OSIGURATI ŠTO KVALITETNIJI POČETAK NOVE ŠKOLSKE GODINE
Sindikat hrvatskih učitelja uputio je 24. srpnja ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu čestitku na imenovanju, te pismo od 20 ključnih točaka za početak nastavne i kraj 2020. godine. „ „Suočeni s mnogim problemima koje je donijela pandemija COVID – 19, iduću nastavnu godinu moramo dočekati spremniji, a sve kako bi našim učenicima pružili najbolje što možemo“ piše na samom početku Sindikat i naglašava da je nužno biti otvoren za suradnju, konzultirati se sa strukom, jasno i redovito javno komunicirati sa svim dionicima u sustavu školstva, postaviti realne kratkoročne i dugoročne ciljeve te nastaviti raditi na osiguravanju boljih uvjeta rada i školi jednakih mogućnosti za sve učenike. „ Upravo zato ukazujemo na nužnost iznalaženja rješenja za 20 gorućih problema, a sve kako bi osigurali što kvalitetniji početak nove nastavne godine i završetak ove burne 2020.“
PRENOSIM PRIVIH 10 TOČAKA IZ PISMA te točku 20. Analiza srednjoročnih ciljeva
ZAINTERESIRANI CIJELO PISMO MOGU PROČITATI na Internet STRANICI SINDIKATA HRVATSKIH UČITELJA ili klikom na link :
http://www.shu.hr/vijesti/20-kljucnih-tocaka-za-pocetak-nove-nastavne-godine-2472020/
„Zaposlenici u školama iskusili su najveće promjene u načinu rada u odnosu na ikoju drugu profesiju. Najvažniji dio rada, neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima, pretvoren je u nastavu na daljinu posredstvom IKT-a, što je uvelike promijenio čitav koncept rada s učenicima. Svi smo svjesni da je neposredan rad s učenicima najbolji način rada i da ga ništa ne može nadomjestiti no, obzirom na situaciju u kojoj se trenutno nalazimo, moramo biti spremni i za neke druge oblike rada s učenicima. Upravo zato ukazujemo na nužnost iznalaženja rješenja za 20 gorućih problema, a sve kako bi osigurali što kvalitetniji početak nove nastavne godine i završetak ove burne 2020.
1. Prije svega, potrebno je, na vrijeme i na jasan način, izdati upute/preporuke vezane uz početak nove nastavne godine. Neposredni rad s učenicima jedini je oblik nastave koji im može pružiti sve što im je potrebno. No, budući da se epidemiološko stanje u zemlji ne može predvidjeti potrebno je, na vrijeme, osigurati i nužne preduvjete za održavanje nastave na daljinu i nesmetan rad škola. Prijašnja praksa ministrice Divjak da se o vremenu, mjestu i načinu izvođenja nastave donose odluke bez konzultacija sa strukom, bez jasnih i nedvosmislenih uputa te da se tek dva do tri dana prije početka nastave obavijesti struka, a time i roditelji, učinila je veliku štetu i nepotreban stres svim dionicima. Dakle, jasna uputa mora doći pravovremeno, s dovoljno vremena da se nejasnoće, kojih će zasigurno biti, na vrijeme, razjasne.
2. Budući da dio učenika te zaposlenika zbog pandemije COVID-19 vjerojatno neće biti u mogućnosti kontinuirano pohađati nastavu u školama, za on-line nastavu potrebno je svugdje osigurati dobru internetsku vezu te osigurati bolji sustav podrške putem CARNETA kako više ne bi dolazilo do pada sustava i kako bi se nastava na daljinu mogla održavati bez tehničkih teškoća.
3. Potrebno je da MZO osigura sredstva za licence kvalitetnih alata za izradu nastavnih sadržaja, a kako bi učenici dobili svrsishodnije, raznovrsnije, interaktivnije i zanimljivije nastavne materijale. Naime, oni najbolji i najkvalitetniji alati nisu besplatni ili imaju limitirano vrijeme korištenja te ograničene mogućnosti. Struci i učenicima potrebna je kvaliteta, a ne kvantiteta. Nikako se ne bi smjela ponoviti situacija u kojoj su učitelji sami financirali kupovinu licenci, a kako bi za svoje učenike osigurali ono što je najbolje za njih.
4. Potrebno je na vrijeme urediti ugovorne odnose zaposlenika u školama na način da se pripremi više mogućih prijedloga ugovora o radu. Ukoliko će i dalje biti potreban rad od kuće ili će se provoditi model mješovite nastave, to se mora jasno definirati aneksom ugovora o radu. Kao sastavni dio tog ugovora mora se jasno propisati radno vrijeme, uvjeti za rad, odmori te oprema za obavljanje poslova koju je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, navesti vlastita sredstva rada te naknadu troškova za korištenje istih. Također, potrebno je ukazati na odredbu Zakona o radu, prema kojoj radnici koji rade u skraćenom radnom vremenu ne smiju raditi od kuće, što je u suprotnosti sa situacijom u kojoj se trenutno nalazimo jer će upravo neki od tih radnika biti primorani raditi od kuće.
5. Potrebno je jasno odrediti koje su to visokorizične skupine zaposlenika odnosno kronični bolesnici koje treba posebno zaštiti jer je njihov status, zahvaljujući nejasnim uputama bivše resorne ministrice te preopćenitim pisanim odgovorima na stranicama MZO-a, bio različit u svakoj školi, odnosno neki su bili primorani ići na bolovanje iako nisu bolesni, drugi su morali uzimati godišnji dok su treći normalno radili, a u isto vrijeme, u većini zemalja EU jasno je definiran način rada za sve takve zaposlenike.
6. Potrebno je riješiti i problem ugovornih odnosa sa zamjenama privremeno nenazočnih radnika jer je „javna tajna“ da većina tih radnika dobiva obavijesti o prestanku radnog odnosa/otkaz ugovora o radu i sl. bez da se osoba koju takav radnik mijenja uopće vratila na rad. Time se zamjene dovode u neravnopravni položaj s osobama koje one mijenjaju, a takvo je postupanje protuzakonito. S tim problemima upoznali smo i ured pučke pravobraniteljice te jedan od odbora Hrvatskog sabora. No, radnici su većinom u strahu pojedinačno reagirati jer se boje da zbog toga neće moći više naći posao u školi, što je „klasična“ hrvatska priča i jedan od razloga zbog kojeg naši ljudi svoju sreću traže u nekim drugim zemljama gdje nije sramota tražiti poštivanje zakona, boriti se za svoja prava i biti pravedno plaćen za svoj rad.
7. I prije COVID-19 pandemije u ustanovama za odgoj i obrazovanje nedostajalo je administrativnog te pomoćno-tehničkog osoblja. Utemeljeni i opravdani zahtjevi za nova i/ili dopunu radnih mjesta redovito se odbijaju, iako su u većini slučajeva ispunjeni svi uvjeti za odobrenje propisani samim aktima Ministarstva znanosti i obrazovanja i Državnim pedagoškim standardom. Na taj način Ministarstvo znanosti i obrazovanja kontinuirano, već dugi niz godina, krši akte koje je samo donijelo, a higijensko-sanitarni uvjeti ne taj se način ne mogu ostvariti u onoj mjeri u kojoj je to potrebno za zdravlje i sigurnost svih učenika i zaposlenika. Ne treba posebno niti objašnjavati zašto su ti zaposlenici trenutno još potrebniji za vrijeme trenutne pandemije pa ponovno apeliramo da se zahtjevi počnu odobravati. Među dokumentacijom koju posjedujemo mnogo se zaposlenika izjasnilo kako je njihovo zdravlje ozbiljno ugroženo zbog nepoštivanja propisanih standarda, a istraživanje koje smo proveli u sklopu EU projekta (završenog u proljeće ove godine) jasno ukazuje na činjenicu da više od 48% spremačica čisti veću površinu od dozvoljene. U vrijeme pandemije COVID -19 viši higijenski i sanitarni standardi apsolutna su nužnost jer je zdravlje svakog djeteta i zaposlenika neprocjenjivo.
8. Nužnost osiguravanja boljih uvjeta za rad s učenicima s teškoćama Zbog iznimne važnosti ovog pitanja te mnogih problema kao što su: pitanje prijevoza, radnih materijala, edukacija, statusa stručnjaka edukacijsko rehabilitacijskog profila, nužne suradnje s jedinicama lokalne i područne samouprave, organizacija efektivnog sustava koji će biti u korist štićenicima ustanova te nužnost osiguravanja boljih uvjeta rada za sve zaposlenike koji obavljaju rad s tim učenicima. Ovo je pitanje zasebno obrađeno u drugom dopisu.
9. Problematika zapošljavanja i organizacijskih viškova Dugotrajni problem kojeg je nužno potrebno riješiti sastoji se u netransparentnosti, neujednačenim kriterijima i nejasnim mišljenima nadležnih institucija kada je riječ o problematici zapošljavanja na području školstva. Naime, izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je da se „način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj, odnosno kandidata koje je uputilo nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured, kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata uređuju se pravilnikom školske ustanove, na koji suglasnost daje nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured.“ Usprkos brojim primjedbama i konstruktivnim prijedlozima koji su dani na navedeni prijedlog, bivša je ministrica inzistirala na pravilniku koji će donositi svaka ustanova zasebno, a rezultat čega je taj da se trenutno kriteriji razlikuju od škole do škole. Različitosti u sustavu postoje do te mjere da se upućeni viškovi u nekim županijama moraju testirati (riječ je o onim zaposlenicima koji su imali ugovore na neodređeno vrijeme, a koji su prilikom ranijeg zapošljavanja prošli sve propisane procedure te prilikom zbrinjavanja moraju prolaziti testiranja iako su otkaz dobili zbog poslovno uvjetovanih razloga) pa sve do neujednačenog bodovanja i neobjektivnih kriterija te različitosti vezanih uz važenje potrebne dokumentacije prilikom zapošljavanja). Dakle, bitno je izmijeniti zakon u tom dijelu, propisati ujednačene kriterije na način da postupak mora biti jednak i transparentan za sve, a ne da se pod izgovorom jačanja autonomije, jača klijentelizam i nepotizam. Također, početkom godine, u javnu je raspravu dan prijedlog Pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterijima kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti, a kojim su prijedlogom izbačeni rokovi za prijavu potrebe/prestanka potrebe za zaposlenicima – što bi širom otvorilo vrata za nepotizam, izbačena je lista nepune norme i lista zamjena (pravilnik je protivan Zakonu i granskom kolektivnom ugovoru) te su propisani drugačiji uvjeti za raspoređivanje viškova, o čemu se uopće nije raspravljalo u radnoj skupini, a sam je naziv pravilnika protuzakonit jer ne obuhvaća sva područja propisana zakonom, odnosno predviđene liste evidencija, već samo jednu. Iz navedenih razloga, pravilnik s takvim rješenjima ne smije stupiti na snagu. Dakle, potrebno je uvesti reda u sustav i izmjenom zakona kako bi svi imali jednake prilike za zapošljavanje.
10. Rješavanje problema u produženom boravku - netransparentnost zapošljavanja i iskazivanja viškova, različit status i materijalni uvjeti rada Prema podacima koje smo prikupljali prije pandemije COVID - 19 u preko 50% županija vlada klijentelizam i nepotizam na području zapošljavanja u produženom boravku (koji je pod ingerencijom JLPS) jer pojedini ravnatelji u „dogovoru“ s osnivačima ne prijavljuju potrebu/prestanak potrebe za zaposlenicima, a što su dužni i sukladno Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama najkasnije tri dana od nastanka/prestanka potrebe za zaposlenikom. Dodatni je problem što u takvim slučajevima prosvjetna inspekcija ne postupa. Ta saznanja iznijeli smo na sastanku za Nacionalni program reformi održanom u veljači u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, na što smo zaprimili očitovanje da se „zapošljavanje svih radnika, pa i onih u produženom boravku, odvija sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a izmjenama i dopunama navedenog zakona u 2018. (NN 68/18) izmijenjen je članak 107., stavak 9. koji propisuje obvezu da školske ustanove donesu pravilnike o zapošljavanju radnika. Pravilnicima o zapošljavanju uređuje se način i postupak za zapošljavanje svih radnika u školskim ustanovama, dakle i onih koji se zapošljavaju u produženom boravku, kao i onih koji su upućeni kao organizacijski viškovi. Također, sukladno navedenom zakonu, članku 107., obveza je ravnatelja školske ustanove da prijavi potrebu, odnosno prestanak potrebe za radnikom školske ustanove, što podrazumijeva prijavu svih radnika koji imaju zasnovan ugovor o radu sa školskom ustanovom, pa i radnika u produženom boravku. Ako je pri proceduri zapošljavanja došlo do povrede Zakona, prosvjetna inspekcija dužna je postupati po svim saznanjima koje ima“. Drugim riječima, prosvjetna inspekcija ne postupa kada je riječ o povredi kolektivnih ugovora te je to svakako jedno od pitanja čije smo žurno rješavanje tražili izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji. Potrebno je uvesti reda u sustav i, neovisno o tome što su osnivači JLPS, to ne smije biti izgovor za nejednako postupanje prema radnicima.
20. Analiza srednjoročnih ciljeva
Potrebno je provesti detaljnu analizu srednjoročnih ciljeva uz konzultacije sa strukom: pitanja cjelodnevne nastave, devetogodišnje osnovne škole, nacionalnih ispita po završetku osnovne škole te ozbiljnije proraditi na izbornosti (primjerice status drugog stranog jezika, satnica, veličina grupa…) a koja su pitanja nužno povezana i s kapacitetima škola, odnosno s ulaganjem u ustanove za odgoj i obrazovanje, pitanja sanacije, obnove i izgradnje škola. Također bi bilo korisno razmotriti mogućnost dodatnog vrednovanja za određena zaduženja u ustanovama za odgoj i obrazovanje kao što su povjerenik za zaštitu dostojanstva, stručnjak zaštite na radu, povjerenik za informiranje i dr. jer isti predstavljaju vrlo odgovorne poslove koje se ne smije podcjenjivati, već upravo suprotno. Nadalje, kako je u Akcijskom planu za prevenciju nasilja propisan niz programa koji će se moći izvoditi, ovisno o potrebama škole, smatramo vrlo bitnim poticanje provođenja predviđenih programa (kao što je medijacija) jer su isti vrlo dobra i kvalitetna nadogradnja postojećeg sustava u kojem djeca moraju učiti kako se nositi sa stresom, kako komunicirati i slušati. Stoga je bitno nastaviti djelovati i na tom području te dodatno ojačati zaštitu zaposlenika. Također, vrlo je bitna kvalitetna i pravovremena organizacija rada škola jer više od 30% škola radi u dvije smjene, a njih nekolicina i u tri smjene. Vezano uz ranije navedeno, potrebno je redefinirati jedan od ciljeva bivše ministrice da prosjek učenika po razrednom odjelu mora porasti na 20, jer se isto može postići samo oštrim rezovima, odnosno otkazivanjem ugovora o radu mnogim zaposlenicima, a koji se postupak „na pristojniji način“ naziva „racionalizacija“. Zatvaranje mnogih područnih škola prouzročit će gašenje uvjeta za razvitak manje naseljenih područja te velik broj otkaza, a spajanje razreda opet nužno znači velik broj otkaza i moguće lošiji standard za učenike. Budući da mnoge škole nemaju uvjeta za rad za vrijeme pandemije COVID 19 (radi veličine učionica, potrebnih razmaka, zaštite, nužnih sanitarno higijenskih uvjeta, sanitarnih čvorova, blagovaonica, rada u više smjena i dr.), potrebno je razmotriti u kojim bi se područnim školama (s malo učenika) mogla održavati nastava za one učenike za koje nastavu nije moguće organizirati u većim školama zbog nepostojanja ranije navedenih preduvjeta. Naravno da bi to predstavljalo dodatna pitanja troška prijevoza, no bitno je javno obznaniti i stav resornog ministarstva po tom pitanju. Jer, ukoliko je cilj da svi učenici budu u školi, tada im, na vrijeme, treba omogućiti da, uz nužne higijensko sanitarne uvjete, budu u školama, sve dok njihove „matične“ škole ne budu potpuno spremne za prihvat svih učenika jer obrazovanje mora biti jednako dostupno svima.
U nadi da ćemo se uspješno nositi s novim izazovima koji nas očekuju te da ćemo, razumijevanjem, strpljenjem i predanim radom, kvalitetnim analizama i većim uvažavanjem struke, zajednički osigurati što bolji početak nove nastavne godine u korist svakom djetetu, zaposleniku i roditelju, srdačno Vas pozdravljamo.
S osobitim poštovanjem
Sindikat hrvatskih učitelja"
Post je objavljen 28.07.2020. u 22:12 sati.