AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 31.07.2020.
8,5 MILIJUNA KUNA OSIGURALO MINISTARSTVO KULTURE ZA 139 PROGRAMA
ODBIJENA 204 PROGRAMA
Ministarstvo kulture i medija poduzetnicima u kulturnim i kreativnim industrijama osiguralo je 8.497.150,00 za 139 programa za 2020. godinu.
Na Javni poziv koji je bio usmjeren za poticanje aktivnosti i prilagodbu poslovnih modela proizvodnje i distribucije kulturno umjetničkih sadržaja gospodarskih subjekata u okolnostima epidemije COVID-19 pristigle su ukupno 343 prijave.
Pozivom su bili obuhvaćeni poduzetnici u područjima izvedbenih umjetnosti, književno-nakladničke i knjižarske djelatnosti, vizualnih umjetnosti te audiovizualnih djelatnosti.
Povećanjem od pola milijuna kuna u odnosu na prošlogodišnji ukupni iznos dodijeljenih sredstava Ministarstvo je odgovorilo na povećani broj prijava i ukupno tražena sredstva te nastojalo u novonastalim okolnostima omogućiti poduzetnicima u kulturi daljnju proizvodnju i distribuciju, a publici povećati dostupnost i pristup kulturno-umjetničkim sadržajima.
Ministarstvo kroz ovogodišnju dodjelu bespovratne potpore nastoji osnažiti i osigurati likvidnost poduzetnika u kulturi kako bi se ublažio negativan utjecaj novonastale situacije na njihovo poslovanje. Izvor: Ministarstvo kulture i medija
MINISTRICA VUČKOVIĆ POSJETILA VINDIJA GRUPU
VINDIJA IMA 1.373 KOOPERANTA
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković posjetila je u srijedu, 29. srpnja 2020., prehrambenu industriju Vindija u kojoj je u proteklom razdoblju ostvaren investicijski ciklus vrijedan više od 25 milijuna eura, čime se omogućilo dodatno širenje proizvodnog asortimana koji trenutačno obuhvaća više od 1.000 proizvoda u 10 robnih marki.
Ministrici su u obilasku pogona prezentirane ključne faze proizvodnje, dok je na sastanku s čelnim ljudima kompanije razgovarala o perspektivi i izazovima s kojima se svakodnevno susreće domaća prehrambena industrija.
„U Grupi Vindija pozdravljamo mjere kojima bi se osigurala samodostatnost prehrambene proizvodnje u Hrvatskoj. To je važno za prerađivače koji na tržište svakodnevno plasiraju kvalitetne domaće proizvode, što se pokazalo posebno važnim u razdoblju pandemije koronavirusa, a prije svega za primarne proizvođače i kooperante koji održavaju život i gospodarsku aktivnost u ruralnim dijelovima zemlje. Vindija trenutačno surađuje s 1.373 kooperanata od kojih otkupljujemo brojlere, kravlje, kozje i ovčje mlijeko te druge sirovine, čime jamčimo visoku kvalitetu domaćih prehrambenih proizvoda s potpisom Kvaliteta Vindija“, istaknuo je generalni direktor Grupe Vindija, Dragutin Drk, te rekao kako kompanija već više od 60 godina ima kontinuitet značajnih ulaganja u tehnologiju, zbog čega danas uspješno spaja tradiciju i inovaciju u prehrambenoj proizvodnji.
„Iskustva na terenu iz prve ruke, osobito jedne od vodećih hrvatskih kompanija kao što je Vindija, izuzetno su važna za kreiranje kvalitetnih, konstruktivnih i dugoročno uspješnih politika. Također, sektorski dijalozi i uključenje svih dionika u sektoru poljoprivrede u sve važne procese ključ su uspješnih promjena. Tvrtke kao što je Vindija, otkupljivači i prerađivači mlijeka i mesa te proizvođači zdravih prehrambenih proizvoda prepoznatljive kvalitete, imaju strateški značaj za hrvatsku poljoprivredu te hrvatsko gospodarstvo u cjelini, a koji ćemo u narednom programskom razdoblju dodatno vrednovati“, istaknula je ministrica Marija Vučković prilikom posjeta.
četvrtak, 30.07.2020.
MARIJANU VIŠIĆU NAGRADA" SOLJAČIĆ"
NOVČANE NAGRADE NAJBOLJIM MATURANTIMA
Ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs uručio je 29.srpnja u Ministarstvu znanosti i obrazovanja nagrade učenicima netom završenih srednjih škola koji su na ispitu državne mature za školsku godinu 2019./2020. ostvarili najbolje rezultate. Nagradu" Soljačić", u iznosu od 5.000 američkih dolara, osvojio je Marijan Višić, učenik XV. gimnazije iz Zagreba, ostvarivši najbolji rezultat na ispitima iz matematike, fizike i hrvatskoga jezika na A razini.
Nagradu Sakač, u iznosu od 5.000 eura, podijelile su dvije učenice - Ida Kolmanić, učenica Prve gimnazije Varaždin te Iris Trgovec, učenica Gimnazije Antuna Gustava Matoša iz Zaboka. Obje učenice imaju maksimalni broj bodova u informatici i matematici.
Novčanim iznosom od 2.500 kuna Ministarstvo će nagraditi 21 maturanta učenika koji je ostvario najbolji rezultat na obveznim predmetima državne mature te 14 učenika strukovnih škola koji su barem jedan ispit riješili 100 posto.Maturanti strukovnih škola koji su barem jedan ispit riješili 100 posto, a takvih je 14 također će biti nagrađeni . Ukupno će biti nagrađeno 35 učenika.
Ministar Fuchs s nagrađenim maturantima.
utorak, 28.07.2020.
SINDIKAT HRVATSKIH UČITELJA KROZ 20 TOČAKA ZAPOČEO KOMUNIKACIJU S MINISTROM FUCHSOM
OSIGURATI ŠTO KVALITETNIJI POČETAK NOVE ŠKOLSKE GODINE
Sindikat hrvatskih učitelja uputio je 24. srpnja ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu čestitku na imenovanju, te pismo od 20 ključnih točaka za početak nastavne i kraj 2020. godine. „ „Suočeni s mnogim problemima koje je donijela pandemija COVID – 19, iduću nastavnu godinu moramo dočekati spremniji, a sve kako bi našim učenicima pružili najbolje što možemo“ piše na samom početku Sindikat i naglašava da je nužno biti otvoren za suradnju, konzultirati se sa strukom, jasno i redovito javno komunicirati sa svim dionicima u sustavu školstva, postaviti realne kratkoročne i dugoročne ciljeve te nastaviti raditi na osiguravanju boljih uvjeta rada i školi jednakih mogućnosti za sve učenike. „ Upravo zato ukazujemo na nužnost iznalaženja rješenja za 20 gorućih problema, a sve kako bi osigurali što kvalitetniji početak nove nastavne godine i završetak ove burne 2020.“
PRENOSIM PRIVIH 10 TOČAKA IZ PISMA te točku 20. Analiza srednjoročnih ciljeva
ZAINTERESIRANI CIJELO PISMO MOGU PROČITATI na Internet STRANICI SINDIKATA HRVATSKIH UČITELJA ili klikom na link :
http://www.shu.hr/vijesti/20-kljucnih-tocaka-za-pocetak-nove-nastavne-godine-2472020/
„Zaposlenici u školama iskusili su najveće promjene u načinu rada u odnosu na ikoju drugu profesiju. Najvažniji dio rada, neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima, pretvoren je u nastavu na daljinu posredstvom IKT-a, što je uvelike promijenio čitav koncept rada s učenicima. Svi smo svjesni da je neposredan rad s učenicima najbolji način rada i da ga ništa ne može nadomjestiti no, obzirom na situaciju u kojoj se trenutno nalazimo, moramo biti spremni i za neke druge oblike rada s učenicima. Upravo zato ukazujemo na nužnost iznalaženja rješenja za 20 gorućih problema, a sve kako bi osigurali što kvalitetniji početak nove nastavne godine i završetak ove burne 2020.
1. Prije svega, potrebno je, na vrijeme i na jasan način, izdati upute/preporuke vezane uz početak nove nastavne godine. Neposredni rad s učenicima jedini je oblik nastave koji im može pružiti sve što im je potrebno. No, budući da se epidemiološko stanje u zemlji ne može predvidjeti potrebno je, na vrijeme, osigurati i nužne preduvjete za održavanje nastave na daljinu i nesmetan rad škola. Prijašnja praksa ministrice Divjak da se o vremenu, mjestu i načinu izvođenja nastave donose odluke bez konzultacija sa strukom, bez jasnih i nedvosmislenih uputa te da se tek dva do tri dana prije početka nastave obavijesti struka, a time i roditelji, učinila je veliku štetu i nepotreban stres svim dionicima. Dakle, jasna uputa mora doći pravovremeno, s dovoljno vremena da se nejasnoće, kojih će zasigurno biti, na vrijeme, razjasne.
2. Budući da dio učenika te zaposlenika zbog pandemije COVID-19 vjerojatno neće biti u mogućnosti kontinuirano pohađati nastavu u školama, za on-line nastavu potrebno je svugdje osigurati dobru internetsku vezu te osigurati bolji sustav podrške putem CARNETA kako više ne bi dolazilo do pada sustava i kako bi se nastava na daljinu mogla održavati bez tehničkih teškoća.
3. Potrebno je da MZO osigura sredstva za licence kvalitetnih alata za izradu nastavnih sadržaja, a kako bi učenici dobili svrsishodnije, raznovrsnije, interaktivnije i zanimljivije nastavne materijale. Naime, oni najbolji i najkvalitetniji alati nisu besplatni ili imaju limitirano vrijeme korištenja te ograničene mogućnosti. Struci i učenicima potrebna je kvaliteta, a ne kvantiteta. Nikako se ne bi smjela ponoviti situacija u kojoj su učitelji sami financirali kupovinu licenci, a kako bi za svoje učenike osigurali ono što je najbolje za njih.
4. Potrebno je na vrijeme urediti ugovorne odnose zaposlenika u školama na način da se pripremi više mogućih prijedloga ugovora o radu. Ukoliko će i dalje biti potreban rad od kuće ili će se provoditi model mješovite nastave, to se mora jasno definirati aneksom ugovora o radu. Kao sastavni dio tog ugovora mora se jasno propisati radno vrijeme, uvjeti za rad, odmori te oprema za obavljanje poslova koju je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, navesti vlastita sredstva rada te naknadu troškova za korištenje istih. Također, potrebno je ukazati na odredbu Zakona o radu, prema kojoj radnici koji rade u skraćenom radnom vremenu ne smiju raditi od kuće, što je u suprotnosti sa situacijom u kojoj se trenutno nalazimo jer će upravo neki od tih radnika biti primorani raditi od kuće.
5. Potrebno je jasno odrediti koje su to visokorizične skupine zaposlenika odnosno kronični bolesnici koje treba posebno zaštiti jer je njihov status, zahvaljujući nejasnim uputama bivše resorne ministrice te preopćenitim pisanim odgovorima na stranicama MZO-a, bio različit u svakoj školi, odnosno neki su bili primorani ići na bolovanje iako nisu bolesni, drugi su morali uzimati godišnji dok su treći normalno radili, a u isto vrijeme, u većini zemalja EU jasno je definiran način rada za sve takve zaposlenike.
6. Potrebno je riješiti i problem ugovornih odnosa sa zamjenama privremeno nenazočnih radnika jer je „javna tajna“ da većina tih radnika dobiva obavijesti o prestanku radnog odnosa/otkaz ugovora o radu i sl. bez da se osoba koju takav radnik mijenja uopće vratila na rad. Time se zamjene dovode u neravnopravni položaj s osobama koje one mijenjaju, a takvo je postupanje protuzakonito. S tim problemima upoznali smo i ured pučke pravobraniteljice te jedan od odbora Hrvatskog sabora. No, radnici su većinom u strahu pojedinačno reagirati jer se boje da zbog toga neće moći više naći posao u školi, što je „klasična“ hrvatska priča i jedan od razloga zbog kojeg naši ljudi svoju sreću traže u nekim drugim zemljama gdje nije sramota tražiti poštivanje zakona, boriti se za svoja prava i biti pravedno plaćen za svoj rad.
7. I prije COVID-19 pandemije u ustanovama za odgoj i obrazovanje nedostajalo je administrativnog te pomoćno-tehničkog osoblja. Utemeljeni i opravdani zahtjevi za nova i/ili dopunu radnih mjesta redovito se odbijaju, iako su u većini slučajeva ispunjeni svi uvjeti za odobrenje propisani samim aktima Ministarstva znanosti i obrazovanja i Državnim pedagoškim standardom. Na taj način Ministarstvo znanosti i obrazovanja kontinuirano, već dugi niz godina, krši akte koje je samo donijelo, a higijensko-sanitarni uvjeti ne taj se način ne mogu ostvariti u onoj mjeri u kojoj je to potrebno za zdravlje i sigurnost svih učenika i zaposlenika. Ne treba posebno niti objašnjavati zašto su ti zaposlenici trenutno još potrebniji za vrijeme trenutne pandemije pa ponovno apeliramo da se zahtjevi počnu odobravati. Među dokumentacijom koju posjedujemo mnogo se zaposlenika izjasnilo kako je njihovo zdravlje ozbiljno ugroženo zbog nepoštivanja propisanih standarda, a istraživanje koje smo proveli u sklopu EU projekta (završenog u proljeće ove godine) jasno ukazuje na činjenicu da više od 48% spremačica čisti veću površinu od dozvoljene. U vrijeme pandemije COVID -19 viši higijenski i sanitarni standardi apsolutna su nužnost jer je zdravlje svakog djeteta i zaposlenika neprocjenjivo.
8. Nužnost osiguravanja boljih uvjeta za rad s učenicima s teškoćama Zbog iznimne važnosti ovog pitanja te mnogih problema kao što su: pitanje prijevoza, radnih materijala, edukacija, statusa stručnjaka edukacijsko rehabilitacijskog profila, nužne suradnje s jedinicama lokalne i područne samouprave, organizacija efektivnog sustava koji će biti u korist štićenicima ustanova te nužnost osiguravanja boljih uvjeta rada za sve zaposlenike koji obavljaju rad s tim učenicima. Ovo je pitanje zasebno obrađeno u drugom dopisu.
9. Problematika zapošljavanja i organizacijskih viškova Dugotrajni problem kojeg je nužno potrebno riješiti sastoji se u netransparentnosti, neujednačenim kriterijima i nejasnim mišljenima nadležnih institucija kada je riječ o problematici zapošljavanja na području školstva. Naime, izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je da se „način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj, odnosno kandidata koje je uputilo nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured, kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata uređuju se pravilnikom školske ustanove, na koji suglasnost daje nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured.“ Usprkos brojim primjedbama i konstruktivnim prijedlozima koji su dani na navedeni prijedlog, bivša je ministrica inzistirala na pravilniku koji će donositi svaka ustanova zasebno, a rezultat čega je taj da se trenutno kriteriji razlikuju od škole do škole. Različitosti u sustavu postoje do te mjere da se upućeni viškovi u nekim županijama moraju testirati (riječ je o onim zaposlenicima koji su imali ugovore na neodređeno vrijeme, a koji su prilikom ranijeg zapošljavanja prošli sve propisane procedure te prilikom zbrinjavanja moraju prolaziti testiranja iako su otkaz dobili zbog poslovno uvjetovanih razloga) pa sve do neujednačenog bodovanja i neobjektivnih kriterija te različitosti vezanih uz važenje potrebne dokumentacije prilikom zapošljavanja). Dakle, bitno je izmijeniti zakon u tom dijelu, propisati ujednačene kriterije na način da postupak mora biti jednak i transparentan za sve, a ne da se pod izgovorom jačanja autonomije, jača klijentelizam i nepotizam. Također, početkom godine, u javnu je raspravu dan prijedlog Pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterijima kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, a kojim su prijedlogom izbačeni rokovi za prijavu potrebe/prestanka potrebe za zaposlenicima – što bi širom otvorilo vrata za nepotizam, izbačena je lista nepune norme i lista zamjena (pravilnik je protivan Zakonu i granskom kolektivnom ugovoru) te su propisani drugačiji uvjeti za raspoređivanje viškova, o čemu se uopće nije raspravljalo u radnoj skupini, a sam je naziv pravilnika protuzakonit jer ne obuhvaća sva područja propisana zakonom, odnosno predviđene liste evidencija, već samo jednu. Iz navedenih razloga, pravilnik s takvim rješenjima ne smije stupiti na snagu. Dakle, potrebno je uvesti reda u sustav i izmjenom zakona kako bi svi imali jednake prilike za zapošljavanje.
10. Rješavanje problema u produženom boravku - netransparentnost zapošljavanja i iskazivanja viškova, različit status i materijalni uvjeti rada Prema podacima koje smo prikupljali prije pandemije COVID - 19 u preko 50% županija vlada klijentelizam i nepotizam na području zapošljavanja u produženom boravku (koji je pod ingerencijom JLPS) jer pojedini ravnatelji u „dogovoru“ s osnivačima ne prijavljuju potrebu/prestanak potrebe za zaposlenicima, a što su dužni i sukladno Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama najkasnije tri dana od nastanka/prestanka potrebe za zaposlenikom. Dodatni je problem što u takvim slučajevima prosvjetna inspekcija ne postupa. Ta saznanja iznijeli smo na sastanku za Nacionalni program reformi održanom u veljači u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, na što smo zaprimili očitovanje da se „zapošljavanje svih radnika, pa i onih u produženom boravku, odvija sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a izmjenama i dopunama navedenog zakona u 2018. (NN 68/18) izmijenjen je članak 107., stavak 9. koji propisuje obvezu da školske ustanove donesu pravilnike o zapošljavanju radnika. Pravilnicima o zapošljavanju uređuje se način i postupak za zapošljavanje svih radnika u školskim ustanovama, dakle i onih koji se zapošljavaju u produženom boravku, kao i onih koji su upućeni kao organizacijski viškovi. Također, sukladno navedenom zakonu, članku 107., obveza je ravnatelja školske ustanove da prijavi potrebu, odnosno prestanak potrebe za radnikom školske ustanove, što podrazumijeva prijavu svih radnika koji imaju zasnovan ugovor o radu sa školskom ustanovom, pa i radnika u produženom boravku. Ako je pri proceduri zapošljavanja došlo do povrede Zakona, prosvjetna inspekcija dužna je postupati po svim saznanjima koje ima“. Drugim riječima, prosvjetna inspekcija ne postupa kada je riječ o povredi kolektivnih ugovora te je to svakako jedno od pitanja čije smo žurno rješavanje tražili izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji. Potrebno je uvesti reda u sustav i, neovisno o tome što su osnivači JLPS, to ne smije biti izgovor za nejednako postupanje prema radnicima.
20. Analiza srednjoročnih ciljeva
Potrebno je provesti detaljnu analizu srednjoročnih ciljeva uz konzultacije sa strukom: pitanja cjelodnevne nastave, devetogodišnje osnovne škole, nacionalnih ispita po završetku osnovne škole te ozbiljnije proraditi na izbornosti (primjerice status drugog stranog jezika, satnica, veličina grupa…) a koja su pitanja nužno povezana i s kapacitetima škola, odnosno s ulaganjem u ustanove za odgoj i obrazovanje, pitanja sanacije, obnove i izgradnje škola. Također bi bilo korisno razmotriti mogućnost dodatnog vrednovanja za određena zaduženja u ustanovama za odgoj i obrazovanje kao što su povjerenik za zaštitu dostojanstva, stručnjak zaštite na radu, povjerenik za informiranje i dr. jer isti predstavljaju vrlo odgovorne poslove koje se ne smije podcjenjivati, već upravo suprotno. Nadalje, kako je u Akcijskom planu za prevenciju nasilja propisan niz programa koji će se moći izvoditi, ovisno o potrebama škole, smatramo vrlo bitnim poticanje provođenja predviđenih programa (kao što je medijacija) jer su isti vrlo dobra i kvalitetna nadogradnja postojećeg sustava u kojem djeca moraju učiti kako se nositi sa stresom, kako komunicirati i slušati. Stoga je bitno nastaviti djelovati i na tom području te dodatno ojačati zaštitu zaposlenika. Također, vrlo je bitna kvalitetna i pravovremena organizacija rada škola jer više od 30% škola radi u dvije smjene, a njih nekolicina i u tri smjene. Vezano uz ranije navedeno, potrebno je redefinirati jedan od ciljeva bivše ministrice da prosjek učenika po razrednom odjelu mora porasti na 20, jer se isto može postići samo oštrim rezovima, odnosno otkazivanjem ugovora o radu mnogim zaposlenicima, a koji se postupak „na pristojniji način“ naziva „racionalizacija“. Zatvaranje mnogih područnih škola prouzročit će gašenje uvjeta za razvitak manje naseljenih područja te velik broj otkaza, a spajanje razreda opet nužno znači velik broj otkaza i moguće lošiji standard za učenike. Budući da mnoge škole nemaju uvjeta za rad za vrijeme pandemije COVID 19 (radi veličine učionica, potrebnih razmaka, zaštite, nužnih sanitarno higijenskih uvjeta, sanitarnih čvorova, blagovaonica, rada u više smjena i dr.), potrebno je razmotriti u kojim bi se područnim školama (s malo učenika) mogla održavati nastava za one učenike za koje nastavu nije moguće organizirati u većim školama zbog nepostojanja ranije navedenih preduvjeta. Naravno da bi to predstavljalo dodatna pitanja troška prijevoza, no bitno je javno obznaniti i stav resornog ministarstva po tom pitanju. Jer, ukoliko je cilj da svi učenici budu u školi, tada im, na vrijeme, treba omogućiti da, uz nužne higijensko sanitarne uvjete, budu u školama, sve dok njihove „matične“ škole ne budu potpuno spremne za prihvat svih učenika jer obrazovanje mora biti jednako dostupno svima.
U nadi da ćemo se uspješno nositi s novim izazovima koji nas očekuju te da ćemo, razumijevanjem, strpljenjem i predanim radom, kvalitetnim analizama i većim uvažavanjem struke, zajednički osigurati što bolji početak nove nastavne godine u korist svakom djetetu, zaposleniku i roditelju, srdačno Vas pozdravljamo.
S osobitim poštovanjem
Sindikat hrvatskih učitelja"
HRVATSKA IMA APLIKACIJU ZA PRAČENJE KORONA KONTAKATA "Stop COVID-19"
NAKON PANDEMIJE APLIKACIJA ĆE BITI UKINUTA
U Ministarstvu zdravstva ministar Vili Beroš epidemiolog Tomislav Benjak iz HZJZ-a i predsjednik Uprave APIS-a Saša Bilić predstavili su 27. srpnja hrvatsku inačicu mobilne aplikacije "Stop COVID-19" .
Ministar zdravstva RH Vili Beroš je rekao da je cilj aplikacije poboljšanje epidemiološke slike kroz povećanje učinaka tradicionalnih metoda detekcije bliskih kontakata uz pomoć tehnologije koja omogućava brzo obavještavanje osobe koje su bile izložene koronavirusu. "Riječ je o dobrovoljnoj, korisnoj mobilnoj aplikaciji za anonimno obavještavanje o izloženosti bolesti COVID-19, a njen uspjeh se temelji na savjesnom i solidarnom sudjelovanju građana koji će je koristiti. Pitanje vremena je kada će se EU regulativom obvezati sve koji prelaze granice da budu korisnici aplikacije.
Aplikacija je u potpunosti dobrovoljna, transparentna i privremena. Nakon što prođe ugroza od pandemije, mobilna aplikacija se više neće moći koristiti, kibernetički je sigurna i koristi privremene i anonimne podatke. Dakle, nema nikakvog sakupljanja podataka o korisnicima aplikacije", naglasio je Beroš.
Aplikaciju je izradio APIS, temeljem odluke Vlade RH, a evaluirala ju je Agencija za zaštitu osobnih podataka kako bi bila potpuno usklađena s Općom uredbom o zaštiti podataka.
Predsjednik Uprave APIS-a istaknuo je da je aplikacija interoperabilna među različitim aplikacijskim sustavima, a radi zaštite podataka i privatnosti, mobiteli izmjenjuju tzv. ključeve tj. nasumične nizove znakova. Svi zapisi ostvareni između dva uređaja, tj. dvije osobe, zabilježeni su isključivo na mobilnim uređajima", dodao je te naglasio da se isključivo "razmjenjuju ključevi" odnosno ne traži se osobni podatak. Svaki korisnik na anonimnoj bazi dobiva informaciju da je u nekom određenom razdoblju 14 dana unatrag bio u kontaktu sa zaraženom osobom.
Epidemiolog Tomislav Benjak iz HZJZ-a istaknuo je da su u izradi aplikacije, uz IT sektor, sudjelovali stručnjaci epidemiolozi, primarna zdravstvena zaštita te u nekim segmentima i bolnički sustav.
„Korisnici aplikacije dobivat će poruke jesu li imali kontakt visokog, srednjeg ili niskog rizika temeljem točno određenih parametara. Vodili smo računa da to bude distanca - poruka o visokom riziku koji nastupa kada čovjek bude na dva metra duže od 15 minuta unazad 48 sati. U tom trenutku korisnik dobiva poruku da je bio u visokorizičnom kontaktu, da ostane kod kuće i javi se svom liječniku obiteljske medicine, a na sličan način kreirane su i poruke za srednji i nizak rizik od kontakta“ objasnio je dr. Benjak
Do danas je desetak članica EU izradilo svoje službene mobilne aplikacije za praćenje kontakata i obavještavanje o izloženosti bolesti COVID-19 a to je Austrija, Češka, Italija, Latvija, Njemačka, Poljska, Danska, Irska, Francuska i Mađarska.
ponedjeljak, 27.07.2020.
PODSJEĆANJE NA OBEĆANJA I NERIJEŠENA PITANJA IZ PROŠLOG MANDATA MINISTRICE KULTURE
POTPORA MEDIJIMA I NOVINARIMA U FOKUSU JE
U ZEMLJAMA EU, A ZAŠTO NE I U HRVATSKOJ?
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko i predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever obratili su se u ime društvenih skupina kojima su na čelu predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću i ministrici kulture i medija dr. Koržinek Obuljan pismom u kome podsjećaju što gospođa i dr. znanosti proteklom ministasrkom mandatu nije učinila za populaciju novinara koji su i do sada pripadali ministarskom resoru kulture.
U pismu Zovko i Maja Sever pišu također što u ovom mandatu treba riješavati ako je težnja Vlade imati slobodne medije u Hrvatskoj. Ministarstvo je u naslovu uz kulturu dobilo i imenicu - medija- dakle ministarstvo kulture i medija.To ne samo da obvezuje aktualnu ministricu već potiče vodstvo novinarske udruge i sindikata da zatraže bez odugovlačenja aktivniji i ozbiljniji rad ministrice kulture dr. Obuljan Koržinek na području koje novinari smatraju kritičnim i neodrživim.
Ministrica nema pravo na paušalne procjene novinarskih problema što je imalo utjecaj na njen pristup i suradnju s novinarima, a takav je dojam stvorila ministrica Obuljan Koržinek u prethodnom ministarskom mandatu.
Od Ministarstva kulture i medija novinari očekuju da se maksimalno angažira na ispunjavanju predizbornih obećanja te donošenju cjelokupne medijske politike, da ostvari konkretne i kvalitetne pomake u zaštiti radnika u medijskom sektoru te da se jača neovisnost i sloboda medija. (mzz)
OBJAVLJUJEM SADRŽAJ PISMA:
Poštovani predsjedniče Vlade, poštovana ministrice kulture i medija!
Na početku mandata nove Vlade Republike Hrvatske podsjećamo Vas na probleme u medijskom sektoru, na obećanja koja ste dali i pitanja koje niste riješili.
Prije četiri godine najavili ste kvalitetnu medijsku strategiju, reformu medijskog zakonodavstva, podršku kvalitetnom novinarstvu te slobodnim i profesionalnim novinarima i medijima.
Nije donesen novi Zakon o medijima ni novi Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji, a Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u javnoj su raspravi kritizirale gotovo sve relevantne strukovne organizacije.
Tijekom vašeg proteklog mandata bili smo prisiljeni izaći na ulicu i prosvjedovati opterećeni golemim brojem sudskih tužbi protiv naših kolegica i kolega i medija, političkim pritiscima i pritiscima oglašivača, prijetnjama novinarima, ugrožavanjem profesionalnih prava i standarda, nepoštivanjem medijskih zakona, izostankom ozbiljne medijske politike. Danas je situacija još gora.
Iako je kriza uzrokovana COVID-om 19 pokazala koliko je važna uloga slobodnih i neovisnih medija te da provjerene i točne informacije mogu spasiti živote, dodatno je produbila tešku ekonomsku situaciju u medijskom sektoru i pokazala koliko su novinari i medijski radnici zapravo nezaštićeni.
Naglašavamo kako smo i prije izbijanja ove krize u zadnjih nekoliko godina ostali bez 50 posto zaposlenih u medijima, a istodobno su radni uvjeti našim kolegicama i kolegama postajali sve teži.
Sindikat novinara Hrvatske (SNH) i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) nedavno su s Ministarstvom kulture i Vijećem za elektroničke medije dogovorili hitnu mjeru za pomoć kolegama koji su zbog korona-krize ostali bez angažmana, no ta je mjera samo kap u moru u odnosu na ono što je potrebno učiniti kako bi se pomoglo novinarstvu u Hrvatskoj, a koje se još nije oporavilo ni od negativnih posljedica zadnje globalne krize 2008. godine.
Važnost potpore medijima u fokusu je mnogih europskih zemalja. Podsjećamo na riječi potpredsjednice za vrijednosti i transparentnost Europske komisije Vere Jourove: „Novinari su na prvome mjestu protiv dezinformacija. Pozivamo države članice da osiguraju siguran rad i maksimalno iskoriste paket EU-a za oporavak i podršku medijima poštujući njihovu neovisnost.“
Europska komisija u priopćenju iz lipnja 2020. godine na popisu postupaka koje je potrebno poduzeti „poziva države članice da pojačaju napore u ovim kriznim vremenima kako bi osigurale da novinari mogu sigurno raditi, u dobrim uvjetima, i da prihvate medije kao stratešku uslugu. Svi akteri iz EU-a trebali bi podržati medije kao dio oporavka“, navodi se u priopćenju Komisije.
Nakon što je Europska unija prihvatila plan oporavka u kojem je za Hrvatsku predviđen velik dio europskih sredstava, ponavljamo poziv da za medijski sektor osigurate snažne, sistemske i dugoročne mjere podrške.
Također podsjećamo na riječi Renate Schröder, izvršne direktorice Europske federacije novinara (EFJ): „Za vrijeme pandemije se svuda podrazumijevalo da je novinarstvo ključan sektor, a ključni sektori trebaju zaštitu i potporu. Nadamo se da je ova kriza to potvrdila vladama, političarima i institucijama. Sada je trenutak u kojem odlučujemo hoćemo li ulagati u medije ili ćemo ih pustiti da propadnu.“
Očekujemo da ćete u novom mandatu posvetiti zasluženu pozornost poboljšanju medijskog zakonodavstva kako bi se osigurala neovisnost medija i uvjeti za slobodan i profesionalan rad novinara, bez pritisaka, zastrašivanja i učestaloga kršenja temeljnih ljudskih prava na slobodu izražavanja mišljenja, kao i temeljnog prava na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje zajamčeno konvencijama 87. i 98. Međunarodne organizacije rada.
Ako novinari žive i rade u uvjetima siromaštva, korupcije ili straha, nema slobode medija, a bez slobode medija nema demokracije.
Navodimo samo dio pitanja i problema koje, smatramo, u ovom mandatu treba riješiti ako želimo kvalitetne i uistinu slobodne medije:
DONIJETI MEDIJSKU STRATEGIJU
Izrada medijske strategije nužna je kako bi se odredile medijske politike i dao institucionalni okvir, odnosno donijelo kvalitetno medijsko zakonodavstvo i principi ulaganja u novinarstvo te uredilo pitanje koncentracije vlasništva i omogućila prilagodba novim trendovima u sektoru.
DONIJETI NOVI ZAKON O MEDIJIMA
Aktualni Zakon o medijima trenutno ne opisuje u cijelosti medijsku sliku u Hrvatskoj te ga treba prilagoditi suvremenim praksama, uvesti obavezu transparentnosti vlasništva medija i mehanizme zaštite novinarska prava i sloboda te osigurati donošenje statuta medija i nadzor njihova provođenja. Mnogi mediji ni danas nemaju statute propisane zakonom, a za one koji su zbog njihova uvođenja ostvarili uvjet za nižu stopu PDV-a ne postoji regulatorno tijelo kojem bi se redakcijska vijeća obratila u slučajevima njihova kršenja. Osigurajte osnivanje neovisnog regulatornog tijela koje bi nadziralo provedbu Zakona o medijima i poštivanje statuta medija.
PRIHVATITI HND-ove PRIJEDLOGE NA ZAKON O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA
Hrvatsko novinarsko društvo (HND), strukovna novinarska organizacija, napustilo je radnu skupinu za izradu Zakona o elektroničkim medijima jer nije prihvaćen nijedan njegov prijedlog. HND je među ostalim tražio da se osigura neovisnost Vijeća za elektroničke medije i transparentnost izbora njegovih članova, da HND ima pravo ponuditi dva člana Vijeća za elektroničke medije i da se članovi Vijeća u Hrvatskom saboru biraju dvotrećinskom većinom. Sada imamo biranje običnom većinom – pa je očito da je riječ o političkom izboru. HND je tražio da se financijski poveća i jasno definira svrha Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, da se spriječi zloupotreba javnog novca za oglašavanje, da se vrati prioritet domaćoj medijskoj proizvodnji, ponajprije na Hrvatskoj radioteleviziji, te da se oglašavanje državnih tijela i javnih tvrtki ukine jer je to oglašavanje drugo ime za korupciju – odnosno za prelijevanje javnog novca u privatne džepove, bez kriterija. Nijedan prijedlog tada nije prihvaćen.
DONIJETI NOVI ZAKON O HRVATSKOJ RADIOTELEVIZIJI
Potrebno je donijeti novi zakon o Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), koji će osigurati političku neovisnost javnog medijskog servisa te ojačati samostalnost i profesionalizam u tom mediju, uz naglasak na vraćanje prioriteta domaćoj proizvodnji programa. Također, potrebna je podrška sigurnom i stabilnom financiranju HRT-a.
OSNOVATI JAVNI FOND ZA NOVINARSTVO
Javni fond za novinarstvo nužan je radi održanja pluralizma medija i podizanje njihove kvalitete. Fond bi potpore trebao dodjeljivati prema jasnim kriterijima, poput onih iz natječaja za financiranje neprofitnih medija (2013 – 2015). Fondom bi trebalo upravljati neovisno vijeće sastavljeno od predstavnika medijskih radnika i znanstvenika koje će delegirati Hrvatsko novinarsko društvo, Sindikat novinara Hrvatske i Ministarstvo kulture i medija, uz administrativnu podršku Ministarstva kulture i medija ili Ministarstva financija. Financiranje Fonda moguće je iz postojećih izvora kojima se – po više linija i kriterija – financiraju mediji u Hrvatskoj, ali i poticanjem građana da sudjeluju u tome. Stoga je potrebno uvesti porezne olakšice za one građane koji doniraju ili se pretplate na medije registrirane u Hrvatskoj. Ovo je prilika da povećamo samostalnost financiranja medija iz neovisnih izvora i približimo naš medijski sustav onima u razvijenijim zemljama Europske unije (Njemačka, Francuska, Slovenija, skandinavske zemlje).
Uz osnivanje Javnog fonda za novinarstvo, potrebno je promijeniti model financiranja lokalnih medija prema kojem lokalna vlast izravno odabire medije kojima će dodijeliti javni novac i odlučuje o iznosima potpora. Takav model financiranja dovodi lokalne medije u odnos ovisnosti o nositeljima lokalne vlasti čiji bi rad trebali kritički propitivati.
Također je potrebno pripremiti mjere podrške organizacijskim oblicima medijskih zadruga u cilju dugoročnog smanjenja ovisnosti medijskog sektora o državi, ali i o nestabilnostima tržišta, te snažno poticati osnivanje i rad neprofitnih medija.
OSNOVATI KRATKOROČNI FOND ZA POMOĆ NOVINARSTVU
Do osnivanja Javnog fonda za novinarstvo potrebno je povećati javno financiranje medija putem kratkoročnog kriznog fonda, koji bi financirao novinarski rad i raspolagao s 30 milijuna kuna, čime bi se moglo osigurati kvalitetan rad oko 300 novinara neprofitnih i lokalnih medija. Fondom za financiranje novinarskog rada i dodatno zapošljavanje novinara koji će se odmah uključiti u vitalne poslove vjerodostojnog izvještavanja o svim aspektima aktualne krize može upravljati vijeće sastavljeno od predstavnika medijskih radnika i znanstvenika, koje delegiraju Hrvatsko novinarsko društvo, Sindikat novinara Hrvatske i Ministarstvo kulture i medija, uz administrativnu podršku Ministarstva kulture i medija ili Ministarstva financija.
Također je nužno ispuniti najavu pomoći u distribuciji tiskanih medija.
STVORITI UVJETE ZA RAZVOJ I JAČANJE SOCIJALNOG DIJALOGA, PRAVA NA SINDIKALNO ORGANIZIRANJE I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE
Osigurati zakonski okvir i njegovo puno provođenje kako bi se radnicima omogućilo nesmetano sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje te poštivanje vladavine prava da bi radnici mogli ostvariti ta svoja prava.
Potrebno je podržati otvaranje procesa pregovora o granskom kolektivnom ugovoru kako bi se zaštitila prava radnika u cijelom sektoru, kao i prava freelance-novinara i medijskih radnika.
ZAUSTAVITI SLAPP-TUŽBE
Stvoriti zakonski okvir za osiguranje slobodnog rada novinara bez pritisaka stotina sudskih tužbi kojima ih političari i drugi utjecajni pojedinci sustavno zastrašuju i ušutkuju te financijski ugrožavaju (SLAPP).
Trenutno je aktivno 905 tužbi protiv novinara i medija od kojih tužitelji potražuju gotovo 68 milijuna kuna. Europska federacija novinara (EFJ) zajedno je s 25 organizacija potpisala pismo Europskoj komisiji sa zahtjevom da se na europskoj razini poduzmu mjere za rješavanje prijetnji brojnim tužbama. U pismu su među ostalim naglasili: „Broj strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP) u porastu je u cijeloj Europskoj uniji. Šokirani smo koliko je pokušaja suzbijanja aktivnosti važnih za javni interes zabilježeno i svjesni da je vidljiv samo vrh ledenog brijega. Uzrok trenutnog stanja je postojanje kaznene odredbe o kleveti, zloporaba građanskih tužbi za klevetu ili zaštitu ugleda i nedostatak međunarodnog prava EU-a, kao i nepostojanje mjera koje bi osigurale temeljno pravo u svim državama članicama. Stoga predlažemo niz kratkoročnih i srednjoročnih mjera kako bi se stvorilo povoljno demokratsko okruženje u cijeloj Europskoj uniji.” Očekujemo prijedlog mjera kako bi se smanjio pritisak SLAP-a na novinarke i novinare u Hrvatskoj.
UKLJUČITI HND I SNH U PROCESE ODLUČIVANJA
Uključiti predstavnike Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske u sva tijela koja se bave i odlučuju o medijskom zakonodavstvu i položaju medija i novinara. Tražimo, također, imenovanje vanjskih članova Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora iz redova Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske.
HITNO RASPISATI NATJEČAJE ZA DOSTUPNA SREDSTVA
Odmah raspisati novi dvogodišnji natječaj za raspodjelu sredstava iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Odmah raspisati natječaj za drugu fazu Europskog socijalnog fonda (ESF) za program „Mediji zajednice“ za koji su sredstva osigurana još prije četiri godine, odnosno za preostalih 15 milijuna kuna osiguranih putem ESF-a. Ovo je treća HDZ-ova vlada od koje tražimo završetak natječaja.
Od Ministarstva kulture i medija očekujemo da se maksimalno angažira na ispunjavanju predizbornih obećanja te donošenjem cjelokupne medijske politike ostvari konkretne i kvalitetne pomake u zaštiti radnika u medijskom sektoru te jačanju neovisnosti i slobode medija, na dobrobit pluralizma medija i razvoja demokracije.
U Zagrebu 24. srpnja 2020.
Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske
Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva
subota, 25.07.2020.
NOVA RH VLADA ZA RAZDOBLJE 2020.-2024.
ŽENSKA KVOTA U VLADI !
Nova Vlada ima 16 ministarstava, a ne 20 kaao prethodna. U pedizbornom programu Plenković je najavio smanjenje broja ministarstava pa je to i u stvarnosti želio ispuniti da bi pred biračima bio od riječi. Koliko je ovakav način spajanja ministarstva dobar tek će se vidjeti.
Premijer Planković se odrekao dvojice sposobnih ministara Garija Cappelia ministra turizma i Marka Pavića ministra fondova europske unije. Ta je mjesta dodijelio potpunim početnicama. Izabrana ministrica Brnjac po obrazovanju nema veze ni sa turizmom ni sa sportom, a i u ministarstvu vanjskih poslova je radila izvan struke, jer je promet njen profesionalni i znanstveni interes. Tramišak tek treba upoznati sve specifičnosti vrlo zahtjevnih poslova u ministarstvu regionalnog razvoja i fondova europske unije, bez obzira što je na tim poslovima, ali znatno manjeg opsega i intenziteta radila i u Osječko baranjskoj županiji. Mr. Marko Pavić je u to ministarstvo europskih fondova, nakon ministrice s više afera, unio red i rad, a sada ponovo degradacija. Čudne odluke! Ženska kvota je u Vladi važna, ali ne i na uštrb kvalitete rada u resoru koji nije lagan, koji je ključan za Hrvatsku u vremenu mogućnosti povlaćenja novca iz pet EU fondova. No u netom izabranoj Vladi su četiri ministrice
Ministarstvo kulture i medija kao i ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja doživjet će preobražaj koji se očekuje, tek kada dođe do smjene ministara kojima su dodijeljena.
Premijera kao da je činilo nezadovoljnim ono što je bivša ministrica dr. Divjak radila, dostigla i postigla u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, pa je resor odlučio dati osobi koja će malo sve to utvrditi na klasičan način.
Ekonomistu Josipa Aladrovića premijer očito smatra svojevrsnim superministrom, jer on će se u mnoge dane morati klonirati ili koristiti levitaciju, da bi mogao sve obavljati što ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike mora raditi. A koliko će to biti kvalitetno, to je novo pitanje. I hoće li to sve Aladrović raditi za dosadšnju ministarsku plaću?
Želje i postavke Andreja Plenkovića su jedno, a realne mogućnosti i efikasnost nešto drugo!
Margareta Zouhar Zec
PLENKOVIĆ OČEKUJE PROFESIONALNE I ETIČKE STANDARDE
Andrej Plenković je o ministrima koje je odobrao u sastav Vlade rekao:
„Uvjeren sam da će predložene ministrice i ministri kao i svi zajedno kao članovi Vlade, u svom djelokrugu raditi na ostvarivanju zacrtanih ciljeva u Programu Vlade.Od svakog od njih očekujem primjenu najviših profesionalnih i etičkih standarda u svome radu te da daju svoj doprinos unaprjeđenju javnih politika, kako bi Hrvatska bila još uređenija zemlja. Vlada koju predlažem rezultat je političke suradnje ponajprije Hrvatske demokratske zajednice, kao uvjerljivog, ali ipak relativnog pobjednika izbora za Hrvatsko sabor, te naših partnera iz HSLS-a i HDS-a, te HNS-a i Reformista, HDSSB-a i nezavisne zastupnice Marijane Petir te svih osam zastupnika nacionalnih manjina.U naš program ugrađen je naravno i dio našega predizbornoga programa, a on je i plod dogovora cijele parlamentarne većine „ rekao je Andrej Plenković koji je prihvaćanjem saborskih zastupnika od njega predloženih ministara oformljena Vlada RH, a on je postao premijer Vlade RH po drugi put .
Evo TKO su podpredsjednici Vlade te ministri u 15.Vladi RH čiji mandat matematički traje do sredine 2024. godine, a koliko će dugo tko biti
na ministarskoj funkciji, tek će se vidjeti.
Zanimljivo je to što premijer Plenković nije želio fotografiranje s ministrima za medije, zato što, rekao je, ministar Malenica je odsutan radi bolesti. Fotografirati će se kada ministar ozdravi u vrati se u Vladu RH.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ujedno je i umirovljeni brigadni general Hrvatske vojske.
Zdravko Marić potpredsjednik Vlade i ministar financija.
Davor Božinović potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.
Boris Milošević, dosadašnji zastupnik u Hrvatskom saboru, potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava.
Gordan Grlić Radman minisar vanjskih i europskih poslova.
Ivan Malenica u ovoj Vladi, ministar pravosuđa i uprave.
Mario Banožić ministar obrane.
Tomislav Ćorić bio je ministar zaštite okoliša i energetike, a sada će biti ministar gospodarstva i održivog razvoja spajanjem dva ministarstva.
Josip Aladrović ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Vili Beroš ministar zdravstva.
Radovan Fuchs ponovo ministar znanosti i obrazovanja, nakon pauze od gotovo deset godina ( ministar 2009. - 2011.)
Oleg Butković ostaje ministra mora, prometa i infrastrukture.
Marija Vučković nastavlja posao ministrice poljoprivrede.
Nina Obuljen Koržinek ostaje ministrica kulture, a sada i medija.
Darko Horvat ministar graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine.
Nikolina Brnjac ministrica za turizam i sport.
Nataša Tramišak ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
GOSPODARSKI PROGRAM ZA RAZDOBLJE 2020. - 2024.
" 10 MILIJARDI KUNA ZA OTVARANJE 100.000 NOVIH RADNIH MJESTA"
Plenković je za govornicom u Saboru predstavio 23.srpnja Gospodarski program za razdoblje 2020-2024. dakle za vrijeme njegovog drugogn premijerskog mandata, a prije glasanja saborskih zastupnika za povjerenje ministrima, koji čine Vladu, a koje je izabrao mandatar Andrej Plenković. Nakon predstavljanja Gospodarskog programa koje je bilo prije podne uslijedila je rasprava saborskih zastupnika, koja je potrajala do iza 22 sata navečer. Tada su glasovima saborski zastupnici izglasali povjerenje ministrima i Vladi sa 76 glasova „za“, a 59 glasova protiv. Suzdržanih nije bilo.
Oporba je Gospdarski program u raspravi koji je predstavio Andrej Plenković nazvala popisom lijepih želja.Više je saborskih zastupnika prigovorilo što je pisani materijal gospodarskog programa od 50-ak stranica stigao saborskim zastupnicima na upoznavanje i informaciju 15-estak minuta prije početka rada Sabora. Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja na televiziji N1 rekao je da je program Vlade Andreja Plenkovića ostvariv te da je to ozbiljan dokument, i da je u tom programu navedeno niz ekonomskih planova, ozbiljno promišljenih.
Prenosim Gospodarski program koji je čitao Andrej Plenković za saborskom govornicom. POREBNO JE ZNATI ŠTO JE JAVNOSTI PREMIJER OBEĆAO u svom drugom mandatu.
„Hrvatski su građani svoj dio odgovornosti preuzeli kada su na izborima za Hrvatski sabor, prije dva tjedna odabrali sigurnu budućnost, dajući široku potporu Hrvatskoj demokratskoj zajednici, da vodi parlamentarnu većinu s partnerima i Vladu u sljedeće četiri godine.
Ta potpora obvezuje i sada je ta odgovornost na nama da uspješno upravljamo i onim predvidljivim izazovima i onim neočekivanim krizama pred nama.
Zajedno, uz struku i znanost, možemo prebroditi ovo zahtjevno vrijeme i osigurati gospodarski oporavak.
Čitav svijet se danas suočava s najvećom zdravstvenom krizom u posljednjih sto godina, i gotovo da nema zemlje koja nije pogođena pandemijom koronavirusa za koju još nema lijeka ni cjepiva.U proteklih šest mjeseci, više od 15 milijuna ljudi diljem svijeta je oboljelo, 620 tisuća je već izgubilo život.Pandemija ne jenjava, naprotiv ubrzava se: svakog dana imamo četvrt milijuna više zaraženih i preko 5000 preminulih.
U Hrvatskoj broj preko 4500 ljudi se dosad zarazilo, preko 3200 oporavilo, no nažalost 125 naših sugrađana je izgubilo život.
I ovom prilikom želim izraziti moje suosjećanje s njihovim najbližima.
Želim također pozdraviti sve zdravstvene djelatnike, liječnike, medicinske sestre, kao i ostale službe, koje se svakodnevno bore kako bi spasili svaki život, na čemu im kao zajednica trebamo odati priznanje i biti zahvalni.
Pandemija će još biti s nama pa je potrebno da ostanemo odgovorni, da pridržavanjem zaštitnih mjera svi skupa naučimo živjeti s virusom, ne dopuštajući mu da ugrozi naše živote i naše gospodarstvo.
Jedino zajedno, uz oslanjanje na struku i znanost možemo uspješno prebroditi ovo zahtjevno vrijeme i osigurati gospodarski oporavak Hrvatske.
Novim mjerama sačuvati zdravlje i živote, ali i svako radno mjesto
Brojni naši sugrađani trpe teške posljedice ove iznenadne krize, koja ugrožava tisuće radnih mjesta i opstanak brojnih poduzeća.
Upravo zbog toga, Vlada je proteklih mjeseci poduzela snažne mjere kako bi stala iza hrvatskih radnika i poduzetnika te osigurala plaće za preko 600.000 zaposlenih i likvidnost za preko 100.000 poslodavaca.
I zahvaljujući tome sačuvali smo radna mjesta i većinu naših tvrtki i obrta.
No, s obzirom na neizvjesnu jesen koja nas čeka, u mjesecima, a i u godinama pred nama, bit će potrebno pronaći nove mjere kako bismo učinili sve što je u našoj moći da sačuvamo zdravlje i živote, ali i svako radno mjesto – jer iza svakog radnog mjesta je sudbina jedne obitelji.
Nadalje ćemo podupirati i poslodavce jer oni su kralješnica hrvatskog gospodarstva i bez njih nema radnih mjesta.
Prema sada dostupnim podacima, procjenjujemo da ćemo u ovoj godini pretrpjeti gospodarski pad od oko 10 % u odnosu na prošlu godinu, što dovoljno govori o ozbiljnosti trenutka u kojemu se nalazimo.
Prioritet u potpunosti iskoristiti 22 milijarde eura europskih sredstava
No zahvaljujući svim poduzetim mjerama, kao i djelomičnoj turističkoj sezoni koju smo za razliku od mnogih europskih zemalja ipak uspjeli pokrenuti, sljedeće godine očekujemo snažan oporavak gospodarstva, po stopi iznad 6 %.
Prema procjenama Europske komisije bismo mogli rasti i za čak 7,5% u 2021., po čemu bismo ostvarili drugu najveću stopu rasta u Europskoj uniji, iza Grčke.U tom će pogledu prioritet Vlade biti da, nakon Europskog vijeća i ispregovaranih 22 milijarde eura iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira i europskog programa za oporavak „EU za sljedeće generacije“, u potpunosti iskoristimo ta sredstva kao dodatnu snažnu polugu za naše gospodarstvo.
Prema našim procjenama, u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru, odnosno proračunu Europske unije za 2021. – 2027., Hrvatska bi trebala imati na raspolaganju 12,7 milijardi eura, ponajprije za ravnomjerni regionalni razvoj, ruralni razvoj, poljoprivredu i ribarstvo, kao i za promet, okoliš, digitalizaciju, znanost, istraživanje i konkurentnost gospodarstva.Pored toga, samo za mjere oporavka "EU za sljedeće generacije" od posljedica pandemije, imat ćemo na raspolaganju do kraja 2024. godine, dodatnih 9,4 milijarde eura.Sve skupa, riječ je o 166 milijardi kuna, odnosno više od jednogodišnjeg državnog proračuna, ili na razini deviznih prihoda od čak dvije turističke sezone.
Zajmovi pod najpovoljnijim tržišnim kamatama u svijetu su oni po kojima se zadužuje Europska unija.Ta sredstva želimo ponajprije upotrijebiti kako bismo očuvali radna mjesta, osigurali brz oporavak gospodarstva, ali i ulagali u preobrazbu naše ekonomije kako bi Hrvatska ubuduće bila puno otpornija na bilo koju krizu.Naime, ova kriza razotkrila je svu ranjivost europskih gospodarstava, pa tako i hrvatskog, te je stoga važno da izvučemo sve pouke i ovaj izazov pretvorimo u povijesnu priliku za transformaciju Hrvatske, našeg društva i gospodarstva.
Program Vlade temelj i putokaz za izgradnju sigurne Hrvatske
Usto, Zagreb i okolicu je 22. ožujka pogodio razoran potres koji je oštetio preko 25 tisuća kuća i zgrada, a brojne i srušio, u kojemu su mnogi ostali bez svojeg doma i bez mogućnosti da žive kao prije.
Stoga je pred nama i zahtjevan i skup izazov dugogodišnje obnove glavnog grada Hrvatske.Sutra (24.7.) ćemo na prvoj sjednici Vlade, ukoliko dobijemo vaše povjerenje, usvojiti prijedlog zakona i uputiti ga u prvo čitanje već idućega tjedna. Podsjećam da su procijenjene štete 11,5 milijardi eura.
Cijenjene zastupnice i zastupnici,imajući upravo sve te izazove na umu, Program Vlade koji vam danas predstavljam bit će temelj i putokaz za izgradnju sigurne Hrvatske.
Svjesni smo da se zbog sadašnje neizvjesnosti mnogi naši sugrađani boje sutrašnjice, da su u grču zbog moguće zaraze, zbog sebe ili svojih bližnjih, da se pribojavaju od mogućeg gubitka posla ili smanjenja plaća, da se pitaju hoće li njihova tvrtka, obrt ili proizvodnja opstati ili završiti u stečaju.
Odlučnim vodstvom i zajedništvom vratit ćemo potreban optimizam, elan i vjeru u budućnost
Sve to uzrokuje veliku gospodarsku i društvenu nesigurnost, koja osobito pogađa one najranjivije među nama: starije, nemoćne i bolesne, osobe s invaliditetom, samohrane majke, zaposlene na određeno ili samozaposlene, mlade koji su u potrazi za prvim ili stabilnim poslom, poljoprivrednike koji ne mogu prodavati svoje proizvode, a i mnoge druge.Svi oni trebaju oslonac, a Hrvatska, kao i prije trideset godina, uz odlučno vodstvo treba pokazati odgovornost, solidarnost i zajedništvo.
Jedino tako vratit ćemo potreban optimizam, elan i vjeru građana u sigurniju budućnost.
Jedino tako ćemo se učinkovito obraniti od virusa.Jedino tako ćemo se vratiti na put gospodarskog rasta. Jedino tako moći ćemo ponovno živjeti normalan život bez zazora od običnog rukovanja.
Zato ćemo se kao Vlada svakog dana odlučno boriti za zdravstvenu sigurnost naših građana, za njihova sigurna radna mjesta, sigurne plaće i mirovine, za sigurne obitelji i demografsku revitalizaciju, za sigurnu hranu i očuvan okoliš, za siguran život i sigurne granice, za siguran gospodarski oporavak i sigurnu starost naših umirovljenika i sigurnu budućnost naših mladih.
Poštovane zastupnice i zastupnici,danas se Hrvatska brani na području zdravstvene i socijalne sigurnosti naših građana, na pitanjima demografskog opstanka naše države i našeg naroda, boljeg životnog standarda i perspektivnije budućnosti naših obitelji i mladih, na ostvarivanju samodostatnosti u poljoprivredi i energetici, na izgradnji otpornijeg gospodarstva i učinkovitije javne uprave te na postizanju snažnijeg međunarodnog položaja Hrvatske.
To su izazovi na koje naš program nudi rješenja i na koje ćemo odgovoriti politikama koje se zasnivaju na konceptu novog suverenizma, koji se temelji na osnaživanju države i gospodarstva te učinkovitom korištenju hrvatskog utjecaja u Europskoj uniji radi promicanja nacionalnih interesa i kvalitetnijeg života svih hrvatskih građana.
Socijalna sigurnost preduvjet razvoja suvremenog društva
Naša prva zadaća je osigurati socijalnu sigurnost našim sugrađanima, jer ona je preduvjet razvoja suvremenog društva, u kojemu svatko ima pravo na kvalitetnu zdravstvenu skrb, na društvenu solidarnost, ravnopravnost i jednake prilike.
Kriza s kojom se danas suočavamo ukazala je na potrebu jačanja i modernizacije zdravstvenog sustava.Zato ćemo uložiti tri milijarde kuna u modernizaciju zdravstvenog sustava i zdravstvenu skrb, sagradit ćemo Nacionalnu dječju bolnicu u Zagrebu i revitalizirati Imunološki zavod. Socijalna sigurnost također znači siguran posao.
Zbog toga ćemo nastaviti s dosadašnjom politikom i uložiti 10 milijardi kuna kako bismo stvorili poticajno okruženje za otvaranje 100.000 novih radnih mjesta.
Važna mjera bit će i bespovratna potpora od 130.000 kuna svakoj mladoj osobi koja krene s projektom s poslovnom idejom.
Cilj nam je do kraja mandata daljnjim poreznim rasterećenjima i mjerama za oporavak gospodarstva podići prosječnu neto plaću na 7.600 kuna u cijeloj zemlji, a minimalnu neto plaću na najmanje 4.250 kuna.
Želimo graditi uključivo i tolerantno društvo koje dijeli nacionalne i univerzalne vrijednosti
Nastavkom provedbe mirovinske reforme osigurat ćemo održivost mirovinskog sustava, a za dostojanstvenu starost umirovljenicima povećat ćemo mirovine za najmanje 10% i proširiti krug umirovljenika koji mogu i žele raditi.
Na socijalnu sigurnost imaju dakako pravo i najugroženiji među nama te ćemo nastaviti s uključivanjem osoba s invaliditetom na tržište rada i u društvo, a donijet ćemo i novu strategiju borbe protiv siromaštva i socijalnog isključivanja.
U dogovoru s našim partnerima, donijet ćemo Operativni program za poboljšanje kvalitete života i položaja nacionalnih manjina u Hrvatskoj.
Oni su bili i bit će naši partneri jer želimo graditi uključivo i tolerantno društvo koje dijeli i nacionalne i univerzalne vrijednosti.
Druga naša zadaća je da, u vrijeme četvrte industrijske revolucije, osiguramo perspektivnu budućnost našim ljudima, osobito mladima, i gospodarstvu, koje treba biti konkurentno i temeljiti se na demografski vitalnom i obrazovanom društvu.
To podrazumijeva postupni prelazak na nove i čiste tehnologije, jer one stvaraju najveću dodanu vrijednost, nova radna mjesta i pokazale su se otpornijima na vanjske šokove.
Nastavljamo s poreznim rasterećenjem i ulaganjem u sve krajeve Hrvatske
Perspektivna budućnost također pretpostavlja nastavak povećanja raspoloživog dohotka građana radi podizanja životnog standarda.
Stoga ćemo smanjiti stopu poreza na dohodak s 24% na 20% odnosno s 36% na 30%, a poduzećima s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna – koji su također teško pogođeni u ovoj krizi – ćemo smanjiti stopu poreza na dobit s 12% na 10%, čime ćemo obuhvatiti 110.000 poduzeća, odnosno njih 93%.
Za svu hranu ćemo također sniziti stopu PDV-a s 25% na 13%.
Nastavit će se reforma školstva i jačat će se digitalizacija u obrazovanju kako bi se osiguranjem kvalitete i kontinuiteta obrazovanja mlade pripremalo za poslove budućnosti te poticati ulaganja u istraživanje i razvoj.
Uložit ćemo pet milijardi kuna u modernizaciju obrazovnog sustava, nastavit ćemo unaprjeđivati položaj odgojno-obrazovnih djelatnika te osigurati 50.000 učeničkih, socioekonomskih i STEM stipendija.
U razvoju novih industrija vodit ćemo računa o boljem integriranju proizvodnje, proizvoda, tržišta i korisnika pomoću digitalnih tehnologija.
Uložit ćemo pet milijardi kuna u inovacije, poduzetništvo i nove proizvode radi digitalne transformacije industrije, razvijanja kreativnih industrija i povećanja izvoza, a ulaganja u istraživanje i razvoj povećat ćemo sa sadašnjih 1% na 2,5% BDP-a.
Ulagat ćemo i dalje u ravnomjeran regionalni razvoj.
Pokrenut ćemo Projekt Dalmatinska zagora, Lika, Banovina i Gorski Kotar vrijedan 2 milijarde kuna te dodatno ojačati Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, kao i razvoj otoka te sjevera Hrvatske.
Nastavljamo rad na preokretanju negativnih demografskih trendova
Uz obrazovanje i transformaciju gospodarstva, demografska revitalizacija strateško je pitanje budućnosti Hrvatske.
Nastavit ćemo raditi na preokretanju negativnih demografskih trendova i stvaranjem poticajnog okruženja za povratak hrvatskih iseljenika.
Osigurat ćemo roditeljske naknade u visini od pune plaće, reformirati sustav ostvarivanja doplatka za djecu s ciljem njegovog povećanja i pravednije raspodjele.
Subvencionirat ćemo 20.000 stambenih kredita za mlade obitelji i osigurati produljeni rad u još 200 vrtića. Regulirat ćemo rad trgovina nedjeljom te omogućiti radnicima da je provedu s obitelji, te nastaviti poticati ravnopravnost žena i muškaraca u društvu, na tržištu rada i u obitelji.
Novi zakoni o financiranju kulture i obavljanju umjetničke djelatnosti uz produljenje mjera potpore
Njegovanje našeg kulturnog identiteta, zaštita baštine, podrška stvaralaštvu i kreativnim industrijama, promocija hrvatske kulture i umjetnosti u domovini i svijetu te međunarodna suradnja ostaju naše trajne zadaće. Donijet ćemo nove cjelovite zakone o financiranju kulture i obavljanju umjetničke djelatnosti, kao i novi zakon o kazalištima.
Osigurat ćemo produljenje mjera potpore za one kulturne djelatnosti koje će dulje vrijeme zbog epidemije morati funkcionirati u promijenjenom obliku.Radi daljnjeg postizanja vrhunskih rezultata, ali i poticanja zdravijeg života, radit ćemo na razvoju svih oblika sporta, uključujući vrhunski i rekreacijski sport, sport osoba s invaliditetom i sport u sustavu obrazovanja.
Osnažit ćemo ekonomsku suverenost Hrvatske, uz posebnu ulogu hrvatskoga sela
Treća naša zadaća da osnažimo ekonomsku suverenost Hrvatske, kroz približavanje samodostatnosti u proizvodnji hrane i energije.Poremećaji u lancu opskrbe u globaliziranom gospodarstvu koje je izazvala pandemija koronavirusa ukazali su nam na tu nužnost. Naš novi model razvoja zato treba biti održiv i utemeljen na proizvodnji domaće i organski uzgojene hrane, na prijelazu na niskougljične i obnovljive izvore energije i na očuvanju naših prirodnih resursa i okoliša za buduće generacije.
Posebnu ulogu u samodostatnosti i povećanju izvoza treba imati hrvatsko selo, a razvoj kružnog gospodarstva treba poboljšati naše gospodarenje otpadom, koji treba postati resurs, a ne trošak. Time ćemo, uz nastavak niskougljične energetske tranzicije, dati svoj doprinos borbi protiv klimatskih promjena koje su prijetnja i našoj poljoprivredi i našim obalnim mjestima.Stoga nam je cilj povećati našu poljoprivrednu proizvodnju za 30%, na 22 milijarde kuna, izgraditi 20 regionalnih centara za voće i povrće te udvostručiti navodnjavane poljoprivredne površine.
Čuvat ćemo okoliš, kvalitetnije gospodariti otpadom, a Europski zeleni plan vidimo kao priliku za ubrzanu energetsku tranziciju Hrvatske prema čistim energijama.
Modelom tržišne premije potaknut ćemo daljnju instalaciju proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora i povećati ih za 150%.
Bolje prostorno uređenje i održiviji model turizma
Većoj ekonomskoj suverenosti Hrvatske pridonijet će i bolje prostorno uređenje i raspolaganje prostornim podatcima, kao i stvaranje održivijeg modela turizma.
Donijet ćemo Državni plan prostornog razvoja, kao i Prostorni planovi Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP-a) i epikontinentalnog pojasa.
Završit ćemo projekt uspostave Informacijskog sustava prostornog uređenja na državnoj, područnoj i lokalnoj razini, a prostorne ćemo planove integrirati s drugim prostornim informacijama te tako omogućiti digitalno javno samoposlužno korištenje.
Zbog udjela turizma u našem gospodarstvu, od strateške je važnosti da bude otporniji na krize, održiv i poticajan za druge djelatnosti, osobito poljoprivredu, a i promet.
Stoga ćemo ulagati u modernizaciju hrvatskog turizma, u povećanje kvalitete ponude i smještajnih kapaciteta te poticati investicije čiji se potencijal procjenjuje na tri milijarde eura u sljedećih pet godina. Poticat će se razvoj svih vrsta turizma dok će se poseban naglasak u promociji staviti na zdravstveni i nautički turizam.
Osnažit ćemo ekonomsku suverenost Hrvatske, uz posebnu ulogu hrvatskoga sela
Treća naša zadaća da osnažimo ekonomsku suverenost Hrvatske, kroz približavanje samodostatnosti u proizvodnji hrane i energije.Poremećaji u lancu opskrbe u globaliziranom gospodarstvu koje je izazvala pandemija koronavirusa ukazali su nam na tu nužnost. Naš novi model razvoja zato treba biti održiv i utemeljen na proizvodnji domaće i organski uzgojene hrane, na prijelazu na niskougljične i obnovljive izvore energije i na očuvanju naših prirodnih resursa i okoliša za buduće generacije.
Posebnu ulogu u samodostatnosti i povećanju izvoza treba imati hrvatsko selo, a razvoj kružnog gospodarstva treba poboljšati naše gospodarenje otpadom, koji treba postati resurs, a ne trošak. Time ćemo, uz nastavak niskougljične energetske tranzicije, dati svoj doprinos borbi protiv klimatskih promjena koje su prijetnja i našoj poljoprivredi i našim obalnim mjestima.Stoga nam je cilj povećati našu poljoprivrednu proizvodnju za 30%, na 22 milijarde kuna, izgraditi 20 regionalnih centara za voće i povrće te udvostručiti navodnjavane poljoprivredne površine.
Čuvat ćemo okoliš, kvalitetnije gospodariti otpadom, a Europski zeleni plan vidimo kao priliku za ubrzanu energetsku tranziciju Hrvatske prema čistim energijama.
Modelom tržišne premije potaknut ćemo daljnju instalaciju proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora i povećati ih za 150%.
Bolje prostorno uređenje i održiviji model turizma
Većoj ekonomskoj suverenosti Hrvatske pridonijet će i bolje prostorno uređenje i raspolaganje prostornim podatcima, kao i stvaranje održivijeg modela turizma.
Donijet ćemo Državni plan prostornog razvoja, kao i Prostorni planovi Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP-a) i epikontinentalnog pojasa.
Završit ćemo projekt uspostave Informacijskog sustava prostornog uređenja na državnoj, područnoj i lokalnoj razini, a prostorne ćemo planove integrirati s drugim prostornim informacijama te tako omogućiti digitalno javno samoposlužno korištenje.
Zbog udjela turizma u našem gospodarstvu, od strateške je važnosti da bude otporniji na krize, održiv i poticajan za druge djelatnosti, osobito poljoprivredu, a i promet.
Stoga ćemo ulagati u modernizaciju hrvatskog turizma, u povećanje kvalitete ponude i smještajnih kapaciteta te poticati investicije čiji se potencijal procjenjuje na tri milijarde eura u sljedećih pet godina. Poticat će se razvoj svih vrsta turizma dok će se poseban naglasak u promociji staviti na zdravstveni i nautički turizam.
Osnažena državnost kroz učinkovitost javnih službi i otpornost javnih financija
Četvrta naša zadaća je osnažiti našu državnost.
To se odražava ponajprije kroz učinkovitost javnih službi, ali i otpornost javnih financija koja se pokazala ključnom za uspješno upravljanje velikim krizama. U okolnostima koje živimo vidimo da je uloga i snaga države nezamjenjiva. Premda je Hrvatska mlada država, pokazala je posljednjih godina da se zna i može nositi s raznovrsnim krizama – od najvećeg restrukturiranja u Europi, brojnih pitanja hrvatske ekonomske tranzicije, preko požara, poplava, potresa pa do pandemije koronavirusa i s njom povezanim gospodarskim udarom.
Pravedna država osnažena povjerenjem građana u njene institucije počiva na djelotvornom pravosuđu, zbog čega ćemo nastaviti s reformom pravosuđa.
Novi Ovršni zakon i beskompromisna borba protiv korupcije
Donijet ćemo novi Ovršni zakon i beskompromisno se boriti protiv korupcije, s naglaskom na njenoj prevenciji. Za izgradnju pravednijeg društva potrebno je intenzivirati i dodatno pojačati rad svih institucija koje rade na procesuiranju svih ratnih zločina. Za otpornost države ključna je i njezina financijska stabilnost i sposobnost da u krizama podrži gospodarstvo, što smo i dokazali.
A jednako je važno podizati kvalitetu upravljanja državnom imovinom, osobito javnim poduzećima, kao i učinkovitost državne i javne uprave kako bi se na što kvalitetniji način odgovorilo na potrebe građana i gospodarstva. S tim ciljem, prepolovit ćemo broj lokalnih dužnosnika te omogućiti funkcionalno povezivanje općina, uz daljnju digitalizaciju javnih usluga.
Kako bi se odluke donosile što bliže građanima, radit ćemo na daljnjoj fiskalnoj i funkcionalnoj decentralizaciji i nadograđivati projektnu suradnju s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te poticati održivost projekata. Nastavit ćemo graditi i snažan sustav domovinske sigurnosti i jačati sve njegove sastavnice, a osobito civilnu zaštitu i vatrogastvo.
Sanacija posljedica razornog potresa
U suradnji s Gradom Zagrebom i susjednim županijama, za obnovu Zagreba i okolice, nastavit ćemo sanaciju posljedica razornog potresa. Donijet ćemo kvalitetan zakonski okvir za obnovu i uz pomoć domaćih i međunarodnih izvora financiranja obnavljati ga u skladu sa suvremenim standardima građenja.
Razvijena prometna mreža okosnica je funkcionalne države te ćemo stoga nastaviti ulagati značajna sredstva u modernizaciju željeznice i prometne infrastrukture, a razvijat ćemo i širokopojasnu infrastrukturu za pristup brzom internetu i ujednačen digitalni razvoj svih krajeva Hrvatske. Ubrzat ćemo transformaciju hrvatske javne uprave i gospodarstva daljnjom digitalizacijom i razvojem digitalnog društva, što se pokazalo od posebne važnosti u uvjetima ograničenog kretanja.
Dodatno ćemo osnažiti međunarodni položaj Hrvatske
Glede globalne prepoznatljivosti Hrvatske, naš je cilj da još dodatno osnažimo njezin međunarodni položaj i da zastupamo djelotvorno naše nacionalne interese.
Prije trideset godina, zahvaljujući požrtvovnosti i hrabrosti hrvatskih branitelja pod vodstvom predsjednika Tuđmana, izborili smo svoje mjesto među slobodnim narodima svijeta, a danas kao članica Europske unije i NATO-a suodlučujemo o budućnosti europskog kontinenta.
Time smo oplemenili i učvrstili naš suverenitet koji je dobio novu dimenziju.
Naše političko i gospodarsko pozicioniranje u Europi i svijetu pridonosi otvaranju novih tržišta za izvoz, privlačenju ulaganja, turističkoj atraktivnosti zemlje i promicanju naše kulture na svim kontinentima.U tu svrhu pomicat ćemo Hrvatsku kao srednjoeuropsku i mediteransku zemlju bogate povijesti, kulture i prepoznatljivog identiteta.
Nakon prvog i uspješnog predsjedanja Vijećem Europske unije, radi tješnje integracije u Europsku uniju, radit ćemo na ostvarivanju naših dvaju strateških ciljeva – ulazak u Schengenski prostor i u europodručje. Radit ćemo na ispunjavanju Ciljeva održivog razvoja sadržanih u Programu UN-a za održivi razvoj 2030, kao i na provedbi Pariškog klimatskog sporazuma. Bit ćemo aktivni u svim multilateralnim organizacijama, regionalnim organizacijama i posebnim inicijativama.
Nastavljamo jačati Hrvatsku vojsku i policiju te tražiti osobe nestale u Domovinskom ratu
Nastavit ćemo jačati Hrvatsku vojsku, kao jamac sigurnosti Hrvatske i oslonac saveznicima u NATO-u u sve nepredvidljivijem svijetu, kao i policiju, radi što učinkovitije zaštite sigurnosti naših građana i granica.Uredit ćemo normativni proces reguliranja prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.Intenzivno ćemo raditi na pronalasku osoba nestalih u Domovinskom ratu te unaprjeđivati hrvatski model traženja nestalih kako bi se omogućilo njihovim obiteljima da saznaju sudbinu svojih najmilijih.
Uz izgradnju kulture sjećanja i iskazivanje pijeteta prema žrtvama, poticat ćemo i financirati povijesna istraživanja kako bi se rasvijetlila ona razdoblja hrvatske povijesti čija interpretacija još uzrokuje podjele u našem društvu.
Radit ćemo i dalje na povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske, poticati učenje hrvatskog jezika i posebno skrbiti o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i u susjednim zemljama.
Zalagat ćemo se za ustavnu ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini, podržavati europsku budućnost Bosne i Hercegovine i zagovarati prava naših sunarodnjaka, osobito u Srbiji, Sloveniji, Mađarskoj, Italiji, Austriji, Crnoj Gori i na Kosovu.
Uspostavit ćemo posebnu ustanovu koja će uskladiti sve aktivnosti za gospodarsku i kulturnu promociju Hrvatske u svijetu.
Ministri u 15. Vladi bit će iskusni ljudi s političkim i profesionalnim karijerama.
Da bismo ostvarili ove ciljeve, moramo imati kvalitetan tim članica i članova Vlade koji danas predstavljam. Sastoji se od iskusnih ljudi sa svojim političkim i profesionalnim karijerama" rekao je Plenković čitajući sa pripremljenog materijala.
petak, 24.07.2020.
KRAJNJE JE VRIJEME ZA ODLUKE O JEDNOKRATNOJ PLASTICI!
UVESTI POREZ NA PROIZVODNJU JEDNOKRATNE PLASTIKE
U suradnji s udrugama i inicijativama Sunce, Terra Hub, Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF), La Révolution Albatros i ''Za Zlarin bez plastike'' / Udruga Tatavaka, aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije, u dan kada je u Saboru prisegnulo 16 ministara 15. Vlade RH, su održali performans ispred zgrade Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Postavljen je pješčani sat s istekom vremena te transparent “Krajnje je vrijeme! Prihvatite se posla!”.
Okolišne udruge su apelirale na Mnistarstvo i ministra da žurno propiše zakonske mjere koje bi potaknule značajno smanjenje proizvodnje i potrošnje štetnih jednokratnih plastičnih proizvoda te razvoj sustava ponovne uporabe, što treba doprinijeti prelasku na kružno gospodarstvo.
Akcija aktivista pred Ministarstvom zaštite okoliša i energetike 23. srpnja 2020.
“Još od prosinca 2018. nismo se pomakli s mrtve točke. Ministarstvo nijemo čeka krajnji rok, dok problemi eskaliraju. Razvidno je da se zavlači zbog pritiska gospodarskih lobija, prvenstveno industrije proizvodnje plastike”kratko je opisao stanje Marko Košak član Zelene akcije. Udruge se također protive spajanju resora gospodarstva i zaštite okoliša u zajedničko ministarstvo. “Iz dosadašnje prakse jasno je da će u takvom ministarstvu zaštita okoliša imati sekundarnu poziciju, a ionako zapostavljen sektor zaštite okoliša i prirode trpjeti će dodatne štete”, rekao je Košak.
Kako bi simbolički ukazale na štete od jednokratne plastike, udruge su ispred Ministarstva rasule jednokratne plastične proizvode po plavoj ceradi koja simbolizira Jadransko more. Ono je nedavnim znanstvenim istraživanjem proglašeno jednim od tri najzagađenija u Europi. “Dokazali smo da se može bez jednokratne plastike, ali trebamo i snažnu zakonsku regulativu. Najveća odgovornost leži na proizvođačima”, istaknula je Ivana Kordić iz inicijative ''Za Zlarin bez plastike'' / Udruga Tatavaka. Umjesto prebacivanja krivnje isključivo na potrošače, potrebno je uvesti mjere proširene odgovornosti proizvođača, poput poreza na proizvodnju jednokratne plastike. Istovremeno, treba osigurati financiranje sustava ponovne uporabe. “Proizvodnja i znatnija uporaba održivih višekratnih proizvoda potaknula bi otvaranje brojnih zelenih radnih mjesta koja su rješenje i za zaštitu prirode i za gospodarstvo. Time bi teza industrije plastike o gubitku brojnih radnih mjesta pala u vodu”, pojasnila je Ivana Kordić.
Udruge smatraju da Hrvatska, ako želi pokazati brigu za okoliš i ljude, mora biti ambicioznija od EU. Za desetak plastičnih proizvoda poput slamki, tanjura i pribora za jelo, Direktivom je određeno da od sredine 2021. moraju biti izbačeni iz trgovina. Međutim, i brojni drugi plastični proizvodi završavaju u okolišu te smo svjedoci velikih problema sa zbrinjavanjem plastike u gradovima, pa bi taj popis trebao biti i puno širi. “Pozivamo budućeg ministra na hitnu i odgovarajuću ambiciju i akciju”, poručio je Marko Košak te dodao: “Taj ministar nikako ne smije biti Tomislav Ćorić koji se umjesto u zaštiti, dokazao jedino u štetama za okoliš i prirodu”.
Osim uređenja zakonodavstva, problem je i u provedbi mjera. To se dobro vidi na primjeru plastičnih vrećica koje se i dalje dijele besplatno, iako su propisane mjere za zabranu. "Inercija u primjeni vlastitih propisa je nevjerojatna. Većina trgovaca uvela je smiješno neučinkovite mjere koje preporuča ministarstvo, a inspekcija ne reagira na pritužbe građana i građanki. Sporost naših institucija izaziva još veći sram kada pogledamo primjere poput Ruande koja je još 2008. posve zabranila korištenje plastičnih vrećica. Očito je da se može”, zaključila je Ivana Kordić.
Ovo je jedna u nizu aktivnosti koje Zelena akcija, kao članica svjetskog pokreta Break Free From Plastic, zajedno s partnerima organizira u kampanji “Srpanj bez plastike”. Udruge najavljuju da će nastaviti vršiti pritisak na Ministarstvo da počne raditi svoj posao, a taj je surađivati s gradovima i općinama koji su osvijestili problem te educirati građane i građanke da shvate besmislenost i štetnost jednokratne plastike i započnu koristiti višekratne proizvode.
Kontakti:
Marko Košak, Zelena akcija, 098/975 2335, marko@zelena-akcija.hr
Ivana Kordić, Inicijativa ''Za Zlarin bez plastike'' / Udruga Tatavaka, 098/9474031
četvrtak, 23.07.2020.
KONSTITUIRAN 10. SAZIV HRVATSKOG SABORA
JANDROKOVIĆ PONOVO PREDSJEDNIK HRVATSKOG SABORA
Nakon što je mandatar za sastav nove Vlade RH Andrej Plenković javnosti 20.srpnja predstavio resorna ministarstva kojih će biti 16, jer je odlučeno da četiri ministarstva budu spojena, te imena ministara koji će ta ministarstva voditi , 22. srpnja je konstituiran 10. saziv Hrvatskog sabora. Mandatar je prethodno za predsjednika Hrvatskog Sabora odabrao Gordana Jandrokovića koji je i u prethodnom 9. sazivu Hrvatskog sabora bio predsjednik.
Glasanjem saborskih zastupnika, koji su izabrani na parlamentarnim izborima 5. srpnja (ili su u Sabor sjeli po dogovoru u svojoj političkoj stranci) i koji su 22. srpnja prvi dan sjeli nakon izbora u klupe Hrvatskog sabora, Jandroković je ponovo izabran za predsjednika Hrvatskog sabora i to sa
143 glasa zastupnika, dok je samo jedan saborski zastupnik bio suzdržan, a nitko nije bio protiv.
Izborom predsjednika Hrvatskog sabora, 10. saziv Hrvatskog sabora je i službeno konstituiran i njegove odluke od sada imaju pravnu snagu.
Podsjeti ću da Hrvatski sabor, dakle 151 saborski zastupnik svojim izglasavanjem, a temeljem Ustava RH, ima sljedeće ovlasti:
– odlučuje o donošenju i promjeni Ustava,
– donosi zakone,
– donosi državni proračun,
– odlučuje o ratu i miru,
– donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora,
– donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske,
– odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske,
– raspisuje referendum,
– obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom,
– nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom,
– daje amnestiju za kaznena djela,
– obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.
ponedjeljak, 20.07.2020.
IZMJENE U PRAVILNIKU ZA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE ČIJI JE VLASNIK RH
eSAVJETOVANJE DO 31. SRPNJA
Otvoreno je novo eSavjetovanje na koje su pozvani svi zainteresirani za Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu revalorizacije zakupnine odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske
Savjetovanje je otvoreno do: 31.7.2020.
Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=14448
eSavjetovanja možete pronaći i na: https://komora.hr/sektorski-obrti/e-savjetovanja/
Komentare možete poslati direktno na poveznicu ili na tajana.radic@komora.hr, s naznakom koja je tema.
Na temelju članka 50. stavka 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 20/18, 115/18 i 98/19) ministrica poljoprivrede donosi
PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA
O NAČINU REVALORIZACIJE ZAKUPNINE ODNOSNO NAKNADE ZA KORIŠTENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE
MINISTRICA POLJOPRIVREDE Marija Vučković je uvjerenja da promjene treba unijeti u slijedećim člancima i na slijedeći naćin:
Članak 1.
U Pravilniku o načinu revalorizacije zakupnine odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 65/19) u članku 2.:
U stavku 1. iza riječi „niža“ brišu se riječi „ ili viša“.
Stavak 3. mijenja se i glasi: „(3) Revalorizacija iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na ugovore o davanju na korištenje bez javnog natječaja.“
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: „(4) Revalorizacija iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se za ugovore kod kojih je razlika revalorizirane zakupnine/naknade u odnosu na zakupninu/naknadu iz ugovora jednaka ili manja od 100 kuna za preostalo vrijeme trajanja ugovora.“
Članak 2.
U članku 3. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„(5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka jedinična revalorizirana zakupnina (JRZ) za ribnjake iznosi 190 kuna, a jedinična revalorizirana zakupnina (JRZ) za zajedničke pašnjake iznosi 475 kuna.“
Članak 3.
U članku 4. u stavku 4. u podstavku 1. riječ „kopiju“ zamjenjuje se riječju „presliku“.
U članku 4. u stavku 4. iza podstavka 1. dodaje se novi podstavak 2. koji glasi: „potvrdu jedinice lokalne samouprave da zakupnik odnosno korisnik nema duga s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta temeljem ugovora za koji je potrebno revalorizirati zakupninu odnosno naknadu“, a dosadašnji podstavci 2. i 3. postaju podstavci 3. i 4.
Članak 4.
Iza članka 8. dodaje se novi članak 8a. koji glasi:
„Postupci revalorizacije započeti do stupanja na snagu ovog Pravilnika dovršit će se prema odredbama ovog Pravilnika.“
Članak 5.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
NAUTIČARI OD SADA PLAĆAJU I INTERNETOM
POKRENUT PORTAL nautika.evisitor.hr
Hrvatska turistička zajednica pokrenula je višejezični portal nautika.evisitor.hr koji nautičarima omogućava online plaćanje turističke pristojbe. Pristojbu je do sada bilo moguće platiti samo u lučkim kapetanijama i ispostavama, a sada je to moguće putem interneta. Portal podržava plaćanja putem svih najpoznatijih svjetskih kartičnih brandova. Nakon izvršenog plaćanja turističke pristojbe nautičar će dobiti potvrdu na svoju email adresu koju mora čuvati tijekom cijelog boravka na plovilu. Portal nautika.evisitor.hr je osim na hrvatskom jeziku, dostupan i na engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku, a korisnika na jednostavan i pregledan način vodi kroz proces prijave i plaćanja turističke pristojbe. Prema Zakonu o turističkoj pristojbi, nautičari su turističku pristojbu plačali do sada prema duljini plovila, a od 2020. godine i prema broju osoba, odnosno broju noćenja ako je to za njih povoljnije, što je slučaj tijekom kraćeg boravka u destinaciji.
Inspektori Državnog inspektorata će u slijedećih nekoliko mjeseci, prema informaciji od 17. srpnja, nadzirati poslovanje ugostiteljskih objekata - hotela, kampova te luka nautičkog turizma, marina i pružatelja usluga u turizmu.
Glavni državni inspektor Andrija Mikulić podsjeća da je Državni inspektorat u lipnju prvi put objavio dokument "Elementi kontrole u nadzoru", u kojemu se konkretno navodi što se nadzire. "Prevencija, edukacija i partnerski odnos to je ono što nam je cilj, a zakonska legislativa je propisala gdje je to primjenjivo. Prvi rezultati ovih koordiniranih nadzora očekuju se kroz nekoliko dana", kaže glavni državni inspektor Mikulić.
Iznosi podatke da na području Hrvatske posluje oko 764 hotela, 204 kampa i 61 luka nautičkog turizma, od čega ih je najviše u Dalmaciji, Primorju i Istri, a nadzorima će biti obuhvaćeni objekti koji su otvoreni za turiste.
Sanitarni inspektori detaljno će kontrolirati provedbu odluka Stožera civilne zaštite i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, s naglaskom tijekom koordiniranih nadzora na kontrolu zdravstvene ispravnosti bazenskih voda, sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta bazenskih kupališta i tuševa, kao i koncentracija rezidualnog klora u vodi za ljudsku potrošnju, navela je načelnica sektora sanitarne inspekcije za zdravstvenu ekologiju Katica Boban.
Turistički inspektori, prema riječima voditeljice ispostave Državnog inspektorata Zadar, Iva Dunatov, nadziru legalnost i ispunjavanje zakonskih obveza propisanih uvjetima za vrstu i kategoriju objekta, što podrazumijeva isticanje vrste i kategorije ugostiteljskog objekata, posebnog standarda i oznake kvalitete, radnog vremena, kućnog reda, cijena i normativna.
subota, 18.07.2020.
PLENKOVIĆ NA SASTANKU VIJEĆA EU
NA DNEVNOM REDU PRORAČUN EU !
Nakon što je od predsjednika RH Zorana Milanovića dobio mandat za sastav nove Vlade RH, predočivši 76 potpisa saborskih zastupnika, Andrej Plenković otputovao je u petak 17.srpnja u Bruxelles na sastanak Europskog vijeća.
Po dolasku se sastao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom. Održan je video sastanak na vrhu Europske pučke stranke i odrađene konzultacije te pripreme za subotnji sastanak Europskog vijeća koje će se prvi puta nakon sastanka u veljači održati u fizičkoj prisutnosti političkih čelnika zemalja EU.
Andrej Plenković i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen
Na rasporedu sastanka su pregovori o proračunu EU do 2027. koji još nije donesen, te planu za oporavak od posljedica pandemije Covida-19.
Plenković je rekao da zasad zemlje članice imaju bitno različita stajališta o predloženom paketu o kojemu će se pokušati postići dogovor u sljedeća dva dana.
„Za Hrvatsku je važno da ukupan iznos koji će biti na raspolaganju bude otprilike duplo veći nego što je bio ovaj u prvih sedam godina našega članstva u Uniji. Kada se zbroje i jedna i druga košara, dakle i višegodišnji financijski okvir i EU instrument Nove generacije," rekao je Andrej Plenković koji i u novom sazivu Vlade, koji će Plenković objaviti 22. srpnja, ima funkciju predsjednika Vlade RH.
Podloga za raspravu na samitu je prijedlog predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela koji je predložio Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. do 2027. godine u iznosu od 1074 milijardi eura, 26 milijardi eura manje od prijedloga Komisije, ali je zadržao prijedlog plana za oporavak u iznosu i obliku u kojem ga je predložila Komisija.Plan oporavka nazvan "EU sljedeće generacije" predložen je u iznosu od 750 milijardi eura - 500 milijardi koje bi se dodjeljivale kao bespovratna pomoć i 250 milijardi kao zajmovi.Ima nekih zemalja koje traže da imaju praktički pravo veta na planove drugih zemalja.
"Iz našeg iskustva mislimo da takva ideja nije dobra, ona bi usporavala korištenje sredstava", rekao je Andrej Plenković
petak, 17.07.2020.
MLJEKARA MEGGLE ODLAZI IZ HRVATSKE!
OSTAJE POSLOVNI IZAZOV ZA
200 SEOSKIH DOMAĆINSTAVA I 160 ZAPOSLENIKA !
Meggle Hrvatska d.d. mljekarska industrija, koja otkupljuje mlijeko od malih proizvođača i kooperanata te proizvodi mliječne proizvode donijela je odluku, koju je objavila 16. srpnja zaposlenicima i javnosti da će do kraja godine u Osijeku ugasiti svoju proizvodnju. Tu je odluku Uprava donijela piše u objavi za javnost, zbog dugogodišnjih poslovnih izazova i niza kriza koje su imale negativan utjecaj na poslovanje, od krize aflatoksina, preko krize Agrokora do najnovije koron akrize. Odluka o gašenju proizvodnje odgađana je više puta zadnjih nekoliko godina s nadom da će se uvjeti poslovanja i okolnosti poboljšati. No odluka je konačno donesena tek kada su definitivno istražene sve druge opcije, navode iz Megglea. U proizvodnju i poslovanje u Hrvatskoj Meggle grupa u zadnjih 15 godina uložila je više od 130 milijuna kuna, objašnjavaju svoj potez. Meggle će kao poslodavac u procesu restrukturiranja postupati odgovorno i socijalno osjetljivo te osigurati kvalitetne otpremnine i uvjete raskida ugovora o radu uz socijalni dijalog sa zaposlenicima i svim relevantnim tijelima. Da, to su riječi poslovne utjehe iz Megglea?
Hrvatski epilog te odluke je što će bez plasmana ostati dobavljači mlijeka među kojima je i 200 malih seoskih domaćinstava, ugasiti će se i 160 radnih mjesta, a zaposlenici će dobiti otkaz.
Iz Megglea kažu da će sve svoje ugovorne obveze prema kooperantima i dobavljačima sirovina "kao i do sada pravovremeno i u cijelosti ispuniti."
ŽUPAN SE OGLASIO MIŠLJENJEM
Bar psihološki je utješno da je osječko baranjski župan Ivan Anušić na priopćenje Meggle -a reagirao napisavši da Osječko – baranjska županija ne može utjecati na donošenje odluka unutar privatnih tvrtki, no može utjecati na stvaranje povoljnijeg okruženja za opstanak gospodarskih subjekata na području županije. „Tijekom mog trogodišnjeg mandata, Uprava Meggle Hrvatska koja sjedište ima u istom gradu gdje se nalazi i sjedište Županije,- u Osijeku - ni u jednom trenutku nije upoznala županijsku upravu s eventualnim poteškoćama u kojima se nalazi te zatražila pomoć pri iznalaženju rješenja za opstanak proizvodnje i spas radnih mjesta. Ovo se nije dogodilo preko noći, Uprava Megglea u Osijeku je zbog 160 Slavonaca i Baranjaca trebala osjetiti obvezu da probleme koje imaju komunicira prema Županiji i posredno prema Vladi RH, osobito jer se proizvodnja iz Osijeka seli u Kragujevac i Bihać gdje Meggle planira nastaviti s radom.“
Županija izdvaja za pomoć gospodarstvu te smo i na nacionalnoj razini pokrenuli brojne inicijative koje doprinose rastu i razvoju gospodarstva na našem području. Iznimno sam nezadovoljan odnosom „domaće“ Uprave Megglea u Osijeku prema Slavoncima i Baranjcima koji godinama rade u ovoj mliječnoj industriji, njihovom neaktivnošću u cilju spašavanja 160 radnih mjesta te na kraju suglasnošću s odlukom da se jednostavno ugasi tradicija proizvodnje visokokvalitetnih proizvoda od najboljeg slavonskog mlijeka, kako to upravo Meggle i reklamira na hrvatskom tržištu“ – napisao je Anušić.
Može li išta promijeniti razgovor ministrice poljoprivrede s Meggleom koji je u medijima spomenut? Koperanti i proizvođači mlijeka njih 200 , su ljudi koji još na Istoku Hrvatske imaju krave u svojim stajama. Može li se uspostaviti suradnja s nekim malim mljekarama? Na istoku je mala mljekara BIZ, jedna mala mljekara u Valpovu, i jedna u Županji. Proizvodnja mlijeka u RH je tema koju bi u ovom mandatu Vlade RH trebalo iz korijena riješiti i krave vratiti na selo u seoske staje. Smije li domaćinstvo na selu ovisiti o kupnji mlijeka u trgovini?
Da li je država ozbiljna ako sreću svog sela namjerava niz godina graditi na kupnji mlijeka svojih stanovnika koji žive na selu, u trgovinama i to često mlijeka koje dolazi iz uvoza? To je potpuno kriva politika koja odaje nepoznavanje situacije i stanja u realnom sektoru poljoprivrede od koje bi ruralno stanovništvo trebalo stvarati svoj kapital za život i ostanak na selu. Do kada je moguće u ovoj Hrvatskoj živjeti naglavačke i čuditi se da ljudi odlaze iz Hrvatske? Činjenica gdje u ruralnim sredinama nema krava ni ostale stoke za potrebe domaćinstva, je samo jedan od apsurda života na hrvatskom selu.
Margareta Zouhar Zec
U Hrvatskoj priča Meggle tvrtke započinje s 1996. godinom, a u Njemačkoj, točnije u Bavarskoj nedaleko od Münchena, još daleke 1889. Tada je Josef Anton Meggle, djed današnjeg vlasnika Tonija Megglea, osnovao malu siranu.
Od 1996. Meggle ulazi na hrvatsko tržište putem distribucijskog centra s uredom u Matuljima podno Učke. Tri godine kasnije kreće i proizvodnja naših proizvoda, zahvaljujući suradnji s osječkom mljekarom IPK Mia iz koje nastaje Meggle Mia d.o.o. U tome trenutku možemo reći da Meggle postaje dio hrvatske proizvodne snage.
U rujnu 2004. Meggle Mia d.o.o. se pripojila mljekari IPK Mia d.d. te su poslovanje nastavile kao jedno poduzeće s novim nazivom Meggle Osijek d.d. Krajem sljedeće godine proizvodni se pogon Meggle Osijek d.d. pripojio trgovačkom poduzeću Meggle Adria d.o.o., čime dolazimo do trenutka osnivanja današnje tvrtke Meggle Hrvatska d.o.o sa sjedištem u Osijeku.
Još jedna sjajna činjenica čini 2004. godinu prijelomnom za tvrtku. Tada je Meggle kao jedna od rijetkih mljekara u Hrvatskoj dobila EU veterinarski kontrolni broj objekta, a u 2008. je uspješno certificirana za sustav upravljanja kvalitetom i na EU tržištima jačajući time izvozni kapacitet Hrvatske.
Meggle Hrvatska danas je treća mljekara u Hrvatskoj s prepoznatljivom tradicijom proizvodnje visokovrijednih
MEGGLE Hrvatska, mljekarska industrija, društvo s ograničenom odgovornošću
Društvo je upisano u Registar trgovačkog suda u Osijeku. Temeljni kapital: 42.969.500,00 kn uplaćen u cijelosti
Uprava društva: Marjan Vučak predsjednik, Dražen Sklepić član
Izvor:internet stranica
ZAŠTO ŠEĆERANA U VIROVITICI NE RADI ?
Po tiho, početkom svibnja 2020., dok je nacija bila zatvorena u vlastitim domovima radi korona virusa u virovitičkoj šećerani proizvodnja je prekinuta, stotinjak radnika je otpušteno, ostao ih je samo manji dio, a kampanja sadnje šećerne repe je zaustavljena. Iako je virovitička šećerana koja je proizvodila šećer pod imenom Viro, tehnološki modernija od šećerane u Osijeku i Županji prekinula je proizvodnju, jer je tako zamislila Uprava koja ima svoje planove , bez obira na nekoliko stotina koperanata proizvođaća šećerne repe i bez obzira na to što su dotadašnji koperanti ostali bez prihoda.
Ministar RH gospodarstva Horvat o toj temi prestanka proizvodnje šećera u Virovitici nije rekao niti riječ u javnosti. Nisu se javnosti obratili ni virovitički političari kao ni župan te županije. Zar je u redu ugasiti proizvodnju šećerne repe koja je trajala 40 godina?Šećerana je otvorena 1980. godine. Zar Uprava šećerane i politika ne vide da je šećerana gospodarski poljoprivredni resurs za stanovništvo okruženja u kome je izgrađena? Zar ne vide da tim ljudima uzimaju kruh i stvaraju neizvjesnu budućnost, a režu i BDP RH koja nije bogata većim tvrtkama.
Zar hrvatska ima tako neinteligentne političare i gospodarske lobiste da – kvota šećera Europske unije može zabraniti rad tehnološki najboljoj šećerani u Hrvatskoj? Nije naglašeno da je kvota šećera razlog tzv. restrukturiranja šećerane u Virovitici, ali je vrlo mogući razlog! Ali zar su lobisti i HGK izvozni sektor pokušali- pa doživjeli - da nijedna od 198 zemalja svijeta ne želi kupiti hrvatski šećer? A Hvatska uvozi i granje za cvijeće i sijeno i dekorativnu slamu, jer se vjerojatno radi o gospodarskim ustupcima. Do kada tako?
Margareta Zouhar Zec
SREDSTVA ZA TRŽIŠNU PROIZVODNJU PRIPADNICIMA NACIONALNIH MANJINA
ZA 232 KORISNIKA 13,9 MILIJUNA KUNA
Na Natječaju za financiranje projekata u 2020. godini.Program za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina na područjima jedinica lokalne samouprave , a program je na linku:
https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/pristup_info/Natje%C4%8Daji/2019-08-29%20-%20manjine/Program.pdf
Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo je ukupno 13. 906.797,00 milijuna kuna za 232 mala poljoprivredna gospodarstva. Tim se novcem malim poljoprivrednim gospodarstvima odnosno njihovim vlasnicima pomaže u prijelazu na tržišno orijentiranu proizvodnju, održivi razvoj i povećanje prihoda.
U strukturi prijavitelja zabilježen je podatak o velikom broju mladih poljoprivrednika, nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koji se žele baviti poljoprivrednom djelatnošću u potpomognutim područjima. Naime nešto manje od 50 % prijavitelja mlađi su od 50 godina: točnije 211 njih je u dobi do 35 godina starosti. U 91 % obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kojima se dodjeljuje potpora nositelji su osobe do 35 godina starosti.
Vlada Republike Hrvatske provodi nacionalne mjere za ostvarivanje ravnomjernog razvoja svih krajeva Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2020. u sklopu koje je i financijska potpora za osiguravanje minimalnog standarda komunalne i socijalne infrastrukture. U to su uključeni i financijski instrumenti i bespovratne potpore poduzetnicima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koji ne mogu sudjelovati u postojećim kreditnim linijama na područjima povratka prognanika te na područjima gdje tradicionalno žive i pripadnici nacionalnih manjina, a koja su demografski, ekonomski i socijalno oslabljena, ponegdje i značajno ispod prosjeka nacionalne razvijenosti.
U okviru nacionalnih mjera Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je Natječaj za financiranje projekata u 2020. godini prema Programu za financiranje projekata lokalne infrastrukture, ruralnog razvoja, poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina na područjima jedinica lokalne samouprave koje ulaze u prve četiri skupine prema vrijednosti indeksa razvijenosti i s udjelom više od 5 % pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu prema Popisu stanovništva iz 2011. godine. S obzirom da je velik broj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iskazao interes za povećanjem obima proizvodnje ili modernizacijom poslovanja uložit će se napori kako bi se osigurala dodatna sredstva za povećanje prvotno raspoloživih sredstava po ovom Natječaju.
Izvor:Ministarstvo poljoprivrede
četvrtak, 16.07.2020.
POVRŠNA INFORMACIJA IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE
208 UGOVORA VRIJEDNOSTI GOTOVO 26 MILIJUNA KUNA
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 14. srpnja je na adrese poljoprivrednika diljem Hrvatske poslala 208 novih ugovora za nekoliko mjera iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020., vrijednosti potpore od gotovo 26 milijuna kuna.
Za operaciju 6.3.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava poslana su 193 ugovora u vrijednosti 21,5 milijuna kuna, pri čemu je svakom poljoprivredniku odobreno 15.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Riječ je o poljoprivrednicima čija su gospodarstva ekonomske veličine od 2.000 eura do 7.999 eura, a koji će taj novac iskoristiti za ulaganja u razne aktivnosti na svojim OPG-ovima. Naime, pomoću odobrenih sredstava u okviru ove operacije financira se kupnja domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, gradnja i opremanje prostora, kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta, poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme te podizanje višegodišnjih nasada, a mogu se izgraditi i opremiti objekti za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Od početka provedbe Programa ruralnog razvoja RH korisnici su pokazali najveći interes upravo za ovaj tip operacije, a ukupno je zaprimljeno 6.013 prijava. Početna alokacija u iznosu od 279 milijuna kuna, predviđena za financiranje projekata pristiglih na natječaj, povećana je na 474,3 milijuna kuna, čime se može financirati 4.261 projekt.
Za operacije 8.5.2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture poslana su 3 ugovora vrijedna 1.4 milijuna kuna, zahvaljujući kojima će korisnici izgraditi poučne staze, male rekreacijske objekte, vidikovce, skloništa te postaviti informativne ploče, a sve u svrhu javne dobrobiti i rekreacijske vrijednosti šuma te povećanja svijesti javnosti o važnosti očuvanja i održivog upravljanja šumskim ekosustavima, kao i očuvanja i poboljšanja biološke raznolikosti. Do sada je na drugom natječaju za ovu operaciju ugovoreno 86 projekata, vrijednih više od 56 milijuna kuna.
Novih 8 ugovora u vrijednosti od gotovo 1,9 milijuna kuna poslano je i za operaciju 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava u sektoru tovnog govedarstva. Do sada su ugovorena 2 projekata u vrijednosti od gotovo 555 000 kuna. Ugovorena su i 4 projekta s korisnicima operacije 7.4.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu koja se provode putem lokalnih razvojnih strategija odabranih LAG-ova unutar podmjere 19.2., vrijedna više od milijun kuna.
NEDOSTACI PLASIRANE INFORMACIJE!
ZAŠTO U INFORMACIJI SVE RELEVANTNO OSTAJE NE NAVEDENO?
Ova informacija iz Ministarstva poljoprivrede nije dobro napisana, iz razloga što je napisana površno,
tako da čitatelju izaziva pomisao na NE vjerodostojnost. Iznesene su samo zadnje činjenice o količini novca. No NE vjerodostojnosti u prilog ide način plasiranja informacije. Razlozi su slijedeći:
Navode se golemi iznosi novca, a u tekstu ni uz jednu spomenutu mjeru, odnosno operaciju, nije navedeno kada je taj Natječaj raspisan i kada je završen, jer ti natječaji nisu bili ove godine.
Uz isticanje informacije o količini novca ne navodi se KADA i u kom vremenskom razdoblju će biti isplata tih sredstava poljoprivrednicima koji imaju poljoprivredna gospodarstva male ekonomske veličine.
U tekstu se također ne navodi da su ta za poljoprivredu financijska sredstva, sredstva iz Europske unije.
Samo za one koji se kontinuirano bave informacijom navod „Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020.“ je sinonim za novac iz EU. Sakriveno od informacije je i to da li ukupnu sumu novca daje EU ili 75, ili 85 posto, a ostali novac ide iz državnog proračuna RH ? Zašto to nije jasno napisano
Suma od oko 26 milijuna kuna je informacija izrečena riječju „gotovo“. U tekstu suma isplate treba biti decidirano u dinar navedana bar jednom, a tek onda je moguće služiti se izrazom „gotovo“.
U velikom ministarstvu kakvo je Ministarstvo poljoprivrede u kome ima veoma mnogo informacija bilo bi potrebno raditi točno radi vjerodostojnosti informacije! U protivnom, lako je u tumačenju korisnika otići u dezinformaciju.
Da li je nekome u Ministarstvu poljoprivrede cilj netočna informacija, ili informacije koje će izazivati polemike među poljoprivrednicima?
Margareta Zouhar Zec
srijeda, 15.07.2020.
SAVJETOVANJE O UPISNIKU
POLJOPRIVREDNA KOMORA POTIČE NA SUDJELOVANJE
Odjel za regionalni razvoj Hrvatske poljoprivredne komore dostavio je informaciju o e Savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o izmjenama i dopunama Pravilnika o Upisniku poljoprivrednika
Objavljujem informaciju primljenu iz HRVATSKE POLJOPRIVREDNE KOMORE:
e Savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o izmjenama i dopunama Pravilnika o Upisniku poljoprivrednika
Savjetovanje je otvoreno do: 20.7.2020.
Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=14437
E Savjetovanja možete pronaći i na: https://komora.hr/sektorski-obrti/e-savjetovanja/
Komentare možete poslati direktno na poveznicu ili na meil tajana.radic@komora.hr, s naznakom koja je tema.
nedjelja, 12.07.2020.
HRVATSKA I BUGARSKA DOBILE PRISTUP EUROPSKOM TEČAJNOM MEHANIZMU!
TEČAJ HRVATSKE KUNE ZA JEDAN EURO = 7,53450 KUNA
European Central Bank (ECB) u priopćenju za javnost 10.srpnja navodi da se zemlje Europske unije
Bugarska i Hrvatska, odnosno njihove valute bugarski lev i hrvatsku kunu uključuju od 10. srpnja u mehanizam deviznog tečaja ERM II. Država EU mora sudjelovati u ERM II najmanje dvije godine prije nego što usvoji euro kao svoju valutu, osim što ispunjava druge kriterije konvergencije.
Na zahtjev hrvatskih vlasti, ministri financija država članica Europske unije europodručja, predsjednica Europske središnje banke i ministri financija i guverneri središnjih banaka Danske i Hrvatske, kao i Danske i Bugarske sporazumno su odlučili da uključuju hrvatsku kunu i bugarski lev u mehanizam deviznog tečaja (ERM II). Komisija je bila uključena i savjetovana je s Ekonomskim i financijskim odborom.
Središnji tečaj hrvatske kune utvrđen je na 1 euro = 7,53450 kuna.
Standardni opseg fluktuacije plus ili minus 15 posto promatrat će se oko središnjeg tečaja kune.
Središnja stopa bugarskog leva određena je na 1 euro = 1,95583 leva.
Standardni opseg fluktuacije plus ili minus 15 posto promatrat će se oko središnjeg tečaja leva.
Sporazum o sudjelovanju kune u ERM-u II, između ostalog, temelji se na obvezi Hrvatske da se istovremeno pridruži bankarskoj uniji i ERM-u II i na potpunom naumu mjera koje su hrvatske vlasti opisale u svom pismu namjere od 4. Srpnja 2019. koji su vrlo važni za sudjelovanje u ERM II. Te se mjere odnose na sljedećih šest područja politike:1. bankarski nadzor, 2. makrobonitetni okvir, 3. okvir protiv pranja novca, 4.prikupljanje, proizvodnju i širenje statistika,5. upravljanje javnim sektorom i 6.smanjenje financijskog i administrativnog opterećenja gospodarstva , Stranke ERM II pozdravljaju pozitivnu ocjenu provedbe ovih obveza od strane Europske središnje banke i Europske komisije. Europska središnja banka je također najavila uspostavljanje uske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom.
Sporazum o sudjelovanju hrvatske kune u ERM-u II dodatno je popraćen čvrstim opredjeljenjem hrvatskih vlasti da provode zdrave ekonomske politike s ciljem očuvanja ekonomske i financijske stabilnosti i postizanja visokog stupnja održive ekonomske konvergencije. Hrvatske vlasti obvezale su se provoditi posebne mjere politike u borbi protiv pranja novca, poslovnog okruženja, državnih poduzeća i okvira insolventnosti.
Vlasti će zajedno s odgovornim tijelima Europske unije pomno pratiti razvoj makroekonomske politike i provedbu ovih mjera politike u odgovarajućim okvirima.
ECB i Hrvatska narodna banka dostavit će obvezne interventne točke u mehanizmu deviznih tečajeva, na vrijeme za otvaranje deviznog tržišta 13. srpnja 2020.
Dvije usporedne linije na simbolu € simboliziraju stabilnost!
KADA JE UVOĐEN EURO U ZEMLJE EU?
Jedanaest država Europske unije 1. siječnja 1999. fiksiralo je tečajeve svojih valuta, donijelo zajedničku monetarnu politiku koju vodi Europska središnja banka i uveli su euro, novu zajedničku valutu. Euro je isprva bio elektronička valuta koja se rabila na financijskim tržištima i za bezgotovinska plaćanja. Tri godine poslije euronovčanice i eurokovanice puštene su u optjecaj.
Euronovčanice i eurokovanice uvele su 1.1. 2002. država EU-a i to : Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal i Španjolska. Euro je 1.1. 2007. kao platežno sredstvo uvela Slovenija, godine 2008. Cipar i Malta, 2009. Slovačka, 2011. Estonija, 2014.Lagtvija, te 1.1.2015. godine euro je uvela Litva .
Euro je do sada valuta u 19 država EU-a i više od 340 milijuna Europljana. Ujedno je euro uz američki dolar i japanski jen, naj snažnija i najvažnija valuta na svijetu. Euro se kao službeno sredstvo plaćanja upotrebljava i u Crnoj Gori, i u Republici Kosovo. (m.zouhar zec)
DVIJE SERIJE EURA
Postoje dvije serije novčanica eura: prvu seriju čini sedam apoena: 5 €, 10 €, 20 €, 50 €, 100 €, 200 € i 500 €. Druga serija, serija Europa, sastoji se od šest apoena i upotpunjena je 28. svibnja 2019. izdavanjem novčanica od 100 € i 200 €.
U seriji Europa nema novčanice od 500 €, a novčanice od 500 € iz prve serije prestale su se izdavati 27. travnja 2019. Novčanice iz serije Europa postupno zamjenjuju novčanice iz prve serije, koje su prvi put izdane 2002. Sve su novčanice zakonsko sredstvo plaćanja u cijelom europodručju.
četvrtak, 09.07.2020.
MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA IMA PLAN OBNOVE ZGRADA
OBNOVA ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM
KREĆE NAKON DONOŠENJA ZAKONA O OBNOVI
"Obnova zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice" naslov je teksta s web stranice Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Vlade RH ažurirane 3. srpnja 2020. godine a koje vodi, još uvjek ministar, Predrag Štromar .
Riječ je o temi razornog potresa koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku i Zagrebačku županiju, kojom je prilikom prouzročena velika materijalna šteta na privatnim i javnim zgradama, te o obnovi
PRENOSIM DRUGI DIO TEKSTA I LINKOVE NA KOJIMA SU KORISNE I VAŽNE INFORMACIJE IAKO SU OPŠIRNE, A ODNOSE SE NA OBNOVU.
OBNOVA ZGRADA I SANACIJA ŠTETA
Organizirana obnova zgrada krenuti će nakon donošenja Zakona o obnovi i programa sanacije. Prije nego obnova započne, potrebno je za radove izraditi projekte i ugovoriti izvođenje.
No dok se ne donese Zakon o obnovi postoje propisi koji su na snazi tako da građani mogu krenuti u obnovu.
Trenutno važeća građevinska regulativa omogućava uklanjanje posljedica potresa koji je umanjio ili ugrozio uporabljivost građevina izvođenjem radova izvanrednog održavanja na način da se odgovarajućim ispravnim jednakovrijednim dijelovima zamjene dijelovi građevine i oprema, uređaji i instalacije koje su oštećene potresom. Tako je prema postojećem zakonu moguće izvršiti zamjenu krovnog pokrova bez potrebe izrade projekta, dok se izmjena krovne konstrukcije, zidova, stupova ili dimovodne cijevi provodi isključivo na temelju projekta izrađenog od ovlaštenih osoba. Za konstrukcije su nadležni ovlašteni inženjeri građevinarstva, a za dimnjake ovlašteni inženjeri građevinarstva i ovlašteni inženjeri strojarstva. Za cjelovitu obnovu potresom oštećene zgrade i poboljšanje njezine otpornosti na djelovanje potresa potrebo je izraditi posebni projekt.
Donesene su i izmjene i dopune Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije koje su na snazi od 2. srpnja 2020. godine. Novina propisa je Prilog sa razinama obnove potresom oštećenih konstrukcija zgrada u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost. Cilj izmjene i dopune Tehničkog propisa je bio jasnije definirati postupak popravka i pojačanja konstrukcijskih ili nekonstrukcijskih elemenata s razinom obnove koja je primjerena opasnosti područja i potresnom riziku zgrade, a vezano za potresnu oštetljivost zgrade i njezinu namjenu. U Prilogu izmjena i dopuna Tehničkog propisa su opisane razine obnove potresom oštećenih konstrukcija zgrada za područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Obnovom građevinske konstrukcije zgrade ne smije se nepovoljno utjecati na ispunjavanje ostalih temeljnih zahtjeva u odnosu na razinu na kojoj su bili ispunjeni prije potresa dok se obnova treba provoditi na razini Priloga izmjena i dopuna Tehničkog propisa ili na razini protupotresne otpornosti koja je vrijedila u trenutku kada je zgrada izgrađena, s time da je mjerodavan stroži kriterij protupotresne otpornosti.
3. srpnja 2020. godine Ministarstvo je dalo Uputu o postojećim zakonskim mogućnostima pristupanja obnavljanju zgrada oštećenih u potresu nakon stupanja na snagu Tehničkog propisa o izmjenama i dopunama Tehničkog propisa o građevinskim konstrukcijama ("Narodne novine" broj 75/20).
Dajemo informaciju i kako je izrađen i javno objavljen „Vodič za aktivnosti nakon potresa“ koji donosi pregled svih dosadašnjih aktivnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja vezanih uz sanaciju oštećenih zgrada te presjek zakonskog okvira ovisno o tipu sanacije koju je potrebno provesti. Svi zainteresirani građani i inženjeri mogu ga slobodno preuzeti.
https://mgipu.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Vodic%CC%8C_za_aktivnosti_nakon_potresa_2020.pdf
Još jedan priručnik
Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska komora inženjera građevinarstva izradila je priručnik ''Urgentni program potresne obnove – UPPO''. Autori i suradnici su kod izrade priručnika posebno vodili računa da tehnička rješenja koja se predlažu za obnovu dimnjaka, zabatnih zidova i ostalih tavanskih struktura budu i konačno rješenje te da se obnova može nastaviti po Razinama obnove, kako će to biti propisano Zakonom.
http://www.grad.unizg.hr/_download/repository/UPPO_Prirucnik_GF_HKIG.pdf
SANACIJA DIMNJAKA
Sanacija dimnjaka ne može se tipizirati, svaki dimnjak potrebno je zasebno sagledati. Ovlašteni strojarski i građevinski inženjeri će dati rješenje sanacije ovisno o građi, položaju i stanju dimnjaka.
Ministarstvo je 11. svibnja 2020. godine objavilo Upute za vlasnike zgrada i upravitelje, odnosno predstavnike suvlasnika, a vezano za sanaciju dimnjaka. Hodogram je razrađen za popravak ili zamjenu dimnjaka, s obzirom da je velika većina upita i nedoumica upravo u ovom dijelu obnove. Upravitelji zgrada i (su)vlasnici trebaju angažirati stručne ljude (projektante, izvođače, nadzorne inženjere), čime će se osigurati optimalna inženjerska rješenja i uspješna realizacija ove prve faze obnove.
Upute za vlasnike kuća i upravitelje zgrada – sanacija dimnjaka
https://mgipu.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/2020_05_11_upute_upraviteljima_i_vlasnicima.pdf
Upute za vlasnike kuća i upravitelje zgrada – sanacija dimnjaka
1 Ovlašteni inženjeri građevinarstva su inženjeri koji su upisani u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva (http://www.hkig.hr/clanovi-komore/Imenik-ovlastenih-inzenjeragradevinarstva/). Ovlašteni inženjeri strojarstva su inženjeri koji su upisani u Imenik ovlaštenih inženjera strojarstva (https://www.hkis.hr/imenici/)
2 TP = Tehnički propis za dimnjake (NN 3/2007)
3 Dimnjačar - pravna ili fizička osoba koja obavlja dimnjačarske poslove te je registrirana za dimnjačarske djelatnosti.
4 Dimnjačar - osoba koja obavlja dimnjačarske poslove i koja je prema posebnim propisima prije događaja potresa imala obavezu prikupljati podatke o dimnjacima na konkretnoj zgradi ili kući
5 Završno izvješće nadzornih inženjera sa predaje Upravitelju zgrada i (su)vlasnicima. U slučaju da je u pitanju energent plin, upravitelj ili (su)vlasnici Završno izvješće nadzornih inženjera predaju distributeru plina, za potrebe puštanja plina u unutarnju plinsku instalaciju.
Novčana pomoć dodjeljivat će se na temelju originalnih računa, sukladno Odluci o osiguranju novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice.
Sukladno trenutno važećoj građevinskoj regulativi izmjena dimovodne cijevi provodi se isključivo na temelju projekta izrađenog od ovlaštenih osoba (ovlaštenog inženjera strojarstva i ovlaštenog inženjera građevinarstva). Ovakvo postupanje definirano je detaljno u Tehničkom propisu za dimnjake u građevinama („Narodne novine“ broj 3/07), gdje se osim uključenih struka, između ostalog, detaljno propisuje sadržaj projekta dimnjaka, a i tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u dimnjake. Ovlašteni inženjeri građevinarstva i strojarstva raspolažu sa potrebnim znanjima kako bi ovaj tehnički propis primjenjivali u svakoj specifičnoj situaciji.
Dakle, aspekt građevinskog elementa dimnjaka detaljno je propisan u Tehničkom propisu za dimnjake („Narodne novine“ broj 3/07) koji je u nadležnosti ovog Ministarstva dok je aspekt koji se tiče njegove funkcionalnosti u termo-tehničkom smislu propisan u Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima („Narodne novine“ broj 108/95, 56/10) koji je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, gdje je dimnjak dio plinske instalacije.
DODJELA NOVČANE POMOĆI GRAĐANIMA
U četvrtak 7. svibnja 2020. godine, Vlada RH je donijela Odluku da se rebalansom proračuna osigura 141 milijun kuna za hitne sanacije i nabavku bojlera građanima pogođenim potresom.
Nastavno na odluku Vlade, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je 2. lipnja 2020. godine objavilo javni poziv za dodjelu novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije. Prijave se zaprimaju putem elektroničke usluge e-Hitni popravak zgrada oštećenih u potresu sustava e-Građani od 10. lipnja do 31. listopada 2020. godine. Informacije o obnovi zgrada oštećenih potresom te prijavi na javni poziv mogu se dobiti svakim radnim danom od 9 do 14 sati na telefon 01/3782-117.
Podnositelji prijava su vlasnici i suvlasnici zgrada. U njihovo ime prijavu mogu podnijeti:
1. Upravitelji zgrada i/ili
2. Predstavnici suvlasnika za višestambene i poslovno-stambene zgrade
3. Su/vlasnici obiteljskih kuća
4. Ovlašteni punomoćnici podnositelja prijave, uz uvjet prilaganja punomoći
Digitalne prijave mogu predati i opunomoćenici predstavnika suvlasnika zgrada i suvlasnika i lasnika kuća, također putem sustava e-Građani, što se preporučuje. Ako se opunomoćuje osoba samo za predaju prijave putem sustava e-Građani, onda takvu punomoć ne treba ovjeriti kod javnog bilježnika. Ukoliko punomoć obuhvaća i planiranje uplate dodijeljene novčane pomoći na IBAN opunomoćenika ili treće osobe, tada je potrebna javnobilježnički ovjerena suglasnost svih suvlasnika zgrade/obiteljske kuće, kojom svi suvlasnici pristaju da se uplata za konkretnu zgradu ili kuću izvrši na IBAN (račun) osobe koji je u suglasnosti naveden.
No, iako se prijave zaprimaju digitalno, građani koji to nisu u mogućnosti, svoj zahtjev mogu predati osobno, svakim radnim danom u vremenu od 9 do 14 sati na lokaciji Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u Zagrebu, Vinogradska cesta 25. Dokumentaciju mogu dostavljati u papirnatom obliku, ali i u digitalnom obliku (na mediju USB-a, CD-a ili DVD-a).
• Javni poziv za dodjelu novčane pomoći
• Izmjena Javnog poziva za dodjelu novčane pomoći
• Uputa za provedbu Odluke o osiguranju novčane pomoći
• PRIJAVA na javni poziv
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 10. lipnja 2020. objavio je javni poziv za sufinanciranje kupnje kondenzacijskih bojlera. Informacije o javnom pozivu i načinu prijave mogu se dobiti na internetskim stranicama Fonda http://www.fzoeu.hr/.
• Javni poziv za sufinanciranje kondenzacijskih bojlera
• Vodič za prijavu na Javni poziv
ZAMJENSKI SMJEŠTAJ
Za one kojima su kuće toliko stradale da nisu sigurne za boravak osiguran je privremeni smještaj i topli obrok u studenom domu Cvjetno naselje. Krizni stožer grada Zagreba pozvao je one čije su zgrade ozbiljno oštećene u potresu da se jave na posebnu liniju kako bi im se osigurala adekvatna pomoć u najkraćem mogućem roku. Grad je otvorio besplatan broj 0800 8805 na kojemu građani koji su pogođeni potresom mogu dobiti pomoć.
Vlada je 14. svibnja 2020. godine donijela Odluku o sufinanciranju najma a za njenu provedbu je zaduženo Ministarstvo državne imovine. Odluka je objavljena u "Narodnim novinama" broj 57/20 15. svibnja 2020. godine. Ministarstvo državne imovine 19. svibnja 2020. raspisalo Javni poziv za financiranje najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresu na području grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije. Za sve dodatne informacije vezane uz zamjenski smještaj građani se mogu obratiti svakim radnim danom od 8:30 do 16:30 sati na telefon: 01/6448-900 ili e-mail: financiranje.najamnine@midim.hr.
SREDSTVA ZA SANACIJU
Obnova, osim što je stručno kompleksna i podrazumijeva interdisciplinaran pristup, bit će i izuzetno financijski zahtjevna. Zato je Vlada Republike Hrvatske paralelno sa izradom Zakona pokrenula je i proces osiguravanja sredstava iz drugih izvora.
26. lipnja 2020. godine Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je dva projekta ukupne vrijednosti 500 milijuna američkih dolara radi pružanja hitne potpore hrvatskim vlastima u ublažavanju učinaka trostrukog šoka koji je pogodio zemlju ranije tijekom godine. Krizu bez presedana prouzrokovali su učinci virusa COVID-19 na zdravlje, gospodarska kriza izazvana karantenama (eng. lockdown) zbog pandemije u Hrvatskoj i širom svijeta te velike štete koje je prouzročio najjači potres u posljednjih 140 godina koji je 22. ožujka pogodio područje Zagreba.
Podsjetimo kako je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja još 26. ožujka 2020. godine počelo komunikaciju sa Svjetskom bankom, a od travnja i gotovo svakodnevno komuniciralo i pripremalo dokumentaciju po ubrzanoj proceduri. U tu svrhu zajedno s Građevinskim fakultetom u Zagrebu i stručnjacima Hrvatske komore građevinskih inženjera izrađene su i prve procjene troška obnove. Vlada Republike Hrvatske 4. lipnja 2020. godine prihvatila je Izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva s ukupnom vrijednosti zajma u iznosu od 200 milijuna USD. Paralelno s tim, Ministarstvo graditeljstva radilo je i na pripremi dokumentacije za Fond solidarnost Europske unije za čiju prijavu je nadležno Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.
srijeda, 08.07.2020.
KOMISIJA DONIJELA IZVANREDNI PAKET ZA VINO
DOZVOLJENO PRIVREMENO ODSTUPANJE ZA SEKTOR VINA!
Europska komisija je 7.srpnja 2020. donijela dodatni paket izvanrednih mjera potpore za sektor vina nakon krize uzrokovane koronavirusom i posljedica te krize u sektoru vina. Sektor vina jedan je od najteže pogođenih poljoprivredno-prehrambenih sektora zbog naglih promjena potražnje te zatvaranja restorana i barova diljem EU-a, što kućna potrošnja nije mogla nadoknaditi.
Te nove mjere uključuju privremeno odobrenje subjektima da sami organiziraju tržišne mjere, povećanje doprinosa Europske unije nacionalnim programima potpore za vino te uvođenje predujmova za kriznu destilaciju i skladištenje.
Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Janusz Wojciechowski izjavio je: Sektor vina jedan je od sektora koji su najteže pogođeni krizom koronavirusa i povezanim mjerama ograničavanja kretanja koje su poduzete diljem EU-a. Znatna potpora već je pružena prvim paketom Komisijinih namjenskih mjera za to tržište. Unatoč tome, zbog neizvjesnosti koja je posljedica razmjera krize u cijelom EU-u, ali i svijetu, te stanja utvrđenog pomnim praćenjem tržišta, odlučili smo predložiti novi paket mjera za sektor vina. Uvjeren sam da će se tim mjerama brzo postići konkretni rezultati u sektoru vina EU-a te u kratkom roku osigurati stabilnost.
Dodatne mjere obuhvaćaju:
Privremeno odstupanje od pravila Europske unije o tržišnom natjecanju: člankom 222. Uredbe o zajedničkoj organizaciji tržišta (ZOT) Komisiji se omogućuje da u situacijama velike tržišne neravnoteže donosi odluke o privremenim odstupanjima od određenih pravila EU-a o tržišnom natjecanju. Komisija je donijela odluku o privremenom odstupanju za sektor vina, kojim se subjektima omogućuje da u razdoblju od najviše šest mjeseci sami organiziraju i provode tržišne mjere na svojoj razini u cilju stabilizacije svojeg sektora, poštujući načela funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Primjerice, moći će planirati zajedničke promotivne aktivnosti, organizirati privatno skladištenje i zajednički planirati proizvodnju.
Povećanje doprinosa Europske unije: doprinos Europske unije svim mjerama u okviru nacionalnih programa potpore povećat će se za 10 %, na ukupno 70 %. Prethodnom iznimnom mjerom taj je doprinos već povećan s 50 % na 60 %. Tom potporom korisnicima će se pružiti financijska pomoć.
Predujmovi za kriznu destilaciju i skladištenje: Komisija će državama članicama omogućiti da subjektima isplate predujmove za aktivnosti destilacije i kriznog skladištenja koje su u tijeku. Tim se predujmovima može pokriti do 100 % troškova, što će državama članicama omogućiti da u potpunosti iskoriste sredstva iz svojih nacionalnih programa potpore za ovu godinu.
Osim potpore za sektor vina, koristi od povećanja doprinosa EU-a imat će i sektor voća i povrća (povećanje s 50 % na 70 %) za programe kojima upravljaju organizacije proizvođača. Na taj će se način organizacijama proizvođača osigurati dodatna fleksibilnost u provedbi njihovih programa.
Tim se mjerama dopunjuje nedavno doneseni paket mjera, kojim je sektoru vina omogućena fleksibilnost u okviru programâ potpore tržištu. Riječ je, primjerice, o povećanoj fleksibilnosti alatâ za kontrolu proizvodnog potencijala (kao što je „alat za zelenu berbu”) i mogućnosti uvođenja privremenih novih mjera kao što je destilacija vina u kriznim slučajevima ili potpora za krizno skladištenje vina.
Osim toga, Komisija je nedavno objavila dva poziva na podnošenje prijedloga za programe promidžbe radi potpore sektorima koji su najviše pogođeni krizom, uključujući sektor vina. Ta dva poziva bit će otvorena do 27. kolovoza 2020.
Izvor. Priopćenje Europske komisije
utorak, 07.07.2020.
USPOSTAVA SUSTAVA UDRUŽENIH TUŽBI ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA POTROŠAČA
24 MJESECA ZA IMPLEMENTACIJU U NACIONALNO ZAKONODAVSTVO
Zadnjega dana predsjedanja Hrvatske Vijećem EU 30. lipnja 2020. predložena je za potrošače EU-a direktiva kojom će se pružiti više mogućnosti za kolektivnu zaštitu potrošačkih prava. Veleposlanici i veleposlanice država članica 30.lipnja su odobrili dogovor hrvatskog predsjedništva Vijeća i Europskog parlamenta o nacrtu direktive o udruženim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača.
„Jedinstveno tržište nije namijenjeno isključivo osiguravanju boljih poslovnih mogućnosti za trgovce. Njegova je svrha ujedno potrošačima diljem EU-a pružiti dodanu vrijednost u obliku kvalitetnijih proizvoda, veće raznovrsnosti, razumnih cijena i visokih sigurnosnih standarda. Novim će se pravilima potrošačima omogućiti da kolektivno zatraže djelotvornu sudsku zaštitu u slučaju da budu lišeni svojih prava zbog povreda prava EU-a koje su počinili trgovci“ rekao je Darko Horvat, hrvatski ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, tijekom sastanka.
Direktivom se od država članica zahtijeva da uspostave sustav udruženih tužbi za zaštitu kolektivnih interesa potrošača od povreda prava Unije. Njome su obuhvaćene tužbe i za mjere za izdavanje sudskog naloga i za mjere pravne zaštite.
Tom se direktivom ovlašćuju kvalificirani subjekti, koje su kao takve imenovale države članice, da traže izdavanje sudskog naloga i pravnu zaštitu, uključujući naknadu štete ili zamjenu, u ime skupine potrošača koje je oštetio trgovac navodnim kršenjem jednog od pravnih akata EU-a navedenih u prilogu direktivi. Tim su pravnim aktima obuhvaćena područja poput financijskih usluga, putovanja i turizma, energetike, zdravstva, telekomunikacija i zaštite podataka.
Što se tiče kriterija prihvatljivosti za kvalificirane subjekte, u direktivi se razlikuju kvalificirani subjekti ovlašteni za podnošenje tužbi u državi članici u kojoj su imenovani (domaće udružne tužbe) i oni ovlašteni za podnošenje tužbi u bilo kojoj drugoj državi članici (prekogranične udružne tužbe). Kvalificirani subjekt će za podnošenje domaćih tužbi morati ispunjavati kriterije utvrđene pravom države članice u kojoj je imenovan, dok će za prekogranične tužbe morati zadovoljavati usklađene kriterije utvrđene u direktivi.
Kao zaštitna mjera protiv zlouporabe sudskih postupaka, u direktivi su načelom prema kojem gubitnik plaća predviđena jasna pravila o raspodjeli sudskih troškova u udruženoj tužbi za pravnu zaštitu. Nadalje, kako bi se izbjegao sukob interesa, direktivom se uvodi niz zahtjeva za kvalificirane subjekte u pogledu transparentnosti, posebno što se tiče financiranja koje im osiguravaju treće strane.
Države članice direktivu moraju prenijeti u nacionalno zakonodavstvo u roku od 24 mjeseca nakon njezina stupanja na snagu, a potom u roku od dodatnih šest mjeseci početi primjenjivati njezine odredbe.Direktiva će se primjenjivati na udružne tužbe podnesene na dan njezina početka primjene ili nakon toga.
Na osnovi dogovorenog teksta i nakon uobičajene pravno-jezične revizije Vijeće će donijeti svoje stajalište u prvom čitanju. Europski parlament zatim će odobriti stajalište Vijeća u prvom čitanju i time će se smatrati da je direktiva donesena.
Kontekst
Komisija je direktivu predložila u travnju 2018. kao dio svojeg paketa novih pogodnosti za potrošače, usmjerenog na osiguravanje pravednih i transparentnih pravila za potrošače u EU-u. Direktiva o boljem izvršavanju i modernizaciji pravila EU-a o zaštiti potrošača, koja je također predložena u okviru istog paketa, donesena je 27. studenoga 2019.
HBOR DEFINIORAO ODGODU OTPLATE KREDITA
MORATORIJ PRIHVATILO VEĆ OKO 1500 KLIJENATA
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) produljila je moratorije za sve klijente na sedam mjeseci ili do 30. rujna ove godine, a 'turističkim' klijentima do 16 mjeseci ili do 30. lipnja 2021., izvijestili su 2.srpnja iz HBOR-a.
Razlogom za produljenje trajanja moratorija iz HBOR-a navode i dalje pogođeno poslovanje hrvatskih gospodarstvenika utjecajem pandemije covid19, a osim produljenja moratorija za sve na sedam mjeseci te za turizam od 16 mjeseci, klijentima koji imaju pozitivan covid score po metodologiji Fine (ili na drugi način dokažu pad prihoda) omogućava se moratorij do 10 mjeseci ili do 31. prosinca ove godine.
Podsjećaju pritom da su i ranije najavljivali mogućnost produljenja moratorija, odnosno već u ožujku, kada je HBOR radi umanjenja negativnih posljedica pandemije omogućio reprogramiranje kredita i korištenje moratorija do 30. lipnja ove godine.
"Korištenje moratorija prihvatilo je do sada gotovo 1.500 HBOR-ovih klijenata, a budući da poduzetnici još trpe ekonomske posljedice pandemije i imajući u vidu i dalje otežane uvjete rada, omogućeno je produljenje trajanja moratorija te su uvedeni novi uvjeti otplate dospjelih obveza i reprograma".
Iz HBOR-a poručuju i da će izravnim korisnicima kredita poslati obavijest o uvjetima produženja moratorija te obrazac suglasnosti koji će korisnici trebati dostaviti HBOR-u, dodajući da će obveze po glavnici kredita obuhvaćene moratorijem klijenti otplaćivati kroz odgovarajući produžetak roka otplate.
Klijenti kojima je kredit HBOR-a odobren putem poslovne banke ili modelom podjele rizika, kao i oni koji koriste financiranje HBOR-a putem leasing društava, zahtjev za moratorij trebaju podnijeti poslovnoj banci, odnosno leasing društvu.
Osim moratorija, HBOR je, kako navode, uvedenom mjerom reprograma postojećih kreditnih obveza, poduzetnicima omogućio i produljenje rokova korištenja, počeka te otplate kredita.Tako su sada za reprogram do šest mjeseci poduzetnici oslobođeni plaćanja uobičajenih naknada, a novom odlukom poduzetnicima iz turističkih djelatnosti omogućeno je i odobrenje reprograma do 16 mjeseci, također bez plaćanja naknada.
Poduzetnicima su na raspolaganju i povoljna sredstva HBOR-a za kreditiranje likvidnosti koja se odobravaju u suradnji s poslovnim bankama ili izravno za poduzetnike iz pojedinih djelatnosti, odnosno dostupni su im krediti za likvidnost, s kamatnim stopama već od 0 posto i osiguranje 50 posto iznosa kredita.
SREDSTVA PO MODELU PODJELE RIZIKA
Putem banaka poduzetnici mogu tražiti i odobrenje kredita za obrtna sredstva po modelu podjele rizika s bankama (program kreditiranja Obrtna sredstva Mjera COVID-19 i Obrtna sredstva za poduzetnike u djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja) te putem okvirnih kredita bankama.
"Sredstva po modelu podjele rizika odobravaju se uz kamatnu stopu već od nula posto na polovicu kredita iz izvora HBOR-a, a krediti za likvidnost na temelju okvirnih kredita bankama uz kamatnu stopu nižu za 0,75 postotnih bodova od redovne", iznose iz HBOR-a.
Kredite za obrtna sredstva za ruralni razvoj odobrava izravno HBOR, kao i kredite za poduzetnike iz turističkih djelatnosti za koje su zahtjevi zaprimani do 5. lipnja 2020., a do tog su datuma zaprimili ukupno 556 zahtjeva, od kojih je polovica već obrađena, dok su krediti u ukupnom iznosu većem od 250 milijuna kuna već odobreni.
Osim povoljnih kreditnih sredstava, HBOR je uveo i novi program osiguranja portfelja kredita za likvidnost izvoznika, koji se brže i jednostavnije odobravaju nova sredstva za očuvanje likvidnosti izvoznika i posrednih izvoznika, jer, kako kažu, HBOR osigurava 50 posto iznosa glavnice i kamata odobrenih kredita koje banke uključe u portfelj. Izvor: Ministarstvo turizma
ponedjeljak, 06.07.2020.
PRIVREMENI NEPOTPUNI REZULTATI IZBORA!
HDZ 66 MJESTA U SABORU, RESTART KOALICIJA 41
Prema privremenim nepotpunim rezultatima u 10. saziv Hrvatskog sabora ulazi 66 zastupnika HDZ-a, 41 zastupnik Restatrt koalicije 16 zastupnika Domovinskog pokreta, osam zastupnika stranke Most sedam zastupnika koalicije Možemo, tri zastupnika stranke S imenom I prezimenom te po jedan zastupnik Reforminsta i HNS-a. Odaziv birača na parlamentarne izbore 5.7. 2020. bio je oko 47 posto .
U Sabor nisu ušli zastupnici Živog zida ni zastupnici stranke Rada i solidarnosti 365.
Ovakva pobjeda obvezuje, naglasio je između ostalog predsjednik HDZ-a Andrej Plenković te nastavio " Obvezuje, jer smo imali težak mandate iza nas, a izazovi koii su pred nama su izgledno još i veći. Takve okolnosti zahtijevaju rad, energiju, entuzijazam, elan, požrtvovnost. Zahtijevaju i odgovornost i znanje i iskustvo."
Predsjednik Restart koalicije Davor Bernardić rekao je već u izbornoj noći da je spreman preuzeti odgovornost za rezultat: “ Naravno da je ovaj rezultat loš za SDP i Restart koaliciju. Ja ne bježim od odgovornosti i spreman sam otići. Sutra ćemo o tome razgovarati i na predsjedništvu stranke, ali SDP ide dalje i Hrvatska ide dalje" - rekao je .
subota, 04.07.2020.
MINISTRICA VUČKOVIĆ U STONU URUĆILA UGOVORE VRIJEDNOSTI 7,3 MILIJUNA KUNA
MNOGO NOVCA !
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković uručila je 3. srpnja 2020., u Stonu 16 ugovora u vrijednosti od 1,8 milijuna kuna u sklopu Programa ruralnog razvoja i 6 Odluka o dodjeli sredstava s odobrenim iznosom potpore od 5,5 milijuna kuna iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo. Samo dan ranije na adrese poljoprivrednika diljem Hrvatske poslano je 130 novih ugovora u sklopu Programa ruralnog razvoja ukupne vrijednosti 45 milijuna kuna, a zaključno s 3. srpnja isplaćena je izvanredna mjera pomoći na račune gotovo 600 proizvođača tovne junadi, svinja i janjadi te klaonicama papkara, vrijedna 9 milijuna kuna.
Novih 15 ugovora uručenih u Dubrovačko neretvanskoj županiji s ukupnim odobrenim iznosom potpore od 1,7 milijuna kuna sveukupno čini 5.795 ugovorenih korisnika/projekata s odobrenim iznosom potpore od gotovo 648 milijuna kuna za tip operacije 6.3.1. Svrha potpore kroz tip operacije 6.3.1. je pomoći malim poljoprivrednim gospodarstvima u njihovu prijelazu na tržišno orijentiranu proizvodnju, održivom razvoju i povećanju njihove konkurentnosti. U Stonu je uručen i jedan ugovor za tip operacije 7.4.1 „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“, koja se provodi putem lokalnih razvojnih strategija odabranih LAG-ova unutar podmjere 19.2. „Provedba operacija unutar CLLD strategije“ ukupne vrijednosti 112 tisuća kuna. Ulaganje se odnosi na opremanje prostora dječjeg vrtića, a korisnik je Općina Lumbarda na otoku Korčuli.
Dodatno, Sveučilištu u Dubrovniku dodijeljena je potpora u iznosu od 3,7 milijuna kuna u okviru mjere II.1. „Inovacije“ Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo. Projekt Sveučilišta u Dubrovniku je izrada modularnog mrjestilište školjkaša i izrada platformi za uzgoj mlađi, koje će biti stopostotno financirane EU sredstvima. U sklopu mjere III.3. »Provedba strategija lokalnog razvoja – operacije koje podupiru FLAG-ovi« za programsko razdoblje 2014. – 2020. te natječaja kojega je proveo FLAG Južni Jadran dodijeljene su stopostotne EU potpore projektima ulaganja u nabavu i opremanje montažnih objekata za maloprodaju ribe i školjkaša u Metkoviću, Lastovu, Slanome i Opuzenu te projektu adaptacije ribarnice u Veloj Luci.
U razdoblju od 2016. do sredine lipnja ove godine Dubrovačko-neretvanska županija je iz Programa ruralnog razvoja kroz 8.907 projekata ugovorila 255 milijuna kuna bespovratnih sredstava, pri čemu je isplaćeno gotovo 130 milijuna kuna. Dodatno, kroz izravna plaćanja, tržišne mjere i nacionalne potpore ugovoreno je 6.451 projekata ukupne vrijednosti ugovorene i isplaćene bespovratne potpore od gotovo 153 milijuna kuna.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je u Stonu izjavila:
U 2016. godini potrošnja sredstava iz EU fondova iznosila je 3%, a u svibnju ove godine isplate su na 57%. Ugovoreno je više od 80% ukupno raspoloživih sredstava iz Programa ruralnog razvoja, što ga čini najuspješnijim programom koji se financira iz EU fondova, a ugovaranje i isplate se ubrzano nastavljaju. Samo jučer je diljem Hrvatske razaslano 130 novih ugovora vrijednih 45 milijuna kuna, uz današnjih 16 ugovora i 6 odluka zajedničke vrijednosti potpore 7,3 milijuna kuna, koje mi je osobito zadovoljstvo uručiti ovdje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Pred nama su i dodjele sredstava uslijed provedbe mjere pomoći poljoprivrednicima uslijed pandemije COVID-19, koja iznosi nešto više od 360 milijuna kuna, uz mjere pomoći koje su već u provedbi te ukupno vrijede gotovo 500 milijuna kuna. Ovoga tjedna je isplaćena i izvanredna mjera pomoći proizvođačima tovne junadi, svinja i janjadi te klaonicama papkara, a Ministarstvo poljoprivrede nastavlja pratiti stanje u sektorima te će na sve nastale poremećaje utjecati osiguranjem potrebnih sredstava i donošenjem novih mjera za ublažavanje posljedica problema u poslovanju uzrokovanih pandemijom“,
TREBA NASTAVITI KONTINUITET
NOVI POČETAK JE ILUZIJA!
Bilo bi iznenađenje za Europu i Europsku uniju, da Andrej Plenković ne bude izabran za hrvatskog premijera i u drugom mandatu na predstojećim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj 5.srpnja 2020.
Plenković je političar. Diplomat. Pravnik. Poliglot. Plenkovića interesiraju odnosi među državama i narodima. Njegova prisutnost je konstanta na sastancima država šefova i vlada EU. Njega ne zanimaju sitni politikanski interesi o kakvima se u Hrvatskoj rasparvlja neprestano. Fašisti i partizani, Za dom spremni, treba li pobačaj zabraniti ili ne treba, treba li nedjelja biti radna ili neradna. U naprednom svijetu se raspravlja o mreži G5! Kako zadovoljiti društvenim skupinama koje u javni prostor neprestano guraju iste stare teme, teme koje se zbog svoje dugovječnosti mogu staviti u kategoriju problematiziranja – što je prije – kokoš ili jaje.
Na početku krize s virusom COVID 19 Plenković je odlučio iz državne blagajne dati tri plače za 600 tisuća radnika u privatnom sektoru , održati na poslovnom životu 103 tisuće poslodavaca. I to stoji 5,6 milijardi kuna državnu blagajnu.I to je mentalno, materijalno, psihološki i realno pomoglo ljudima, kojima je korona zatvorila vrata rada, da održe ravnotežu privatnog i života uopće i vjeru da će se život vratiti u normalan tijek .
Na starim temama, i onim svjetonadzorskim, niknule su nove političke opcije. Kako one mogu usredotočiti politiku i događaje da život bude bolji u Hrvatskoj? Drastičnim promjenama? Malim promjenama? Neke opcije obećavaju novi početak? Avaj! Novi početak? Život ide dalje! Vrijeme se ne može vratiti , odakle onda novi početak, od kojeg dana i od kojeg datuma. Novi početak je iluzija ! Treba nastaviti politički kontinuitet . Kontinuitet prema boljim odlukama o rastu gospodarstva,gospodarske industrije i novim tvrtkama. Jer svatko živi od rada i zarađene plaće. Sve ostalo je u drugom redu važnosti i za pojedinca i za BDP.
Margareta Zouhar Zec
BOLESNI OD KORONE IMAJU BIRAČKO PRAVO
ODLUKA USTAVNOG SUDA RH
Osobe koje su trenutno bolesne od virusa korone zadržavaju svoje biračko pravo na parlamentarnim izborima 5. srpnja. Ustavni sud je izdao Priopćenje i Upozorenje koje objavljujem
petak, 03.07.2020.
RAZVOJ ODRŽIVE ENERGETSKE INFRASTRUKTURE
SUNČANE ELEKTRANE I VJETROELEKTRANE
U OKVIRU EUROPSKOG ZELENOG PLANA
Hrvatska elektroprivreda d.d (HEP) objavila je 2.srpnja 2020. javni poziv zainteresiranima za iskazivanjem interesa za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije na području Republike Hrvatske. Na temelju rezultata javnog poziva za 2019. godinu, HEP je s 11 jedinica lokalne samouprave potpisao sporazume o razvoju projekata sunčanih elektrana ukupne snage 120 MW.
Javni poziv zainteresiranim partnerima otvoren je od 2. srpnja do 31. prosinca 2020. Poziv je upućen jedinicama lokalne samouprave radi zajedničke pripreme razvojne dokumentacije za projekte sunčanih elektrana (SE) te pravnim ili fizičkim osobama zainteresiranima za prodaju projekata neintegriranih (samostojećih) SE u razvoju snage veće ili jednake 2 MW, vjetroelektrana u razvoju ili u pogonu te hidroelektrana u razvoju ili u pogonu, snage veće i jednake 1 MW.
HEP poziva zainteresirane Partnere da na e-mail adresu: oglas-projekti@hep.hr pošalju Pismo namjere sa sljedećim podacima:
Jedinice lokalne samouprave trebaju dostaviti pismo potpisano od strane gradonačelnika ili načelnika s kartografskim prikazom i podacima (katastarska općina, katastarska čestica, površina plohe, očekivano vrijeme izmjene prostorno-planske dokumentacije) predložene lokacije za izgradnju sunčane elektrane.
Partneri (pravne ili fizičke osobe) trebaju dostaviti sljedeće podatke: naziv i nositelj projekta, snaga elektrane, analiza isplativosti za projekte u razvoju, podaci o godišnjoj proizvodnji za projekte u pogonu, lokacija elektrane (kartografski prikaz i broj katastarske čestice), status za projekte u razvoju (navod o posjedovanju građevinske/lokacijske dozvole, navod o statusu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i navod o statusu priključka na elektroenergetsku mrežu) i navod o očekivanoj otkupnoj cijeni projekta. Pismo namjere mora biti napisano na poslovnom memorandumu s navedenim kontaktnim podacima (adresa, e-mail, broj telefona) odgovorne osobe zainteresiranog Partnera.
VEĆ SPORAZUMI SA 11 OPĆINA I GRADOVA
Na objavu novog javnog poziva, HEP se odlučio na temelju dobrog iskustva s odzivom na prethodni poziv iz 2019. godine. Na temelju analize zaprimljenih iskaza interesa i komunikacije s jedinicama lokalne samouprave kao potencijalnim partnerima, HEP je od rujna 2019. do travnja 2020. s 11 općina i gradova potpisao sporazume o razvoju projekata sunčanih elektrana, ukupne snage 120 MW. Dodatnih 60 megavata HEP je na temelju poziva osigurao ugovorenim akvizicijama projekata u razvoju, dok je 100 megavata potencijalna ukupna snaga sunčanih elektrana koje je HEP počeo samostalno razvijati na nekoliko drugih lokacija.
Prema potpisanim sporazumima, dio jedinica lokalne samouprave projektnu dokumentaciju priprema do ishođenja lokacijske dozvole. To su općine Kršan, Lipovljani, Sućuraj i Viljevo te Grad Mali Lošinj. Ostale jedinice lokalne samouprave projektnu dokumentaciju pripremaju do ishođenja građevinske dozvole, a to su gradovi Lipik, Novska, Križevci i Ludbreg te općine Bedekovčina i Marijanci.
U ciklus izgradnje sunčanih elektrana u razdoblju od 2019. do 2023. HEP će uložiti 750 milijuna kuna. Te i ostale novoizgrađene HEP-ove elektrane pomoći će ispunjenju obveza Hrvatske u provedbi ambicioznih energetsko-klimatskih ciljeva Europske unije, a koji su nedavno dobili svoj okvir u obliku Europskog zelenog plana. Za financiranje obnovljivog scenarija razvoja HEP koristi i europska sredstva te je u posljednje tri godine iz fondova EU povukao sredstva u iznosu od oko milijardu kuna.
SHVAĆAMO SVOJU ULOGU INVESTITORA I POKRETAĆA GOSPODARSTVA
Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede povodom objavljivanja Javnog poziva izjavio je slijedeće:
„Suradnja s lokalnom zajednicom pomaže nam ubrzati realizaciju našeg obnovljivog scenarija razvoja. S druge strane, općine i gradovi imaju priliku da se jače angažiraju na razvoju održive energetske infrastrukture na svom području što će doprinijeti njihovom gospodarskom i ukupnom razvoju. Mi u HEP-u shvaćamo svoju ulogu jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj i pokretača gospodarstva. Zato smo bez oklijevanja nastavili s realizacijom plana investicija i ulaganjima u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta. Ne samo da investicijski ciklus HEP grupe nije zaustavljen ili usporen, već smo plan investicija za 2020. godinu utvrdili u do sada najvećem iznosu u povijesti Hrvatske elektroprivrede, na 4,9 milijardi kuna. Već smo prošle godine, s 3,4 milijarde kuna ostvarili rast investicija na godišnjoj razini za više od 40 posto, a planom za ovu godinu postavili smo još ambicioznije ciljeve. S jednakim ćemo intenzitetom nastaviti investicijski ciklus s planiranim ulaganjima od 14,5 milijardi kuna u razdoblju od 2021. do 2024. godine. U ovom trenutku u izgradnji imamo hidroenergetski sustav Kosinj/Senj2, najveći projekt HEP-a u samostalnoj Hrvatskoj, vrijednosti 3,4 milijarde kuna, novi visokoučinkoviti blok u Elektrani-toplani Zagreb, u koji ulažemo 900 milijuna kuna, vjetroelektranu Korlat vrijednosti 500 milijuna kuna, i šest sunčanih elektrana. Naš je plan do 2030. godine u proizvodnim kapacitetima imati novih 1.500 megavata, od čega 350 megavata u vjetroelektranama, a jednako toliko i u sunčanim elektranama“ riječi su predsjednika Uprave HEP- a Frane Barbarića.
četvrtak, 02.07.2020.
NEBESKA ŠETNICA U PARKU PRIRODE BIOKOVO
ATRAKCIJA MAKARSKE RIVIJERE
U Parku prirode Biokovo, na visini od 1200 metara predsjednik Vlade Andrej Plenković otvorio je 1. srpnja vidikovac nazvan Nebeska šetnica - Skywalk Biokovo.
Ta je šetnica od stakla, iznad ponora, s pogledom na Brač, Hvar, Korčulu, Pelješac i Vis. Taj atraktivni objekt stoji 8,5 milijuna kuna, a parku prirode Biokovo daje potpuno novi doživljaj. Tko posjeti Makarsku rivijeru imati će prilike posjetiti i Biokovo.
"Ovo je jedna nova atrakcija Makarske rivijere i cijeloga parka Zabiokovlja. Kad se pročuje kakav je ovaj Skywalk, svatko tko posjeti Makarsku rivijeru odlučit će doći na Bikovo i prošetati šetnicom.Širi projekt Adrion na Biokovu vrijedan 35 milijuna kuna. Premjer je rekao da je u proteklome razdoblju ukupno u nacionalne parkove i parkove prirode uloženo 1,2 milijarde kuna.
Premijer Plenković i ministar Pavić otvaraju Nebesku šetnicu
IMOTSKOM INTERVENCIJSKI PLAN OD 242 MILIJUNA KUNA
Predsjednik Vlade Andrej Plenković 1.srpnja posjetio je i ImotskI te sudjelovao na uručenju Intervencijskog plana kojim će se u Imotskoj krajini novcem iz Europske unije financirati 25 razvojnih projekata u iznosu od 242 milijuna kuna."Ovih 242 milijuna kuna je za brojne projekte gospodarske i društvene revitalizacije, za veća ulaganja i veću dinamiku životnih gospodarskih aktivnosti u Imotskoj krajini, ovo je nastavak našeg angažmana da politikom ravnomjernog razvoja pomognemo razvoj ovog kraja", rekao je Plenković na svečanosti. Rekao je da po uzoru na Vladin projekt Slavonija, Baranja i Srijem, preko kojeg je dosad za pet slavonskih županija ugovoreno više od 12,8 milijarda kuna, žele napraviti sličan projekt za Dalmatinsku zagoru, Liku, Gorski kotar i Banovinu."Uvjereni smo da tim krajevima Hrvatske treba dodatna podrška i za demografsku revitalizaciju i za gospodarski razvoj" rekao je Plenković
Premijer je podsjetio da je Vlada protekla četiri mjeseca koronakrize, uz rezultate u području javnog zdravstva, svojim odlukama pomogla čak 609.000 radnika u privatnom sektoru"."Održali smo na životu i u proizvodnji i radu 103.000 poslodavaca i dosad isplatili 5,6 milijardi kuna", rekao je i ponovio kako je to potez bez presedana, potez koji je napravljen preraspodjelom u državnom proračunu i rebalansom državnog proračuna.
srijeda, 01.07.2020.
DIP ISKLJUČUJE IZ GLASANJA BIRAČE ZARAŽENE COVIDOM
PROF.DR. SANJA BARIĆ:
“USTAVNO PRAVO SE MORA POŠTIVATI”
Pravna stručnjakinja za ustavno pravo sa pravnog fakulteta u Rijeci prof. dr. Sanja BARIĆ, na Prvom program radio Zagreba o biračkom pravu zaraženih osoba istaknula je slijedeće:
“Kada se dođe kod osobe koja je zaista potvrđeno zaražena, koriste se iste mjere zaštite, te se nakon odlaska od te osobe odmah uklone rukavice, maska i sva ona zaštitna sredstva, a ne tek nakon određenog broja posjećenih biraća. I tu nema opravdanja. Ja moram podsjetiti Biračko pravo je političko, temeljno pravo birača i tu nema opravdanja. Vi nemožete oduzeti to pravo nekome samo zato što je netko bolestan, zarazan ili u takvoj nekakvoj situaciji. I to pravo glasanja kao država morate osigurati .
Stav člana DIPa Slavena Hojskog:
“Ako birači imaju temperaaturu ili respiratorne simptome trebaju se javiti svom nadležnom liječniku.
Prije je bilo da se nakon razgovora s liječnikom dogovori odlazak na biralište itd. a sada je taj cijeli dio maknut van i ostalo je samo da se javi liječniku. Znaći ostalo je na svijesti I savjesti građana birača, da taj dan ako osjete bilo kakve problem preporučeno je da to naprave, ako to ne naprave, da prosude po svojoj savjesti da dođu na biralište i obave svoju građansku dužnost.
Drugi dio priče koji se odnosi na osobe koji imaju dioagnposticiranu zarazu COVID om, smo pojasnili ali je ostalo na tome da njima neće biti moguće osigurano glasanje s obzirom da im je izrećena mjera izolacije, prema Zakonu o zaštiti od zaraznih bolesti a koja uključuje zabranu kontakata s drugim osobama, a samim tim i sa osobama biračkog odbora.” rekao je člaan DIP-a Slaven Hojski.
POLJOPRIVREDA JE NAJZNAČAJNIJA STRATEŠKA GRANA RAZVOJA HRVATSKE
PROGRAM NE SMIJE BITI MRTVO SLOVO NA PAPIRU
Udruga „Život“ kao najznačajniju stratešku granu budućeg razvoja Hrvatske smatra poljoprivredu i proizvodnju hrane. Stoga nam je jako bitno kakvi su poljoprivredni programi i kakva je realizacija dosadašnjih programa stranaka i političkih opcija koje su obnašale vlast. Iz tih razloga objavljujemo dijelove poljoprivrednog programa HDZ-a za 2016. i 2020. godinu. Iz toga se vidi da HDZ nije ispunio najbitnije točke svog programa iz 2016. godine te ih uglavnom ponavlja i u novom programu. Isto tako, moramo napomenuti da je slično bilo i kod SDP-a nakon njihovog mandata“
Tako uvodno piše tajnik udruge OPG „Život“ Jurica Jašinski, s osnovnom napomenom „Smatramo da predizborni program ne smije biti mrtvo slovo na papiru.“
I ja osobno smatram da ništa što se tiče poljoprivrede u Hrvatskoj više ne smije biti mrtvo slovo na papiru, već da se ta problematika treba staviti na stol pred najbolje domaće poljoprivredne stručnjake iz svih područja i da se mora razgovarati – kao na papinskom koncilu –mjesecima pa i godinama, sve dok se ne dođe do optimalnih riješenja. Do kraja godine biti će u upotrebi i nova poljorivredna strategija i zaista se proizvodnja u nekim područjima i granama mora mijenjati iz korijena. Zašto? Zato što selo mora biti selo, a ne samo zvati se selo radi teritorijalnog rasporeda. Na selu svako domaćinstvo mora imati svoju samodostatnu proizvodnju, a to danas nije tako. Kada dođe do ozbiljne odluke da se neorganizirana i zapostavljena poljoprivreda u ruralnim sredinama mijenja do promijene će i doći. Ali bez stručnih odluka i rješenja dio seoskih domaćinstava je mrtvo, iako ukućani moraju živjeti. Kako? U čestim slučajevima i od socijalne pomoći. Zar je to riješenje. (mzz)
Predsjednik udruge OPG Život je sveučilišni profesor dr. Vladimir Margeta,pa samim tim visoko stručan kadar nije miljama daleko od moguće aktivnosti oko poboljšanja statusa života na selu.
Evo što piše u dopisu udruge OPG Hrvatska Život i tajnika Jašinskog o nerealiziranim poljoprivrednim
predizbornim programima:
2016.
Do kraja mandata naše Vlade sve raspoložive poljoprivredne površine bit će stavljene u funkciju poljoprivredne proizvodnje. Mladim poljoprivrednicima omogućit ćemo darivanje neobrađenog i zapuštenog poljoprivrednog zemljišta uz kvalitetno definirane kriterije.
2020.
Plan je nastaviti provedbu zemljišne politike s naglaskom na mlade poljoprivrednike, OPG-ove i stočare u dijelu zakupa i prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta te pravedan tretman dosadašnjih posjednika i zaposlenosti.
2016.
Korištenje pašnjačkih površina za uzgoj goveda u sustav krava-tele, uzgoj ovaca i koza, povećat će se na 300.000 ha
2020.
300.000 hektara poljoprivrednog i šumskog zemljišta stavit ćemo u funkciju stočarske i biljne proizvodnje.
2016.
Uspostavit ćemo učinkovit financijski sustav za investicije u ruralnim područjima, kao preduvjet sigurnije realizacije EU sredstava (agrarna banka, programi financiranja, garancije, bankovna jamstva).
2020.
Kako bi hrvatski seljak mogao neometano provoditi razvojne projekte i kako bi se osigurala zaposlenost i likvidnost u slučaju poremećaja te pomoglo i ubrzalo udruživanje u provedbi zajedničkih projekata, potrebno je pri HBOR-u uspostaviti specijaliziranu financijsku podršku u poljoprivredi s obzirom na to da ta banka već igra značajnu ulogu u osiguranju kredita i jamstava za investicije u poljoprivredi.
2016
Hrvatska poljoprivreda uz odgovarajuću poljoprivrednu politiku može u značajnoj mjeri osigurati prehrambenu neovisnost Hrvatske, pridonijeti energetskoj neovisnosti Hrvatske te ostvariti snažan trend izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s dodanom vrijednošću. Hrvatska će imati 50.000 moderniziranih poljoprivrednih gospodarstava.
2020
Povećat ćemo poljoprivrednu proizvodnju sa sadašnjih 17 milijardi kuna na 22,
( vrijednost poljoprivredne proizvodnje 2016 godine je bila 16,4 milijardi kuna )
2016.
Povećat ćemo broj nositelja OPG-a koji su mlađi od 40 godina na 20% do 2020. Izmijenit ćemo kriterije ruralnih mjera kako bi mladi poljoprivrednici i poduzetnici u ruralnom prostoru imali prioritet za svoje poslovanje i razvoj.
2020.
Povećat ćemo udio mladih poljoprivrednika s 13% na 20% uz osiguranje dodatne podrške putem preraspodjele izravnih plaćanja i osiguranja većih investicijskih potpora.
2016.
Zajedničkim radom izgradit ćemo 40 sustava navodnjavanja na 50.000 ha poljoprivrednih površina, odnosno udio navodnjavanih površina povećat će se na 5% do 2023.
2020.
U provedbi je trenutno 17 projekata javnog navodnjavanja koji obuhvaćaju poljoprivredne površine oko 7.000 hektara, investiranjem i proširenjem sustava u nove sustave navodnjavanja udvostručit ćemo poljoprivredne površine na 14.000 hektara
2016.
Posljedica toga je veliki uvoz voća i povrća koji iznosi oko 50% ukupne domaće potrošnje, govedine oko 60% te svinjetine 40%.
2020.
S obzirom na to da Hrvatska oko 40% svojih potreba za svinjskim mesom nadomješta mesom iz uvoza, povećat ćemo proizvodnju svinjskog mesa za 40%.
Udruga OPG-a Hrvatske Život
Tajnik Jurica Jašinski
mobitel :098 200081
| < | srpanj, 2020 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Studeni 2024 (40)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter