AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 31.12.2020.
RAČUNI ZA DONACIJE U POTRESU RAZORENOM PODRUČJU
RAČUN VLADE RH I CRVENOG KRIŽA
Vlada RH je donijela odluku da se putem računa Državnog proračuna Republike Hrvatske u akciji „Pomoć za obnovu nakon potresa“ mogu donirati financijskih sredstava namijenjenih za sanaciju posljedica potresa u gradu Petrinji i drugim gradovima i općinama koje su 28. i 29. prosinca 2020. godine pogođene razornim potresom.
Donacije iz Republike Hrvatske uplaćuju se na sljedeći račun:
HR12 1001 0051 8630 0016 0 Državni proračun Republike Hrvatske
s pozivom na broj odobrenja: HR68 5444 - OIB uplatitelja
Hrvatski Crveni križ poziva sve one koji žele i mogu pomoći stradalima novčanom donacijom, donacije uplate na sljedeći račun:
Banka: Privredna banka Zagreb d.d.
IBAN: HR6923400091511555516
Poziv na broj: 770
Za uplate iz inozemstva - SWIFT CODE: PBZGHR2X
Pravne osobe se mogu javiti Hrvatskom Crvenom križu na e-mail adresu: donacije@hck.hr
Građani se mogu obratiti u najbliže društvo Crvenog križa u vezi s pitanjima o donacijama u drugim materijalima osim valute.
ZA POLJOPRIVREDNIKE STRADALE U POTRESU MJERA 5.2.1.
PRIJAVE DO 29. SIJEČNJA
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede državni tajnik Tugomir Majdak, pomoćnica ministrice Jelena Đugum, savjetnici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva te djelatnici Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede od ranih jutarnjih sati 30. prosinca obilazili su potresom pogođena područja i preliminarno utvrđivali obujam i vrstu štete na poljoprivrednim gospodarstvima, kako bi Ministarstvo poljoprivrede što prije raspolagalo s informacijama potrebnima za daljnje korake u pružanju pomoći. Potpora oštećenim poljoprivrednicima ostvarivat će se kroz operaciju 5.2.1. “Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala”, a prijave u veljači će biti dodatno pojednostavljene.
Natječaj za provedbu podmjere
5.2. Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima, provedba tipa operacije 5.2.1. Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala, u tijeku je do 29. siječnja 2021. godine, a vlasnici PG-ova, poljoprivrednici čija su poljoprivredna gospodarstva stradala ili oštećena u potresu koji je zadesio područja RH u proteklim danima, imat će priliku prijaviti se na novi natječaj koji će biti objavljen u veljači, kada će proces prijava dodatno biti pojednostavljen, sve kako bi pomoć stigla u što kraćem roku.
Poljoprivrednici će sredstva moći koristiti za saniranje poljoprivrednog zemljišta, izgradnju, rekonstrukciju objekata, popravak ili nabavu strojeva, mehanizacije i opreme za poljoprivrednu proizvodnju te nabavu domaćih životinja i sadnica višegodišnjeg bilja te ostale aktivnosti propisane Natječajem.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković izjavila je: „Prvenstveno izražavam najdublju sućut svim obiteljima žrtava i suosjećanje s obiteljima ranjenih. Proglašen je dan žalosti 2. siječnja 2021. godine, osigurano je 120 milijuna kuna interventne pomoći i otvoren je službeni račun Državne riznice zbog velikog interesa iz zemlje i inozemstva za uključenjem u pružanje pomoći. Želim naglasiti da Vlada neumorno radi kako bi pomogla svojim sugrađanima na stradalim područjima i tako će biti sve dok se ne pruži pomoć svima kojima je pomoć potrebna. Zahvaljujem svim službama i pojedincima koji su na terenu, ali i sugrađanima koji su pokazali veliku solidarnost u najtežim vremenima, te poručujem našim poljoprivrednicima da smo uz njih i da ćemo im pomoći, brzo i efikasno, obnoviti proizvodne kapacitete.“
Za sva pitanja i odgovore poljoprivrednici se mogu obratiti Ministarstvu poljoprivrede kroz sustav https://www.savjetodavna.hr/pitanja-odgovori/
ili na dežurne brojeve telefona: 01/6329-711, 01/4882-727 i 01/4882-736 .
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede koje je u formi priopćenja na moj meil upućeno meilom kao i inače od glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede, začuđujuće je da uz tekst u kome se tvrdi da su rukovodeće osobe Ministarstva poljoprivrede bile na terenu zahvaćenom elementarnom nepogodom potresom, spomenute osobe na terenu nisu snimljene, te nije priložena niti jedna fotografija; ni ministrice ni nikoga u njenoj pratnji. U ovoj situaciji fotografija je argument, a to je ovom prilikom izostalo, što ruši vjerodostojnost priopćenja o izlasku na teren. (M.Zouhar Zec )
srijeda, 30.12.2020.
POTRES MAGNITUDE 6,2 RAZRUŠIO PETRINJU, GLINU, SISAK I RURALNU OKOLICU
HRVATSKI FOKUS NA SREDIŠNJOJ HRVATSKOJ
Potres 28. prosinca bio je , iz perspektive svega što je na seizmičkom području u tri grada Petrinji, Sisku i Glinu te okolici tih gradova dogodilo, samo uvertira u stradanje koje će uslijediti . Jer u 12 sati i 19 minuta, 29. prosinca seizmografi Seizmološke službe RH zabilježili su razoran potres s epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje (45.4002N, 16.2187E,) na dubini od 11.5km. Magnituda potresa iznosila je 6.2 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VIII-IX stupnjeva EMS ljestvice. Potres je doslovno porušio sve stare zgrade u Petrnji. Razrušena je ostala i Glina, posebno Majske poljane. Sisak je također razrušen. U Petrinji je poginulo sedam osoba u potresu, u Glini pet osoba, koliko je do sada poznato.
Epicentar
Potres se snažno osjetio i u gradu Zagrebu, te uznemirio građane, koji su od straha izašli na ulice iz svojih stanova, kuća i radnih mjesta. U prekidu je bio i napon električne energije u javnom gradskom tramvajskom prometu u Zagrebu. Odmah su mobilizirana vozila za raščišćavanje grada koja su stigla na Trg bana Jelačića.
Gradonačelnik Bandić daje upute. Fotke M. Zouhar Zec
Službe su u Zagrebu raščišćavale žbuku, crijepove i ciglu koja je pala prilikom potresa na plačnike, ulice i tramvajsku prugu.
Nakon potresa u 12.19 h uslijedilo je mnoštvo slabijih potresa.
Na područje pogođeno snažnim potresom ponovo i 29. prosinca su otišli i predsjednik RH Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković . U Večernjim satima 29. prosinca održana je sjednica užeg kabineta Vlade, nakon koje je premijer rekao da će biti upućena interventna pomoć od 120 milijuna kuna i to 100 milijuna u Sisačko moslavačku županiju , te po 10 milijuna u Karlovačku i Zagrebačku županiju
Najavio je i interventnu pomoć od 120 milijuna kuna koja će 30.12. biti isplaćena na račune tri potresom pogođene županije.Najviše je novca osigurano za Sisačko-moslavačku županiju - 100 milijuna, te po 10 milijuna kuna za Zagrebačku i Karlovačku županiju, rekao je Plenković istaknuvši snažnu političku potporu solidarnosti Vlade s pogođenim županijama i sugrađanima. Premijer je rekao da će tražiti sredstva od Europskog fonda solidarnosti, a 30.12. u Hrvatsku dolazi Janez Lenarčič, slovenski povjerenik nadležan za izvanredne situacije u službi predstavnika Europske komisije te Dubravka Šuica potpredsjednica EK koja će otići u Sisačko-moslavačku županiju.
Darinko Dumbović gradonačelnik grada Petrinje koji je i sam bio zastupnik u Hrvatskom saboru, brzo treba odlučiti hoće li grad Petrinju u kojoj su porušene stare povjesne zgrade, graditi u arhitekturi modernih zgrada ili će se vraćati arhitekturi prošloga vremena.
Na terenu potresom pogođenom području je 190 osoba Hrvatske gorske službe spašavanja iz 19 stanica. Spašeno je šest osoba koje su pod ruševinama detektirali potražni psi.
Na terenu je prema riječima ministra obrane dr. Banožića i Hrvatska vojska. Iz HGSS-a kažu da je porušeno sve od Petrinje, od Siska do Hrvatske Kostajnice, a tu su 84 sela i zaseoka.Kažu da su u selima ljudi tijekom noći bili izvan svojih kuća, među kojima je bilo i povrijeđenih kojima je pružena hitna medicinska pomoć.
No 30. prosinca 2020. dan prije Stare godine 2020. u 6. 15 min, 6, 26 min , zatim u 6 i 29 min, seizmografi Seizmološke službe zabilježili su ponovo tri jača potresa s epicentrima nedaleko od Petrinje. Magnitude potresa iznosile su 4.7, 4.8 i 3.9 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VII, VII i VI stupnjeva EMS ljestvice.Ti su se potresi osjetili i u Zagrebu.
Europski mediteranski seizmološki centar (EMSC) objavio je da je potres u Petrinji magnitude 6.2 prema Richteru osjetilo šest milijuna ljudi.Program opasnosti od potresa američkog Geološkog zavoda (USGS) je procijenio da se potres koji se 29.12. dogodio u Hrvatskoj osjetio u Bosni i Hercegovini, Češkoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Crnoj gori, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji i Austriji.
U ovako snažnom potresu koji je srušio sve pred sobom, a tlo još uvijek podrhtava, na ispitu su glavne institucije države, premijer i predsjednik sa svojim odlukama, mediji sa svojim izvještavanjem, EU i njeni službenici i njihova pomoć, organizacije Hrvatske koje pružaju svaku vrstu pomoći, humanost građana Hrvatske, volonteri .I napamet mi pada jedna biblijska rečenica koja kaže "mijenjam lice zemlje, sve stvaram novo." Margareta Zouhar Zec
utorak, 29.12.2020.
POTRES U SISAČKO - MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI
VRIJEME NESIGURNOSTI
U Hrvatski zavod za javno zdravstvo dopremljeno je 26.12. prvih 9.750 doza cjepiva protiv Covida-19, tvrtke Pfizer-BioNTech. Započela je distribucija cjepiva i već 27. prosinca počelo je cijepljenje prioritetnih skupina, a to su liječnici, medicinsko osoblje i osobe u staračkim domovima, po svim hrvatskim županijama.
Informacija da je stiglo cjepivo protiv korona virusa zbog kojeg su na snazi izvanredne Mjere koje uključuju i ograničeno kretanje po Hrvatskoj do 10. siječnja, zbog čega neće biti niti javnog dočeka Nove 2021, a privatno je preporuka ne spajati više od dvije obitelji ili 10 osoba, kod onih koji se žele cijepiti stvorila je pozivno ozračje budućnosti. Cjepiva će besplatno biti a u narednom periodu za sve koji se žele cijepiti. Stvorila su ta saznanja osjećaj lagode koji su mnogi povezali s istekom kalendarske godine u kojoj je COVID 19 odnio 3 300 ljudskih života u Hrvatskoj do sada, a oboljelo je više od 205 000 građana. Ipak dolazi bolje vrijeme, vrijeme bez COVID 19, kada će sve biti kao prije, bez maske, bez ograničenja s bojazni o zarazi.
I sve je izgledalo još u nedjelju nekako obečavajuće dobro. A onda je osjećaj radi dobrih informacija, zamijenio osjećaj tjeskobe .
Počeo ponedjeljak 28. prosinac , koji je duž Jadranske obale usred noći donio orkansku buru, s kojom su od siline vjetra i mora usred noći stigle materijalne štete, a u unutrašnjosti Hrvatske točnije u Petrinji, Sisku i Glini u 6,28 ujutro dogodio se potres s epicentrom na području Siska: prvi od 5 Rictera, a u narednih sat i pol još dva jaka potresa od 4,7 i 4,1 magnitudu . Potres je prouzročio pomicanje tla što je zaljuljao stambene objekte, i one više i one niže, došlo je do materijalne štete i straha među stanovništvom. Potres je samo dokaz vremena u kome je očita potpuna nesigurnost, koja traži oprez, život s pitanjem; što će biti noćas i sutra i koja traži planiranje života s mišlju na ako.... ako ....Nakon potresa u Zagrebu 22.ožujka koji je bio snage 5 Richtera koji je u naredna četiri mjeseca ima za posljedicu još tisuću manjih potresa, potres jačine 4.7 po Richteru koji se dogodio 1.11. 2020. u Zadru i okolici i ovog u središnjoj Hrvatskoj 28.12., a dva jača udara dogodila su se i 29.12. - osjećaj je da nema sigurnosti kao prije,.
Već prije 9 sati ujutro na terenu u obilasku područja koje je zadesio potres bili u predsjednik RH Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković.
Na teren su izašli i predstavnici oporbenih parlamentarnih stranaka.
Gradonačerlnik grada Pertinje Dujmović s predsjednikom Milanovićem.
Fotke. Ured predsjednika
Prema naknadnim informacijama pores koji se dogodio u sisačko moslavačkoj županiji osjetio se i u Zagrebu te su počinjene manje štete u Domjanićevoj ulici, u Saboru, te u crvi u Remetama. Također potres se osjetio i u Sloveniji .
M. Zouhar Zec
nedjelja, 27.12.2020.
MIGRANTI U BIHAĆU TREBAJU POMOĆ
GOLGOTA MIGRANATA NA MODERAN NAČIN!
„Potrebni su nam politička hrabrost i akcija”, napisao je 26. prosinca, a prenijeli su medijij, među kojima i Al Jazera, Van Der Auweraert šef misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH upozoravajući na događaje sa migrantima kojih dio nakon požara koji je izbio 23. prosinca u kampu „Lipa“, u Bihaću, nisu imali kamo otići te su ostali na zgarištu i na ruševinama izgorjelog kampa. Snijeg je pao 24. prosinca, a sa snijegom došle su niske temperature, što je dodatno pogoršalo vrlo tešku situaciju oko stotinu migranata, koje nitko od Vlasti BIH kao da ne vidi. Ljudi su pod vedrim nebom u snijegu koji svaki dan pada i u ledu, bez hrane, adekvatne odjeće i obuće.
Zar u BiH ne postoji nijedan utjecajni političar socijalno prihvatljivog pristupa, nijedan iz tri entiteta, koji bi dozvolio ili naredio da se migrante sa hladnoće smjesti u neki zidani objekt sa vratima i prozorima gdje bi se migrante moglo smjestiti. A takvih objekata u BiH sigurno ima. Samo nema političke volje da se migrantima pomogne. Zar je to moguće? Ljudska bahatost nekoliko osoba na političkim stolicama u BiH- šuti i nešto čeka. Što? Neko novo slobodno političko mjesto na koje bi se mogli kandidirati! A dok političari šute mediji u BiH pišu i u TV programima prenose događanje s bivšeg kampa „Lipa“, gdje će se ljudima migrantima smrznuti noge, teško će oboljeti od ozeblina, hladnoće koja se noću spušta i na -10 C stupnjeva.
ODLUKA SA POSLJEDICOM PATNJE I MUKE
Migranti su ljudi koji su sada već davno, krenuli put Europe tražeći bolje uvjete života. No u civiliziranoj Europi doživjeli su šikaniranje, segregaciju i diskriminaciju kakvu nikada nisu niti zamišlkali da bi im se dogodila. Migranti koji su ostali pred granicama EU zapravo su potvrda kako je EU kruta i nefleksibilna, kako nema brzih i učinkovitih rješenja, kako ima rješenja samo za građane pripadnike EU. Svi ostali ljudi koji se ne uklapaju u politiku EU su teret Europi. Tako i migranti u BIH, pred vratima EU. I to je vrlo poražavajuće, posebno kada se radi o katoličkoj Europi koja je prije dva dana 25.12. proslavila rođenje Isusovo- Božić. Ovaj događaj u Bihaću s migrantima svjedoči da je Božić i svetkovina Božića u Europi, u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Rumunjskoj, Italiji, Francuskoj… samo priviđenje ljubavi i sreće, sreće koje u stvarnosti nema. Nema je zato što te iste oči koje svetkuju Božićne blagdane vide očaj migranata, a uši čuju pozive u pomoć osoba druge konfesionalne pripadnosti, ali se ponašaju kao da ne vide i ne čuju ništa i ne pružaju ruku pomoći. Gluhi političari i bosansko hercegovački i zemalja EU svjesno su migrante osudili na glad, hladnoću, bolest, nemogućnost da dođu do cilja, ili da im se na putu do cilja pruže uvjeti za život dostojni čovjeka. I to sve u miru i bez oružja To je golgota migranata na moderan način, golgota radi političke odluke, u vrijeme visoke znanosti, tehnologije, elektronike, matematike i razvoja mreže G četiri i pet, koja će kada neki entuzijast od slijeda događanja s migrantima napravi dokumentarni film, biti svjedočanstvo o stradanjima ljudi u Europi, u 21. stoljeću i u miru, bez rata i oružja.
Posljednji događaj sa stradanjima migranata na zgarištu kampa „ Lipa“ u Bihaću je samo ledeni vrh problema s tom populacijom. Gradonačelnik Bihaća je izjavio da u šumama oko Bihaća ima 1500 migranata i izbjeglica i da je stanovništvo u strahu – što drugim riječima znači da nema blagonaklonog i pozitivnog raspoloženja prema ljudima koji su u tranzitu, mnogi mjesecima, mnogi i godinama. Migranti su samo ljudi, i to što su ljudi je kategorija za koju odgovornost treba rješavati široka međunarodna zajednica. Rješenje nije okrilje Bosne i Hercegovine iz koje su im svi putevi zatvoreni . I u Srbiji je više tisuća migranata, ali Vlada Srbije je osigurala humani pristup za te osobe.
Velika je odgovornost Europe na aktualnom ponašanju prema migrantima.
Dok migranti u Bihaću čekaju pomoć u smještaju, hrani, toplini vatre, cipelama, toploj hrani i nužnom humanom životu, Europa ispunjava svoju
zdravstvenu brigu, jer svanuo je „dan V“ 27. prosinac, stiglo je cjepivo i počelo je cijepljenje protiv COVID 19 u svim zemljama Europske unije.
Margareta Zouhar Zec
subota, 26.12.2020.
VLADA I HNB PRIPREMILI NACIONALNI PLAN ZAMJENE HRVATSKE KUNE EUROM
KONVERZIJA KUNE U EURO BEZ NAKNADE NA DAN UVOĐENJA!
Vlada Republike Hrvatske je 23. prosinca 2020. na 23. sjednici , donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, a Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj zadužila je za planiranje, praćenje i koordiniranje provedbe svih aktivnosti predviđenih Nacionalnim planom. Plan je Vlade RH da s uvođenjem eura započne 1. siječnja 2023.
Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj , osnovano je u svibnju 2018. godine. Vijećem predsjeda predsjednik Vlade Republike Hrvatske. U radu Vijeća sudjeluje guverner HNB-a, ministri iz relevantnih resora te po jedan predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca i sindikalnih središnjica. Nacionalno vijeće ustrojit će upravljački odbor i koordinacijske odbore te na prijedlog vodećih institucija imenovati glavne koordinatore odbora.
Zamjena valute složen je postupak koji ovisi o ozbiljnim pripremama koje je potrebno provesti u relativno kratkom roku. Zato su Vlada i Hrvatska narodna banka pripremile strateški dokument – Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom – kojim je isplanirana provedbe glavnih aktivnosti potrebnih za prelazak novčane jedinice kune, na euro. Vlada i Hrvatska narodna banka pripremile su strateški dokument – Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom. Povlačenje kuna i puštanje novčanica i kovanica eura u optjecaj ključna je operacija cjelokupnog procesa zamjene, a u svemu će sudjelovati i Hrvatska narodna banka.
Koliko je zamjena novčanih jedinica zahtjevna guverner Vujčić govori kroz usporedbe :“ trebati povući više od 500 milijuna komada novčanica kuna, koje bi položene jedna na drugu formirale 50-kilometarski stup, dakle gotovo 6 visina Mount Everesta, te više od 1,1 milijarde komada kovanica kuna i lipa, koje ukupno teže kao 120 zagrebačkih električnih tramvaja, a prostor nogometnog igrališta ispunile bi do visine od pola metra. Istodobno će trebati pustiti u optjecaj usporedive količine novčanica i kovanica eura. U toj će operaciji zasigurno dobro doći prethodna iskustva sa zamjenom valute iz 1990-ih, kada smo uspješno odradili dvije zamjene valute, najprije u hrvatski dinar, a potom i u kunu. Hrvatske kovanice eura, koje ćemo pustiti u optjecaj, imat će nacionalnu stranu s našim motivima i ravnopravno će kolati u svim zemljama europodručja. U postupak odabira motiva – koji će postati važan element naše svakodnevne prepoznatljivosti na prostoru od Cipra i Finske do Irske i Portugala – namjeravamo uključiti građane Republike Hrvatske. To će ujedno svima približiti činjenicu da euro postaje i hrvatski novac. Premda može zvučati pretenciozno, puštanje hrvatskih eura u optjecaj simbolično će označiti i širenje naše monetarne jurisdikcije na područje cijelog europodručja. Od uvođenja eura, i Hrvatska narodna banka dobiva mjesto za stolom za kojim se odlučuje o monetarnoj politici u europodručju. Te nas se odluke i sada itekako tiču zbog globalne važnosti eura – riječ je o drugoj najznačajnijoj valuti na svijetu – kao i intenzitetu gospodarskih i financijskih veza s europodručjem“.
Konverzija u euro kunskih sredstava na računima u bankama provest će se na dan uvođenja eura. Sva kunska sredstva na tekućim, žiroračunima i štednim računima kod domaćih banaka bit će pretvorena u eure bez naknade na sam dan uvođenja eura. Od dana uvođenja eura svi kunski krediti i krediti s valutnom klauzulom u eurima smatrat će se kreditima u eurima.
U planu je da glavnina zamjene novčanica i kovanog novca kuna u eure bude provedena tijekom prva dva tjedna od dana uvođenja eura. Banke će pružati uslugu zamjene novčanica i kovanog novca kuna u eure godinu dana od dana uvođenja eura, ali u prvih šest mjeseci biti će to bez naknade a u sljedećih šest mjeseci zaračunavati će se naknada . Novac kuna moći će se bez naknade zamijeniti u eure i u poslovnicama Financijske agencije i Hrvatske pošte- bez naknade. HNB će bez vremenskog ograničenja mijenjati novčanice kuna u eure, a kovani novac do isteka tri godine od dana uvođenja eura.
Vlada Republike Hrvatske donošenjem zakona o euru i izmjenama relevantnih propisa uvest će obvezu dvojnog iskazivanja cijena koja će biti na snazi u razdoblju od 30 dana od odluke Vijeća EU-a o uvođenju eura u Hrvatskoj do 12 mjeseci nakon dana uvođenja eura. Ispitivanja javnog mnijenja pokazala su da među hrvatskim građanima postoji bojazan da će uvođenje eura dovesti do porasta cijena. Ali zato će nadležna tijela poduzeti više mjera u svrhu zaštite potrošača od povećanja i neispravnog preračunavanja cijena. (m.zouhar zec)
petak, 25.12.2020.
ZA NAUKOVANJE U FAZI II - 245.805.000 KUNA
STIPENDIJE ZA PET TISUĆA UČENIKA I
600 GOSPODARSKIH SUBJEKATA!
Informacija je sa internet stranice Ministarstva rada od 16. prosinca da su ministar Aladrović Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike dr. Tomislav Čorić ministar Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja sklopili Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava „Poticanje obrazovanja za vezane obrte temeljene na sustavu naukovanja FAZA II“, kojim se osigurava 245.805.000,00 kuna za aktivnosti daljnjeg unaprjeđenja i razvoja modela obrazovanja za zanimanja u sustavu obrta.
„Obrtnici čine značajan dio zaposlenih u Hrvatskoj i oni će biti jedan od stupova oporavka, zbog čega im ovakvim projektima nastojimo partnerski pružiti potporu kako bi nastavili sa svojom djelatnošću te pritom educirali nove generacije“, poručio je ministar Josip Aladrović prilikom današnjeg potpisivanja Ugovora.
Nastavak je to projekta koji je u provedbi od školske godine 2016./2017., vrijednog 67,5 milijuna kuna, no sada slijedi druga faza koja će u istom vremenskom trajanju od tri godine uložiti čak tri i pol puta više financijskih sredstava u razvoj obrtništva u Hrvatskoj, što će uključivati i mjere aktivne politike zapošljavanja. U Hrvatskoj je u lipnju ove godine 192.294 ljudi bilo zaposleno u obrtništvu, što uključuje radnike i njihove zaposlene, zbog čega je važno osigurati im potporu u ovim gospodarski izazovnim vremenima.
„Ovaj projekt doprinijet će usklađivanju obrazovnog sustava i potreba tržišta rada. Ključno je pritom ne samo poticati mlade da se obrazuju za rad u obrtničkim zanimanjima, nego i poduzetnike kako bi im omogućili stjecanje prijeko potrebnih znanja i vještina. Iznimno mi je zadovoljstvo najaviti i kako je Ministarstvo upravo danas objavilo javni poziv za projekt 'Naukovanje za obrtnička zanimanja' za 2020 godinu. Poziv je namijenjen isključivo obrtima, trgovačkim društvima, zadrugama i ustanovama koje će moći dobiti potpore za angažiranje učenika na naukovanje za obrtnička zanimanja, a za to je ukupno osigurano 36 milijuna kuna“, rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić.
U okviru Ugovora kroz tri godine financirat će se stipendiranje za 5.000 učenika u deficitarnim obrtničkim zanimanjima te će se osigurati potpore za naukovanje za 600 gospodarskih subjekata. Unaprijedit će se usluga eNaukovanje i Registar potpora kroz povezivanje sa sustavom e-Matica Ministarstva znanosti i obrazovanja te ugradnjom dodatnih funkcionalnosti poput prikaza potreba gospodarskih subjekata na razini županije, odnosno grada ili općine te izrada baze mentora.
Ovo je prlika podsjetiti da se Naukovanje sastoji od stručno-teorijskog dijela te praktičnog dijela. Obrazovanje traje tri godine i propisano je:
• Zakonom o obrtu (NN 143/13, 127/19, 41/20)
• Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (NN 42/08)
• Pravilnikom o postupku i načinu izdavanja dozvola (licencija) za izvođenje naukovanja (107/20)
• Pravilnikom o minimalnim uvjetima za ugovore o naukovanju (NN 107/20)
• Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20)
• Zakonom o strukovnom obrazovanju (30/09, 24/10, 22/13, 25/18) i odgovarajućim nastavnim planovima i programima.
Učenik koji je završio osnovno obrazovanje, može se upisati u bilo koje obrtničko zanimanje- piše na stranici Hrvatske Obrtničke komore
Prije izbora zanimanja korisno je posavjetovati se sa stručnjacima s područja profesionalnog usmjeravanja mladeži i školskim liječnikom o zdravstvenim uvjetima i mogućim štetnim posljedicama za zdravlje kod obavljanja pojedinih zanimanja.
Nakon što je izabrao zanimanje, učenik traži mjesto za naukovanje. U svakoj područnoj obrtničkoj komori postoji popis obrtničkih radionica i pravnih osoba koje zadovoljavaju uvjete za prijem učenika te su licencirane za provedbu naukovanja.
U skladu s Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica Hrvatske obrtničke komore učenici se mogu školovati za sljedeća zanimanja:
1. Alatničar (NN 136/03, NN 167/04)
2. Autoelektričar (NN 112/04)
3. Autolakirer (NN 136/03)
4. Autolimar (NN 112/04)
5. Automehaničar (NN 112/04)
6. Automehatroničar (NN 96/11)
7. Bravar (NN 112/04)
8. Brodski mehaničar (NN 112/04)
9. Dimnjačar (NN 112/04)
10. Elektroinstalater (NN 136/03)
11. Elektromehaničar (NN 136/03)
12. Elektroničar-mehaničar (NN 136/03)
13. Fasader (NN 86/07)
14. Fotograf (NN 136/03)
15. Frizer (NN 136/03)
16. Galanterist (NN 112/04)
17. Glazbalar za trzalačka glazbala (NN 112/04)
18. Glazbalar za gudačka glazbala (NN 112/04)
19. Graditelj drvenih brodova (NN 112/04)
20. Graditelj metalnih brodova (NN 112/04)
21. Graditelj orgulja (NN 112/04)
22. Graditelj plastičnih plovila (NN 112/04)
23. Instalater grijanja i klimatizacije (NN 136/03, NN 167/04)
24. Instalater kućnih instalacija (NN 96/11)
25. Kemijski čistač (NN 112/04)
26. Klesar (NN 112/04)
27. Klobučar (NN 112/04)
28. Konobar (NN 112/04, NN 178/04)
29. Kotlar (NN 112/04)
30. Kovač (NN 112/04)
31. Kozmetičar (NN 112/04)
32. Krojač (NN 112/04)
33. Krovopokrivač (NN 68/05)
34. Krznar (NN 112/04)
35. Kuhar (NN 112/04, NN 178/04)
36. Limar (NN 112/04)
37. Ljevač (NN 112/04)
38. Mehaničar poljoprivredne mehanizacije (NN 112/04)
39. Mesar (NN 112/04)
40. Mljekar (NN 112/04)
41. Obućar (NN 112/04)
42. Pećar (NN 112/04)
43. Pediker (NN 136/03)
44. Pekar (NN 112/04)
45. Pismoslikar (NN 136/03)
46. Plinoinstalater (NN 136/03, NN 167/04)
47. Precizni mehaničar (NN 112/04)
48. Prodavač (NN 80/07)
49. Puškar (NN 112/04)
50. Slastičar (NN 112/04, NN 178/04)
51. Soboslikar-ličilac (NN 136/03)
52. Staklar (NN 68/05)
53. Stolar (NN 136/03)
54. Strojobravar (NN 136/03, NN 167/04)
55. Tapetar (NN 112/04)
56. Tesar (NN 68/05)
57. Tokar (NN 136/03, NN167/04)
58. Urar (NN 112/04)
59. Vodoinstalater (NN 136/03, NN 167/04)
60. Zidar (NN 68/05)
61. Zlatar (NN 112/04)
No koja su od obrtničkih zanimanja koja su ovako uredno abecednim redom evidentirana u Hrvatskoj obrtničkoj komori - deficitarna od Komore nije
posebno označeno. Svako obrtničko zanimanje ima JEDINSTVENI NASTAVNI PLAN I OKVIRNI OBRAZOVNI
PROGRAM ZA ZANIMANJE koji je definiran u Narodnim novinama, a čiji je broj i godina navedena uz naziv obrtničkog zanimanja. To pokazuje da je dio posla definiran, novac je prema prethodnoj informaciji osiguran, a preostaje onaj lakši dio a to je informirati javnost i roditelje učenika te afirmativnim informacijama zainteresirati učenike da se odluče školovati u obrtničkim zanimanjima. (mzz)
četvrtak, 24.12.2020.
PREDSJEDNIK RH NA OBILJEŽAVANJU OBLJETNICE RATNOG ZRAKOPLOVSTVA
PREDSJEDNIK:"PRED NAMA JE NEIZVJESNA GODINA"
Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović sudjelovao je 23. prosinca na obilježavanju 29. obljetnice osnutka Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u Vojarni „Pukovnik Marko Živković“ na Plesu.
„Iza nas je teška godina, ali bilo je i težih. Pred nama je neizvjesna godina, a vas čeka uskoro jedna od važnijih odluka u povijesti Hrvatske vojske, a koju će donijeti hrvatska politika, hrvatski državni vrh, hrvatska Vlada – odluka o nabavi višenamjenskih borbenih zrakoplova. Ona neće odjeknuti u svijetu, ali će značiti da se osjećamo bolje i sigurnije. Svoj posao ćete raditi na jedan ozbiljniji i moderniji način. Zrakoplovstvo je skupo i to nisu samo avioni već i višegodišnje održavanje, rekao je Predsjednik i dodao: „To je i oprema Hrvatske boljim radarima. Moramo znati, ako već letimo, i što nam dolazi zrakom“.
“Pred nama je neizvjesna godina u kojoj pobjeđujemo” optimistično je rekao predsjednik Milanović te pozvao sve koji su neodlučni da se odluče cijepiti protiv korona virusa . „Virus koji je među nama, pobijedit ćemo cijepljenjem“, rekao je.
U prigodi obljetnice osnutka Hrvatskog ratnog zrakoplovstva predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović uručio je, zajedno s ministrom obrane Mariom Banožićem, načelnikom GS OS admiralom Robertom Hranjem i zapovjednikom HRZ-a brigadnim generalom Michaelom Križancem, promaknuća, pohvale i nagrade djelatnicima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Svečanost obilježavanja 29. obljetnice hrvatskog ratnog zrakoplovstva je održana u skladu sa strogim epidemiološkim mjerama.
srijeda, 23.12.2020.
KRATAK LANAC OPSKRBE U "BILOGORSKOJ KOŠARICI"
BJELOVARSKO -BILOGORSKOJ ŽUPANIJI DO SADA 2,7 MILIJARDI KUNA
Trgovinu lokalnim proizvodima „Bilogorska košarica“ otvorila je 21. prosinca 2020. u Bjelovaru ministrica poljoprivrede Marija Vučković . Događaju su bili prisutni i gradonačelnik Bjelovara Darija Hrebaka, saborski zastupnik Miro Totgergelija i generalni vikara Bjelovarsko-križevačke biskupije, mons. Stjepana Ptiček. Trgovina će nuditi proizvode poljoprivrednika iz Bjelovarsko-bilogorske županije koji zadovoljavaju kriterije kvalitete i izvornosti : sir, med, vino, čajevi, voće i povrće, prirodni sokovi, Bjelovarski majburger, Bjelovarski kvargl, bučino ulje, likeri, rakije i džemovi samo su neki od svježih lokalnih proizvoda koji će se naći na policama trgovine te osigurati građanima svježu i kvalitetnu hranu u kratkom lancu opskrbe „od polja do stola“.
Poljoprivrednici Bjelovarsko-bilogorskog kraja, uz podršku Grada Bjelovara i Turističke zajednice Bilogora – Bjelovar, osnovali su socijalno-braniteljsku zadrugu naziva Bilogorska košara koja okuplja lokalne OPG-ove.
Otvorenje trgovine nadovezuje se na projekt Bjelovarski doručak, osmišljen 2017. u svrhu povezivanja poljoprivrednika sa školama i vrtićima na području grada Bjelovara. Model, koji su preuzeli i pojedini restorani, uključuje cijenjeni sir Bjelovarski kvargl koji je 2019. godine dobio europsku zaštitu zemljopisnog podrijetla te postao 25. tako zaštićeni hrvatski proizvod.
Uz brojne druge projekte, riječ je o ulaganjima u 11 dječjih vrtića, 4 ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda i 13 ulaganja u nerazvrstane ceste, 9 objekata lokalne infrastrukture i 2 vatrogasna doma.
U samom gradu Bjelovaru iz PRR-a te mjera tržišne i izravne potpore odobrena je vrijednost potpore od 332 milijuna kuna, pri čemu je isplaćen 321 milijun kuna.
9,5 MILIJUNA PROIZVOĐAĆIMA ŠEĆERNE REPE!
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je 21. i 22. prosinca ukupno gotovo 13 milijuna kuna potpore, od čega 3,4 milijuna kuna korisnicima Programa potpore za unapređenje proizvodnog potencijala u sektoru mesnog govedarstva u sustavu krava-tele, unapređenje uzgoja ovaca, koza te izvornih pasmina peradi za zadnju godinu provedbe Programa. Također, isplaćeno je više od 9,5 milijuna kuna korisnicima Programa potpore za proizvođače šećerne repe za drugu godinu provedbe Programa.
Potporu od 3,1 milijun kuna za unapređenje uzgoja ovaca i koza primila su 238 korisnika za ukupno 30.521 grla, a za 131 proizvođača izvornih pasmina peradi isplaćeno je 300 tisuća kuna i to za 2.181 kokoš Hrvaticu i 1.963 Zagorska purana. Temeljem Programa donesenog Odlukom Vlade Republike Hrvatske osigurano je za unaprjeđenje uzgoja ovaca i koza za trogodišnje razdoblje ukupno 13,5 milijuna kuna te za izvorne pasmine peradi 1,5 milijuna kuna. Isplata potpore u sektoru mesnog govedarstva u sustavu krava-tele očekuje se sljedeći tjedan.
Potporu za proizvodnju šećerne repe je primilo 344 proizvođača za ukupno 7.096,57 hektara s maksimalnim iznosom od 2.500,00 kuna po hektaru. Trogodišnji Program potpore proizvođačima šećerne repe donesen je 2019. godine i vrijedan ukupno 60 milijuna kuna tijekom tri godine trajanja programa, putem kojeg svi proizvođači koji su u sustav ušli 2019. ostvaruju potporu u maksimalnom iznosu.
Podsjećamo da su sukladno Pravilniku o provedbi Programa potpore za proizvođače šećerne repe za razdoblje od 2019. do 2021. godine (NN 33/2019, 67/2020) korisnici dužni svake godine tijekom razdoblja provedbe Programa plodoredom na svom gospodarstvu osigurati sjetvu šećerne repe te da se obvezuju u 2021. godini uzgajati šećernu repu na najmanje 40 % površina za koje su ostvarili potporu u 2020. godini. Iz tog razloga pravo na isplatu potpore nisu ostvarili korisnici koji u 2019. godini nisu sijali šećernu repu.
Proizvodnja šećera u Republici Hrvatskoj je iznimno značajna, približno 50% proizvedenog šećera se izvozi, no površine šećerne repe su u padu i stoga, osim izravnih plaćanja i proizvodno vezanih plaćanja, za ovaj sektor je osigurana i potpora iz Državnog proračuna te će se nastaviti podupirati ovaj sektor.
ponedjeljak, 21.12.2020.
U PROGRAMU POTPORE U DVIJE GODINE ISPLAĆENO 183 MILIJUNA KUNA
ZA POGOĐENE COVID 19 UGROZOM
261 NOVA ODLUKA O ISPLATI 32 MILIJUNA KUNA
Informacije iz Ministarstva poljoprivrede svjedoće koliko se novca isplaćuje poljoprivrednicima. No priopćenja nisu pisana precizno, da bi potpuno ifnormirala, već da bi posao priopćenja bio odrađen. Zato nije naglašeno kada je novac iz Europske unije, kada iz državnog proračuna RH. Iako je za pretpostaviti, da kada je riječ o Mjerama da je novac iz buđeta EU. No pretpostavka i činjenica su dvije potpuno različite kategorije.(mzz)
Prema priopćenju Ministarstva poljoprivrede od 18. prosinca Agencija za plaćanja izdala je novih 187 odluka o isplati korisnicima iz Natječaja za provedbu mjere 21 „Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19“. Riječ je o sredstvima namijenjenim poljoprivrednicima u iznosu od 9,1 milijun kuna, koja dolaze iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. Ujedno, izdane su i dodatne 74 odluke o isplati za mikro, mala i srednja poduzeća, a njihova ukupna vrijednost je 22,8 milijuna kuna.
Mjera 21 iz Programa ruralnog razvoja uvedena je radi ublažavanja posljedica pandemije COVID-19 te rješavanja problema s likvidnošću s kojim se suočavaju poljoprivrednici te mikro, mala i srednja poduzeća koja se bave preradom, plasiranjem na tržište i razvojem poljoprivrednih proizvoda. Do kraja 2020. godine, očekuje se izdavanje odluka svim prihvatljivim korisnicima.
POTPORE OPG-ima MALE I SREDNJE VELIČINE
Prema pravilniku Program potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva za razdoblje od 2018. do 2020. godine (NN 44/19, 64/19, 70/20) isplaćeno je od 14. do 17. prosinca potpora za kupovinu steonih junica kombiniranih i mliječnih pasmina potpora od 8 milijuna kuna koju su primila 273 proizvođača. Još 45 milijuna kuna isplaćeno je za gubitak prihoda u uzgoju rasplodnih junica kombiniranih i mliječnih pasmina koju je primilo 5.314 korisnika s 20.422 prihvatljiva grla. Po prihvatljivom grlu isplaćeno je 2.203,50 kuna - informacija je iz Ministarstva poljoprivrede od 17. prosinca.
Cilj programa je obnoviti narušeni proizvodni potencijal uzgajivačima goveda korištenjem potpore za kupovinu steonih junica i potpore za gubitak prihoda u uzgoju rasplodnih junica zbog teškoća koje su se odnosile na obnavljanje stada, a bile su uzrokovane zabranom ili ograničavanjem kretanja životinja zbog bolesti kvrgave kože. Potpore su osobito usmjerene na obiteljska poljoprivredna gospodarstva male i srednje veličine u rangu mikro i malih poduzeća koja većinom drže goveda simentalske i Holstein pasmine i koja predstavljaju najznačajniju skupinu proizvođača mlijeka u Republici Hrvatskoj.
Trogodišnji Program potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva za razdoblje od 2018. do 2020. godine je već u prve dvije godine provedbe imao pozitivan učinak na povećanje broja krava pri čemu je mjerom za uzgoj junica bilo obuhvaćeno 43.106 prvotelki, a kroz mjeru za kupovinu junica, u prve dvije godine provedbe programa kupljena je 2.001 rasplodna junica.
Ukupno je kroz Program potpore kupovine steonih junica i gubitka prihoda u uzgoju rasplodnih junica u Republici Hrvatskoj od 2018. - 2020. godine korisnicima isplaćeno 183 milijuna kuna.
subota, 19.12.2020.
U CENTRU ZAGREBA OTVORENA KUĆA HRVATSKE HRANE
NA PRODAJU PROIZVODI KOJE FINANCIJSKI POTIČE POLJOPRIVREDA
U centru grada Zagreba 18. prosinca ministrica poljoprivrede mr. Marija Vučković otvorila je kuću hrvatske hrane CroTaste , u prijevodu hrvatski ukus. Prodavaonica je preko puta Europske kuće, tako da je s jedne strane na adresi Cesarčeva 5, a s druge strane ulice adresa kuće hrvatske hrane je Vlaška 12.
Programskom suradnjom Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Agro-klastera d.o.o. koji postoji tek tri godine, uz potporu Ministarstva poljoprivrede i Vukovarsko-srijemske županije, pokrenut je projekt zelena i plava Hrvatska CroTaste . Na policama će se u tom prodajnom prostoru moći kupiti već od 19. prosinca slavonski i baranjski kulen i kobasica, dalmatinski i istarski pršut, GMO free jaja, šparoge, maslinovo ulje, paški sir, ribe iz Jadrana, med i mnogi drugi visokokvalitetni hrvatski proizvodi proizvedeni isključivo u Hrvatskoj. U 2021. godini u program promocije i prodaje proizvoda planira se uključiti veći broj novih malih i srednjih proizvođača iz cijele RH.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković pred novinarima na otvorenju kuće hrvatske hrane CroTaste u Cesarčevoj 5
Ulaz u CroTste iz Vlaške ulice
„Pandemija korona virusa je pridonijela jačanju svijesti o važnosti domaće proizvodnje hrane i kratkih lanaca opskrbe. Trudimo se dodatno poticati odabir kvalitetnog, svježeg i hrvatskog i kroz promotivne kampanje na televizijskim i radijskim postajama, no svjesni smo činjenice da hrvatski građani često odabiru ono što mogu kupiti, a ne možda ono što žele, iako je hrvatsko. Na nama je da stvorimo preduvjete za rast produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti hrvatske poljoprivrede, što će rezultirati visoko kvalitetnim domaćim proizvodima povoljne cijene koji će biti na raspolaganju većini hrvatskih građana“, rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković . Naglasila je kako je projekt CroTaste u svim svojim segmentima sukus svega što se potiče u hrvatskoj poljoprivredi – kratki lanci opskrbe, promocija lokalnih proizvođača i njihovih proizvoda, poticanje građana na kupnju domaćeg, otvaranje novih kanala za plasman i distribuciju domaćih proizvoda, te brendiranje hrvatskog proizvoda na lokalnoj i nacionalnoj te na razini Europske unije.
Važni ljudi u hrvatskoj poljoprivredi: s lijeva Predsjednik hrvatske poljoprivredne komore mr.Mladen Jakopović, dr. Jelena Đugum iz Ministarstva poljoprivrede, Tugomir Majdak državni tajnik u Ministarstvu, te dr. Krunoslav Dugalić ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu razledaju proizvode u trgovini odmah nakon otvorenja.
Dalibior Janda predsjednik Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka došao je na otvorenje, jer su već sirevi spomenute udruge na polici
novootvorene kuće hrvatskih proizvoda.
Cilj projekta je osigurati malim i srednjim proizvođačima s područja cijele Hrvatske podršku te mjesto za promociju i prodaju široke palete autohtonih proizvoda u samom centru grada Zagreba u svrhu jačanja njihove konkurentnosti i tržišne pozicije u nacionalnim okvirima.
„Ovo je prostor gdje ćemo, osim prodaje, raditi i promocije hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te kroz njih spajati plavu i zelenu Hrvatsku posebno danas, kada su zbog korona krize zabranjeni i svi sajmovi, hrvatskim malim poljoprivrednim proizvođačima pomoć prijeko potrebna ”, istaknuo je ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Dugalić.
Marketinški logo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. To je važna institucija hrvatske poljoprivrede o kojoj se u javnosti malo govori.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) javnim pozivom je za partnera odabrala Agro-klaster d.o.o. koji je kao javno poduzeće osnovano 2017. s ciljem podrške malim i srednjim proizvođačima te da poveže male proizvođače poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ne samo s područja Vukovarsko-srijemske županije nego i cijele RH. Osnivači tvrtke Agro-klaster d.o.o. su Vukovarsko-srijemska županija, pet općina iz županije, (Vrbanja, Drenovci, Lovas, Stari Jankovci i Cerna), Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek i PZ Vinkovačka šparoga Vinkovci.
Na otvaranuu kuće hrvatske hrane bio je i ministar obrane dr. Mario Banožić i župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić.
Fotofgrafije snimila: Margareta Zouhar Zec
petak, 18.12.2020.
CIJEPLJENJE U EUROPI ZAPOČINJE 27., 28., 29., PROSINCA
" CIJEPLJENI ĆE SIGURNO PREŽIVJETI ZARAZU KORONA VIRUSOM"
„Za samo 10 dana prvi ljudi diljem Europske unije moći će se cijepiti protiv COVID-19, najavila je 17. prosinca predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. "To je europski trenutak. 27., 28. i 29. prosinca cijepljenje započinje u cijeloj EU", napisala je na twiteru von der Leyen.
Europska medicinska agencija (EMA) treba odobri cjepivo BioNTech-Pfizer, zato će se regulatorna agencija sastati 21. prosinca i očekuje se da će cjepivo biti odobreno. Na EMA-u raste pritisak da ubrza svoj pregled cjepiva. Razlog je veliko broj umrlih od korone virusa.
„Onaj tko bude cijepljen, vrlo vjerojatno ili gotovo sigurno, bez obzira kojoj populaciji pripada, preživjet će zarazu korona virusom.“ Tako je na N1 televiziji obrazložio vodeći stručnjak u Hrvatskoj za cijepljenje, dr. Goran Tešović te na taj način istakao zašto je bolja odluka cijepiti se protiv COVID 19 nego imati negativan stav i ne cijepiti se. Dr. Goran Tešović koji je i član Nacionalnog savjetodavnog odbora objasnio je što očekivati od cjepiva te kako biti siguran u njegovu učinkovitost.
“Ovog trenutka nemamo niti jednu drugu mogućnost učinkovite borbe protiv bolesti uzrokovane koronavirusom. Uostalom, vidite iz svakodnevnih informacija da je svakim danom sve veći broj preminulih kako je sve veći broj zaraženih. U protekla 24 sata, umrlo je u RH 85 osoba od korona virusa, a 3.918 novo zaraženih, od 12. 294 testiranih. Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj je 22.445. Među njima su 2.943 pacijenta na bolničkom liječenju, od kojih je na respiratoru 287 pacijenta. U protekla 24 sata oporavilo se 3.790 osoba.
Za cjepiva koja su razvijena rekao je da su im nuspojave uglavnom blage ili umjerene, što su rezultati ispitivanja na volonterima. Cjepiva su razvijena po svim principima suvremene vakcinologije. Ono što možda neke zbunjuje i izaziva dodatni zazor je da se sve radilo u popriličnoj brzini. Međutim, tu brzinu diktira epidemiološka situacija u svijetu – ogroman broj oboljelih, ogroman broj preminulih, pa je to ključni razlog zbog kojega se mora djelovati vrlo brzo. Kroz idućih nekoliko tjedana imat ćemo dodatne informacije iz epidemiološkog praćenja što je uobičajeni način na koji se neko novo cjepivo promatra nakon uvođenja u široku upotrebu. Nakon što se primjene stotine, tisuće, milijuni doza u populaciji vidjet ćemo dobivamo li neki novi signal.Virusna cjepiva pa tako i ovo, prije svega imaju smisao spriječiti teške oblike bolesti i prevenirati smrt. Prema tome, onaj tko bude cijepljen, vrlo vjerojatno ili gotovo sigurno, bez obzira kojoj populaciji pripada, preživjet će zarazu koronavirusom” rekao je dr. Goran Tešović iz klinike“ Fran Mihaljević“ stručnjak za cijepljenje.
Po svemu sudeći nakon što cjepivo protiv korona virusa bude odobreno od
Europske medicinske agencije cijepljenje će početi i u Hrvatskoj 27.,28., i 29., jer je premijer Plenković komunicirajući javnosti o cijepljenju već naveo ta tri datuma te dodao da će cijepljenje vjerojatno trajati sljedećih šest mjeseci. ( M. Zouhar Zec)
• Osim Kine u kojoj se prvi put pojavio virus, više od 192 zemlje i regije prijavilo je infekciju, podaci su američkog Univerziteta Johns Hopkins.
• Najveći broj zaraženih je u SAD-u 17.212.496, Indiji 9.979.447, Brazilu 7.110.434, Rusiji 2.736.727, Francuskoj 2.483.524.
• Broj preminulih najveći je u SAD-u 310.699, Brazilu 184.827, Indiji 144.789, Meksiku 116.487 i Italiji 67.220.
četvrtak, 17.12.2020.
NOVE TEME U POLJOPRIVREIDNOM SEKTORU
JAVNOSTI NA MIŠLJENJE - PRIJE DONOŠENJA
Iz Odjela za poljoprivrednu politiku, inovacije i međunarodnu suradnju koji vodi Ana Pehar, mag. ing. silv. pri Hrvatskoj gospodarskoj komori , informacija da su otvorene nove teme za eSavjetovanje, koje su na priloženim poveznicama.
Svoje prijedloge i komentare, nakon upoznavanja sa sadržajem tema moguće je poslati povratno na e-mail adresu: vijesti@komora.hr
Teme savjetovanja su:
- eSavjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ribolovu plavoperajne tune (Thunnus thynnus) udičarskim alatima i uvjetima i kriterijima za ostvarivanje prava na dodjelu individualne udičarske kvote
https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=15572
Savjetovanje je otvoreno do 22.12.2020.
-eSavjetovanje s javnošću za Prijedlog Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2021. godinu
https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=15585
Savjetovanje je otvoreno do 7.1.2021.
- Nacionalni program očuvanja izvornih i ugroženih pasmina domaćih životinja u RH 2021.-2025.
https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=15602
eSavjetovanje je otvoreno do 12.1.2021.
srijeda, 16.12.2020.
DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU O UVOZU I IZVOZU U PRVIH 9 MJESECI
UVOZ VEĆI OD IZVOZA za 8,11 POSTO !
Ministarstvo poljoprivrede je prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, oblikovalo 15. prosinca priopćenje u kome kaže da ukupna vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u razdoblju od siječnja do rujna 2020. godine je iznosila 1,7 milijardi eura. To je rast za 5% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.
Vrijednost uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila je 2,5 milijardi eura, čime je ostvaren pad, piše u priopćenju Ministarstva poljoprivrede, od 7,3 %. Ostvaren je pad deficita za 26,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, koji sada iznosi 758,8 milijuna eura.
Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila je 69% i u odnosu na isto razdoblje 2019. godine i veći je za 8,11 %. Udio izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u ukupnom robnom izvozu RH u razdoblju od siječnja do rujna 2020. godine iznosila je 15,86 %, a vrijednost uvoza 14,56 % Najznačajniji izvozni poljoprivredno-prehrambeni proizvod je kukuruz s udjelom od 5,4 %.
U razdoblju od siječnja do rujna 2020. godine najznačajniji proizvodi u izvozu su:
1. žitarice (205,4 milijuna EUR - rast izvoza za 62,6 milijuna EUR); razni prehrambeni proizvodi (168,1 milijun EUR - u okviru ove grupe proizvoda najviše se izvoze pripravci za umake, pripremljeni umaci, juhe, sladoled, šećerni sirupi);
2. ribe i rakovi, mekušci i ostali vodeni beskralješnjaci (147,4 milijuna EUR - rast izvoza za 14,5 milijuna EUR);
3. proizvodi od žitarica, brašna, škroba ili mlijeka; slastičarski proizvodi (135,9 milijuna EUR - rast izvoza za 13,8 milijuna EUR,)
4. te duhan i prerađeni nadomjesci duhana (122,6 milijuna EUR). Značajne promjene vrijednosti izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježene su i
5. u kategoriji živih životinja, zabilježen rast izvoza za 10,1 milijun EUR,
6. te u kategoriji ostaci i otpaci od prehrambene industrije; pripremljena životinjska hrana, gdje je zabilježen rast izvoza za 8,6 milijuna EUR.
Italija je od siječnja do rujna 2020. godine bila jedna od najvažnijih izvoznih odredišta , gdje je uvezeno poljoprivredno prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 300,8 milijuna eura. Udio Italije u ukupnom izvozu poljoprivredno prehrambenih proizvoda iznosi 17,76%, a u ovoj godini izvoz je u Italiju povećan za 21,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz iznosio 263 milijuna eura što predstavlja smanjenje od 16,6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pri čemu je ostvaren suficit od 37,6 milijuna eura.
Najznačajniji izvozni proizvodi u Italiju su kukuruz (osim onoga za sjetvu), pšenica i suražica (osim za sjetvu i tvrde pšenice), cigarete koje sadrže duhan (osim onih sa sadržajem klinčića), svježi ili rashlađeni europski lubin (brancin) (dicentrarchus labrax), svježa ili rashlađena orada (komarča) (sparus aurata) i dr.
Njemačka je jedan od najznačajnijih partnera u vanjskotrgovinskoj razmjeni RH, te se od 2013. kontinuirano nalazi na prvom mjestu kao tržište s kojeg najviše uvozimo, te se zadnje četiri godine nalazi među prvih pet zemalja u koje najviše izvozimo. Značaj gospodarskih i drugih veza Hrvatske i Njemačke je u siječnju ove godine potvrđen odabirom Hrvatske kao zemlje partnera Zelenog tjedna u Berlinu, najveće međunarodne poljoprivredne manifestacije u sklopu koje je pedesetak hrvatskih izlagača, hrvatskih tvrtki i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva predstavilo svoje proizvode pred više od 400.000 posjetitelja. Zahvaljujući između ostalog i uspješnom nastupu u okviru Zelenog tjedna, u razdoblju od siječnja do rujna 2020. godine u Njemačku je izvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 127,2 milijuna EUR. Iz Njemačke je uvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 365,9 milijuna EUR. Promatrano u odnosu na isto razdoblje prethodne godine vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz RH u Njemačku bilježi rast od 13% (14,3 milijuna EUR), a vrijednost uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz Njemačke u RH bilježi pad od 5% (18,9 milijuna EUR), a deficit je zabilježio pad od 12% (33,3 milijuna EUR).
Najznačajnije tržište vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda RH predstavljaju zemlje EU-a s udjelom od 65,83% u izvozu, te 86,16% u uvozu (unosu). Slijedi CEFTA s udjelom od 24,65% u izvozu te 7,83% u uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
.
ZAR NACIONALNA KLIMATSKA POLITIKA SAMO 4 DANA U eSAVJETOVANJU?
ZAKONSKI ROK RADI MIŠLJENJA JAVNOSTI !
Zelena akcija traži od Vlade RH produljenje trajanja javnog savjetovanja o nacionalnom energetskom i klimatskom planu, za razdoblje 2021.-2030. , na 30 dana. Trenutni rok od četiri radna dana je krajnje neprimjeren, a cijeli proces netransparentan. Naime, Zakon o zaštiti okoliša propisuje minimalan rok od 30 dana za sudjelovanje javnosti u postupcima u kojima je ono propisano. To se pravilo odnosi i na sudjelovanje javnosti u vezi sa strategijama, planovima i programima koji se odnose na okoliš, a što uključuje i postupke izrade njihovih izmjena i dopuna. Nesporno je kako je ovdje u pitanju dokument koji će imati značajan utjecaj na okoliš i klimu zbog zvojih mjera te za koji interes javnosti postoji i od ranije. Također, i prema Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, bilo je potrebno organizirati široku javnu raspravu, a ne samo kratko internetsko savjetovanje.
Internet adresa za esavjetovanje o nacionalnom energetskom i klimatskom planu, za razdoblje 2021.-2030. je slijedeća:
https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=15618
Naime, Vlada RH je u petak, 11. prosinca, otvorila javno savjetovanje za Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan RH za razdoblje 2021.-2030. u trajanju od samo četiri radna dana. Taj bi dokument trebao biti glavna os i vodilja nacionalne klimatske politike te je izravni produkt Pariškog klimatskog sporazuma prema kojem sve države potpisnice trebaju objaviti svoje nacionalne planove. Ovim kratkim rokom e savjetovanja nastavio bi se netransparentan proces. Podsjećam da je i 2018. godine javno savjetovanje oko prvog nacrta Plana trajalo samo četiri radna dana, u vrijeme između Božića i Nove godine. Na taj način Vlada RH onemogućava javnosti, udrugama, privatnom sektoru te raznim institucijama da kvalitetno svojim komentarima pridonesu poboljšanju ovog važnog dokumenta.
Zelena akcija također smatra kako je očigledna nezakonitost u samom postupku donošenja ovog Plana.
Manjak ambicije u klimatsko-energetskim politikama i nacionalnim ciljevima RH, Vlada je potvrdila i manjkom ambicije u uključivanju javnosti u kreiranje najbitnijih propisa u doba klimatske krize.
Kontakt:
Luka Tomac, Zelena akcija, 099 314 93 88, luka@zelena-akcija.hr
utorak, 15.12.2020.
ZANIMLJIVOST
PREDZIĐEM KRŠĆANSTVA HRVATI PROGLAŠENI PRIJE 501. GODINE
Uvidjevši da se Hrvati jedini bore protiv nadiruće osmanlijske sile, 12. prosinca 1519. godine papa Lav X., proglasio je Hrvatsku "Predziđem kršćanstva" (lat. Antemurale Christinitatis). Protiv višestruko brojčano jačih osmanskih osvajača, Hrvati su vodili najžešće ratove u 16. i 17. stoljeću koje povjesničari nazivaju duo plorantes saecula Croatiae - dva plačuća stoljeća Hrvatske.
Papa Lav X. rođen je kao Giovanni di Lorenzo de 'Medici, 11. prosinca 1475. Bio je papa i vladar Papinske države od 9. ožujka 1513. do svoje smrti 1. prosinca 1521. Za njegove vladavine postignut je napredak u obnovi bazilike Sv. Petra, a umjetnici poput Rafaela ukrašavali su vatikanske sobe. Papa Lav X je također reorganizirao Rimsko sveučilište i promovirao proučavanje književnosti, poezije i starina.Odbio je priznati legitimnost zahtjeva onoga što će postati protestantska reformacija Martina Luthera koji je 31. listopada 1517. na vrata crkve u Wittenbergun izvjesio na javnu raspravu svojih 95 teza o indulgencijama, dogmama i uređenju crkve.
Lav X umro je 1. prosinca 1521. i pokopan je u crkvi Svete Marije u Rimu.
ponedjeljak, 14.12.2020.
ZA IZGUBLJENI PROIZVDNI POTENCIJAL USLIJEDITI ĆE FINANCIJSKA POMOĆ!
MINISTRICA VUČKOVIĆ JE POSJETILA KOKORIĆE
U dane vikenda 6. i 7. prosinca Istra i Dalmacija doživjele su veliko nevrijeme koje je uzrokovao veoma snažan vjetar obilnu kišu i izlijevanje mora po obalama. Istovremeno na područje Vrgorca padala je kiša, veoma obilno od preko 100 litara po metru kvadratnom, koja je kroz tri dana etno selo Kokoriće pretvorila u jezero. Desetak kuća je obilno poplavljeno, čak do prvog kata, strojevi, namještaj, kućanski aparati, automobili također . Voda je u selu narasla nekoliko metara, a po selu su sve službe koje su radile na spašavanju ljude prevozile čamcima, a voda je prestala povećavati svoj nivo tek 10. prosinca u popodnevnim satima. Područje je to na kojem se ljudi intenzivno i uspješno bave poljoproivrednom, sadnjom jagoda, povrća, sadnjom luka i bijelog luka,
U tom području su i nasadi maslina i badema, no sve je to bilo pod vodom visokom nekoliko metara
Stari mještani kažu da je selo na sličan način poplavljeno oko godine 1943., 1944. te oko 1958. , a da je zadnja vodna retencija bila 1934. godine. U posjed vrlo nastradalom kraju došao je 13. prosinca i Zoran Đureković direktor Hrvatskih voda te rekao da će se prići gradnji kanala radi odvoda vode, no da će gradnja trajati pet godina. Narednih će dana biti za to područje proglašena elementarna nepogoda. (mzz)
No već 11 . prosinca u posjet području Vrgorca i selu Kokorići došla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković te je obišla područja pogođena poplavama te sudjelovala na radnom sastanku na temu pružanja pomoći pogođenim područjima u društvu izaslanika predsjednika Vlade RH Damira Krstičevića te ostalih predstavnika regionalne i lokalne vlasti. (– bilo bi profesionalno nužno da su navedena sva imena osoba koja su došla na područje Vrgorca, te s kim poimenično je ministrica razgovarala)
Poplava koja je nastupila zbog podizanja podzemnih voda uslijed velikih oborina zahvatila je rubne dijelove polja Bunine i Jezera u koja se zbog velikih količina kiše izlila voda iz izvora Žiljina, a najpogođenije je selo Kokorići.
„Riječ je o zaista velikoj nepogodi, koja se u ovom kraju nije dogodila 50 godina. U ime ove Vlade mogu ustvrditi da ćemo napraviti sve što je u našoj moći da pomognemo. U prvom redu, sudjelovat ćemo u saniranju štete na obiteljskim kućama, sada je riječ o njih 10 te se nadamo da ih neće biti više, a čemu će prethoditi čišćenje poplavljenih područja. Također, omogućit ćemo poljoprivrednicima na ovom području financijsku pomoć za izgubljeni proizvodni potencijal za lukovičastu i plasteničku proizvodnju, još uvijek ne znamo što je s trajnim nasadima, ali osigurat ćemo svu pomoć koja bude potrebna. Izuzetno je važno prevenirati u budućnosti ovakve situacije, a konkretne poteze i ključne projekte poput projekta odvodnje na području Vrbovskog polja i Rastoka definirali smo na zajedničkom sastanku“, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Poljoprivrednici će moći ostvariti potporu za obnovu proizvodnog potencijala kroz operaciju 5.2.1. Obnove poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala. Pogođenim će poljoprivrednicima biti omogućena sredstva koja će se moći koristiti za investicije povezane sa sanacijom poljoprivrednog zemljišta, popravak ili nabavu strojeva i opreme, kupnju i sadnju sadnica i drugo.
Na vrgoračkom području najrazvijenija je proizvodnja jagoda, breskvi, nektarina, stolnog grožđa, mladog krumpira te češnjaka. Na tom području procjenjuje se da je posađeno između 1.2 milijuna i 1.4 milijuna sadnica jagoda, a urod se, ovisno o godini i vremenskim prilikama, kreće od 600 tisuća do 800 tisuća kilograma. Udruga ‘Vrgoračke jagode’ okuplja 41 proizvođača jagoda iz tri vrgoračka polja, Rastoka, Jezera i Bunine, koji su se udružili s ciljem zaštite interesa proizvođača ovog važnog proizvoda za vrgorački kraj. Također, Grad je definirao vlastitu oznaku kvalitete poljoprivrednih proizvoda "Vrgorac Quality", s ciljem povećanja vrijednosti tih proizvoda stvaranjem prepoznatljivog brenda.
Grad Vrgorac je izradio trogodišnji program pomoći za razdoblje od 2021. – 2023. godine, definiran kroz sedam raznih mjera u cilju pomoći svojim poljoprivrednicima, a jedna od mjera odnosi se na potporu za ulaganja u povrtlarsku proizvodnju, sadnju jagoda te podizanje novih višegodišnjih nasada. U prvoj godini predviđa se iznos potpora u ukupnoj vrijednosti od 300.000 kuna. Nakon podrške Gradskog vijeća, program je dobio potrebnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede, pa se prvi javni pozivi mogu očekivati početkom 2021. godine.
nedjelja, 13.12.2020.
HRVATSKI RASPLODNI BIKOVI U NAJBOLJIM EUROPSKIM UZGOJIMA
GENOTIPIZACIJOM STVORENA RASPLODNA KVALITETA
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede od 11. prosinca, hrvatski rasplodni bik Mozilla korišten je kao bikovski otac za uzgoj nove generacije bikova u najjačem svjetskom uzgoju simentalca - bavarskom BVN-u. Tako je postigao najveći uspjeh hrvatskog uzgoja simentalca u povijesti. Ovim rezultatom domaćeg sustava uzgoja na najvišoj međunarodnoj razini hrvatski su uzgajivači potvrdili kako više nisu pasivni korisnici uvozne genetike već ravnopravni sudionici u stvaranju europske Fleckvieh populacije, kako simentalsku pasminu nazivaju u Njemačkoj i Austriji.
Čak šest hrvatskih rasplodnih bikova koristi se u najboljim europskim uzgojima. A sve te rasplodne bikove uzgojili su članovi uzgajatelja simentalskog goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba (ZG SIM).
Radi se o slijedećim rasplodnim bikovima, vlasnicima i imenima država u kojima se koristi u upotrebljava rasplodno sjeme:
1.Bik WAUS, vlasnika Jurkasa- Centar za umjeto osjemenjivanje, Osijek - CUS OS, Austrija
2.MOZILLA, vlasnika Horvatića –CUO VŽ, Njemačka, Francuska
3. Bik ROYMAN, vlasnika Šobaka – CUO VŽ, koristi se u uzgoju u Njemačkoj
4.Bik WAMURES, vlasnika Mužinića –CUO VŽ, Njemačka
5.Bik WINGS vlasnik Horvatić, Natural, rasplodno sjeme koristi se u Češkoj
6.HITBULL, vlasnika Mužinića, CUO VŽ, koristi se u Njemačkoj
Fotografije ilustriraju šest gornjih imena rasplodnih bikova
Vrlo uspješan rasplodni bik Mozilla uzgojen je u stadu predsjednika Hrvatskog uzgojnog simentalca HUSim-a i ZG SIM-a Damira Horvatića iz Stare Kapele.
Uvođenjem genotipizacije rasplodnih životinja s onima iz najboljih svjetskih uzgoja hrvatskim je uzgajivačima omogućeno sudjelovanje u unaprjeđenju uzgoja po principu najboljih. Sporazumom sa središnjim Fleckvieh savezima Njemačke i Austrije HUSim Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda provodi u Hrvatskoj sofisticiran posao genomske selekcije kandidata i procjene uzgojnih vrijednosti rasplodnih životinja već od rođenja.
SREDIŠNJI SAVEZ HRVATSKIH UZGAJIVAAČA SIMENTALSKOG GOVEDA H.U.Sim stručnu i logističku potporu ima u Ministarstvu poljoprivrede, Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu - HAPIH te centrima za umjetno osjemenjivanje CUS Osijek i CUO Varaždin. Potonji je u većinskom vlasništvu BVN-a, najvećeg svjetskog simentalskog uzgojnog centra, koji je ujedno ključni partner u vodećoj svjetskoj simentalskoj grupaciji EURO genetik.
subota, 12.12.2020.
SVJETSKI PROGRAM ZA HRANU DOBIO NOBELOVU NAGRADU ZA MIR
SVAKI 11 STANOVNIK ZEMLJE JE GLADAN !
UN-ova organizacija Svjetski program za hranu World Food Programme - WFP dobio je za 2020. godinu Nobelovu nagradu za mir. U objašnjenju se kaže da je organizacija Nobela primila „za svoje napore u sprječavanju da glad postane oružje ratova i sukoba"
“Od 1901. godine Nobelova nagrada za mir dodjeljuje se u Oslu 10. prosinca, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela.
„Izgladnjivanje stanovništva kako bi se osvojio teritorij jedno je od najstarijih ratnih oružja. Veza između gladi i ratova začarani je krug zla. Rat uzrokuje glad, jednako kao što manjak hrane može potaknuti ili razbuktati sukoba. Nikada nećemo ostvariti cilj da iskorijenimo glad ako ne iskorijenimo ratove”, rekla je predsjednica Nobelovog odbora Berit Reiss-Andersen.
Izvršni direktor WFP-a David Beasley
WFP program je osnovan 1961. sa sjedištem u Rimu, financiran isključivo dobrovoljnim donacijama, najveća je svjetska humanitarna organizacija, koja je prošle godine hranom pomogla 97 milijuna ljudi u 88 zemalja. Dostavila je 4,2 milijuna tona hrane, a usto i medicinskih i tehničkih dobara, od vrećica s infuzijom do generatora. Prema procjenama organizacije, koja hranu jednako dostavlja helikopterima i na leđima slonova i deva, svaki 11 stanovnik svijeta, ili njih 690 milijuna, kronično je gladan.
Flota od 5600 kamiona, 30 brodova i 100 zrakoplova dostavljala je robu u bilo koji kutak svijeta. Uspjela nastaviti s isporukama hrane cijele godine premda je zbog pandemije bilo mnogo ograničenja u kretanju i putovanju. Stožer te logističke službe je Organizacija UN-a za humanitarni odgovor (UNHRD) u Brindisiju.
Nobelov odbor pozvao je međunarodnu zajednicu da pomogne WFP-u koji je kronično nedovoljno financiran. Obaveza je svih zemalja svijeta da osiguraju da ljudi ne gladuju." Pandemija je pokazala da je multilateralna suradnja apsolutno nužna za hvatanje u koštac s globalnim izazovima, a čini se da se multilateralizam ovih dana ne poštuje dovoljno" rekla je Reiss-Andersen.
Čak i prije pandemije korona virusa svijetom je zavladala najteža humanitarna katastrofa od II svjetskog rata. A s pandemijom koronavirusa čovječanstvo će se ubrzo naći usred gladi biblijskih razmjera, upozorio je u poruci Vijeću sigurnosti UN-a u travnju izvršni direktor WFP-a David Beasley. Baptist Beasley u stanju je navesti sva mjesta u Bibliji koja govore o gladi – što je dijelom učinio pred novinarima prigodom preuzimanja službe u WFP godine 2017., izazvavši zabrinutost da će narušiti strogu religijsku neutralnost te organizacije.
Beasley je ove godine rekao je da je papa Franjo „suborac” protiv siromaštva i naoružavanja. Papa ga nadahnjuje, istaknuo je, te izrazio nadu da i on Svetom Ocu daje „inspiraciju što bi sve zajedno mogli učiniti”. I Beasley opetovano poziva na mir. Nužan je trenutačni prekid oružanih sukoba da bi humanitarna pomoć brzo i neometano stigla do ugroženih, istaknuo je u poruci Vijeću sigurnosti. Dvije trećine misije WFP-a je na područjima oružanih sukoba.
Kao bivši republikanski guverner Južne Karoline, izvršni direktor Programa za hranu - WFP, David Beasley je uspio i u administraciji Donalda Trumpa osigurati za program 3,37 milijardi dolara, što predstavlja većinu proračuna WFP-a, koji slijedi Njemačka s oko 887 milijuna dolara.
To je dvanaesta Nobelova nagrada za neku UN-ovu organizaciju ili osobu povezanu s UN-om. Ukupno je ove godine nominirano 318 kandidata, među njima 211 pojedinaca i 107 organizacija. Nagrada – zlatna medalja, diploma i 10 milijuna švedskih kruna, pripalo je dobitniku Nagrade za mir, 2020. godine World Food Programme, kome je to i veoma potrebno. /phys.org/news/2020
ISPLAĆENO 6,8 MILIJARDI KUNA ZA SVE MJERE I PROGRAME
PRIJE PET GODINA ISPLAĆENO 4,3 MILIJARDE KUNA
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provedbeno tijelo Ministarstva poljoprivrede, je u 2020. godini, zaključno s 30. studenim, isplatila 6,8 milijardi kuna korisnicima svih mjera i programa.
Od tog iznosa 3,1 milijarda kuna se odnosi na mjere ruralnog razvoja, gotovo 3,1 milijarda kuna na izravna plaćanja,
- 84,5 milijuna su isplate iz "Vinske" omotnice, za školsko voće je utrošeno 8,5 milijuna i 2,7 milijuna kuna za školsko mlijeko.
- Pomoć pčelarima kroz njihovu omotnicu iznosila je 14,8 milijuna,
- isplaćena sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo iznosila su 183,7 milijuna kuna,
- za dodatne nacionalne potpore iz Državnog proračuna izdvojeno je 299 milijuna kuna.
Usporedbe radi, prije pet godina u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju ( APPRRR-u) radilo je 725 ljudi i isplaćeno su 4,3 milijarde kuna sredstava. U APPRRR-u danas radi 750 ljudi koji obavljaju poslove kontrola na terenu, objavljuju natječaje, sudjeluju u izradi programa i pravilnika, obrađuju prijave, rade tehničke i ekonomske analize, odgovaraju Europskoj Komisiji, odgovorni su za funkcioniranje, nadogradnju i održavanje informacijskih sustava za više od 110 tisuća korisnika i još mnogo toga, a do kraja ove godine očekuje se ukupna isplata od 7 milijardi kuna.
„U godini obilježenoj izvanrednim okolnostima izazvanima širenjem bolesti COVID-19 Agencija za plaćanja je maksimalno upregnula sve svoje kapacitete, kako bi podržala i dodatno potaknula domaće proizvođače. Zahvaljujem im na vrijednom radu u korist svih hrvatskih poljoprivrednika, ribara, prerađivača, šumara i drugih koji, unatoč zahtjevnoj godini, proizvode i više i produktivnije“, naglašava ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Odgovor Ministarstva poljoprivrede Hrvatskom savezu udruga ekoloških proizvođača,
Udruzi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život i udruzi Biovrt , 10. prosinca
Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja
Glavni cilj Zakona o sjemenu je urediti proizvodnju, stavljanje na tržište i uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala, odrediti nadležnost pojedinih tijela u poslovima i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, inspekcijski nadzor, kao i druga pitanja od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednoga sjemenarstva i rasadničarstva.
Naime, sjemenska proizvodnja u posljednje tri godine bilježi trend rasta, u odnosu na 2017. godinu. Površine su povećane za 22,9% s 15.643 ha na 19.222 ha. U istom razdoblju bilježimo i konstantan rast certificiranih količina sjemena za domaće i tržište (EU) te trećih zemalja (OECD). Danas (2019/2020) imamo 62.892 t certificiranog sjemena za domaće tržište i 9.646 t za tržište trećih zemalja (OECD) odnosno bilježimo povećanje certificiranih količina sjemena za 13.872 t ili 23,6% u odnosu na 2017. godinu.
Poljoprivredni reprodukcijski materijal prije stavljanja na tržište prolazi kroz proces certifikacije, odnosno službenog nadzora u proizvodnji koji se temelji na međunarodnim metodama, odnosno shemama. Sjeme koje se stavlja na tržište mora ispuniti uvjete propisane EU direktivama, odnosno sjeme koje se stavlja na tržište mora biti proizvedeno pod stručnim nadzorom i prema metodama certifikacije.
Za navedeni sustav proizvodnje i certifikacije sjemena se novim Zakonom ne donose nikakva nova ograničenja, već se uvode pojednostavljenja vezano za uvođenje starih i autohtonih sorata u sustav proizvodnje sjemena te ekološkog sjemena.
Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke.
Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Podzakonskim aktom će se propisati izuzeća, odnosno oni koji za male količine sjemena neće biti obvezni provoditi doradu nad sjemenom koji proizvode na vlastitom gospodarstvu. Konkretno, navedene odredbe obuhvatiti će proizvođače koji uzgajaju (npr. ratarske usjeve) na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.
Nadalje, uvažena je primjedba u postupku javnog savjetovanja te će se Zakonom propisati izuzeća za proizvodnju ekološkog sjemena odnosno ekološkog heterogenog materijala koji se stavlja na tržište sukladno Uredbi (EU) 2018/848 o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda.
Zakon prolazi kroz standardnu proceduru usvajanja kako je propisano Ustavom i Poslovnikom o radu Hrvatskog Sabora te su moguće promjene u nacrtu do konačnog usvajanja.
Nadalje, u obraćanju udruga medijima temeljem spomenute problematike dovodi se u pitanje i Nacionalni program očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj 2017.-2020., u sklopu kojeg se provode mjere s ciljem očuvanja biološke raznolikosti kroz očuvanje i uporabu biljnih genetskih izvora, prije svega očuvanje postojećih autohtonih i tradicijskih sorti poljoprivrednog bilja. Zadaća Nacionalnog programa obuhvaća aktivnosti vezane uz ex situ očuvanje, in situ očuvanje i on farm upravljanje, održivo korištenje te izgradnju ljudskih i institucionalnih kapaciteta za očuvanje biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu. Provođenje Nacionalnog programa je podijeljeno u osam Radnih skupina i 13 institucija koje prikupljaju, opisuju i čuvaju tradicionalne i udomaćene genotipove biljnih vrsta. Za provedbu Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora osnovano je Povjerenstvo za biljne genetske izvore čije su glavne zadaće provođenje i revizija Nacionalnog programa, odobravanje godišnjih planova rada institucija i godišnjih programa aktivnosti radnih skupina, praćenje provedbe aktivnosti iz godišnjih planova rada i godišnjih programa aktivnosti, usvajanje izvješća radnih skupina, povezivanje i usklađivanje rada svih sudionika Nacionalnog programa i provođenje nadzora rada radnih skupina i kolekcija koje čuvaju.
Predstavnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača članica je navedenog Povjerenstva.
Također, Nacionalna banka biljnih gena je sastavni dio Nacionalnog programa kroz koje se provodi ex situ očuvanje te opis i procjena svojstava primki biljnih genetskih izvora. U banku biljnih gena su uključene kolekcije koje se čuvaju u obliku sjemena ili poljskih kolekcija. Kolekcije u kojima su čuvaju biljni genetski izvori održavaju se u institucijama koje sudjeluju u Nacionalnom programu.
Hrvatska banka biljnih gena djeluje potpuno transparentno.
Trenutno su u Banku biljnih gena pohranjene 4.233 primke. Primke koje se čuvaju u Banci biljnih gena vidljive su kroz javno dostupnu bazu podataka Hrvatska baza podataka biljnih genetskih izvora (https://cpgrd.hapih.hr/). Za svaku upisanu primku dodijeljen je broj u bazi i njezini osnovni, putovnički, podatci koji su određeni prema smjernicama Europskog programa za biljne genetske izvore (The European Cooperative Programme for Plant Genetic Resources ECPGR).
U tijeku je izrada novog Nacionalnog programa na osnovu postignutih rezultata u ovom programskom razdoblju i međunarodnih smjernica.
Informacije su to iz Ministarstva poljoprivrede
četvrtak, 10.12.2020.
EKONOMSKI SAVJET ANALIZIRAO NACIONALNU RAZVOJNU STRATEGIJU RH DO 2030.
" STRATEGIJA JE DOKUMENT ZA EUROPSKU KOMISIJU"
Već deveti dan nakon što je predsjednik RH Zoran Milanović osnovao Ekonomski savjet koji čini desetak ekonomskih stručnjaka, održana je 9. prosinca prva sjednica u njegovu uredu na Pantovčaku. Predmet prve sjednice bio je prijedlog Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine koju je premijer Plenković predstavio 12. studenog u Sveučilišnoj i nacionalnoj biblioteci u Zagrebu.Strategija ima četiri osnovna pravca i 13 zasebnih ciljeva , a trenutno je u javnoj raspravi kojoj svatko zainteresiran može pristupiti preko internet stranice esavjetovanja.
Predsjednik Savjeta i posebni Milanovićev savjetnik za ekonomiju Velibor Mačkić ocijenio je da se sa strategijom evidentno kasni, a da u samom dokumentu, “sasvim konstruktivno rečeno”, postoje mjesta za poboljšanje. To je dokument koji je u suštini “catch-all”, ustvrdio je Mačkić, ali smatra da mu nedostaju jasni prioriteti.
Prva sjednica Ekonomskog savjeta 9. prosinca 2020.
„Istodobno imate navedeno sve, dok pak s druge strane ne postoje mjere kada bi se nešto trebalo napraviti“, rekao je Mačkić. Ocjenio je da je strategija primarno napravljena kao instrument koji će poslužiti samo jednoj svrsi, a to je da se povuku sredstva iz europskih fondova. Ako je tome tako, to znači da primarnu ulogu ima javni sektor i povlačenje sredstava, dodao je Mačkić te se upitao zašto to nije adresirano, kao i druga pitanja u kojima se javlja država, u trenutku i aktualne ekonomske i javnozdravstvene krize. „Nisu adresirani i drugi problemi, koji će se nakon krize dodatno produbiti, a to su nejednakosti svake moguće vrste“, rekao je poseban predsjednikov savjetnik za ekonomska pitanja
“Dokument nije loš, no pitanje je – je li dovoljno dobar. Mi ćemo dati svoj konstruktivan doprinos”, rekao je predsjednik Milanović. Ustvrdio je i da u strategiji nema neprihvatljivih stvari, no ima nekih koje “nisu realne” i koje su možda previše “naskladištene” sukladno i obrascima koje Europska komisija očekuje. “A s obzirom da smo o tome novcu ovisni, to je više od deset milijardi kuna godišnje, to su onda valjda i pravila igre”.
Predsjednik Milanović je podsjetio kako je predsjedniku Vlade predložio ranije da u radna tijela za pripremu strategije uključi i parlamentarnu oporbu. “To se na kraju nije dogodilo zato jer predsjednik Vlade nije želio u ovu preliminarnu fazu, koja uskoro završava, uključiti predstavnike saborske opozicije”, podsjetio je predsjednik Milanović. Smatra i da je to površno te da je to premijer Plenković mogao napraviti “bez ikakve cijene za sebe”, već dapače, u svoju političku korist.
Predsjednik Milanović je istaknuo kako je sastanak Ekonomskog savjeta o strategiji konstruktivan doprinos javnoj raspravi te da će zaključci Ekonomskog savjeta biti i javno objavljeno.
srijeda, 09.12.2020.
ZAŠTO PREMIJER PLENKOVIĆ NIJE HOSPITALIZIRAN?
TKO LIJEČI PREMIJERA PLENKOVIĆA?
Premijer RH Andrej Plenković 30. studenog bio je pozitivan na testiranju na korona virus. Nime dva dana prije 28. studenog javnosti je priopćeno da je premijerova supruga pozitiva na virus korone. Objavljeno je potom da će premijer ostati desetak dana u samoizolaciji I da nema temperaturu. Više puta je premijer u proteklih deset dana putem video linka održavao sastanke pa na taj način bio prisutan i na TV programima.
No 9. studenog objavljeno je da premijer Plenković ima blažih respiratornih problema i da kašlje, te da će po preporuci liječnika, još nekoliko dana biti u izolaciji i raditi od kuće. No zašto javnosti nije komunicirano tko su premijerovi liječnici, tko nadzire njegovo stanje bolesti i tko ga liječi? Andrej Plenković vodi hrvatsku Vladu i u tom kontekstu njegovo stanje je javni interes, kako građana tako i članova Vlade, članova stranke HDZ-a čiji je predsjednik, političkih prdstavnika zemalja Europske unije, svih stranih ambasadora u RH itd. Premijer Plenković je državnik i u tom kontekstu pristup
njegova liječenja od korona virusa mora biti i mnogo mozbiljniji i mnogo transparentniji.
Kakve medikamente prima premijer Plenković nije javnosti komunicirano. Kada je Donald Tramp radi zaraze korona virusa završio u bolnici taj detalj je komuniciran.
Međutim, zašto sada, deseti dan, kada su se pojavili respiratorni problemi i kašalj , premijer nije hospitaliziran? Možda zato što nema temperaturu? To što premijer nema temperaturu, ne mora biti olakotna, već otegotna okolnost koja navodi na krive zaključke! Liječnici u medijima naglašavaju da je COVID 19 još uvijek nepoznata i nedovoljno istražena bolest. Zato je logično pitanje – zašto premijer Plenković, nakon što je deset dana u samoizolaciji, a pojavio mu se kašalj – nije hospitaliziran? Pitaju li liječnici premijera – kako želi da ga liječe, ili liječnici odlučuju što treba poduzeti za zdravlje osobe koja obnaša funkciju premijera Republike Hrvatske?
Pojava kašlja upućuje na razvoj bolesti, a ne na smirivanje - to nije teško zaključiti.
No premijera treba hospitalizirati u bolnicu u kojoj se prozori mogu otvoriti. Mogućnost dotoka zraka kroz prozor u prostoriju, u kojoj je bolesna osoba, je vrlo važna.
Korona virus pokazuje svu svoju snagu u svim Europskim zemljama. Broj novozaraženih 9. proinca u RH je glasio 4520, a broj umrlih 69 osoba. Često se čuje - treba učiniti sve da zaraženih bude manje, da umrlih bude što manje. S tim u vezi - ne bi li u Kliničku bolnicu Dubrava trebalo dostaviti spremnike sa dezinficijensom u aerosolu u većim količinama po svim katovima, te velikim ili manjim pumpama raspršivati aerosolni dezinficijens? On bi se miješao sa ustajalim zrakom te bi postojala mogućnost smanjivanja koncentracije korona virusa koja je prisutna u zraku u prostorima gdje su hospitalizirani oboljeli?
U nekim periodima kroz godinu javnost ima priliku čuti informacije o kvaliteti zraka u nekim gradovima. Otkako je aktualan virus korone i pandemija informacije o kvaliteti zraka koji građani udišu –nema. Može li se preciznim instrumentima izmjeriti količina korona virusa, ako je takva koncentracija prisutna u zraku? Poznato je naime da se količina onečišćenja u industrijskim gradovima može izmjeriti!
Margareta Zouhar Zec
HRVATSKI VOJNICI U PETRINJI DOBILI STANOVE
PRIMARNA ZADAĆA U 2021. - POMOIĆ CIVILNIM INSTITUCIJAMA
Ministar obrane RH dr. Mario Banožić uručio je 8. prosinca 2020. godine ključeve i ugovore o najmu stanova u gradu Petrinji četvorici pripadnika Hrvatske vojske. Prisutni su bili i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj, te državi tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar. Događaju su bili nazočni i zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general-pukovnik Boris Šerić, zapovjednik Gardijske mehanizirane brigade brigadir Dražen Ressler, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Roman Rosavec, zamjenica gradonačelnika Grada Petrinje Viktorija Kaleb i drugi.
Stanovi su dodijeljeni trojici pripadnika Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske te jednom pripadniku Zapovjedništva za kibernetički prostor. Radi se o projektu stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima, točnije područjima koja prema stupnju razvijenosti zaostaju za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno poticati.
Tom prigodom, ministar obrane Mario Banožić je rekao kako je ovo rezultat tripartitne suradnje između Ministarstva obrane, Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje i gradova na potpomognutim područjima. Također je rekao kako je u 2019. i 2020. dodijeljeno ukupno sedamnaest stanova koji su podjeljni u Vukovaru, osam stanova u Kninu i danas četiri u Petrinji, te da će to biti praksa i ubuduće.
“Sukladno Zakonu o službi i sukladno Pravilniku o stanovanju, želimo pomagati hrvatskim vojnicima u formiranju njihovih obitelji, zbrinjavanju obitelji i isto tako zadržavanju na potpomognutom području. Mislim da s tim doprinosimo i kvaliteti Hrvatske vojske”, rekao je ministar Banožić, te naglasio “Želja mi je da ovakve suradnje bude još više tako da u budućnosti imamo još kvalitetnija rješenja.”
Ministar obrane Mario Banožić u pratnji načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH admirala Roberta Hranja posjetio je tom prilikom vojarnu “Pukovnik Predrag Matanović” u Petrinji, gdje je održao radni sastanak sa zapovjednicima Hrvatske kopnene vojske i Gardijske mehanizirane brigade.
Obilasku vojarne i radnom sastanku nazočni su bili : zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general-pukovnik Boris Šerić, zapovjednik Gardijske mehanizirane brigade brigadir Dražen Ressler, zapovjednik 1. mehanizirane bojne Tigrovi pukovnik Krešimir Kršinić, zapovjednik 2. mehanizirane bojne Gromovi pukovnik Ivan Radić i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar.
Ministar obrane RH Banožić izrazio je zadovoljstvo spremnošću pripadnika Gardijske mehanizirane brigade te smještajnim i radnim kapacitetima vojarne i naglasio kako će i u 2021. godini jedna od primarnih zadaća Hrvatske vojske biti pomoć civilnim institucijama, pogotovo u onim zadaćama koje podrazumijevaju pomoć zdravstvenim djelatnicima.
“Hrvatska vojska stavila je na raspolaganje sve svoje logističke kapacitete i ljudske potencijale u borbi protiv zaustavljana daljnjeg širenja koronavirusa. Vlada Republike Hrvatske, Stožer civilne zaštite i zdravstveni djelatnici poduzimaju ogromne napore u suzbijanju širenja koronavirusa, vodeći pri tome računa da se maksimalno zaštite životi građana, pogotovo one najrizičnije skupine, ali i da se gospodarskim subjektima omogući što normalnije poslovanje”, rekao je ministar obrane. Naglasio je kako je cilj nastaviti projekte modernizacije i opremanja Hrvatske vojske, kao i raditi na drugim razvojnim projektima koji će biti u novom Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga za razdoblje od 2022. do 2033. godine.
Pripadnici Hrvatske vojske od samih početaka izbijanja pandemije koronavirusa u Hrvatskoj, od veljače 2020. aktivno sudjeluju u pomoći civilnim institucijama i građanima Republike Hrvatske te brzim i učinkovitim reakcijama dokazuju kako su na raspolaganju uvijek kada je to potrebno.
Pripadnici Hrvatske vojske potporu institucijama Republike Hrvatske pružaju temeljem zahtjeva zdravstvenih ustanova te županijskih i lokalnih stožera civilne zaštite u Republici Hrvatskoj i u skladu sa Odlukom ministra obrane Republike Hrvatske i zapovijedi načelnika Glavnog stožera OSRH.
Uz pružanje logističke pomoći zdravstvenim ustanovama diljem Hrvatske, što podrazumijeva izgradnju ekspedicijskih kampova i šatora, koji služe kao dodatni kapaciteti za eventualni smještaj oboljelih ili za potrebe obavljanja trijažnih postupaka ili za druge civilne potrebe, pomoć pruža i vojno zdravstveno osoblje. Isgto tako Hrvatska vojska pruža potporu Kriznom stožeru Ministarstva zdravstva osiguranjem helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koji su prilagođeni za potrebe prevoženja pacijenata oboljelih od COVID-a 19.
utorak, 08.12.2020.
PO BROJU OBOLJELIH OD COVID 19, RH NA VRHU ZEMALJA EU
KORONA IZAZIVA JAKE UPALNE REAKCIJE
Hrvatska ima visoku koincidenciju bolesti korona virusa koja iznosi 1154 oboljelih na 100 000 stanovnika, rekao je prof.dr. Capak 7. prosinca. U Europskoj uniji veći broj zaraženih ima samo Luksembur. Brojke za popuštanje mjera moraju biti u Europi i do 20 puta manje.
U protekla 24 sata zabilježeno je 1.886 novih slučajeva u RH. Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas je 22.124. Među njima je 2.629 pacijenata na bolničkom liječenju.Od toga je na respiratoru 277 pacijenata. U protekla 24 sata oporavile su se 3.443 osobe. Testirano je 5.356. osoba. U svijetu svakoga dana od korona virusa oboli oko 600 000 osoba. Kao prva u Europi Velika Britanija upravo 8.12. počinje s cijepljenjem protiv COVOD-19 . Cijepljenje je naime već prije tri dana počelo i u Rusiji .
Kako je u Kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu, koja je službeno od ministra zdravstva RH odabrana za COVID 19 bolnicu? Bolnica ima sve potrebno za hospitalizaciju onih koji imaju teške oblike razvoja korona virusa, govorio je ministar zdravstva dr. Bereš, usprkos tome što je zgrada napravljena tako da se ne mogu otvoriti prozori, pa time nema ni prirodnog provjetravanja. Infektolog prof. dr. sc. Bruno Baršić, voditelj Kriznog stožera KB-a Dubrava govorio je na HTV-u 5. 12. o hospitalicaji bolesnika oboljelih od korona virusa.Prenijeti ću stoga što je prof.dr. Barišić rekao :
"Ima dosta teških bolesnika, kod nas obično radi do 70 ventilatora, dakle, umjetno disanje se provodi kod velikog broja bolesnika", dodao je.Kod pojedinih pacijenata stanje se zakomplicira osmi, deveti, deseti dan, pa i kasnije.Nismo se susretali do sada baš s takvom bolesti. To je jedna jaka upalna reakcija koja oštećuje sitne krvne žile i stvara se velika sklonost razvoju tromboza, i lokalno u plućima, ali i drugdje. Aktiviraju se ti mehanizmi koji potiču zgrušavanje i onda to dovodi do toga da imamo i više plućnih embolija i drugih, infarkta, moždanih udara i tako dalje. Ali najveći broj kad govorimo o teškim bolesnicima su ovi s akutnim zatajenjem disanja jer jednostavno kisik ne može doći u krv", rekao je prof.dr. Baršić.Od ukupnog broja hospitaliziranih 10 posto je na respiratorima, što je jako puno. Liječnik je rekao da smrtnost jako ovisi o dobi i stanju bolesnika, dodavši da prema američkoj studiji koju je čitao ovaj tjedan, ljudi stariji od 70 godina imaju smrtnost 84 posto."To je strašno puno, a takve brojke će i kod nas biti", rekao je."
Molnupiravir se trenutačno nalazi u naprednoj fazi (II/III) kliničkih testiranja
Tim znanstvenika s Instituta za biomedicinske znanosti pri državnom Sveučilištu Georgia otkrio je da postoji lijek koji se može jednostavno popiti, a potpuno je učinkovit u sprečavanju širenja novog koronavirusa 24 sata nakon što ga pacijent popije. Tim predvođen dr. Richardom Plemperom prvotno je zapravo otkrio da je Molnupiravir zapravo vrlo učinkovit protiv virusa gripe. "Ovdje je prvi put pokazano da već postojeći lijek koji se unosi oralno brzo blokira transmisiju virusa SARS-CoV-2. To bi moglo promijeniti pravila igre", ističe dr. Plemper.
Ometanje široke transmisije novog virusa među populacijom do vremena kad cjepivo bude široko dostupno najvažnija je zadaća u stavljanju bolesti COVID-19 pod kontrolu i ublažavanju katastrofalnih posljedica pandemije. S obzirom na to da se navedeni lijek može uzeti oralnim putem, terapija njime može početi vrlo rano, s tri potencijalne prednosti: zaustavljanje progresije bolesti prema težem obliku kod pacijenta, skraćivanje faze zaraznosti kako bi se smanjila emocionalna i socioekonomska cijena izolacije te brzo gašenje lokalnih epidemioloških žarišta. "Vrlo smo rano zabilježili da Molnupiravir ima širok spektar aktivnosti protiv respiratornih RNK virusa te da liječenje zaraženih životinja oralnim putem tim lijekom smanjuje virusno opterećenje nekoliko puta, dramatično smanjujući i transmisiju", pojašnjava dr. Plemper.
Te značajke čine Molnupiravir moćnim kandidatom za farmakološku kontrolu bolesti COVID-19, kaže, a prenosi Zimo.hr. Studija koju je Plemperov tim proveo objavljena je u znanstvenom časopisu Nature Microbiology, u njoj je Molnupiravir prenamijenjen za borbu protiv virusa SARS-CoV-2, a u testiranju su korištene vjeverice kako bi se vidjelo koliko taj lijek suzbija transmisiju. "Vjerujemo da su vjeverice relevantan model za transmisiju jer bez problema šire SARS-CoV-2, ali većinom uopće ne razvijaju tešku bolest, što je dosta slično načinu na koji novi koronavirus prenosi mlađa populacija", kaže Plemperov kolega i suautor studije dr. Robert Cox.
Prvo su vjeverice zarazili novim koronavirusom, a onda su pratili širenje virusa među njima, koje je krenulo tako što se virus širio iz nosa životinja. Nakon toga su im dali Molnupiravir. Kad su u isti prostor stavili zaražene vjeverice koje su uzele lijek s nezaraženima, nitko nije bio zaražen u kontaktu. Ako se podaci dobiveni na vjevericama uspiju pokazati i u testiranju s ljudima, COVID pacijenti koji bi primili Molnupiravir mogli bi postati nezarazni u roku od 24 sata. Molnupiravir se trenutačno nalazi u naprednoj fazi (II/III) kliničkih testiranja.
ponedjeljak, 07.12.2020.
PREMIJER PLENKOVIĆ VIŠE NEMA PRAVO NA SVOJU POLITIČKU SAVJEST
BROJ UMRLIH OD KORONE IZNAD SEDAMDESET DNEVNO!
Prof. dr. Ivan Đikić kojemu je znanstvena specijalnost molekularna biologija ponovo se oglasio u javnosti 6. prosinca, ali ovaj puta ne više sam, već sa još 25 istaknutih znanstvenika koji time potvrđuju svoju zabrinutost zbog teškog stanja epidemije koronavirusa u Hrvatskoj, što rezultira sve većim brojem umrlih . Svi se oni slažu s preporukama kojima treba obuzdati epidemiju o kojima u pismu govori prof. dr. Ivan Đikić .
Apel su potpisali prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov, prof dr. sc. Nenad Ban, doc. dr. sc. Ilija Brizić, prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain, prof dr. sc. Ivan Đikić, prof. dr. sc. Stipan Jonjić, doc. dr. sc. Vanda Juranić Lisnić, dr. sc. Petra Klepac, dr. sc. Vanja Klepac-Ceraj, prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, doc. dr. sc. Vladimir Krajinović, doc. dr. sc. Marko Kutleša, prof. dr. sc. Pero Lučin, dr. sc. Krešimir Luetić, prof. dr. sc. Igor Mezić, prof. dr. sc. Bojan Polić, prof. dr. sc. Kristijan Ramadan, prof. dr. sc. Igor Rudan, doc. dr. sc. Marija Santini, prof. dr. sc. Mihaela Skobe, dr. sc. Saša Srića, prof dr. sc. Igor Štagljar, prof. dr. sc. Goran Tešović, prof. dr. sc. Andrej Trampuž, dr. sc. Boris Ujević i dr. sc. Domagoj Vučić.
Iznad svega, potrebna je iskrena i transparentna komunikacija s javnošću oko toga što su nam u svakom trenutku prioriteti, te jasna pravila koja vrijede za sve jednako, stoji na kraju apela istaknutih hrvatskih liječnika i znanstvenika, koje poslao u ime svih potpisanih prof. dr. Ivan Đikić.
“Željeli bismo se ograditi od svih izjava koje su temeljem pogrešnih podataka uvjeravale javnost tijekom mjeseca studenog da će epidemija u Hrvatskoj stagnirati ili umanjivati intenzitet, te da nam strože mjere nisu potrebne ili da nisu učinkovite. Ograđujemo se i od procjena da je virus na bilo koji način oslabio, jer one nisu u skladu sa znanstvenim spoznajama”, istaknuto je u apelu.
„Kada se utvrdi da je širenje zaraze izmaklo kontroli, potrebno je, preventivno i bez odgode aktivirati najoštrije mjere kontrole epidemije koje su u Hrvatskoj politički i ekonomski moguće. Time se poštuje načelo prevencije, tj. sprečava se pojava velikog broja zaraženih, umjesto da ih se mora liječiti, uz preopterećenje bolnica zaraženim osobama…“ itd . To nije prvi put da se svjetski poznati znanstvenik obraća Vladi, javnosti i premijeru. Prof. dr. Ivan Đikić je već pisao premijeru Plenkoviću u otvorenom pismu početkom mjeseca studenog i istakao kako „Vlada još nije svojim građanima prezentirala jasan plan i strategiju za suzbijanje Covida-19 za razliku od mnogih zemalja EU te upozorio da je situacija u Hrvatskoj alarmantna“
ZNANSTVENA SAVJEST
Ivan Đikić ima svoju znanstvenu savjest koja mu ne dozvoljava da šuti i da ne čini ništa, da čak i ne piše i ne upozorava. A premijer Plenković ima svoju političku savjest koja neće čuti nikoga osim onoga koga je on izabrao da želi čuti – a to je znanstveni Savjet od nekoliko ljudi, doduše također znanstvenika. No u situaciji kada, ne samo sugrađani, već građani Hrvatske od korone virusa umiru u sve većim brojevima, a u posljenja 24 sata s 5.na 6. 12. umrlo je 72 oboljelih, premijer Plenković više nema ni moralno pravo na samovolju. Premijer bi trebao virtualno sazvati sastanak osoba svog odabranog Savjeta za pandemiju COVID 19 zajedno sa 25 znanstvenika potpisnika apela, te prof.dr. Đikićem i razgovarati. Premijerova izjava da ovi, točnije Đikićevi, savjeti ne obavezuju Vladu na djelovanje, nije moralno odgovorna prema građanima Hrvatske. Zašto? Zato što premijer mora učini baš sve da se spriječi širenje zaraze i veliki broj mrtvih od korone. Poznato je isticanje premijera Plenkovića da ne želi zatvoriti gospodarstvo. Razgovor sa znanstvenicima ne znači da će se hrvatsko gospodarstvo zatvoriti. Razgovor znači, tražiti rješenja u situaciji sadašnjeg stanja i još uvijek mnogo mnogo edukacije i upozorenja na nošenje maske na ustima i nosu u svim situacijama koje dovode do bliskih kontakata osoba, bilo u šetnji, bilo u kupnji, ili obavljanju bilo kojih drugih poslova, koji su izvan vlastitog stana.
Margareta Zouhar Zec
nedjelja, 06.12.2020.
ANALIZA FINE : VARAŽDINSKI PODUZETNICI U 2019. POVEĆALI DOBIT ZA 104 POSTO
REZULTAT JOŠ NIJE NA RAZINI 2008.GODINE
Prema informacijama FINE koja je napravila analizu poslovanja poduzetnika sa sjedištem u Varaždinu za 2019. i objavila 4.12., a u odnosu na 2018. i to povodom dana grada Varaždina Svetog Nikole, koji je 6. prosinca u Varaždinu, u 2019. godini, poslovao je 2.091 poduzetnik s 20.780 zaposlenih. To je povećanje broja zaposlenih za 3,8%, u odnosu na 2018. godinu. S ostvarenih 15,2 milijarde kuna ukupnih prihoda u 2019. godini, udio poduzetnika Varaždina u ukupnim prihodima županije je 54,4%.
Za usporedbu, to još nije na razini 2008. godine kada su varaždinski poduzetnici ostvarili gotovo 17,0 milijardi kuna ukupnih prihoda.
U 2019. godini ostvaren je pozitivan financijski rezultat u iznosu od 487,6 milijuna kuna, što je 104,0% više u odnosu na ostvarenu neto dobit u 2018. godini.
Udio poduzetnika sa sjedištem u Varaždinu u 2019. godini u broju poduzetnika Varaždinske županije bio je 50,4%, u broju zaposlenih 47,6%, u ukupnim prihodima 54,4%, u ukupnim rashodima 54,8%, u dobiti razdoblja 46,8% i u gubitku razdoblja 49,2%.
U usporedbi s poduzetnicima u drugim gradovima i općinama, poduzetnici Varaždina su peti po broju zaposlenih i ukupnim prihodima, osmi po broju poduzetnika i deveti prema neto dobiti.
Među poduzetnicima sa sjedištem u Varaždinu, prema ukupnim prihodima u 2019. godini, prva je VINDIJA d.d. s 1.108 zaposlenih i nešto manje od 3,0 milijarde kuna (10,7% ukupnih prihoda poduzetnika županije). KOKA d.d. je na drugom mjestu s 1,3 milijarde kuna ukupnih prihoda i 1.486 zaposlenih, po čemu je ovo društvo na prvom mjestu. Najveću dobit razdoblja ostvarilo je GUMIIMPEX-GRP d.o.o., u iznosu od 33,5 milijuna kuna – piše u analizi FINE.
Tablica fine
Varaždinski korzo
GRAD VARAŽDIN I 19 JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE
ZAVRŠILI PROJEKT – SORTIRNICA - ZA ČIJU ĆE PROVEDBU DOBITI 30 MILIJUNA KUNA
Upravo pred Dan grada Varaždina, koji je na na raskrižju četiriju velikih, povijesnih regija: Štajerske, Zagorja, Međimurja i Podravine, gradska uprava Grada Varaždina zajedno sa još 19 drugih gradova i općina, završila je treću fazu prijave za stjecanje prava na sredstava iz fonda Europske unije.
Prema informacijama sa stranica Grada Varaždina projekt „Izgradnja i opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpadnog papira, kartona, metala i drugih materijala – sortirnica“ prošao je 3. fazu postupka dodjele i spreman je za zadnju fazu potpisivanje ugovora o dodjeli sredstava.
„I ovo pokazuje odličnu organizaciju kako Grada i naših partnera iz općina i gradova tako i naše tvrtke Čistoća. Premda je riječ o iznimno bitnim postrojenjima, malo je gradova u Hrvatskoj bilo spremno za prijavu, a nekima koji su se prijavili odbijene su prijave. Sortirnica je bitan dio cjelokupne strategije gospodarenja otpadom. S izgradnjom sortirnice bit će moguće smanjiti troškove ukupnoga zbrinjavanja otpada, uspostavit će se nova tehnologija i zaposliti ljudi. Zahvaljujem svim kolegama načelnicima i gradonačelnicima na suradnji, ovo je pravi put za zajednički nastup umjesto logike svatko za sebe do granice svoje općine. Ovim projektom ponovno potvrđujemo da smo po ukupnoj količini EU novca daleko najuspješniji u Hrvatskoj jer prijavitelj nije samo grad nego i gradske tvrtke, ustanove, udruge i agencija. Svi ti projekti koji idu preko grada i gradskih tvrtki i ustanova iznose preko milijardu kuna. Ovaj projekt je važan jer je riječ o gospodarskoj djelatnosti, osobito u gospodarenju otpadom. Čestitke svima!“ – rekao je gradonačelnik dr.sc. Ivan Čehok.
Grad Varaždin je 29. lipnja 2020. godine na otvoreni Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Izgradnja i opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpadnog papira, kartona, metala i drugih materijala“ (Referentni broj KK.06.3.1.12.) prijavio projekt izgradnje sortirnice na lokaciji Motičnjak.
Predmet projekta je izgradnja i opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada u Varaždinu, kapaciteta do 7.000 tona godišnje u jednoj smjeni, u kojem će se odvojeno prikupljeni otpadni papir, staklo, plastika, metal, tekstil i ostali materijali pripremati za ponovnu uporabu i recikliranje. Navedeno će doprinijeti unapređenju sustava gospodarenja otpadom kroz povećanje stope uporabe i recikliranja odvojeno prikupljenog otpada te smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagalište na području 20 jedinica lokalne samouprave u Varaždinskoj županiji koje će sortirnicu zajednički koristiti. Time ovaj projekt predstavlja važan iskorak u razvoju tzv. bezdeponijskog koncepta sustava gospodarenja otpadom.
Prijavitelj projekta je Grad Varaždin koji je s još 19 jedinica lokalne samouprave na području Varaždinske županije (gradovi Ivanec i Lepoglava te općine Bednja, Beretinec, Cestica, Donja Voća, Jalžabet, Klenovnik, Mali Bukovec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Đurđ, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica i Visoko) potpisao Sporazum o izgradnji i opremanju te Sporazum o zajedničkom korištenju postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada. Na tom području živi ukupno 128.105 stanovnika, kojima će se na ovaj način značajno podići standard i kvaliteta gospodarenja otpada.
Ukupna vrijednost prihvatljivih troškova projektnog prijedloga iznosi 35.753.806,01 kuna, a projekt je ostvario i najviši dopušteni iznos bespovratnih sredstava koji može biti dodijeljen (maksimalnih 85%), odnosno potpora iz EU fonda iznosi 30.390.735,10 kuna.
<
subota, 05.12.2020.
PRIJEDLOG ZAKONA O GOSPODARENJU TREBA NOVA I BOLJA RJEŠENJA
KAKO SMANJITI OTPAD - GDJE SU RJEŠENJA ?
Do 13. prosinca 2020. na e savjetovanju je PRIJEDLOG ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM, a Zelena akcija poziva javnost da se uključi u kreiranje novog Zakona o otpadu.
U Priopćenju Zelene akcije su ključni nedostaci u Prijedlogu Zakona o gospodarenju otpadom, koji prema nadležnima u Udruzi nisu prijedlogom dobro riješeni, te se u tom smislu očekuje aktivnost građana. Otpad je naime segment koji stvara svaki pojedinac u zajednici, pa bi upravo pitanja otpada trebala biti riješena na najbolju mogući način . Savjetovanje je na internet adresi:
https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=15318
„Novim se zakonom održavaju na životu neke dosadašnje neprihvatljive prakse. Nažalost neće omogućiti znatnije smanjenje ukupne količine otpada, kao i smanjenje nepoželjnog odlaganja i spaljivanja, a kamoli u dovoljnoj mjeri povećati ponovnu uporabu, recikliranje i kompostiranje“, mišljenja je Marka Košaka iz Zelene akcije.
Prijedlog Zakona, koji je na javnom savjetovanju do 13. prosinca, samo u pojedinim dijelovima predstavlja napredak u odnosu na važeći Zakon iz 2013. godine. Međutim, ti dijelovi samo su preneseni minimalni zahtjevi EU direktiva, bez većih i potrebnih ambicija kakve pokazuju druge članice EU poput Irske, Francuske i Austrije. Osim odredbi iz direktiva, prijedlog Zakona ne uređuje brojne članke kojima bi gospodarenje otpadom postalo učinkovitije i održivije. „Upravo suprotno, novi Zakon degradira i pojedine postojeće pozitivne odredbe. Stoga je potrebno da građani i građanke zahtijevaju temeljitije promjene za naredno desetljeće“, komentirao je Košak.
KLJUČNI NEDOSTACI prijedloga Zakona: centre za gospodarenje otpadom. Naime, ponovo se propisuje obaveza jedinica lokalne samouprave (JLS) da predaju miješani otpad u centre za gospodarenje otpadom koji im to skupo naplaćuju. Zato su JLS prisiljene podizati račune građanima, umjesto da im se omogući ekološki prihvatljiva obrada miješanog otpada u vlastitim postrojenjima. Zatim, propisuje se da oporaba otpada, poput suspaljivanja u cementarama, ne treba biti definirana prostornim planom. Time se onemogućuje utjecaj javnosti na realizaciju neprihvatljivih projekata. Zabrinjavajuće je to što prijedlogom Zakona nije zabranjeno neučinkovito, neisplativo i okolišno neprihvatljivo spaljivanje otpada. Štoviše, spaljivanje opasnog otpada navodi se kao poseban interes za RH, a nisu uzete u obzir druge okolišno prihvatljivije opcije obrade opasnog otpada.Što se tiče cijena javne usluge, odredbe vezane uz to omogućuju raznolike interpretacije u izračunu cijene za građane. Nisu definirani mehanizmi kojima bi se građane zaštitilo od nepravedne strukture cijene..
Mjere vezane za smanjenje uporabe jednokratne plastike minimalno prate EU direktivu te ukazuju na kroničan nedostatak ambicije. Svode se samo na zabranu desetak artikala, dok ostali jednokratni plastični proizvodi, koje regulira Direktiva, nisu obuhvaćeni Zakonom te za njih nisu propisani nikakvi ciljevi smanjenja, niti je istaknuto hoće li se njihova problematika rješavati drugim propisima. Posebno je problematično što se u prijedlogu Zakona ne zabranjuju najtanje jednokratne plastične vrećice koje su jedan od najvećih zagađivača. Samo predložene mjere proširene odgovornosti za proizvođača nisu dovoljne.
Za smanjenje otpada, koje bi trebalo biti glavni prioritet novog Zakona, propisano je vrlo malo mjera. Nije definirano proširenje sustava povratne naknade koja se pokazala učinkovitom u postizanju većeg postotka odvojenog prikupljanja. Također, nedostaju poticaji za razvoj sustava za ponovnu uporabu otpada, kao i drugi gospodarski instrumenti koji bi smanjili proizvodnju i uporabu jednokratnih materijala u korist onih višekratnih. Što se tiče pitanja nadzora, treba propisati više ovlasti komunalnim redarima nad prekršiteljima te povećati kapacitete inspekcijskih službi. Potrebno je regulirati kažnjavanje prekršitelja na tuđim parcelama.
Novi Zakon mora znatno poboljšati pojedine segmente sustava. Zakon mora onemogućiti štetne interpretacije od strane neodgovornih dionika, što je trenutno slučaj zbog brojnih kontradiktornih odredbi u važećem Zakonu.
petak, 04.12.2020.
TREĆI MLJEKOMAT TVRTKE PA-VITA
I MLJEKOMATI PODLIJEŽU FISKALIZACIJI
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je posjetila Veliku Goricu, gdje je 2.12. pustila u rad treći mljekomat farme muznih krava PA-VITA d.o.o. obitelji Pandek. Supružnici Maja i Kristijan Pandek iz Sesveta vlasnici su uspješne tvrtke PA-VITA smještene u Rugvici i dobitnici drugog mjesta u projektu Zlata vrijedan. Njihova farma, vrijedna oko milijun eura, posjeduje 140 muznih krava simentalki te još 130 grla stoke, a dobiju gotovo 3 tisuće litara mlijeka dnevno. Projektom direktne prodaje mlijeka obitelj Pandek želi doseći prodaju trećine vlastite proizvodnje mlijeka, stoga je ovo njihov treći mljekomat, već drugi u Velikoj Gorici.
Zadruga Proizvodi sela, čija je obitelj Pandek član, okuplja 12 mljekara iz Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske i Krapinsko-zagorske županije te Grada Zagreba, od čega njih sedam ima 15 mljekomata i jedan siromat, pri čemu se godišnje na mljekomatima proda preko 1,6 milijuna litara mlijeka. Članovi Zadruge imaju i šest mini-sirana u kojima se dnevno preradi oko 2.500 litara mlijeka. Direktnom prodajom na ovakav način su članovi Zadruge na osam farmi otvorili 30 novih radnih mjesta.
„Samoposlužni uređaji s domaćim poljoprivredno – prehrambenim proizvodima izvrstan su kanal prodaje i za samog poljoprivrednog proizvođača i za krajnjeg potrošača u kratkom lancu opskrbe. Proizvođaču omogućuje izravan plasman proizvoda i bolju cijenu, a krajnjem potrošaču domaći, kvalitetan svježi proizvod koji je stalno dostupan. Važnost ovakvog puta prodaje najviše je došao do izražaja u okolnostima poslovanja uzrokovanima pandemijom COVID-19. Mljekomati i slični samoposlužni uređaji od Nove godine moraju imati ugrađen novi softver za fiskalizaciju, što iziskuje ulaganja u prilagodbu. Pružit ćemo financijsku pomoć našim poljoprivrednicima koji posluju na ovakav način, a građane pozivam da kupuju domaće i piju hrvatsko mlijeko, od kojeg je čak 96% prvog razreda i visoke kvalitete“, izjavila je ovom prigodom ministrica Vučković.
Za Program pomoći je iz Državnog proračuna osigurano 500 tisuća kuna, a najviši iznos potpore koji se može dodijeliti po samoposlužnom uređaju je 5 tisuća kuna (do stvarnog troška na temelju vjerodostojnih dokaza o izvršenim plaćanjima u procesu fiskalizacije). Njegovi korisnici su poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika, čiji su samoposlužni uređaji odobreni i upisani u odgovarajući Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla.
Program pomoći je u postupku elektronskog savjetovanja koje će trajati do 5. prosinca 2020. godine.
četvrtak, 03.12.2020.
PREDSJEDNIK RH OSNOVAO EKONOMSKI SAVJET
STVARNA RH EKONOMIJA ILI
SAMO ZA PERIODIČNO TEORETIZITRANJE?
Napokon jedna dobra vijest:- Predsjednik Republike Zoran Milanović donio je 1. prosinca Odluku o osnivanju Ekonomskog savjeta na razini Predsjednika Republike Hrvatske. Za predsjednika Savjeta imenovan je doc. dr. sc. Velibor Mačkić, posebni savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za ekonomiju.
Za članove Savjeta imenovani su prof. dr. sc. Đula Borozan (Ekonomski fakultet Osijek), prof. dr. sc. Boris Cota (Ekonomski fakultet Zagreb), izv. prof. dr. sc. Bruno Ćorić (Ekonomski fakultet Split), izv. prof. dr. sc. Saša Drezgić (Ekonomski fakultet Rijeka), doc. dr. sc. Ana Grdović Gnip (Fakultet za matematiku, prirodne znanosti i informacijske tehnologije Sveučilišta Primorska Kopar), izv. prof. dr. sc. Tomislav Hernaus (Ekonomski fakultet Zagreb), Mario Holzner (Bečki institut za međunarodne ekonomske odnose – WIIW) , doc. dr. sc. Igor Matutinović (Sheffield Business School), izv. prof. dr. sc. Vinko Muštra (Ekonomski fakultet Split), dr. sc. Marina Tkalec (Ekonomski institut Zagreb) i dr. sc. Iva Tomić (Hrvatska udruga poslodavaca Zagreb).
Ekonomski savjet Predsjednika Republike vodit će stručne rasprave i davati mišljenja o pitanjima iz područja ekonomske politike, a radi pripreme odgovarajućih strateških podloga te priprema analize dugoročnih trendova i strukture hrvatske ekonomije.
Primijetiti ću da u članovima Savjeta ne vidim ni jedno ime ekonomskog analitičara za kojeg vjerujem uvijek u Savjetu može biti i naknadnog mjesta. Savjet će nadam se postaviti svoje ciljeve i djelovati svrsishodno - , dati odgovore na dubioze koje sada postoje u dijelu pitanja oko gospodarskih resursa koji ne smiju ostati prepušteni propadanju. Za te se resurse uistinu netko mora boriti, a i vrijeme je da napokon netko ode na teren, na lice mjesta, da svojim očima vidi i procjeni da li nešto smije ili može nestati iz gospodarske strukture – ili ne. Za neke se gospodarske objekte i proizvodnju u njima netko u ovoj zemlji mora boriti izmjenom nekih zakona ili donošenjem novih zakona, ako je potrebno. Brzopletu rasprodaju golemih gospodarskih resursa Hrvatska je započela odmah nakon što je kao država nastala, nakon što je bila priznata od svijeta. A ta stihija propadanja proizvodnje nije još uvijek prestala. Koliko li je Hrvatska bila bogata najrazličitijim proizvodnjama, kada i danas rasprodaje traju?
I to se sve događa tako kao da nitko u državi nadležan, ne može povezati da su zapošljavanie, proizvodnja i stvaranje BDPa u neraskidivoj vezi.
(m. zouhar zec)
PUTIN ODLUČIO DA CIJEPLJENJE POČINJE SLJEDEĆEG TJEDNA
PRVI SU LIJEČNICI I NASTAVNICI!
Prema odluci ruskog predsjednika Vladimira Putina u Rusiji će od narednog tjedna započeti masovno cijepljenje protiv COVID-19. Do sada je u Rusiji registrirano oko 1,6 milijuna zaraženih i oko 27 tisuća umrlih osoba. Prema odluci predsjednika Putina najprije će se cijepiti liječnici i nastavnici.
Rusija je početkom kolovoza objavila da je razvila i registrirala prvo cjepivo protiv COVID-19, koju je proizveo moskovski naučno-istraživački institut „Gamaleja“ s ruskim Ministarstvom obrane. Nazvano je "Sputnik V" po prvom satelitu koji je poslan u svemir u vrijeme Sovjetskog Saveza 4.listopda 1957. godine
Rusko cjepivo protiv korona virusa "Sputnik V" je 95 % efikasno, prema analizama podataka sa kliničkih testiranja. Cjepivo "Sputnik V", koje će se primjenjivati u dvije doze, na međunarodnom tržištu koštati će oko 20 dolara dok će za ruske građane biti besplatno.
Cjepivo "Sputnjik V", 11. kolovoza registrirano je od Ministarstva zdravstva Rusije i tako je postalo prvo registrirano cjepivo protiv korona virusa u svijetu.
Rusija je Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) predala zahtjev za registraciju cjepiva protiv novog korona virusa, "Sputnik V"objavio je ruski fond RDIF. Fond RDIF, koji sudjeluje u razvoju te vakcine, naveo je u priopćenju da je WHO-u predan zahtjev za ubrzanu registraciju kako bi cjepivo dobilo primjenu za hitne slučajeve. No do sada WHO nije rusko cjepivo protiv COVID 19, stavila na popis za hitnu upotrebu".
Velika Britanija je početkom prosinca odobrila cjepivo koji su razvili Pfizer i BioNTech. Britanska odluka donesena je po ubrzanom postupku zbog vanredne situacije, pandemije .Evropska agencija za lijekove (EMA), je 1.prosinca objavila da će 29. prosinca odlučiti hoće li odobriti Pfizerovo cjepivo, ističući da je duža procedura za odobrenje cjepiva primjerenija zato što se temelji na više dokaza. (mzz)
srijeda, 02.12.2020.
U PRIPREMI ZAKON O SJEMENU
ZAKON RADI TRŽIŠTA I UVOZA REPRODUKCIJSKOG MATERIJALA?
Nacrt prijedloga Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja u postupku je e-savjetovanja do 10. prosinca 2020. i može se naći na poveznici
https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=15413
Cilj novog Zakona o sjemenu je urediti proizvodnju, stavljanje na tržište i uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala, odrediti nadležnost pojedinih tijela u poslovima, inspekcijski nadzor, kao i druga pitanja od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednoga sjemenarstva i rasadničarstva.
Zakon o sjemenu, donesen 2005. godine, ulaskom Republike Hrvatske u EU i novom Uredbom o biljnom zdravstvu (EU) 2016/2031, te sve većom internet trgovinom, više ne može pratiti proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim reprodukcijskim materijalom.
Zato su predviđene novosti u pogledu certificiranja poljoprivrednog reprodukcijskog materijala, korištenja zdravog i kvalitetnog poljoprivrednog sjemena na vlastitom gospodarstvu, a prijedlogom Zakona o sjemenu se uvodi novi pojam „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“. Takvo sjeme prolazi postupak dorade kako bi se osigurala minimalna prisutnost korova i štetnih organizama u skladu s propisima iz područja biljnog zdravstva. Također, predviđene su novosti u cilju očuvanja i pohrane autohtonih i tradicionalnih sorti. Propisana je mogućnost donošenja nacionalnih sortnih lista kako bi se omogućilo brzo uvođenje autohtonih, tradicijskih i ugroženih sorti iz banke biljnih gena u sustave proizvodnje i stavljanja na tržište. Uvodi se i izrada opisne sortne liste na osnovu provedenih poljskih pokusa kako bi se poljoprivrednicima olakšao odabir materijala za sjetvu i sadnju te materijala koji će dati najbolje rezultate u klimatskim uvjetima Republike Hrvatske.
Poljoprivredni reprodukcijski materijal temelj je poljoprivredne proizvodnje i prva karika u lancu proizvodnje i opskrbe hranom, a kvalitetno sjeme i sadni materijal jedan je od osnovnih preduvjeta za uspješno i isplativo bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom. Reprodukcijski materijal koji se nalazi na tržištu mora biti u takvom stanju da proizvođači imaju najbolju garanciju identiteta materijala te da će biljke koje se dobiju njihovom sjetvom odnosno sadnjom pokazivati karakteristike po kojima su prepoznatljive.
.
utorak, 01.12.2020.
SAVEZ UDRUGA ZA MENTALNO ZDRAVLJE KOD PREDSJEDNIKA MILANOVIĆA
NACIONALNA STRATEGIJA RAZVOJA MENTALNOG ZDRAVLJA
ČEKA SABORSKU PROCEDURU
Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je u svom uredu 30.studenog predstavnice Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje. Mentalno zdravlje pruža sposobnost da osoba svoje emocije prihvati i uhvati se u koštac s životnim teškoćama, koristeći svoje resurse, vještine i sposobnosti. Mentalno zdravlje je značajan aspekt ukupnog zdravlja svake osobe. To je intimna životno vrlo važna vrijednost svakog pojedinca, ali i svih zajednica. Ono je preduvjet i temeljna odrednica kvalitete života.
Povod sastanka je bila inicijativa „12 i 5 za mentalno zdravlje“ koju je Savez pokrenuo kako bi potaknuo svoje usvajanje Nacionalne strategije mentalnog zdravlja 2020.-2030.
Predsjednica Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje i predsjednica udruge Ludruga Vlatka Ročić Petak upoznala je predsjednika RH Milanovića s razlozima pokretanja inicijative te upozorila kako je donošenje strategije preduvjet za osiguranje optimalne zdravstvene skrbi za osobe s poremećajima mentalnog zdravlja. Osim hitnog uvrštavanja već pripremljene Nacionalne strategije razvoja mentalnog zdravlja u saborsku proceduru i njenu što bržu implementaciju u praksu, predstavnice Saveza istakle su potrebu za uvrštavanje usluga Mobilnih timova i Grupa peer podrške u zajednici u popis postojećih psihosocijalnih usluga koje financira HZZO. Isto tako, ukazano je i na problem u iznalaženju načina kontinuiranog financiranja programa i projekata udruga koje se bave pružanjem psihosocijalnih usluga u zajednici.
Udruge koje se bave mentalnim zdravljem, pružaju usluge kojih u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi nema, ili su nedostatne, rečeno je na sastanku. Istaknuto je kako svoje usluge, koje su besplatne, udruge financiraju projektno, te su one upitne održivosti i na rubu preživljavanja. Usprkos tome ne mogu dobiti potpore za očuvanje radnih mjesta za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa.
Osim predsjednice Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje Vlatke Ročić Petak, kod predsjednika su bile i Ksenija Kapelj i Robert Janeš iz udruge „Ludruga“, Tin Pongrac i Marko Bakić iz udruge“ Životna linija“, Kristina Jandrić iz udruge „Svitanje“, suradnica u Klubu liječenih alkoholičara Zaprešić Irena Rojnić Palavra, voditeljica projekata udruga „Koalicija za rad sa psihotraumom“ i „Za mir Vukovar „Sandra Marić, Marina Vidović i Ivana Parčina iz udruge „Feniks Split“, predsjednica udruga „Susret“ i tajnica Saveza Radmila Stojanović Babić te koordinatorica organiziranog stanovanja udruge „Susret“ Sabina Hotić Copetti.
POMOĆ GOSPODARSTVU S 2,1 MILIJARDU KUNA
ZATVARANJE RADI KORONE, PONOVO MORA SPAŠAVATI DRŽAVA
Na 25. Sjednici Vlade Republike Hrvatske 30. studenog najavljene su nove mjere pomoći gospodarstvu radi očuvanja radnih mjesta u privatnom sektoru u vrijeme strogih mjera radi COVIDA -19.
1.Mjere koje su predstavljene 30.11 odnose se na 80.000 ljudi, a ići će u tri pravca. Nastavit će se s mjerom za očuvanje radnih mjesta, u iznosu od 4.000 kuna po radniku tijekom obustave rada uz oslobađanje plaćanja doprinosa, za što će se osigurati otprilike 320 milijuna kuna, odnosno 470 milijuna kuna kada se pribroje doprinosi.
2. Povrh toga, pokrit će se dio ili svi fiksni troškovi tijekom obustave rada za sektore koji su sada pogođeni novim mjerama, ukoliko imaju pad prihoda veći od 60% u prosincu. Ta bi mjera prema procjenama trebala iznositi oko 250 milijuna kuna.
3. U suradnji s agencijom HAMAG BICRO, pripremljen je novi paket tzv. covid-kredita u iznosu od 1,3 milijarde kuna.
Na ovim Mjerama bazirana je potpora hrvatskom gospodarstvu, privatnom sektoru odnosno zaposlenicima, točnije onima koji su pogođeni epidemiološkim mjerama koje su na snazi od 28. studenog – pa do 21. prosinca, kako je sada poznato.Ovaj paket će iznositi oko 2,1 milijardu kuna.
Mjere se odnose na više od 80.000 zaposlenih. Iznos će po radniku biti 4.000 kuna tijekom obustave rada uz oslobađanje plaćanja doprinosa, za što će se osigurati otprilike 320 milijuna kuna, odnosno 470 milijuna kuna kada se pribroje doprinosi.
Povrh toga, pokrit će se dio ili svi fiksni troškovi tijekom obustave rada za sektore koji su sada pogođeni ovim mjerama radi COVID 19, ukoliko imaju pad prihoda veći od 60% u prosincu. Ta bi mjera prema procjenama trebala iznositi oko 250 milijuna kuna.
Uz to, u suradnji s agencijom HAMAG BICRO, pripremljen je novi paket tzv. covid-kredita u iznosu od 1,3 milijarde kuna.
Mjerama koje je do sada, do 30. studenog tijekom epidemije COVID -19 Vlada Republike Hrvatske odobrila gospodarskom sektoru, isplaćeno je 7,4 milijarde kuna, čime je očuvano 630.000 radnih mjesta, a mjere su upotrijebljene i pomogle u 107.000 poduzeća.
| < | prosinac, 2020 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Prosinac 2024 (34)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter