Marketing
RAZLIČITA PRAVILA 12 KONTROLNIH KUĆA U EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI
NARUŠENO POVJERENJE PROIZVOĐAČA U SUSTAV
Odbor za ekološku proizvodnju, preradu, cvjećarstvo, ljekovito bilje i medicinsko bilje Hrvatske poljoprivredne komore održao je potkraj mjeseca ožujka sjednicu na kojoj je zaključeno kako je u Hrvatskoj došlo do pada broja ekoloških proizvođača što je, među ostalim, posljedica neujednačenih kontrola te različitih postupanja kontrolnih tijela u ekološkoj poljoprivredi. Kontrolna tijela za ekološke proizvođače trenutno imaju različite prakse kontrole. Cijene usluga kontrolora se drastično razlikuju od tijela do tijela što značajno utječe na troškove poslovanja proizvođača. Također, pravila kontrole je potrebno prilagoditi potrebama novih pravila Zelenog plana i strategijama EU Od polja do stola i Strategiji o bioraznolikosti čije primjene vrlo brzo slijede.
„Aktualan trend osipanja ekoloških proizvođača djelomično je uzrokovan različitim postupanjem kontrolnih tijela u ekološkoj poljoprivredi. HPK zahtjeva zaustavljanje ovog trenda, te uspostavu jednoobraznog sustava kontrole kod svih 12 kontrolnih tijela u Republici Hrvatskoj. Mi svakodnevno s terena dobivamo informacije od proizvođača kako se sve teže nose sa različitim pravilima u kontroli, dok su i odstupanja u cijenama naplate usluga izuzetno velika. Takva praksa je nedopustiva i narušava povjerenje proizvođača u sustav koji ih ne štiti dovoljno. HPK će zatražiti od Agencije za plaćanje izradu analiza koliko je eko proizvođača izašlo iz sustava tijekom prošle godine i koliko je zahtjeva za ispis zaprimljeno 2021. godine”, izjavio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.
Odbor je zbog svega navedenog zatražio od svih dionika sustava precizno tumačenje pojedinih proizvodnih pravila kako bi se povratilo poljuljano povjerenje potrošača u vjerodostojnost ekoloških proizvođača i njihovih proizvoda.
„Ono što mi, kao ekološki proizvođači, primjećujemo je neusklađenost kontrolnih tijela u postupku kontrole ekoloških proizvođača. Na upite o praksama koje provode kontrolne kuće dobili smo različite odgovore koji dodatno stvaraju komplikacije proizvođačima. Na primjer, ukoliko želite koristiti vlastiti rasadni materijal iz svojih nasada za povećanje površine pod proizvodnjom, neke kontrolne kuće odobravaju takvu praksu, dok druge strogo traže nabavku materijala iz rasadnika, sa svom popratnom dokumentacijom, bez obzira što je vlastiti već prilagođen uvjetima proizvodnje tog mikro lokaliteta. Isto tako, nije nam jasno zašto je neophodno da proizvođači prate sljedivost proizvodnje repro materijala (posebice sjemena) koje je već u svojoj proizvodnji dobiveno na ekološki način i certificirano. Proizvođači su korisnici tog sjemena, a ne institucija koja mora pratiti je li distributer certificiran za prodaju ekološkog sjemena, kao i tražiti od njih dodatnu dokumentaciju. Smatramo kako je potrebno otvoriti stalni komunikacijski kanal kroz koji bi svi sudionici proizvodnog procesa zajedno ostvarili ambiciozni cilj od 25 posto ekoloških površina do 2030. godine”, ističu u HPK.
Republika Hrvatska je bilježila značajan rast površina ekološke proizvodnje, te je tako u razdoblju od 2013. do 2019. godine zabilježen rast površina za 67.509 hektara. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, godišnja vrijednost hrvatskog tržišta ekoloških proizvoda iznosi oko 99 milijuna eura odnosno prosječno oko 23,6 eura po stanovniku, a učešće potrošnje ekoloških proizvoda u ukupnoj potrošnji iznosi 2,2 posto.
Nasad ekološke lavande
Prema službenim podacima DZS-a, u Republici Hrvatskoj u 2019. godini evidentirano je ukupno 5.548 subjekata u ekološkoj poljoprivredi od čega je 5.153 ekoloških poljoprivrednih proizvođača i 395 poljoprivrednih prerađivača. Usporedbe radi, broj eko poljoprivrednih proizvođača bio je 2013. godine 1608 dok je bilo tek i 181 prerađivača. Broj proizvođača je do 2018. narastao na 4374 odnosno 368 prerađivača.
Ukupna evidentirana površina pod ekološkom proizvodnjom u 2019. godini je iznosila 108.169 ha što činilo 7,2 posto u odnosu na ukupno korištenu poljoprivrednu površinu. U 2007. godini površine pod ekološkom proizvodnjom činile su udio od svega 0,6 posto.
Prema strukturi biljne proizvodnje i dalje su najzastupljenije oranice s 52.587 ha koje u ukupnoj površini pod ekološkom proizvodnjom čine udio od 48,6%, zatim slijede livade i pašnjaci s površinom od 40.648 ha, u ukupnoj površini pod ekološkom proizvodnjom čine udio od 37,6% te trajni nasadi s 14.934 ha što je udio od 13,8% u ukupnoj površini pod ekološkom proizvodnjom.U ukupnoj površini ekoloških oraničnih usjeva od 52.587 ha u 2019. godini najzastupljenije su žitarice s 15.814 ha, industrijsko bilje s 13.562 ha, uljarice s 9.558 ha te aromatsko i ljekovito bilje s 4.004 ha. U ukupnoj površini ekoloških trajnih nasada od 14.934 ha najzastupljeniji su voćnjaci s 11.906 ha, zatim maslinici s 1.888 ha te vinogradi s 1.072 ha. Izvor: Hrvatska poljoprivredna komora
Post je objavljen 16.04.2021. u 01:59 sati.