredmetnim.
subota, 24.04.2021.
POVJERENICA EK ZA UNUTARNJE POSLOVE POSJETILA PREMIJERA PLENKOVIĆA
DEFINIRATI PROCEDURE NA VANJSKIM GRANICAMA
U posjet Hrvatskoj i predsjedniku Vlade RH Plenkoviću 23. travnja je stigla povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove Ylvu Johansson. Kako je navedeno u vijestima iz Vlade, premijer i povjerenica za unutarnje poslove EK razgovarali su o temama od zajedničkog interesa Hrvatske i Europske unije, a posebno o novom Paktu o migracijama i azilu, čiji je cilj obustaviti nezakonite tokove s kojima je EU suočena od migracijske krize koja je krenula 2015. i 2016. i traje do danas, te osposobiti Uniju i države članice za učinkovitije upravljanje migracijama.
Premijer Plenković naglasio je da je za Hrvatsku, kao državu na vanjskoj granici Europske unije, izuzetno važno da se u raspravi o novom Paktu definiraju ključna pitanja kao što su odgovornost i solidarnost, procedure na vanjskim granicama, jačanje suradnje s trećim državama, učinkovitija provedba postupaka vraćanja migranata koji ne ostvaruju pravo na boravak u Europskoj uniji te zakoniti putovi migracija. Hrvatska, zahvaljujući značajnim ulaganjima u tehničku opremu za nadzor granice i u kapacitete svoje granične policije, učinkovito štiti vanjsku granicu Europske unije i spremna je štititi vanjsku granicu Schengenskog prostora.
Bilo je riječi o članstvu Hrvatske u Schengenskom prostoru, a povjerenica Johansson je na sastanku Vijeća za unutarnje poslove 12. ožujka ove godine potvrdila da je Hrvatska uspješno okončala postupak evaluacije i osigurala punu primjenu schengenske pravne stečevine te je podržala donošenje relevantne političke odluke.
U tom je kontekstu bilo riječi i o stanju migracija u susjednim državama te je naglašeno da je za smanjenje kontinuiranog migracijskog pritiska na hrvatsku granicu ključno bolje upravljanje migracijama duž cijelog istočno-sredozemnog pravca. Sastanku je prisustvovao i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove Ylvu Johansson i premijer RH Andrej Plenković
petak, 23.04.2021.
KAZNA JE DOVEDENA U PITANJE!
ŠTO IZVRŠNA VLAST MOŽE UČINITI?
Ministar pravosuđa i uprave dr. Ivan Malenica je od predsjednika Vrhovnog suda i glavne državne odvjetnice zatražio da se očituju o postojećem zakonskom okviru i mjerama osiguranja prisutnosti okrivljenika, za što je posljednji primjer Zoran Mamić.
Ministar uprave i pravosuđa dr. Ivan Malenica napisao je kako ovih dana aktualna situacija u kojoj je pravomoćno osuđena osoba, prije upućivanja na izdržavanje kazne zatvora, napustila teritorij Republike Hrvatske te traži ustupanje izvršenja kazne BiH. Riječ je o Zoranu Mamiću koji je pravomoćno osuđen na kaznu zatvora od 4 godine i 8 mjeseci, u predmetu u kojem je na kaznu zatvora pravomoćno osuđen i njegov brat Zdravko Mamić. Zdravko Mamić je dan prije izricanja prvostupanjske presude, također napustio Hrvatsku te je od tada nedostupan hrvatskim vlastima. I to nije jedini slučaj da su osuđenici s dvojnim državljanstvom uspjeli izbjeći izvršenje kazne u Hrvatskoj.
Radi se o situacijama koje su ponavljajuće i za koje postoji vjerojatnost da će se događati i ubuduće, konstatira ministar dr. Malenica dodajući da takve situacije s opravdanim razlogom narušavaju povjerenje građana u pravosudni sustav te narušavaju percepciju pravosuđa u odnosu na njegovu učinkovitost, ali i pravičnost.
"One su protivne cilju kaznenog postupka koji se provodi kako bi se, na zakonom propisani način, utvrdilo je li kazneno djelo počinjeno te ako jest, kako bi se na počinitelja primijenila kazna ili druga odgovarajuća mjera. U ovakvim situacijama ta svrha je, s aspekta primjene kazne, dovedena u pitanje i nije izvjesno hoće li u potpunosti ili uopće biti ispunjena", navodi ministar uprave i pravosuđa.
U pismu traži mišljenje o tome što izvršna vlast može učiniti kako bi omogućila pravosuđu da u ovakvim situacijama osigura da osobe protiv kojih se vodi postupak ili su pravomoćno osuđene za kaznena djela ne napuštaju hrvatski teritorij s ciljem ne izvršavanja kazne.
četvrtak, 22.04.2021.
KORONA VIRUS I DALJE DOMINANTAN
UMRLO 49 OSOBA, 230 NA RESPIRATORU
U srijedu 21. travnja zabilježeno je 3117 novih slučajeva koronavirusa na području Hrvatske. Čak 49 osoba je umrlo, službeni su podaci Nacionalnog stožera Do sada su 6692 osobe umrle od korone .Trenutno je 15.380 aktivnih slučajeva koronavirusa, 2201 oboljeli je na bolničkom liječenju, a među njima 230 je na respiratoru. U samoizolaciji su trenutno 31.562 osobe.
Do danas je ukupno testirano 1,7 milijuna osoba, od toga 10.523 u posljednja 24 sata.
Zaključno s 20. travnjem utrošeno je 708.960 doza cjepiva, a cijepljene su 565.164 osobe.Prvom dozom cijepljene su 419.252 osobe, drugom dozom 143.796 osoba, a za 2116 osoba nema podataka kojom dozom su cijepljenje.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, zabilježene su 313.423 osobe oboljele od koronavirusa. Ukupno se oporavila 291.351 osoba, od toga 1687 u posljednja 24 sata
.
„ Zadaća je Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, svih zavoda za javno zdravstvo i primarne zdravstvene zaštite da se, uz političku potporu županija na terenu, organizira i intenzivnije provede cijepljenja diljem Hrvatske. Htjeli bismo doseći 50 do 55 posto procijepljenosti odrasle populacije, što je oko 3,3 milijuna ljudi, a prema procjenama epidemiologa, maksimalan broj ljudi koji će htjeti primiti cjepivo je 2,3 do 2,4 milijuna ljudi" rekao je premijer Plenković. Dodao je da će od idućeg tjedna biti još 95.000 doza, a zadnjih pet tjedana drugog tromjesečja doći će više od 200.0000 doza cjepiva Pfizer tjedno, plus Moderna, Astra Zeneca i Johnson&Johnson. Poruka je da cjepiva ima dovoljno i da je potrebno cijepiti se protiv korone virusa.
Poruka županima premijera Plenkovića je da se organiziraju i mobiliziraju svi resursi kako bi moglo biti cijepljeno između 17 i 20 tisuća ljudi dnevno te tako da bi do ljetne turističke sezone imali cijepljeno 1,6 milijuna građana.
"Tako bismo osigurali zdravstvenu zaštitu našim građanima, preduvjete za gospodarski oporavak, financijsku stabilnost i turističku sezonu", rekao je premijer Plenković 21. travnja na konferenciji za novinare.
KIBER AKTIVNOSTI PROTIV TVRTKE SOLARWINDS
EU OSUĐUJE POTKOPAVANJE KORISTI OD INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE
Europska unija i njezine države članice izražavaju solidarnost sa Sjedinjenim Američkim Državama u vezi s posljedicama zlonamjernih kiber aktivnosti, posebice kiber operacije usmjerene protiv poduzeća SolarWinds, piše u priopćenju od 15. travnja koju je, prema procjeni Sjedinjenih Američkih Država, izvela Ruska Federacija, i koja je utjecala na vlade i poduzeća diljem svijeta, među ostalim u državama članicama EU-a. Dijelimo zabrinutost naših partnera zbog sve većeg broja zlonamjernih kiber aktivnosti, a posebno smo zabrinuti zbog nedavnog povećanja učestalosti aktivnosti koje utječu na sigurnost i integritet proizvoda i usluga informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), što bi moglo imati sistemske učinke i uzrokovati znatnu štetu našem društvu, sigurnosti i gospodarstvu.
Zlonamjernom upotrebom IKT-a potkopavaju se koristi koje internet i upotreba IKT-a pružaju društvu u cjelini te se pokazuje da su neki akteri spremni stvarno ugroziti međunarodnu sigurnost i stabilnost.
Svi se akteri moraju suzdržati od neodgovornog i destabilizirajućeg ponašanja u kiberprostoru. Nastavit ćemo istraživati zlonamjerne kiberaktivnosti u cilju kontinuiranog, zajedničkog i koordiniranog djelovanja kako bi se spriječilo takvo zlonamjerno ponašanje u kiberprostoru, odvratilo od njega i odgovorilo na njega, među ostalim bliskom suradnjom s našim međunarodnim partnerima. Pozivamo sve države da olakšaju aktualne istrage i da imaju konstruktivnu ulogu u njima, kao i da poduzmu odgovarajuća djelovanja u svrhu promicanja sigurnosti i integriteta proizvoda i usluga IKT-a te njihova lanca opskrbe.
Europska unija i njezine države članice nastavljaju raditi na uspostavi programa djelovanja za poticanje odgovornog ponašanja država u kibe rprostoru u okviru Ujedinjenih naroda, nadovezujući se na rad UN-ovih skupina vladinih stručnjaka u tom području i na to da je otvorena radna skupina nedavno potvrdila taj okvir.
Europska unija i njezine države članice i dalje su snažno predane solidarnosti sa svojim međunarodnim partnerima i odlučne, u okviru toga, promicati globalni, otvoren, stabilan i siguran kiberporstor u kojem se poštuju ljudska prava, temeljne slobode, demokratske vrijednosti i načela te vladavina prava, kako bi svi mogli sigurno živjeti na internetu i izvan njega.
EU OZBILJNO SHVAĆA ZAKLJUČKE ČEŠKIH VLASTI
EU ZABRINUTA RADI KRŠENJA MEĐUNARODNOG PRAVA
I SUVERENITETA ČEŠKE REPUBLIKE
Europsko vijeće je u priopćenju 21. travnja objavilo izjavu visokog predstavnika u ime Europske unije u znak solidarnosti s Češkom Republikom zbog kriminalnih aktivnosti Rusije na njezinom teritoriju
Europska unija najoštrije osuđuje ilegalne aktivnosti na teritoriju Češke Republike koje su izazvale eksplozije u skladištu streljiva Vrbětice 2014. godine. Rezultat su smrt dva češka državljana, ozbiljna prijetnja civilnom stanovništvu i ogromna materijalna šteta. EU krajnje ozbiljno shvaća zaključke čeških vlasti, temeljene na opsežnim istragama, da su službenici ruske vojne obavještajne službe GRU počinili te radnje.
Europska unija duboko je zabrinuta zbog grubog kršenja međunarodnog prava i suvereniteta Češke Republike, kao i zbog bilo koje takve akcije usmjerene prema bilo kojoj drugoj državi članici EU-a. Rusija se mora odreći aktivnosti koje prijete sigurnosti i stabilnosti u Europi i suprotstaviti se ruskim međunarodnim obvezama.
Europska unija izražava punu solidarnost s Češkom, podržava dosadašnje radnje njezinih vlasti i spremna je podržati njezine daljnje napore da odgovorne izvedu pred lice pravde. EU osuđuje nesrazmjernu reakciju i naknadne prijetnje Ruske Federacije prema Češkoj
Remetilačke akcije ruskih obavještajnih službi protiv interesa i sigurnosti EU-a i njezinih država članica i dalje će nailaziti na najdublju odlučnost, uključujući i na razini Europske unije, prema potrebi.
JAVNI PRISTUP DOKUMENTIMA VIJEĆA EU ZA 2020.
VIJEĆE 2020. ZAPRIMILO 2 321 ZAHTJEV ZA PRISTUP DOKUMENTIMA
Europsko Vijeće je 21. travnja odobrilo svoje godišnje izvješće o provedbi Uredbe 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima.Na aktivnosti Vijeća u 2020. utjecale su izvanredne okolnosti uslijed krize uzrokovane pandemijom COVID-19. Od sredine ožujka 2020. Vijeće je moralo prilagoditi svoj rad i proces donošenja odluka tijekom krize kako bi se osigurao institucijski kontinuitet. To je uključivalo privremeno odstupanje od Poslovnika Vijeća kako bi se olakšala primjena redovnog pisanog postupka i organizacija neformalnih videokonferencija ministara i ministrica te neformalnih videokonferencija članova i članica radnih skupina.
U izvješću se navodi da je 31. prosinca 2020. u javni registar bilo upisano više od 440 000 dokumenata na izvornom jeziku. Više od 71 % tih dokumenata javno je i dostupno za preuzimanje.
U 2020. u registar je dodano više od 22 000 dokumenata na izvornom jeziku, od čega je približno 73 % dokumenata javno. Javni registar Vijeća posjećen je gotovo 400 000 puta.Svatko može zatražiti pristup dokumentima koji su upisani u javni registar, a još nisu dostupni javnosti. Pristup se može odbiti samo na temelju jedne od iznimaka navedenih u Uredbi 1049/2001. One među ostalim uključuju potrebu za zaštitom procesa odlučivanja institucije i javnog interesa koji se odnosi na obranu i vojna pitanja te međunarodne odnose. Ako se zahtjev odbije u početnoj fazi, može se podnijeti ponovni zahtjev.
Vijeće je u 2020. zaprimilo 2321 početni zahtjev za pristup dokumentima i 26 ponovnih zahtjeva, zbog čega je bilo potrebno analizirati 13 382 dokumenta, što je znatan porast u usporedbi s prethodnim godinama.
U fazi početnog zahtjeva puni pristup odobren je za 11 254 dokumenta (84,1 %), a djelomičan pristup za 542 dokumenta (4 %). Pristup je uskraćen za 1586 dokumenata (11,9 %).
Slijedom ponovnih zahtjeva puni pristup odobren je za 35 dokumenata, a djelomičan pristup za 31 dokument. Vijeće je potvrdilo da bi pristup trebalo uskratiti za 52 dokumenta.Zatraženi dokumenti odnosili su se na niz područja politika, prije svega na pravosuđe i unutarnje poslove (20,4 %), ekonomsku i monetarnu politiku (16,7 %), zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (13,1 %) te pitanja opće politike (6,7 %).Zahtjevi su uglavnom stizali od akademske zajednice (39 %) te predstavnika raznih organizacija civilnog društva i privatnog sektora (20,5 %).
utorak, 20.04.2021.
NAKON PRAVOMOĆNE PRESUDE SUD TREBAO IZREĆI MJERE OPREZA
Dr.Malenica:
AKO NIJE DOVOLJNO JASNO PROMIJENITI ZKP
Ministar pravosuđa i uprave dr. Ivan Malenica rekao je u Dnevniku HRT da smatra da je Županijski sud u Osijeku trebao izreći mjere opreza u slučaju Zorana Mamića, koji je nakon pravomoćne presude otišao u BiH i zatražio da zatvorsku kaznu odsluži u toj državi.
Ministar dr. Malenica je rekao da Zakon o kaznenom postupku daje mogućnost sudu da izrekne mjere opreza kada postoji opasnost od bijega.
„Mi ćemo svakako revidirati Zakon o kaznenom postupku i svakako ćemo sa strukom, prvenstveno svim dionicima u pravosuđu - i sucima, i Državnim odvjetništvom, razmotriti ovu situaciju. Ako ona nije dovoljno jasna, ja svakako očekujem od njih da signaliziraju da se u tom dijelu promijeni i ZKP, ali smatram da je u sadašnjem zakonu postojala mogućnost da se izreče mjera opreza“, rekao je ministar Uprave i pravosuđa dr. Ivan Malenica.
ponedjeljak, 19.04.2021.
BESPLATNA PRIPREMA I POMOĆ ZA SLIJEDEĆI JAVNI POZIV
ENERGETSKA OBNOVA KUĆA AGENCIJE MARA
Najava je iz Makarske razvojne agencije MARA u Makarskoj da će do mjeseca lipnja 2021. bit raspisan sljedeći Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuće te da se zainteresirani mogu javiti radi prijave i prikupljanja dokumentacije. Makarska razvojna agencija svim građanima grada Makarske stoji na raspolaganju besplatno sa tehničkom pomoći i pripremom.
Iz javnog poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za energetsku obnovu obiteljskih kuća odobreno je prošle godine 180.000,00 kuna . Mjere energetske obnove za koje su građani Makarske pokazali interes te ostvarili potporu, odnose se na povećanje toplinske zaštite svih elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora – energetsku obnovu vanjskog zida, stropa, poda, krova te zamjenu dotrajale stolarije ovojnice grijanog prostora novom, te ugradnjom sustava sa sunčanim toplinskim pretvaračima.
Na javni poziv bilo je moguće prijaviti energetsku obnovu obiteljske kuće u kojoj je više od 50 posto bruto podne površine namijenjeno za stanovanje te ima ili najviše tri stambene jedinice ili građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 600 m2. Obiteljska kuća morala je biti zakonito izgrađena odnosno legalna. Na javni poziv mogle su se prijaviti obiteljske kuće iz kontinentalne Hrvatske energetskog razreda D ili niže, odnosno obiteljske kuće iz primorske Hrvatske energetskog razreda C ili niže.
HELIKOPTERSKA HITNA PRODUŽENA NA CIJELU GODINU
BAZE NA KRKU, DIVULJAMA I ČILIPIMA POKRIVAJU OBALU I OTOKE
Na helidromu kod Opće bolnice Dubrovnik u Dubrovačko neretvanskoj županiji održana je 19. travnja pokazna vježba hitne helikopterske medicinske službe.
“Bez ove službe nemoguće je postići da unutar 60 minuta pacijent stigne do medicinske ustanove u Dubrovniku i Splitu, gdje će mu se dati odgovarajuća pomoć i spasiti život. Nakon pet godina smo službu produljili na čitavu godinu. Sad će stanovnici naše županije imati jednake uvjete kao i svi drugi građani Hrvatske i Europske unije”, izjavio je župan Dobroslavić. Dugoročnim programu Vlade planirano je da služba bude smještena u Opuzenu, ali za to još nisu ispunjeni tehnički uvjeti. “Mi jesmo za takvo rješenje, ali je potrebno izgraditi helidrom i prateće objekte. Zasad servisnu uslugu može pružiti jedino Zračna luka Dubrovnik”, napomenuo je župan Dobroslavić.
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević rekla je kako je s bazama na Krku, Divuljama i Čilipima služba pokriva čitavo područje hrvatske obale i otoka. Ona je rekla da helikopter s Čilipa polijeće za tri do četiri minute i do Metkovića mu treba 13 minuta, a do Korčule 14 minuta, što je izrazito brzo. Ukupno će u projekt do kraja godine biti uključeno 24 liječnika i 28 medicinskih sestara i tehničara, koji će raditi u tjednim dežurstvima. Hitna helikopterska medicinska služba u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ima tri financijera i to Ministarstvo unutarnjih poslova, koje je ustupilo helikopter s posadom, Ministarstvo zdravstva, koje osigurava zdravstveno osoblje te Dubrovačko-neretvanska županija koja plaća smještaj te prehranu posade i zdravstvenog osoblja u Zračnoj luci Dubrovnik.
RADI COVID 19 OPATIJA PODUZETNIKE OSLOBAĐA PLAĆANJA KOMUNALNE NAKNADE
ZA POSLOVNI PROSTOR I ZEMLJIŠTE NA KOM SE OBAVLJA DJELATNOST
Grad Opatija kao jedinica lokalne samouprave, sa oko 11 tisuća stanovnika, grad koji je kvarnerska turistička meka, donio je Odluku o oslobođenju plaćanja komunalne naknade za poslovni prostor i građevinsko zemljište na kome se obavlja poslovna djelatnost, u 100 postotnom iznosu za vrijem trajanja epidemije COVID-19 virusom za razdoblje siječanj-svibanj 2021. godine.
Odluka se odnosi na poduzetnike koji su obveznici plaćanja komunalne naknade za poslovni prostor i zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti, a koji ispunjavaju uvjete: da imaju registrirano sjedište na području Grada Opatije, da nisu obustavili obavljanje gospodarske djelatnosti temeljem odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske od 27. studenoga 2020. godine, 8. siječnja 2021. godine i 29. siječnja 2021. godine ,odnosno da nisu obustavili obavljanje gospodarske djelatnosti u mjesecima za koje mogu dobiti oslobođenje od plaćanja, da su u posljednjem tromjesečju 2020. godine imali pad prihoda od 40% ili više u odnosu na isto vremensko razdoblje u 2019. godine.
Uvjet je i to da, poduzetnici nisu imali pravo zatražiti nadoknadu troškova u sklopu mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta, u djelatnostima pogođenim korona virusom sukladno Uputama ravnatelja Porezne uprave donesenih u sklopu mjera Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom .
Potrebno je ispuniti zahtjev i tko je u PDV sustavu priložiti obrasce za posljednje tromjesečje 2020. godine te PDV obrasce za posljednje tromjesečje 2019. godine.
Poduzetnici koji nisu u PDV sustavu, pad prihoda dokazuju temeljem ispisa iz sustava fiskalizacije. Poduzetnici koji nisu obveznici fiskalizacije, pad poslovanja dokazuju prikazom prihoda i primitaka.
Ukoliko poduzetnik ima više poslovnih prostora, potrebno je podnijeti zahtjev za svaki poslovni prostor zasebno. U tom slučaju PDV obrasce, ispis iz sustava fiskalizacije, prikaz prihoda i primitaka dovoljno je dostaviti u jednom primjerku uz jedan zahtjev. Zahtjevi će se zaprimati u Gradu Opatiji poštom ili meilom, nakon cjelokupnog isteka razdoblja siječanj- svibanj 2021.
PROTIV NOVINARA I MEDIJA AKTIVNE 924 TUŽBE
TUŽBENI ZAHTIJEVI – UKUPNO 78,5 MILIJUNA KUNA
Ove su godine na HND-ov upit o broju tužbi odgovorila 23 medija. Parničnih tužbi je 892. Kaznenih tužbi su 32.
U Hrvatskoj su trenutno aktivne najmanje 924 tužbe protiv medija i novinara od kojih tužitelji potražuju gotovo 78,5 milijuna kuna, što je porast broja tužbi u odnosu na prošlu godinu, pokazuju rezultati godišnje ankete koju je Hrvatsko novinarsko društvo provelo treću godinu za redom.
Ti mediji najčešće imaju osiguranu pravnu pomoć, ali je gotovo 89 % ispitanih medija odgovorilo da im tužbe otežavaju poslovanje, dok se 37 % njih teško nosi sa tužbama. Tu se radi o malim i neprofitnim medijima, koje ovakve tužbe dovode do ruba isplativosti rada.
I sam HND ima tri aktivna sudska spora. Protiv predsjednika HND-a Hrvoja Zovka Hrvatska radiotelevizija vodi kazneni spor, kao i spor za naknadu štete od 250 tisuća kuna, od HND-a potražuje 200 tisuća kuna, a u istoj tužbi protiv predsjednice Ogranka HND-a na HTV-u Sanje Mikleušević Pavić 50 tisuća kuna. Radi se rijetkom slučaju tužbi javnog medijskog servisa protiv vlastitih zaposlenika i strukovne novinarske udruge.
petak, 16.04.2021.
SNJEGOVI U PROLJEĆE 2021. !
HOĆE LI OVE GODINE U HRVATSKOJ BITI VOĆA I VINA?
Ovo je fotografija Željka Ledinskog u voćnjaku 6. travnja 2021. snimljena. No ista snježna idila bila je i 12. i 13. travnja s niskim jutarnjim temperaturama do -5. Ovo je već treća sedmica da početak tjedna započinje sa nježnim padalinima i niskim temperaturama. Priroda je pokazala veliki nesklad, jer su u ožujku bili topli dani koji su pouspješili rast pupova na voću i čak cvjetanje, a onda priroda kao da se predomislila i započela je hladnoća. U Gorskom kotaru je bilo snijega 30- ak centimetara. Mještani su sa lopatama odmetali snijeg kako bi ispred kuća napravili prohodane prolaze. Zimska služba bila je u punom pogonu. Hoće li ove godine uopće biti voća i vina? Tko će kako i koliko poljoprivrednim proizvođaćima nadoknaditi štete?
"Minus od 2,7 Celzijeva stupnja u ponedjeljak ujutro je bio na granici podnošljivog za voćnjake ako ne traje dugo. No najava -4°C do -5°C u narednim danima nas već plaši jer većina voćnjaka nema adekvatnu zaštitu putem sistema orošavanja, već kao ja, imaju lovce na mraz koji nisu 100 posto učinkoviti", kaže član Hrvatske voćarske zajednice Željko Ledinski.
Željko Ledinski kao član Hrvatske seljačke stranke bio je saborski zastupnik u mandatu od 2004. do 2008.. Dipl. ing. šumarstva Ledinski sada se bavi poljoprivrednom proizvodnjom na obiteljskom imanju u selu Kovačevcu, u općini Rovišće, u Bjelovarsko bilogorskoj županiji na površini od 15 ha. Imanje je na obroncima Bilogore. Glavni proizvodi OPG Ledinski su su voće, cvjeće, božićna drvca, voćne rakije, med, a bavi se i vinogradarstvom i šumarstvom.
Fotografija iz voćnjaka Ž. Ledinskog
POVRATNA NAKNADA ZA BOCU OD MLIJEKA?
HPK ŽELI DA VLADA PREISPITA SVOJU ODLUKU
Hrvatska poljoprivredna komora je 22. ožujka 2021. uputila zahtjev Vladi RH i premijeru Andreju Plenkoviću da se još jednom preispita odluka o uvođenju povratne naknade na mlijeko i mliječne proizvode koja će zasigurno nanijeti dodatni udar na proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda domaćih proizvođača, koji se i inače teško nose sa sve većom uvoznom konkurencijom, ali i brojnim nepoštenim trgovačkim praksama koje su prisutne na tržištu u Hrvatskoj. Uvođenje ambalaže od mlijeka i mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade planirano je od 1. srpnja 2021. godine.
HPK je stava kako će uvođenje povratne naknade na mlijeko i mliječne proizvode imati snažno destimulirajući utjecaj na primarnu proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj. Svježe mlijeko koje je 100% mlijeko proizvedeno na hrvatskim mliječnim farmama dominantno se pakira u PET ambalažu, a uvođenjem povratne naknade domaće će mlijeko na polici trgovina za krajnjeg kupca poskupiti za visokih 50 lipa”, ističe predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović. „Vlada RH će uvođenjem povratne naknade na mlijeko i mliječne proizvode dovesti do smanjenja potrošnje svježeg mlijeka i povezano s time do pada proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Uvođenje povratne naknade direktno je pogodovanje trgovačkim lancima i daljnjem jačanju uvoza trajnog mlijeka“, kaže predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK, Igor Rešetar te dodaje „.Podsjećamo kako je Odbor za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore nedavno pozvao hrvatske državne institucije i inspekcije da pojačaju kontrolu mlijeka na tržištu jer se posljednjih mjeseci potrošačima nudi uvozno, jeftino mlijeko na čija se pakiranja stavljaju različite varijacije hrvatskog znakovlja – šahovnice i kockice. Na taj se način obmanjuje potrošače kako se radi o domaćem mlijeku.“
Istovremeno, krajnji će kupac uspoređujući cijene mlijeka u trgovini birati jeftiniji proizvod te očekujemo kako će potrošači svježeg mlijeka postati potrošači jeftinijeg – trajnog mlijeka u tetrapak pakiranju. Ovdje valja istaknuti kako u kategoriji trajnog mlijeka na hrvatskom tržištu dominira mlijeko privatnih robnih marki trgovaca koje je pretežito uvozno i koje se vrlo često potrošačima nudi i po dampinškim cijenama, poruka je Hrvatske poljoprivredne komore. U HPK ističu kako sličnih naknada nema u većini država EU koje vode izuzetnu brigu i pažnju o svojoj proizvodnji te na sve moguće načine nastoje olakšati poslovanje domaćih proizvođača.
Tako primjerice od svih članica EU tek 9 članica ima organizirani sustav povratne naknade, a kod svih je isključena povratna naknada za mlijeko i mliječne proizvode. U ostatku svijeta sustav povratnih naknada postoji u 41 zemalja i u svima je također isključeno mlijeko i mliječni proizvodi.
S druge strane proteklih godina je u Hrvatskoj svijesti o povratu plastičnih boca dodatno narasla te je ovo novo uvođenje naknade sigurno još jedan oblik parafiskalnih nameta na teret domaćih proizvođača i proizvodnje.
RAZLIČITA PRAVILA 12 KONTROLNIH KUĆA U EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI
NARUŠENO POVJERENJE PROIZVOĐAČA U SUSTAV
Odbor za ekološku proizvodnju, preradu, cvjećarstvo, ljekovito bilje i medicinsko bilje Hrvatske poljoprivredne komore održao je potkraj mjeseca ožujka sjednicu na kojoj je zaključeno kako je u Hrvatskoj došlo do pada broja ekoloških proizvođača što je, među ostalim, posljedica neujednačenih kontrola te različitih postupanja kontrolnih tijela u ekološkoj poljoprivredi. Kontrolna tijela za ekološke proizvođače trenutno imaju različite prakse kontrole. Cijene usluga kontrolora se drastično razlikuju od tijela do tijela što značajno utječe na troškove poslovanja proizvođača. Također, pravila kontrole je potrebno prilagoditi potrebama novih pravila Zelenog plana i strategijama EU Od polja do stola i Strategiji o bioraznolikosti čije primjene vrlo brzo slijede.
„Aktualan trend osipanja ekoloških proizvođača djelomično je uzrokovan različitim postupanjem kontrolnih tijela u ekološkoj poljoprivredi. HPK zahtjeva zaustavljanje ovog trenda, te uspostavu jednoobraznog sustava kontrole kod svih 12 kontrolnih tijela u Republici Hrvatskoj. Mi svakodnevno s terena dobivamo informacije od proizvođača kako se sve teže nose sa različitim pravilima u kontroli, dok su i odstupanja u cijenama naplate usluga izuzetno velika. Takva praksa je nedopustiva i narušava povjerenje proizvođača u sustav koji ih ne štiti dovoljno. HPK će zatražiti od Agencije za plaćanje izradu analiza koliko je eko proizvođača izašlo iz sustava tijekom prošle godine i koliko je zahtjeva za ispis zaprimljeno 2021. godine”, izjavio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.
Odbor je zbog svega navedenog zatražio od svih dionika sustava precizno tumačenje pojedinih proizvodnih pravila kako bi se povratilo poljuljano povjerenje potrošača u vjerodostojnost ekoloških proizvođača i njihovih proizvoda.
„Ono što mi, kao ekološki proizvođači, primjećujemo je neusklađenost kontrolnih tijela u postupku kontrole ekoloških proizvođača. Na upite o praksama koje provode kontrolne kuće dobili smo različite odgovore koji dodatno stvaraju komplikacije proizvođačima. Na primjer, ukoliko želite koristiti vlastiti rasadni materijal iz svojih nasada za povećanje površine pod proizvodnjom, neke kontrolne kuće odobravaju takvu praksu, dok druge strogo traže nabavku materijala iz rasadnika, sa svom popratnom dokumentacijom, bez obzira što je vlastiti već prilagođen uvjetima proizvodnje tog mikro lokaliteta. Isto tako, nije nam jasno zašto je neophodno da proizvođači prate sljedivost proizvodnje repro materijala (posebice sjemena) koje je već u svojoj proizvodnji dobiveno na ekološki način i certificirano. Proizvođači su korisnici tog sjemena, a ne institucija koja mora pratiti je li distributer certificiran za prodaju ekološkog sjemena, kao i tražiti od njih dodatnu dokumentaciju. Smatramo kako je potrebno otvoriti stalni komunikacijski kanal kroz koji bi svi sudionici proizvodnog procesa zajedno ostvarili ambiciozni cilj od 25 posto ekoloških površina do 2030. godine”, ističu u HPK.
Republika Hrvatska je bilježila značajan rast površina ekološke proizvodnje, te je tako u razdoblju od 2013. do 2019. godine zabilježen rast površina za 67.509 hektara. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, godišnja vrijednost hrvatskog tržišta ekoloških proizvoda iznosi oko 99 milijuna eura odnosno prosječno oko 23,6 eura po stanovniku, a učešće potrošnje ekoloških proizvoda u ukupnoj potrošnji iznosi 2,2 posto.
Nasad ekološke lavande
Prema službenim podacima DZS-a, u Republici Hrvatskoj u 2019. godini evidentirano je ukupno 5.548 subjekata u ekološkoj poljoprivredi od čega je 5.153 ekoloških poljoprivrednih proizvođača i 395 poljoprivrednih prerađivača. Usporedbe radi, broj eko poljoprivrednih proizvođača bio je 2013. godine 1608 dok je bilo tek i 181 prerađivača. Broj proizvođača je do 2018. narastao na 4374 odnosno 368 prerađivača.
Ukupna evidentirana površina pod ekološkom proizvodnjom u 2019. godini je iznosila 108.169 ha što činilo 7,2 posto u odnosu na ukupno korištenu poljoprivrednu površinu. U 2007. godini površine pod ekološkom proizvodnjom činile su udio od svega 0,6 posto.
Prema strukturi biljne proizvodnje i dalje su najzastupljenije oranice s 52.587 ha koje u ukupnoj površini pod ekološkom proizvodnjom čine udio od 48,6%, zatim slijede livade i pašnjaci s površinom od 40.648 ha, u ukupnoj površini pod ekološkom proizvodnjom čine udio od 37,6% te trajni nasadi s 14.934 ha što je udio od 13,8% u ukupnoj površini pod ekološkom proizvodnjom.U ukupnoj površini ekoloških oraničnih usjeva od 52.587 ha u 2019. godini najzastupljenije su žitarice s 15.814 ha, industrijsko bilje s 13.562 ha, uljarice s 9.558 ha te aromatsko i ljekovito bilje s 4.004 ha. U ukupnoj površini ekoloških trajnih nasada od 14.934 ha najzastupljeniji su voćnjaci s 11.906 ha, zatim maslinici s 1.888 ha te vinogradi s 1.072 ha. Izvor: Hrvatska poljoprivredna komora
utorak, 13.04.2021.
COVID DODATAK UMIROVLJENICIMA
PREMIJER TVRDI DA DODATAK NIJE MITO PRED LOKALNE IZBORE
Pandemija korone virusa traje već 15 mjeseci, a Vlada RH se tek 12. travnja javno sjetila umirovljenika te objavila:
Onim korisnicima mirovine kojima je iznos ukupnog mirovinskog primanja do
1500 kuna isplatit će se jednokratno novčano primanje u iznosu od 1200 kuna.
Onima kojima je iznos ukupnog mirovinskog primanja između 1500 i 2000 kuna isplatit će se jednokratno novčano primanje od 900 kuna. Za korisnike kojima je iznos ukupnog mirovinskog primanja od 2000 do 3000 kuna, iznos jednokratnog novčanog primanja iznosit će 600 kuna, a onima s mirovinom od 3000 do 4000 kuna isplatit će se 400 kuna.
Vlada će u 14.4. donijeti odluku kojom će se umirovljenicima isplatiti jednokratno novčano primanje radi ublažavanja posljedica uzrokovanih epidemijom Covida-19. Ova odluka obuhvatit će više od 800.000 umirovljenika, a ukupan iznos koji će biti isplaćen je oko 600 milijuna kuna.
Premijer Plenković najavio je da se isplata jednokratnog novčanog primanja može očekivati krajem travnja ili početkom mjeseca svibnja.
Vlada RH : PRIKAZ DODATAKA ZA UMIROVLJENIKE
"Mi smo kroz reformu mirovinskoga sustava do sada prosječno povećali mirovine za 13,5 posto. Kad tome pridodamo da smo u zakonima koje smo usvojili vodili računa o našim sugrađanima koji imaju najniže mirovine, povećali smo im mirovinu za još 3,13 posto", rekao je Plenković.
Naglasio je da je ovo potez odgovorne hrvatske Vlade koja razumije da su umirovljenici jedna od najranjivijih skupina.
"Njihov položaj je zahtjevan. Naša mirovinska reforma je išla za tim da podigne mirovine. Ovo je jednokratna potpora u specifičnim okolnostima panedmije Covida-19 za koju ne mogu biti odgovorni umirovljenici, a nije ni Vlada. Mislim da temeljno načelo društvene solidarnosti se treba pokazati prema najranjivijima i u ovim okolnostima", rekao je premijer.
Pojasnio je da sredstva za isplatu jednokratnog novčanog primanja nisu bila planirana. "Postoji tzv. institut indeksacije mirovina, odnosno način kako rast mirovina prati rast plaća. Zbog te indeksacije otvorio se prostor da država napravi ovakav iskorak. I taj iskorak je sada i on je uvijek pravodoban", rekao je predsjednik Vlade.
Rekao je da je najveći razred umirovljenika onaj s mirovinama između 2000 i 3000 kuna, dok je onih s najmanjom mirovinom, koji će dobiti iznos od 1200 kuna, oko 120 tisuća.
Istaknuo je da će se sredstva za dodatak naći bez rebalansa proračuna, i to preraspodjelama unutar Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i iz iznosa koji imaju na raspolaganju zbog niže indeksacije.
Premijer je pred novinarima negirao pretpostavku da isplata umirovljenicima radi ublažavanja posljedica uzrokovanih epidemijom Covid 19, ima veze s predstojećim lokalnim izborima. Drugim riječima premijer je negirao da je isplata mito umirovljenicima kako bi podršku dali HDZ-u.
SVETE RELIKVIJE U BAZILICI SV. KVIRINA U SISKU
MILOSRĐE JE DRUGO IME ZA LJUBAV
Na svetkovinu Božjeg Milosrđa, 11. travnja, na prvu nedjelju nakon Uskrsa, u baziliku sv. Kvirina u Sisku, unesene su na trajno štovanje župljanima, hodočasnicima i dobronamjernicima, relikvije sv. Faustine Kowalske i osnivača Družbe sestara Milosrdnog Isusa bl. Michaela Sopoćka.
Relikvije su u sisačku baziliku došle na poticaj i darom sestara iz Družbe Milosrdnog Isusa, konkretno Jaire Udovičić i Ivane Perković na svemu što su učinile da bi ove relikvije došle u župu.Sestre družbe Milosrdnog Isusa u ovoj župi djeluju od siječnja ove godine,
Tom prigodom svečano misno slavlje predvodio je porečko-pulski biskup u miru Ivan Milovan u zajedništvu s generalnim vikarom Sisačke biskupije mons. Markom Cvitkušićem, dekanom sisačko-katedralnog dekanata preč. Krešimirom Bulićem i rektorom bazilike prečasnim Robertom Jakicom koji je na početku pročitao Dokument o autentičnosti relikvija.
Govoreći o drugoj uskrsnoj nedjelji biskup je podsjetio kako se od 2000. godine na prvu nedjelju nakon Uskrsa slavi blagdan Božjeg Milosrđa." Proglasio ju je sveti papa Ivan Pavao II. On je poljsku redovnicu Faustinu Kowalsku, koja je za života primala objave Milosrdnog Isusa, proglasio 1993. blaženom, a 2000. svetom. Sve to uz drugu uskrsnu nedjelju, da bi i on sam 2. travnja 2005. godine predao svoju dušu Bogu upravo u noći koja je prethodila blagdanu Božjeg Milosrđa. Papa Ivan Pavao II je papa obitelji, tako želio da ga zovemo, ali je i papa Božjeg Milosrđa. On je o Božjem milosrđu pisao: Milosrđe to je drugo ime za ljubav. To ime ljubav preuzima kada se susreće sa silama zla”, rekao je biskup te dodao kako, iako je ovaj blagdan novijeg datuma, Riječ Božja puna je slika o Božjem milosrđu.
Prof. dr. Michael Sopoćka bio je ispovjednik i duhovni voditelj sestri Faustini Kowalski. Rođen 1.11.1888, a umro 15.11.1975. godine
ponedjeljak, 12.04.2021.
GRUPI VINDIJA DVA NOVA FINANCIJSKA UGOVORA
ZA PROIZVODNE KAPACITETE I SUNČANU ELEKTRANU
Grupa Vindija i tvrtka Koka d.d. primile su 10. travnja od ministrice poljoprivrede Marije Vučković dva ugovora potpore iz Programa ruralnog razvoja. Potpora vrijedna 13,4 milijuna kuna dodijeljena je tvrtki Koka u sklopu operacije 4.2.1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima. Ukupna vrijednost investicije u povećanje proizvodnih kapaciteta iznosi 26,8 milijuna kuna. Vindiji d.d. je dodijeljena potpora u vrijednosti 2,6 milijuna kuna za projekt izgradnje sunčane elektrane, investiciju ukupne vrijednosti od 5,2 milijuna kuna.
Zaokruženi i kontrolirani proizvodni ciklus „od polja do stola“ u cjelokupnoj Grupi Vindija započinje uzgojem žitarica za proizvodnju stočne hrane i nastavlja se prirodnim uzgojem peradi te obradom piletine. Pilići se na farmi uzgajaju u objektima, koji im osiguravaju povoljne mikroklimatske uvjete s dovoljno svježeg zraka, čiste vode te prostora za kretanje. Hranjeni su hranom iz vlastite Tvornice stočne hrane Blagodar na bazi kukuruzne smjese uz dodatak vitamina i minerala. Time se jamči kontrola svih faza i procesa proizvodnje, zdravstvena ispravnost svih finalnih proizvoda i kvalitetna domaća piletina.
Vindija je uvela oznaku „5 HR“ na ambalažu Cekin svježih pilećih proizvoda čime potvrđuju da je perad, počevši od samih roditeljskih jata, izležena i uzgojena u Hrvatskoj, da hrana kojom se perad hrani potječe iz Hrvatske te da je obrađena i zapakirana u industriji mesa u Hrvatskoj. Također, od 2017. godine svježe meso robne marke Cekin nositelj je jedinog službenog GMO-FREE certifikata u RH.
„Koristeći potporu iz Programa ruralnog razvoja, novim ćemo razvojnim projektom osigurati optimizaciju proizvodnih procesa, povećanje proizvodnje i dodatnu automatizaciju. Time Koka dodatno unapređuje kvalitetu i sigurnost proizvodnje i plasmana visokovrijednih proizvoda mesa peradi, što su ključne odrednice našeg poslovanja. Kao najveća hrvatska peradarska industrija, Koka ove godine obilježava 60. obljetnicu uspješnog poslovanja koje se temelji na zaokruženom i strogo kontroliranom proizvodnom ciklusu „od polja do stola“. Zahvaljujući dosadašnjim ulaganjima, asortiman svježeg pilećeg mesa Cekin, s oznakom Meso hrvatskih farmi, nositelj je prvog i jedinog službenog GMO-FREE certifikata u Hrvatskoj, čime jamčimo vrhunsku kvalitetu proizvoda, koji u roku od 24 sata dolaze na police trgovina diljem zemlje. Sve te prednosti prepoznali su i naši kupci, zbog čega je Cekin dobio i službenu potvrdu piletine broj 1 na domaćem tržištu“, istaknuo je predsjednik Uprave Koke d.d., Stjepan Sabljak prilikom posjeta ministrice Vučković.
„Sljedivost hrane je ključna za pružanje točne i poštene informacije hrvatskim potrošačima, svatko od nas ima pravo znati i odabrati čime hrani sebe i svoje obitelji. Kontinuirano ulaganje u unapređivanje proizvodnih kapaciteta jedini je način za održavanje i jačanje kvalitete finalnih proizvoda. Osobito veseli kada je, kao u slučaje Koke d.d. i grupe Vindija, riječ o etabliranoj proizvodnji s tradicijom u preradi koja rezultira visokom kvalitetom proizvoda dodane vrijednosti. Pozivam građane da pruže podršku hrvatskim proizvođačima i da kupuju kvalitetno i domaće“, zaključila je ministrica Vučković.
MINISTRICA VUČKOVIĆ U VUKOVARSKO SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI !
DO SADA ISPLAĆENO 848 MILIJUNA KUNA ZA INVESTICIJSKE PROJEKTE,
ZA 12 DJEČIJIH VRTIĆA POTPORE OD 56 MILIJUNA KUNA
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je s državnim tajnikom Tugomirom Majdakom u petak, 9. travnja 2021. godine, u radnom posjetu Vukovarsko-srijemskoj županiji sudjelovala na otvorenju Dječjeg vrtića Jarmina te uručila tri ugovora iz Programa ruralnog razvoja u ukupnoj vrijednosti odobrene potpore u iznosu od 8,5 milijuna kuna u nazočnosti ministra obrane Marija Banožića, župana Vukovarsko-srijemske županije Bože Galića, načelnika Općine Jarmina Andrije Draganića te gradonačelnika Vinkovaca Ivana Bosančića. Također, ministrica Vučković je tijekom posjeta Vukovarsko-srijemskoj županiji posjetila jednu od najvećih domaćih plantaža voća, ujedno i najveću plantažu višanja u Hrvatskoj, Borinci i objekte za preradu povrća, pri čemu se upoznala s daljnjim planovima za razvoj tvrtke Vinka d.d.
Zahvaljujući odobrenoj stopostotnoj potpori od 7,4 milijuna kuna u okviru Mjere 7 Programa ruralnog razvoja izgrađen je Dječji vrtić Jarmina, te osiguran kapacitet za smještaj 75 djece kroz tri dječje skupine. Cilj projekta je izgradnjom dječjeg vrtića podignuti kvalitetu i standard organizirane njege, odgoja i obrazovanja djece vrtićke dobi te na taj način poboljšati lokalne temeljne usluge na području Vukovarsko-srijemske županije.
„Iznimno mi je zadovoljstvo sudjelovati na otvaranju prvog dječjeg vrtića u Općini Jarmina, ali i najaviti kontinuitet ovakvih potpora za ulaganja u infrastrukture ruralnih područja i nove natječaje i ove godine. Naime, kroz predmetnu Mjeru 7 u Vukovarsko-srijemskoj županiji ugovorili smo 12 vrijednih projekata potpore dječjim vrtićima u vrijednosti većoj od 56 milijuna kuna, od čega je isplaćeno gotovo 40 milijuna kuna, upravo kako bi ova županija bila poželjno i kvalitetno mjesto za život i uzdizanje obitelji. Ukupno na razini cijele Hrvatske ugovoreno je 198 ulaganja u dječje vrtiće, ukupne vrijednosti odobrene potpore nešto veće od milijardu kuna. Uz brojne druge projekte, kapaciteti i sadržaji za djecu će pridonijeti našim naporima da kroz ulaganja u sadržaje i infrastrukturu za ruralno stanovništvo očuvamo i poboljšamo demografsku sliku hrvatskog sela“, izjavila je ministrica Vučković povodom otvorenja novog vrtića te dodala kako će tome dodatno doprinijeti i dodijeljeni ugovori za tri korisnika kroz tri različite mjere Programa ruralnog razvoja kojima će se realizirati projekti vrijedni više od 10 milijuna kuna, što govori o višestrukom utjecaju europskih fondova na sektor.
Ministrica Vučković je prilikom posjeta Općini Jarmina uručila tri nova ugovora u ukupnoj vrijednosti odobrene potpore veće od 8,5 milijuna kuna, a odnose se na ulaganja u farmu za tov peradi - sunčanu elektranu koja će se koristiti za liniju za proizvodnju peleta za grijanje objekta te opremu za utovar sirovine, ulaganja kroz operaciju 8.5.2. kojima će se omogućiti rekreacijska, turistička i zdravstvena funkcija dijela lokalne šume te investiciju putem operacije 6.2.1. za razvoj nepoljoprivredne djelatnosti pružanja usluga s poljoprivrednom i šumskom mehanizacijom.
Do sada je iz Programa ruralnog razvoja u Vukovarsko-srijemskoj županiji isplaćeno 848 milijuna kuna od 1,2 milijarde kune odobrene potpore, putem 15.626 investicijskih projekata. Od toga su u okviru Mjere 7 za temeljne usluge i obnovu sela ugovorena 53 projekta vrijednosti veće od 136 milijuna kuna – riječ je o 4 različita ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, 11 ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta te 6 u lokalnu infrastrukturu, uz 12 vrtića.
nedjelja, 11.04.2021.
TKO MOŽE U HRVATSKU NA ODMOR – ODLUČIO STOŽER CIVILNE ZAŠTITE
HRVATSKA SIGURNA I ODGOVORNA DESTINACIJA!
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac 9.4. je održala sastanak s predstavnicima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Na sastanku je dogovoreno kako će sredinom travnja početi cijepljenje 70.000 turističkih djelatnika, te će osim stalno zaposlenih u turističkom sektoru u prioritetno cijepljenje biti uključeni i sezonski radnici. Razmatrana je i potreba cijepljenja i 90.000 privatnih turističkih iznajmljivača, sukladno prioritetima cijepljenja u turističkom sektoru.
Ministarstvo turizma i sporta od članica strukovnih udruga u turizmu zatražilo je da prikupe podatke za zaposlenike koji se žele cijepiti i to na način da se razvrstaju u dvije prioritetne skupine. Prva prioritetna skupina su zaposlenici koji ostvaruju veći broj kontakata s gostima ili djelatnicima u objektu uzimajući u obzir one djelatnike kojima je mogućnost pridržavanja socijalne distance smanjena poput radnika u kuhinji, dok su druga skupina osobe koje ne ostvaruju značajnije kontakte kao što su razna servisna zanimanja, uredski poslovi i slično.
”Hrvatska među prvima kreće s cijepljenjem turističkih djelatnika i to nam je izuzetno važno kako bismo se još snažnije pozicionirali kao sigurna destinacija. Uz projekt Safe stay in Croatia, ( Siguran boravak u Hrvatskoj ) ovo je dodatno jamstvo turistima kako Hrvatska ispunjava sve preduvjete za sigurno ljetovanje svakog gosta koji našu zemlju izabere kao svoju turističku destinaciju”, naglasila je ministrica Brnjac.
Na sastanku je bilo riječi i o uspostavi dodatnih punktova za testiranje gostiju u turističkim mjestima, ali i hotelima, kampovima, marinama i sl. te je dogovorena edukacija osoba koje će sukladno uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo provoditi testiranja. Razmatran je i način izdavanja potvrda i potrebni kapaciteti za distribuciju testova.
EPIDEMIOLOŠKA SITACIJA JE KLJUČ PONAŠANJA
Odlukom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, od 1. travnja 2021. godine turisti iz Europske unije i trećih država koji su cijepljeni ili su preboljeli COVID ili imaju negativan PCR odnosno antigenski test s liste testova EU, mogu ući u Republiku Hrvatsku. To je važan korak u sklopu priprema za glavni dio turističke godine. Epidemiološka situacija i dalje ostaje ključ ponašanja i u turizmu te je izuzetno važno nastaviti pridržavati se epidemioloških mjera. Ministarstvo turizma i sporta u suradnji s regionalnim turističkim zajednicama i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo priprema model koji će turistima omogućiti testiranje brzim antigenskim testovima, kao i PCR testiranje na što više punktova u turističkim destinacijama. Kroz projekt Safe stay in Croatia radi se na poticanju turističkih dionika u lancu putovanja na odmor, na pridržavanje epidemioloških mjera, a turistima će biti dostupne precizne informacije o protokolima, kao i o epidemiološkoj situaciji u svim hrvatskim županijama. Ministarstvo turizma i sporta u koordinaciji sa strukovnim udrugama te Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo radi na organizaciji prioritetnog cijepljenja za turističke djelatnike u svibnju i lipnju.
„U pripremama za turističku sezonu vodimo sustavnu brigu o svim segmentima kako bi se zadovoljili sigurnosni i zdravstveni uvjeti, a istovremeno turistima pružile pravovremene i točne informacije o načinu ulaska u zemlju i boravku u Hrvatskoj. Želimo da naši gosti prepoznaju Hrvatsku kao sigurnu i odgovornu destinaciju“, istaknula je ministrica Nikolina Brnjac.
NACIONALNA PROMOTIVNA KAMPANJA ZA RURALNI TURIZAM
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac održala je 31.3.radni sastanak s Aleksandrom Kuratko Pani, voditeljicom Udruge ruralnog turizma Hrvatske o temi važnosti ovog oblika turizma u cjelokupnoj turističkoj ponudi Hrvatske te nadolazeće promotivne kampanje ruralnog turizma.
„Seoskim turizmom u Hrvatskoj bavi se oko 1.000 poljoprivrednih gospodarstava. Promocijom i daljnjim razvojem ruralnog turizma naglasak stavljamo na održivost hrvatske turističke ponude što ćemo adresirati i kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030.“, istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
Udruga ruralnog turizma Hrvatske okuplja poljoprivredna gospodarstva koja se bave turizmom iz cijele Hrvatske te je krajem 2020. godine inicirala provođenje promotivne kampanje u cilju oporavka turizma u ruralnim područjima što je Ministarstvo turizma i sporta podržalo. „ Seoski turizaam, kao uži oblik ruralnog turizma, putem kojega domaći poljoprivredni proizvođači plasiraju vlastite poljoprivredne proizvode i poljoprivredne proizvode s okolnih gospodarstava svojim gostima, iznimno je važan za opstojnost turizma i sela u kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Posebno nas veseli suradnja i uključivanje sadržaja obiteljskog smještaja, pustolovnog i kulturnog turizma jer kontinent zaista ima mnogo toga za ponuditi“, naglasila je Kuratko Pani.
Promotivna kampanja zamišljena je kao početak organizirane i dugoročne promocije ruralnog turizma, a trebala bi započeti u drugoj polovici mjeseca travnja na domaćem tržištu. Ministrica Nikolina Brnjac je rekla da po prvi puta u povijesti će se provesti nacionalna promotivna kampanja za ruralni turizam s ciljem motiviranja domaćih turista na posjet ovim područjima. Domaći proizvodi i zdrava hrana, boravak na svježem zraku i u prirodi te rekreativne aktivnosti ono su što nam svima ovih dana treba.
subota, 10.04.2021.
PLENKOVIĆ POSJETIO KOPRIVNIČKO KRIŽEVAČKU ŽUPANIJU
RAZGOVOR O VELIKIM PROJEKTIMA
Premijer RH Andrej Plenković, u pratnji ministrice poljoprivrede Marije Vučković i državnog tajnika tog ministarstva Tugomira Majdaka posjetio je 9. veljače Koprivničko križevačku županiju.. Premijera i predstavnike ministarstva poljoprivrede dočekao je u župan Darko Koren, gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić te nedavno imenovana predsjednica Uprave prehrambene kompanije Podravka, Martina Dalić.
Tema razgovora bili su veliki projekti koji se odvijaju ili su u najavi za Koprivničko-križevačku županiju: gradnji i modernizaciji željezničke pruge od Križevaca preko Koprivnice do mađarske granice. Isto tako bilo je govora i o gradnji brze ceste od Križevaca do Koprivnice koja je vrlo bitna za razvoj gospodarstva ovog kraja, te o projektu aglomeracije za Koprivnicu, Križevce i Đurđevac. Promjenama zakona o financiranju lokalne i područne samouprave, povećani su prihodi jedinica u prosjeku za 63 posto, odnosno za više od 100 milijuna kuna dodatnih prihoda. Premijer Plenković je rekao da je u mandatu njegove Vlade u ovom kraju ugovoreno EU projekata u vrijednosti 3 milijarde kuna. Istakao je da je više od 13.000 radnika koristilo mjeru od 4000 kuna u vrijeme zaključavanja gospodarstva radi pandemije COVID -19.
Nakon sastanka sa županom i gradonačelnikom premijer je posjetio i Podravku u pratnji predsjednice Uprave prehrambene kompanije Martine Dalić. Premijer Podravku koja ima 6 000 zaposlenih ubraja među hrvatske najznačajnije kompanije. Dobio je informaciju da je dobit u 2020. godini bila 247 milijuna kuna, a prosječna plaća je 6000 kuna –„ što je jako visoko s obzirom na strukturu zaposlenih“ rekao je premijer.
petak, 09.04.2021.
NACIONALNI PLAN OPORAVKA I OTPORNOSTI
Premijer RH Plenković:
" BEZ REFORMI NEMA INVESTICIJA "
NACIONALNI PLAN OPORAVKA I OTPORNOSTI premijer RH Andrej Plenković predstavio je 1. travnja. Nacionalni plan oporavka i otpornosti sadrži prijedloge projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49,08 milijardi kuna. Od toga je 54 posto namijenjeno projektima u gospodarstvu, 15 posto u obrazovanju, znanosti i istraživanju, 12 posto obnovi zgrada, 10 posto javnoj upravi i pravosuđu, pet posto zdravstvu i četiri posto tržištu rada i socijalnoj zaštiti.
KAKO JE DOŠLO DO PRIORITETA KOJI SU UVRŠTENI U NACIONALNI PLAN OPORAVKA I OTPORNOSTI?
PREMIJER je rekao da je osnovni dokument Program Vlade iz srpnja 2020. godine, koji je okvir za smjer rada u ovom mandatu.
Predstavljanje Nacionalnog plana i otpornosti 1.4. 2021.
Drugi dokument je Nacionalni program reformi, a premijer je pojasnio da se ovogodišnji Nacionalni program reformi i Nacionalni plan oporavka i otpornosti stapaju u jedan dokument.
Treći element su posebne preporuke Europske komisije, koje su svakoj članici svojevrsni vodič i smjer za poduzimanje reformi u okviru Europskoga semestra.
Potom slijede mjere koje su vezane za Europski tečajni mehanizam II, kojem je Hrvatska pristupila u srpnju 2020.
I u konačnici, najsveobuhvatniji dokument – Nacionalna razvojna strategija.
Premijer je podsjetio je da je 2020. kada su trajali pregovori o novom Višegodišnjem financijskom okviru, Hrvatska za sljedećih deset godina osigurala 24,5 milijarde eura iz sredstava EU. Kada se tome pridoda apsorpcija dodatnih 5,3 milijarde eura iz prethodnog Višegodišnjeg financijskog okvira, koji se provodi do 2023. godine, znači da će Hrvatska u periodu kojeg pokriva Nacionalna razvojna strategija iz različitih europskih izvora imati na raspolaganju 30 milijardi eura.
Kada je riječ o Instrumentu EU iduće generacije, odnosno iz sredstava Fonda za oporavak i otpornost, na raspolaganju su dvije skupine sredstava:
1.a jedna su 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, koja su i predmet današnjeg predstavljanja, 1.b. plus mogućih 3,6 milijardi eura zajmova.
NACIONALNI PLAN OPORAVKA IMA tri kriterija za odobrenje plana a to su :
1. 37% zelena tranzicija,
2.20% digitalna tranzicija
3. zaštita okoliša
Prvi je zahtjev da se najmanje 37 posto sredstava moraju usmjeriti na investicije koje doprinose zelenoj tranziciji.Drugi je da najmanje 20 posto sredstava mora biti usmjereno na digitalnu tranziciju.
Cijeli plan mora poštovati načelo NE NANOŠENJA značajne štete klimatskim promjenama. Namjena Nacionalnog plana oporavka i otpornosti su konkretne reforme i investicija, kazao je premijer Plenković i naglasio da bez reformi nema investicija.
"Ovo nije novac koji Europska unija daje nekoj vladi i onda ga ona baca bilo kome tko ima nekakvih problema nakon Covid krize. To nije to! Vrlo je važno da takvu koncepciju otklonimo jer ovaj novac nije namijenjen za to", poručio je premijer Plenković.
"Mehanizam za oporavak i otpornost se uspostavlja da se osigura djelotvorna i znatna financijska potpora za ubrzavanje održivih reformi i povezanih javnih ulaganja", rekao je predsjednik Vlade predstavljajući njegov temeljni cilj.
Rekao je da bi se privatna ulaganja mogla poticati i programima javnih ulaganja, među ostalim i financijskim instrumentima, kreditima, jamstvima, zajmovima, subvencijama, uz poštivanje svih pravila koja se odnose na državne potpore."Ovaj mehanizam ne poznaje podjelu između privatnih i javnih investicija jer je usmjeren oporavku gospodarstva u cjelini", poručio je.
"Ovaj plan oporavka je u biti alat za reformu i za transformaciju. On treba pridonijeti povoljnijoj strukturi i učinkovitosti gospodarstva. Plan mora omogućiti prelazak na kružno gospodarstvo kroz kvalitetnije raspolaganje vodnim gospodarstvom i otpadom i prirodnim resursima. Pridonijet će i kvalitetnijoj javnoj upravi i pravosuđu te boljim uslugama građanima i poduzetnicima. Pridonijet će razvoju kvalitetnoga sustava obrazovanja i znanosti te poticanju izvrsnosti, inovativnosti kod djece i mladih.
Pridonijet će novim i inovativnim politikama zapošljavanja, unaprjeđenju mirovinskog sustava, kvalitetnoj socijalnoj zaštiti, modernizaciji zdravstvenoga sustava te energetskoj obnovi i protupotresnoj obnovi zgrada, naveo je predsjednik Vlade.
PLAN BI EUROPSKOJ KOMISIJI trebao biti dostavljen do 30. travnja. Nakon usvajanja na sjednici Vlade 1. travnja , plan će u Hrvatskome saboru na dnevnom redu biti 14. travnja, a socijalnim partnerima je predstavljen prije javnog predstavljanja "Dokument Nacionalnog plana u kojem su detaljnije elaborirani svi projekti, ima otprilike 700 stranica" rekao je premijer Plenković.
četvrtak, 08.04.2021.
SVE VIŠE MLAĐIH LJUDI OBOLIJEVA OD COVID -19
ZGRUŠAVANJE KRVI KAO NUSPOJAVA CJEPIVA ASTRAZENECE
Dr. Ivica Lukšić, ravnatelj KB-a Dubrava, gostujući u Dnevniku HTV-a 7. travnja rekao je da je sve više mlađih ljudi koji obolijevaju od COVID- 19
Ravnatelj dr. Lukšić je rekao da najmlađi pacijent na respiratoru ima 23 godine, a ima dosta pacijenata u 40-im, 50-im ili 60-im godinama čije se stanje brzo pogorša u nekoliko dana, što zahtijeva terapiju visokim dozama kisika ili respiratorom. No možda upravo zbog mlađe dobi, ti se pacijenti oporave brže nego što je bilo ove zime, tako da imamo manje mrtvih nego u prošlom valu. Prisutan je kontinuirani povećani broj oboljelih, te kao primjer naveo 7. travanj kada ih je bilo više od 280, a na respiratoru je bilo 52 pacijenta rekao je dr. Lukšić.
Budući da je aktualno pitanje duga države veledrogerijama od oko šest milijardi kuna , dr. Lukšić je rekao da KB Dubrava ima još lijekova za oko pet do šest dana.
U Hrvatskoj je 7. travnja zabilježeno 1.649 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Umrlo je 36 osoba. Na respiratoru je trenutno 160 pacijenata.
U Zagrebu je bilo pozvano na masovno cijepljenje 1500 građana koji su se prethodno upisali. No cijepljenju se odazvalo tek oko 750 građana. Pretpostavlja se da je razlog tome cjepivo AstraZeneca, koje je bilo jedino ponuđeno za cijepljenje.
Tromboembolija se komunicira kao moguća posljedica kod nekih cjepljenih u svim zemljama koje su cijepile s cjepivom AstraZenece. Belgija je prestala cijepiti s cijepivom tog proizvođača. Istovremeno Velika Britanija je upravo sa spomenutim cjepivom cijepila 20 milijuna svojih građana. Problem je isti – cjepivo AstraZeneca - pristupi u zemljama različiti. Upravo u srijedu Europska agencija za lijekove (EMA) zaključila je kako se rizik od zgrušavanja krvi nakon cijepljenja AstraZenecom ne može povezati s dobi, spolom ili povijesti bolesti, naglasila je izvršna direktorica EMA-e Emer Crooke te rekla da je to cjepivo i dalje vrijedno u borbi protiv mnogo opasnijih zdravstvenih posljedica bolesti COVID-19.
Odbora za procjenu rizika na području farmakovigilancije (PRAC)
zaključio da se "vrlo rijetki slučajevi" zgrušavanja krvi trebaju navesti kao nuspojava cjepiva, a EMA će nastaviti istraživati te pojave.
Peter Arlett, dužnosnik EMA-e zadužen za analizu podataka, usporedio je rizik od AstraZenecina cjepiva s kontracepcijskim sredstvima koja u malom broju na velikoj skali također izazivaju slučajeve zgrušavanja, no i dalje se primjenjuju.
Sabine Straus, predsjednica Odbora za sigurnost EMA-e, rekla je da nuspojave nisu neočekivane zbog velikog broja. EMA je do 4. travnja zaprimila izvješća o 169 slučajeva rijetkih krvnih ugrušaka u mozgu, odnosno cerebralne venske sinusne tromboze (CVST) na 34 milijuna primijenjenih doza u Europskom gospodarskom prostoru (EEA), dodala je Straus. Također su zabilježena tri slučaja krvnih ugrušaka s niskih trombocita nakon cijepljenja cjepivom Johnson & Johnson, rekao je Arlett. Stručnjaci su rekli Reutersu da je prerano reći jesu li ti slučajevi povezani s cjepivom.
AstraZeneca će pojavu krvnih ugrušaka uvrstiti u informacije o proizvodu, priopćeno je iz tvrtke. Ona surađuje s europskim i britanskim regulatorima na izmjeni informacija na njihovom cjepivu protiv COVID-a nakon što su regulatori objavili da se krvni ugrušci u mozgu trebaju navesti kao rijetka nuspojava cjepiva.
Ministri zdravstva članica EU-a u srijedu su održali sastanak nakon objave EMA-e, ali nisu uspjeli dogovoriti zajedničke smjernice za upotrebu cjepiva AstraZenece. Ranije su najavili da će odluka europske agencije o sigurnosti cjepiva imati trenutne implikacije za planove cijepljenja i koordinirani odgovor, prenosi Reuters.
AstraZenecino cjepivo je trenutno najjeftinije u ponudi cjepiva. EMA je istraživala izvješća o ekstremno rijetkim slučajevima zgrušavanja u mozgu, poznatih kao cerebralne tromboze venskih sinusa (CVST). U Europskom gospodarskom prostoru, sastavljenom od članica Europske unije, Islanda, Lihtenštajna i Norveške, AstraZenecom je cijepljeno 9,2 milijuna ljudi.U Ujedinjenom Kraljevstvu potvrđeno je 30 slučajeva, od kojih sedam sa smrtnim ishodom, na 18,1 milijuna cijepljenih do 24. ožujka.
srijeda, 07.04.2021.
SVJETSKI DAN ZDRAVLJA
ZDRAVLJE JE PITANJE EKONOMSKOG INTERESA
Svjetski dan zdravlja je 7. travnja i obilježava se od 1950. godine . Pokrovitelj obilježavanja je veoma moćna Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Prvim sastankom Svjetske zdravstvene skupštine koju je organizirala Svjetska zdravstvena organizacija održanim 1948. godine u gradu Ženevi u Švicarskoj kada je i utemeljen Svjetski dan zdravlja , predsjedao je hrvat dr. Andrija Štampar koji je utemeljio zdravstvenu službu u tadašnjoj Jugoslaviji.
Kao član WHO proučavao je javno zdravstvo i medicinsko školstvo u Afganistanu, Egiptu, Sudanu i Etiopiji.
Dr. Andrija Štampar radio se 1.9. 1888. u Hrvatskoj u selu Bosanski Drenovci koje pripada gradu Pleternica, u istočnom dijelu Požeško-slavonske županije.
Utemeljio zdravstvenu službu u tadašnjoj Jugoslaviji kroz organiziranje 250 higijenskih ustanova. Glavne ustanove bile su Centralni higijenski zavod u Beogradu, Škola narodnoga zdravlja u Zagrebu, Institut za malariju u Trogiru, niz domova narodnoga zdravlja, bakterioloških stanica, antituberkuloznih, antiveneričnih i antitrahomskih ambulanti itd.
Više na /https://www.stampar.hr/hr/dr-andrija-stampar-zivot-i-djelo
Principi dr. Andrije Štampara koji su temelj javnoga zdravstva i socijalne medicine su slijedeći:
1. Važnije je obavještavanje naroda od zakona.
2. Najvažnije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravilno shvaćanje o zdravstvenim pitanjima.
3. Pitanjem narodnog zdravlja i radom na njegovom unapređenju trebaju se baviti svi, bez razlike.
4. Socijalna terapija bitnija je od individualne.
5. Liječnik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku.
6. Ne smije se raditi razlika između ekonomski jakih i slabih (egalitarizam).
7. U zdravstvenoj organizaciji liječnik treba tražiti bolesnika, a ne obrnuto, kako bi se obuhvatili svi oni koji trebaju zaštitu.
8. Liječnik treba biti narodni učitelj.
9. Pitanje narodnog zdravlja je od većeg ekonomskog nego humanitarnog značaja.
10. Glavno mjesto liječničkog djelovanja je tamo gdje žive ljudi, a ne ordinacija.
NAKON ŠEST GODINA – DIJALOG
MINISTAR MARIĆ ZAPOČEO DIJALOG O PODMIRIVANJU DUGA VELEDROGERIJAMA
Prvog radnog dana nakon blagdana Uskrsa, 6. travnja ministar zdravstva prof. dr. Vili Beroš i ministar financija dr. Zdravko Marić, koji je i podpredsjednik Vlade RH, održali su sastanak s predstavnicima veledrogerija radi financijskog duga kojeg država ima kroz zdrastveni sustav prema dobavljačima lijekova.
Problem neredovitog plaćanja lijekova prisutan je u hravtskoj Vladi već šest godina, tako da su potraživanja veledrogerija narasla na, kako veledrogerije komunuciraju na dug veći od šest milijardi kuna. Na posljednje komuniciranje veledrogerija, koje je periodično, u kojem traže da im se uplati najmanje 2,3 milijarde kuna, država je u tjednu prije Uskrsa uplatila 900 milijuna kuna, s objašnjenjem, da je tu sumu sada moguće uplatiti.
Ministar financija dr. Marić rekao je da je ideja sastanka bila „započeti dijalog koji će se nastaviti idućih tjedana, sa svrhom je da se osiguraju redovno funkcioniranje i poslovanje da mi s naše strane omogućimo podmirivanje obveza, da dugovi više ne rastu galopirajuće, prije nego se dogodi temeljitija reforma zdravstvenog sustava koja je, mislim da je to sada svima jasno, više nego potrebna“.Rekao je kako na sastanak nije došao s konkretnom financijskom ponudom jer se nastali dug ne može smanjiti nikakvom kratkoročnom mjerom već su nužna dugoročan rješenja. Cilj je doći do točne dinamike financijskih transfera iz Državnog proračuna dobavljačima tijekom godine.
ponedjeljak, 05.04.2021.
HOĆE LI DUGOVE ZDRAVSTVA PREMA DOBAVLJAČIMA PLAĆATI PACIJENTI USKRAĆENIM IM LIJEKOVIMA?
ZAŠTO VLADA NIJE ODGOVORNIJA I AŽURNIJA ?
Moj dobar znanac Nedjeljko Š. (38) iz Markuševca na dan Uskrsa dobio je informaciju iz Zarazne klinike u Zagrebu da je pozitivan na COVID 19. I da mora biti u samoizloacijI. Njegov tata (65) imao je moždani udar, a onda je otkriveno da je Covid pozitivan i završio je na Zaraznoj Klinici. Sin Nedjeljko dobio je informaciju telefonom iz bolnice da tata prima kisik. Dakle otac je dobio COVID kojim se zarazio i sin jer žive u istom domaćinstvu. Nedjeljko radi u Gradskim grobljima gdje kontaktira dnevno sa više radnih kolega. Treba li rasčlanjivati dalje. Koliko je osoba sada u opasnosti da su zaraženi Covidom i da moraju ići u samoizolaciju.
No samoizolacija je upravo to što je zdrastveno problematično. Nime Nedjeljko Š koji je COVID pozitivan nije dobio nikakakav lijek u samoizolaciji protiv COVID 19. Nije dobio lijek koji bi spriječio razvoj korone do akutnog stanja. Upisivanje na listu onih koji moraju biti u samoizolaciji, je jedino što je dobio, kao i upozorenje da ne smije iz kuće i da ne smije ni s kim kontaktirati. A lijek, koji će spriječiti razvoj COVIDA 19 Nedjeljko nije dobio. Rečeno mu je da , preprićao mi je Nedjeljko , da pije mnogo tekučine i da uzme lijek protiv bola, ako osjeća bolove i ništa više. I da nazove svog liječnika 8. travnja. Nije jasno zašto tek 8. travnja, ako je potvrdu na COVID dobio već 4. travnja.
Na brojeve pozivnog centra za osobe u samoizolaciji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (NZJZ) dr. A. Štampar, nitko se na dan 4. travnja nije javljao, a to su brojevi 01 46-96-308, 01 55-63-102, te 01 46-96-315. Piše u informaciji na internetu da je ustanova otvorena sedam dana u tjednu od 8 do 20 sati. Ali nitko nije odgovarao na telefonske pozive, drugim riječima nitko nije radio.
Smije li si Hrvatska dozvoliti da u jeku pandemije i porasta broja zaraženih u spomenutoj ustanovi NITKO NE RADI? Na dan 4.4. RH je testirano 6 850 osoba, a korona pozitivni su u 1.376 slučajeva. Čak 1.511 pacijenata je na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 158 pacijenata. 29 oboljelih od korone je umrlo. U protekla 24 sata oporavile su se 1.664 osobe.
Da li je i na COVID pozitivnim osobama započela restrikcija s lijekovima? Što je isplativije: liječiti osobu koja je u samoizolaciji s pozitivnim nalazom na korona virus ili dopustiti da 38- godišnja osoba ne uzima nikakav lijek dok njeno stanje ne postane toliko ozbiljno da mora biti hospitalizirana?
DUGOVE DRŽAVE PLAĆATI ĆE PACIJENTI SVOJIM ŽIVOTIMA?
Očito je za Hrvatsku ovo drugo jedina opcija jer zdrastveni sustav je u kolapsu teškom pet milijardi kuna dugova prema dobavljačima lijekova i slavina dobave lijekova je očito zatvorena. Brine li netko o tome i o ishodu takvog nemara, propusta i neodgovornosti ministarstva zdravstva i ministarstva financija, koji će se u pandemiji korone plaćati ljudskim životima?
Premijer RH Plenković je na prošlotjednu polemiku o dugovima države prema dobavljačima lijekova, koji za isplatu odmah traže oko 2,5 milijardi kuna konstatirao da će oni i dalje isporučivati lijekove ( unatoč upozorenju da će isporuke prestati) jer da je tako bilo svaki put. „ Jer je tako bilo svaki put“ ima jednom i svoj kraj. Teško je povjerovati da je to upravo sada, kada korona virus koji je mutirao, a u RH se govori o britanskom soju, odnosi živote sve mlađih građana.
Devet stotina milijuna kuna koliko je država spremna isplatiti odmah, informacija je od 2. travnja, je premala za dugove koji se sakupljaju više od sedam godina. Ministar zdravstva kojeg je naslijedio prof. dr. Beroš na dugovima dobavljača nije radio ništa i otišao je s položaja ministra, a da su dugovi bili četiri milijarde kuna.
Još prošle godine osobe kojima je propisana samoizolacija, bili su medicinski zbrinjavani na način da su im propisivani lijekovi kako bi se spriječio razvoj bolesti korone. Sada informacija da pacijntu oboljelom od korona virusom nije propisan nikakav lijek – jasan je signal do kog je stupnja zanemarivanja zdravlja građana doveo hrvatski liječnički i politički sustav, gdje za vračanje dugova nema političkog sluha . A to samo govori koliko su vodeći hrvatski političari loši i u procjeni i u percepciji vođenja vitalnog hrvatskog sustava – koji se zove hrvatsko zdravstvo. Liječnik koji nema čime spriječiti razvoj pacijentove bolesti, nakon niza takvih događaja i sam radi priziva savjesti, može završiti na odjelu oboljelih. Zar politička elita očekuje da će dobavljači napismeno reći – vi nam ne plaćate, ali mi ćemo Vam i dalje isporučivati lijekove?Ne. Dogoditi će sesuprotno. U najgorem mogućem trenutku, u doba pandemije korone stigla je tiha nestašica lijekova koja je slijed događaja s dugovanjima prema dobavljačima i to je činjenica.
ZAŠTO JE JAVNOST BEZ KOMUNIKACIJE O JAČANJU IMUNITETA?
A netko odgovoran iz hrvatske politike, može li on završiti na odjelu oboljelih radi višegodišnjeg neplaćanja lijekova dobavljačima? Gdje je granica političke neodgovornosti pojedinaca koji ne raspoznaju prioritete u državi kojoj su na čelu?
Zar bi bivši američki predsjednik Tramp u svojoj 74. godini ostao živ, da odmah nakon otkrića da je bolestan od korone nije primao lijek, a poznato je i koji lijek.
Zašto svakom hrvatskom čovjeku oboljelom od korone nije pružen najbolji lijek? Zašto najbolji lijek nije i nabavljen i ne stoji na zalihi i ne spašavaju se životi oboljelih? Zašto se dogodilo da Hrvatska nema ni dovoljno cjepiva? Za to je odgovoran politički vrh hrvatske Vlade. A i tim cjepivom koje ima ne smatra žurnim cijepiti građane koji su radi poslova u doticaju s drugim ljudima. Najprije su cijepljeni oni koji su u mirovini, u domovima i svojim kućama i stanovima! A oni koji aktivno žive i rade, oni su na rasporedu cijepljenja kojeg Vlada nema. U Hrvatskoj se živi krizno razdoblje radi korone virusa no hrvatska Vlada to ne prepoznaje.
Ako od korona virusa obolijevaju osobe slabijeg imuniteta, zašto o potrebi jačanja imuniteta, kao prevencije HRVATSKO ZDRAVSTVO UOPĆE JAVNO NE KOMUNICIRA prema stanovništvu Hrvatske, ni u drugoj godini oboljevanja od korona virusa? To bi pitanje trebalo uputiti i povjerenici Europske komisije za Zdravlje i sigurnost hrane Stelli Kyriakides. Zar osobe iz Nacionalnog stožera za koronu nemaju tu obvezu? Doktori znanosti nemaju tu obvezu? „Zdravlje je najvažnije“ je rečenica koju ponekad izgovaraju i ministar zdravlja RH i premijer RH čini se kao kulisu, kada je kulisa potrebna. Zašto se građanima ne komuniciraju informacije iz kojih bi oni saznali što mogu učiniti za sebe u vidu prevencije i zaštite od obolijevanja od korone? U koju se vrstu tajne ta informacija svrstava? Što se krije iza te šutnje? Korona za koju je napravljeno više vrsta cjepiva različitih proizvođača samo je potvrda da su svi uzročnici korone znanosti i znanstvenicima poznati. Prema tome poznati su i elementi koji su potrebni organizmu da u njega korona virus ne uđe. Da li je ovo što se dešava s pandemijom korone neka vrsta ZAVJERE u kojoj sudjeluju Vlade zemalja sa svojim zdravstvenim sustavima?
Margareta Zouhar Zec
Opearciju amputacije dijela noge bolesnica je odbila iz svojih razloga. I tek tada su spomenutoj bolesnici Slavi prepisana dva antibiotika koji imaju funkciju usporiti sepsu. Eventualne tablete za bolove mora podmirivati sama obitelj.
Margareta Zouhar Zec
subota, 03.04.2021.
KAMPANJA ZELENE AKCIJE " DOSTA JE. IZAĐITE NA IZBORE! "
ZANEMARIVANI PROSTORI SU ZAPRAVO KLJUČNI RAZVOJNI RESURSI
Udruga Zelena akcija i Udruga Pravo na grad od buduće gradske vlasti traže raskid s ustaljenim modelom prenamjene i betonizacije zelenih i drugih zona. Nova gradska vlast, koja će upravljati gradom nakon svibanjskih izbora mora zaustaviti pogodovanja i betonizaciju!
Poruka je to s performansa održanog zadnjega dana mjeseca ožujka kojeg su udruge izvele na zagrebačkom Trnju na jednoj od rijetkih zelenih površina na ovom području koja je prije godinu dana zamalo prenamijenjena u mješovitu, što bi omogućilo izgradnju stambenih i poslovnih zgrada. Da nije bilo odlučnog javnog otpora izmjenama Generalnog urbanističkog plana (GUP-a), danas bi ova i mnoge druge zelene površine možda već bile gradilišta, što su aktivisti prikazali postavljanjem građevinske ograde i table. Navedena akcija dio je kampanje „Dosta je! Izađi na izbore!“ koju su početkom mjeseca pokrenuli Zelena akcija, Pravo na grad i desetak zagrebačkih udruga i građanskih inicijativa.
“Zagrebu su nužne uređene zelene i rekreacijske zone, a osobito je to slučaj u preizgrađenim kvartovima. GUP-om su predviđene upravo takve površine u brojnim dijelovima grada, ali u praksi, one često stoje zapuštene i prepuštene propadanju, poput ove na Trnju”, izjavio je Bernard Ivčić iz Zelene akcije. Slična je situacija i s bivšim industrijskim objektima, poput bloka Badel ili prostora nekadašnje Zagrepčanke u Heinzelovoj ulici. To se u pravilu mijenja tek kada se neki investitor zainteresira za izgradnju na „šikari“, „štakornjaku“ ili drugoj namjerno neodržavanoj površini koju upravo zbog zanemarivanja niti građani ne smatraju važnom, iako su ti prostori ključni razvojni resursi za povećanje kvalitete života u gradu. Tada, u sprezi Gradske uprave i pojedinih investitora, dolazi do promjena namjene zemljišta u GUP-u ili do povećanja dopuštene količine izgradnje. Na taj se način dopušta stihijska i neplanska gradnja na mjestima gdje je to još do jučer bilo nemoguće ili su barem postojala stroga ograničenja za novu izgradnju.
“Rezultat ovakve politike vidljiv je na svakom koraku; preizgrađeni kvartovi, neadekvatna komunalna i prometna infrastruktura i nedostatak parkova te društvenih i rekreacijskih sadržaja, uz srozavanje kvalitete življenja”, upozorio je Ivčić. Dodatno je naglasio kako se time onemogućuje adekvatna cirkulacija zraka, prirodno zagrijavanje i hlađenje. Uz to, goleme količine betoniranog zemljišta, kao i loš kanalizacijski sustav, postaju nesposobni za primanje velikih količina oborina, što može rezultirati poplavama poput one u srpnju prošle godine. “Na taj način Zagreb postaje grad koji je potpuno nespreman za prilagodbu na sve intenzivnije klimatske promjene”, dodao je Ivčić.
Iva Marčetić iz Udruge Prava na grad podsjetila je kako je jedan od najsramotnijih primjera „zagrebačkog modela urbanizma'' bio prošlogodišnji pokušaj izmjena GUP-a. “Tada, na vrhuncu građanskih prosvjeda zbog namjere izgradnje tzv. Zagrebačkog Manhattana na Velesajmu i Hipodromu te drugih štetnih izmjena, trgovačka koalicija HDZ-a i stranke BM365 pokušala je zatrti posljednje ostatke planskog pristupa prostornom uređenju”, naglasila je Marčetić. Ove stranke su tada podnijele preko 90 amandmana na GUP kojima su željele preko 500.000 m2 zelenih, sportsko-rekreacijskih i društvenih površina prenamijeniti u stambene i poslovne zone mimo bilo kakve javne rasprave. “Uz ogroman javni pritisak, takve štetne odluke na kraju nisu usvojene. Međutim, sve te zone, uključujući i ovu na Trnju, potrebno je konačno privesti svrsi, tj. na njima urediti parkove te rekreacijske i druge površine”, dodala je Marčetić.
Nužan je zaokret u prostornoj politici kako se ovako skandalozan pokušaj prenamjena zemljišta ne bi ponovio. “Građani i građanke mogu na nadolazećim izborima pokazati kako nositeljima takvog modela nije mjesto ne samo na čelu grada, već da ih ne žele i u Gradskoj skupštini i Vijećima gradskih četvrti i mjesnih odbora”, zaključila je Marčetić.
Kontakti:
Iva Marčetić, Pravo na grad, 098/993 6656
Bernard Ivčić, Zelena akcija, 099/314 9138
četvrtak, 01.04.2021.
APOKALIPTIČNO , JEZOVITO I MORBIDNO ŠIRENJE KORONE
ČIJA JE KORONA - OSVETA ČOVJEČANSTVU?
Korona se nastavlja. Žestinom koja u brojevima kaže: 30. ožujka 1487 novooboljelih, 24 sata kasnije 2 623 novoljele osobe. To je 1236 oboljelih više, među testiranima, u odnosu na prethodni dan. Ali taj je broj 40 posto veći u odnosu na brojeve u tjednu od 22. ožujka . Prvog travnja Hrvatska ima 2 422 novo oboljela.
Kako je to moguće? Pravimo se kao da neznamo zbrojiti dva i dva. Korona na misteriozan, morbidan, jezovit, apokaliptičan, zlokoban i jezovit način šeće svijetom. Regijama, državama i kontinentima. Korona je kao na daljinski putem elektronike upravljana sa odabranim ciljevima koji imaju prioritete po državama, ili su same države prioriteti. Svakih desetak dana otvaraju se nova žarišta Planovi A,B, C, D, E .. za istočnu zapadnu, srenju Europu, cijeli svijet...Ovisno o ideji morbidnog kreatora.
Prije nekoliko tjedana, Češka je bila meta korona kreatora. Imala je dnevno više od 10 tisuća oboljelih građana od korone. U veljači je meta bila Poljska, Španjolska, Grčka . U ožujku je korona u tisućama oboljelih dnevno bila u Portugalu, duže vrijeme je u Sloveniji, Njamačkoj. Francuska je meta u Velikom tjednu prije Uskrsa. Korona je do sada ubila 95.337 ljudi u Francuskoj. Zemlja je označena crvenom bojom na karti korone.
I korona šeće po hrvatskim regijama kao i po Europi. Najviše novoboljelih je sada u Primorsko goranskoj županiji. Prije nekoliko tjedana je najviše zaraženih bilo u Međimurskoj županiji, prije toga u Varaždinskoj, Istra je periodično i kratko na meti .. U Hrvatskoj je od Korone umrlo šest tisuća osoba. Korona virus je odnio do sada najviše života osoba iznad 60 –te godine života.
Slično ili isto je do sada bilo i u drugim zemljama. Korona virus je poharao, uzeo živote osobama slabijeg imuniteta.
Korona virus je u svakom slučaju nečija osveta čovječanstvu . Ali čija? Možda svjetske farmaceuske industrije koja nije dovoljno u zadnjih 30 godina zaradila na suplementima vitamina i minerala. Suplementi mogu biti vrlo korisni u slučaju deficita određenog vitamina. Ali tko je o tome brinuo?
Starački domovi najmanje. Oni uvijek pripremaju laganu hranu za svoje korisnike. Već pogledom na namirnice u tanjuru lako se zaključi da je to hrana tek tolike energetske snage da bi korisnik dočekao jutro živ. Problematično područje! U Italiji je umrlo više od 100 tisuća starijih osoba od korone u godinu dana. Više od dva milijuna ljudi umrlo je u svijetu od korone virusa. Duže ili kraće, države zatvaraju osnovne i srednje škole i proizvodnju. Ljudi rade od kuće, tko može.
Ovaj val korone, koji ima mutirani soj, koji se pojavio prije mjesec dana uzima živote mlađim ljudima Starosna granica onih koji obolijevaju se spušta i u rasponu je od 40 do 60 godina. Taj snažniji virus najavio je još u prvoj polovici siječnja Bill Gates.
Mnogi se poslovi i objekti zatvaraju do daljnjega zbog soja korone koji sada hara. Tako gospodarstva mnogih zemalja tonu, zatvaraju se. Zatvaraju se tako poslovi. Ljudi postaju nezaposleni. Osiromašuju. Ne žive, već životare. Ali žive farmaceutske kuće koje proizvode cjepivo protiv korone. Oni zarađuju. Objavljen je podatak u veljači 2021. da je Moderna na prodaji cjepiva zaradila 18,7 milijardi dolara. Do sada! A koliko je tek AstraZeneca zaradila? I svi ostali?
Glad za novcem proizvođača cjepiva diktirati će trajanje korone. No i ti proizvođači imaju svoje statusne redove. Kina, odakle je stigla Korona potkraj 2019. već potkraj travnja imala je, navodno, prvo cjepivo protiv korone. Rusija je cjepivo SPUTNIK V završila već u kolovozu 2020. a istovremeno je razvijala još jedno cjepivo u nekom od svojih instituta. Rusija navodno razvija još nekoliko cjepiva, što dovoljno govori o budućnosti koja čeka čovječanstvo s koronom. Diktirana i osmišljena korona bez sumnje ima negdje od nekog propisani tijek i intenzitete. Zato se ne treba osjećati poraženo. Već treba postupiti inteligentno.
Medicinske maske, često pranje ruku čak i plastične rukavice, te upotreba dezinfekcijskih sredstava i cijepljenje moraju biti zaštita svakog pojedinog građanina ponaosob. I podizanje imuniteta treba naglašavati da građani provode. Sve gospodarske objekte treba otvoriti. I svi ugostitelji trebaju raditi pod epidemiološkim mjerama i turistička sezona treba započeti bez straha, na vlastitu odgovornost svakog tko se želi odmarati u Hrvatskoj.
Život treba prilagoditi uvjetima koje diktira korona i treba ga živjeti. Bez stresa.Bez panike. Sa svim elementima koji čine svakodnevnicu.
Margareta Zouhar Zec
| < | travanj, 2021 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | ||
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter