AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

utorak, 30.07.2019.

STRAST VATRE STOJI 900 OPOŽARENIH HEKTARA


PIROMANE TIJEKOM LJETA TREBA DRŽATI POD NADZOROM!


Kako je moguće da žena koja je 2017. zapalila sedam požara, živi bez ikakvog posebnog nadzora u periodu godine pogodnom za podmetanje požara? Ta soba kojoj se u medijima ne navodi ime, što je neobično iako su je TV kamere snimile više puta, iako nije maloljetna već ima 53 godine, strast I zadovoljstvo prema požaru glorificirala je velikim požarom u Šibeniku u kome je izgorjelo čak 900 hektara makije, poljoprivrednog zemljišta vinograda i ostalog raslinja. Taj je požar od petka 26. srpnja do ponedjeljka 29. srpnja u nezavidan materjalni položaj bacio mnoge zbog izgorjele materijalne imovine.Nisu mali ni troškovi gašenja jer osim vatrogasnih postrojbi požar je gasila vojska, kanaderi i stanovništvo.
Ta medijska polutajnost također je intrigantna jer je pedeset trogodišnja žena u medijima bez imena, iako se zna da radi u Hrvatskim auto cestama, te da su nadzorne kamere otkrile da je u, trgovini poznatoj istrazi, kupila kocke za potpalu vatre kojima je uzrokovala veliki požar. Tko je ona imenom i prezimenom? Da li je ona supruga, prijateljica ili rođakinja nekoga od poznatih osoba iz političkog ili medijskog miljea? Zašto to prešućivanje njena identiteta? Jer njen čin zakonski nedozvoljenog djela, ima pravo biti iskazan imenom i prezimenom te mnogim pojedinostima iz njenog života.
Strast vatre poremećene osobe jako mnogo financijski košta zajednicu. U ovom slučaju 900 opožarenih, izgorjelih hektara. Koliko je to u eurima reči će procjenitelji kada izađu na teren.

Ali važno je slijedeće: 2017. godine je protiv nje vođen kazneni postupak za podmetanje požara, poslana je na ambulantno liječenje, a onda je utvrđeno – vjerojatno to piše na nekom dokumentu izdanom od liječnika- da ne postoji opasnost od ponavljanja kaznenog djela. Na posao u Hrvatske autoceste je vraćena jer nije imala nikakvih pogrešaka na radnome mjestu. Ali ostaje nejasno kako je s medicinske strane moglo biti konstatirano da u slučaju 53 godišnje podmetačice sedam požara ne postoji opasnost od ponavljanja djela? Zar se za nekog tko je sedam, a neki mediji navode i osam požara zapalio u svojoj okolici 2017. može konstatirati i tvrditi da to osoba o kojoj je riječ nakon ambulantnog liječenja neče više ponoviti zapaljivanje vatre iz zadovoljstva i strasti.
No što sada činiti kada je 53 godišnja žena ipak ponovo potpalila vatru i izazvala požar velike materijalne štete? Koga sada pozvati na odgovornost ? Samo nju ili i njenog ambulantnog liječnika koji je poznavao njeno medicinsko stanje, koji zna kojom je terapijom liječena, te na temelju kojih je nalaza došao do zaključka da pacijentica neće ponavljati stvaranje požara?
Žena koja je podmetnula požar u Šibeniku privedena je u Općinsko državno odvjetništvo 29. 7.jer je podmetanjem požara počinila teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti . U nazočnosti liječnika psihijatra i branitelja, trebala je biti ispitana. Ali to nije učinjeno jer su liječnici iznijeli sumnju u njenu sposobnost iznošenja iskaza!? Određen joj je istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.

Doc. dr. Ante Bagarić psihijatar i pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti u bolnici Vrapče rekao je javnosti da se u ovom slučaju potpaljivanja požara radi o ženi s bipolarnim poremećajem u fazi manije. To je medicinski izraz koji zvući uljuđeno za osobe koje imaju sklonost ili čak strast prema vatri koja se širi. Činjenica je da bi o ljudima piromanima, u suradnji s lokalnom policijom, evidenciju trebale voditi, kada nije drugačije predviđeno, javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva na svom području. U vremenu od 1. svibnja do 1. rujna osvjedočene potpaljivače požara bilo bi potrebno službeno upučivati liječniku radi provođenja terapije u tom vremenu ili ih držati u zatvoru gdje bi provodili društveno koristan rad.
Zaštita prirode i materijalne imovine mora imati prioritet ispred bolesnih i psihički nestabilnih pojedninaca ovoga društva.

Zouhar Zec Margareta

30.07.2019. u 23:59 • 0 KomentaraPrint#^

GODIŠNJA VRIJEDNOST EKOLOŠKE PROIZVODNJE OKO 99 MILIJUNA EURA


PRAVILNIK O EKOLOŠKOM SUSTAVU POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE

Prema informacijama od 26. 7. iz resornog ministarstva, Ministarstvo poljoprivrede izradilo je Pravilnik o kontrolnom sustavu u ekološkoj proizvodnji kojim će potrošačima od sada biti dostupni podaci o svakoj fazi proizvodnje ekoloških proizvoda.
Pravilnik donosi pravila o ekološkoj poljoprivredi: ovlašćivanje kontrolnih tijela, postupci kontrolnih tijela u okviru kontrole ekološke proizvodnje i proizvoda, sadržaj kontrolnih lista i zapisnika, izvještaji, obrazac zahtjeva za upis u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji te izgled nacionalnog znaka za označavanje ekoloških proizvoda.

U Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji trenutačno je upisano 5460 proizvođača. Prema Jedinstvenim zahtjevima za izravna plaćanja za 2019. godinu, u ekološkoj proizvodnji prijavljen je 43.031 hektar, a u prijelazu sa konvencionalne proizvodnje na ekološku prijavljeno je 61.434 hektara, od čega najviše oranica (33.468 ha).
Godišnja vrijednost hrvatskog tržišta ekoloških proizvoda iznosi oko 99 milijuna eura (prosječno oko 23,6 eura po stanovniku), a učešće potrošnje ekoloških proizvoda u ukupnoj potrošnji iznosi 2,2%. Potrošnja ekoloških proizvoda u Europskoj uniji bilježi godišnji rast od 12% , a u posljednjih 10 godina ukupno je porasla za 112%. Tržište ekoloških proizvoda, kako na razini Europske unije tako i u Hrvatskoj u stalnom je porastu te je za očekivati da se ovaj trend nastavi.

Hrvatska ima izuzetno povoljne agro okolišne uvjete za razvoj ekološke poljoprivrede počevši od raznolikosti agro klimatskih regija, što pruža jedinstvenu mogućnost proizvodnje kako kontinentalnih tako i brdsko-planinskih i mediteranskih poljoprivrednih kultura pa do relativno malog opterećenja u pogledu difuznih i točkastih onečišćenja (kemijska i teška industrija, prekomjerna uporaba mineralnih gnojiva i pesticida, postojanje velikih farmi kao izvora dušičnih emisija).
Ministarstvo poljoprivrede intenzivno potiče ekološku poljoprivrednu proizvodnju, potporama kroz mjere Programa ruralnog razvoja od kojih su najznačajnije Mjera 11 „Ekološki uzgoj“ i Mjera 3 „Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu“.
Potpore za ekološku proizvodnju znatno su veće od onih za konvencionalnu, a osnovni uvjet za potporu je upis u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji kojeg vodi Agencija za plaćanja, a poljoprivredno zemljište na kojem se obavlja ekološka proiz¬vodnja mora biti registrirano u ARKOD sustavu i u cijelosti uključeno u sustav kontrole ovlaštenog kontrolnog tijela. Prilikom ulaska u sustav potpore poljoprivrednici preuzimaju obvezu petogodišnjeg razdoblja provođenja ekološkog uzgoja.



JAVNO SAVJETOVANJE ZA PROIZVOĐAČE JABUKA DO 10. 8. 2019.

Ministarstvo poljoprivrede osmislilo je Program potpore za proizvođače jabuka u 2019. godini kojim je predviđena provedba aktivnosti za sprječavanje širenja bolesti i nastanka dugoročnih šteta uslijed izvanrednih vremenskih okolnosti te održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju. Programom je za te aktivnosti rezervirano 20 milijuna kuna.
Do 10. kolovoza 2019. godine na javnom savjetovanju je
Prijedlog pravilnika o provedbi Programa potpore za proizvođače jabuka za 2019. godinu Pravilnik je na internet adresi :
https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=11526
. Predloženim pravilnikom za potporu je prihvatljiv proizvođač koji je upisan u Upisnik poljoprivrednika za površine koje su upisane u ARKOD sustav Agencije za plaćanja na kojima proizvodi jabuke. Iznos potpore utvrđuje se razmjerno površinama pod jabukama upisanima u ARKOD sustav Agencije za plaćanja, a za koje je podnesen zahtjev za potporu iz ovog Programa. Korisnik potpore je dužan, neposredno nakon berbe, na površinama za koje je ostvario potporu ukloniti sve zaostale plodove te pokupiti sve plodove sa tla kako bi se spriječio nastanak i širenje zaraze uzrokovane štetnim organizmima. Proizvođač podnosi zahtjev za potporu Agenciji za plaćanja putem AGRONET zaštićene mrežne aplikacije Agencije za plaćanja do 30. rujna 2019. godine.
„Do dovršetka izgradnje hladnjača i skladišnih kapaciteta, ovim Programom namjeravamo pomoći proizvođačima da se lakše nose sa štetama koje su pretrpjeli u posljednje dvije godine. Od mraza do štetnika koji su prouzročili značajne štete na stablima. Pozivam sve da se priključe savjetovanju, da komentiraju i daju svoje prijedloge poboljšanja. Mislili smo na svaki detalj, no ipak proizvođači najbolje znaju što im treba i na koji način.“ – izjavila je ministrica poljoprivrede mr.Marija Vučković.

Prema posljednjim podacima, ukupna proizvodnja jabuka u Hrvatskoj u 2018. godini iznosila je 93.467 tona. Postojeći rashladni kapaciteti za čuvanje voća u Republici Hrvatskoj, a posebice jabuke su nedostatni i iznose oko 53.000 tona. Održavanje voćnjaka u gotovo svim intenzivnim nasadima u Hrvatskoj mora se provoditi sustavno što uzrokuje velika ulaganja. Usprkos tome, pojedine dodatne okolnosti mogu dovesti do neočekivanih, neplaniranih ili teško kontroliranih pojava. Proteklih godina zabilježeni su klimatski ekstremi koji su ostavili značajne posljedice na biljnu proizvodnju, a nepovoljni klimatski uvjeti nastavljaju se i ove godine. Nepovoljne vremenske prilike obilježile su čitav mjesec svibanj koji je prema DHMZ-u bio najhladniji svibanj u posljednjih 30 godina i treći najhladniji u posljednjih 70 godina. Sveukupno smo imali samo 60% prosječnog sunčanog vremena. Tijekom mjeseca svibnja pala je znatna količina oborina na području cijele Hrvatske, što je rezultiralo i povećanom uporabom sredstava za zaštitu bilja, a time i većim troškovima zaštite.

Podsjećamo da je u tijeku otvoreni postupak javne nabave za uslugu izrade projektne dokumentacije za izgradnju skladišno-distribucijskog centra (SDC) i skladišnog centra (SC) za voće i povrće. Mrežom hladnjača troškovno bi se optimizirala opskrbno-prodajna logistika voćara i povrćara s OPG-a. Također bi se smanjili opći troškovi pojedinačne izgradnje, standardizirala bi se tehnologija i kvaliteta čuvanja proizvoda, te omogućilo skupno strateško istraživanje tržišta i uvođenje prepoznatljive oznake za određenu vrstu voća i povrća. Zato će biti izgrađeno 7 skladišno-distribucijskih centara za voće i povrće, svaki kapaciteta 5.000 tona, od čega 3.000 tona za voće i 2.000 tona za povrće te 13 skladišnih centara za voće i povrće, pojedinačnog kapaciteta 3.000 tona u sljedeće tri godine.
Ulaganja u novu infrastrukturu za skladištenje jabuka te drugog voća i povrća omogućit će poljoprivrednicima da sa svojim proizvodima budu prisutni na tržištu tijekom cijele godine što će pozitivno utjecati na povećanje njihova dohotka. Kako je riječ o cjelovitom planu, ne radi se samo o izgradnji infrastrukture već i u osiguranju materijalnih preduvjeta uspješne tržišne komunikacije. Zato smo predvidjeli i uspostavu nacionalnog sustava označavanja voća i povrća u okviru skladišta/distributivnih centara što će uz, novu digitalnu platformu, pridonijeti boljoj vidljivosti i vrijednosnoj percepciji hrvatskog voća i povrća.
iste.







30.07.2019. u 06:53 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 27.07.2019.

SLUŽI LI SE GRADONAČELNIK ZAGREBA PRIJEVARNIM NAČINOM RADA?



ZAŠTO JAVNA RASPRAVA U VRIJEME KADA JE U GRADU NAJMANJE ZAGREPČANA?

Objavljujem Priopćenje medijima ZELENE AKCIJE!




Udruge Zelena akcija, Pravo na grad i Siget traže od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja da obustavi proces donošenja zagrebačkog Generalnog urbanističkog plana (GUP) koji nameće gradonačelnik grada Milan Bandić.


Ministarstvo graditeljstva je 8. srpnja ove godine Gradu Zagrebu prigovorilo zbog nepravilnosti u procesu donošenja GUP-a i naložilo ponavljanje javne rasprave. Grad je najavio javnu raspravu, ali objavljena dokumentacija sadrži iste nedostatke zbog kojih Ministarstvo nije niti prvi put izdalo suglasnost gradu Zagrebu za predloženi GUP. Konkretno, namjena zemljišta na prostoru Velesajma i Hipodroma nije u skladu s Prostornim planom Grada Zagreba, što je bio jedan od glavnih prigovora Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

GRADNJA BILO ČEGA NA 110 HEKTARA?


Gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić je s tvrtkom Eagle Hills još u ožujku u Dubaiu potpisao Memorandum o razumijevanju za tzv. Zagrebački Manhattan na području Velesajma i Hipodroma, a ubrzo zatim otvoreno izjavio da „ako netko hoće napraviti neboder od 200 katova, neka ga napravi“. Sada se GUP mijenja na način koji na prostoru površine čak 110 hektara praktički dozvoljava gradnju bilo čega. Dakle, pored ostalih, ovom prostoru se dodaje i mješovita namjena, čime se omogućava izgradnja zgrada, nebodera, trgovina, poslovnih objekata, banaka, hotela, ugostiteljskih objekata, javnih garaža, itd. To nije u skladu s prostornim planom višeg reda koji za prostor Hipodroma predviđa sportsko-rekreacijsku namjenu, a za Velesajam isključivo gospodarsku namjenu.
Prijedlog izmjena GUP-a obiluje i drugim problematičnim odredbama. Iako bi GUP morao biti razvojni i strateški dokument koji donosi ujednačena pravila i mjere, navedene izmjene obiluju iznimkama od pravila. Zadržava se čak 212 postojećih iznimki, a na to se sada dodaje još njih 40. Jedna od njih je omogućavanje realizacije projekta Nacionalni stadion bez javnog natječaja. Zatim, dozvoljava se izgradnja novih javnih garaža na području Donjeg grada, iako je jasno da bi to privuklo dodatne automobile u već zakrčene ulice gradskog središta. Također, uvode se i izuzeci u kojima količina izgradnje u Donjogradskim blokovima može biti znatno viša nego do sada. Slično je Bandić već omogućio svom prijatelju Tomislavu Horvatinčiću na Cvjetnom trgu.

GRAĐANI ŽELE VIŠE DEMOKRACIJE!

Nacrt GUP-a i sumnjiva procedura po kojoj se donosi u direktnoj su suprotnosti s potrebama ovog grada i zahtjevima njegovih građana. Oni su tijekom proteklih godina jasno i glasno pokazali, putem Zborova građana i raznih okupljanja, da zahtijevaju više demokracije pri donošenju prostornih planova svih redova, kao i zaštitu okoliša u kojem žive. Iako je evidentno da postoji vrlo veliki interes javnosti za izmjene zagrebačkog GUP-a, Milan Bandić je odlučio zakazati javnu raspravu u vrijeme kada se u gradu nalazi najmanje stanovnika jer su mnogi ili na godišnjim odmorima ili su npr. otišli raditi sezonske poslove.

Naime, javna rasprava trajat će od 31. srpnja do 14. kolovoza, javno izlaganje održat će se 8. kolovoza, a primjedbe je moguće slati samo pisanim putem.

Prema tome je jasno kako je Bandićev cilj dobiti što manje komentara građana i još jednom pokazati da ga ne zanima ni javno mnijenje niti javni interes. U takvom scenariju grad se polako, ali sigurno, uništava u sprezi gradonačelnika i investitora, dok ćemo mi koji u ovom gradu živimo morati platiti cijenu te sprege.


Kontakti:
Bernard Ivčić dipl.iur, Zelena akcija, 099/314 9138

Iva Marčetić, Pravo na grad, 098/993 6656

Gordana Pasanec, Udruga Siget, 091/373 3020


27.07.2019. u 04:34 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 25.07.2019.

CRNI LABUD U JUTARNJEM LISTU



DOGAĐAJ IZVAN OČEKIVANE UGODE ČITANJA

U Jutarnjem listu od 25. srpnja 2019. koji nosi broj 7521 dogodio se crni labud, utjecaj krajnje nevjerojatnog. Čitatelji su to mogli vidjeti kao dva puta odštampane iste tekstove, iste fotke, naslove, nadnaslove, sve. Uistinu se nešto neobično događalo u digitalnoj pripremi za štampanje lista što je rezultiralo takvim iznenađenjem za čitatelja.
Nime do sedme stranice sve je u novini normalno, a zatim kreće neuobičajeno ponavljanje. Stranice osma I deveta nisu označene brojem, zatim stranice 10. , 11.,12., 13., a 14. i 15. stranica ponovo nisu označene brojevima, zatim 16.,17.,, 18., stranica, a na 19. stranici je reklama za STUDIO, a da nije označena brojem. Zatim su stranice 20., 21.,22., i 23., A onda su po drugi put u Jutarnjem tiskane stranice 16., i 17., pa po drugi put stranice 18. i 19. 20., 21., 22., 23.. stranice 24. i 25. sa tekstom NOVI VLASNICI TROKUTOVA BLAGA nisu oznaćene brojem, ali su na sredini tiskovine, no te se stranice pojavlju još jednom, ponovo bez oznake broja stranice . Zatim je tekst Biciklom oko svijeta… na 26., pa 27., koje se kasnije ponavljaju, a ponavlja se i 28.i 29. stranica s reklamom za zglobove koja nije označena brojem. Naglašavam stranice koje nisu označene brojem, što može a i ne mora biti uzrok pogreške dvojne objave. Digitalna priprema naime apsorbirala je ono što je računalu bilo zadano.


Evo na fotofrafijama nekoliko primjera duplih stranica - duplih tekstova u Jutarnjem od 25.7. 2019.


Fotke:M.Zouhar Zec














Crni Labud, prema autoru istoumene knjige Nassimu Talebu, zagonetan je upravo radi slabe predvidljivosti i snažnog učinka. Atipičan je, jer nadilazi okvire redovnog očekivanja, njegov je učinak ekstremsn, a ljudska priroda upučuje na izmišljanje naknadnih objašnjenja zašto se događaj dogodio. Tako se događaj čini objašnjivim i predvidljivim.
No ako Uprava u Jutarnjem listu zaključi da 26. srpnja čitaeljima treba objasniti zašto se dogodilo ponavljnje tekstova u novini od 25. srpnja, za veliki broj čitatelja biti će to irelevantna informacija.
Margareta Zouhar Zec

25.07.2019. u 23:40 • 0 KomentaraPrint#^

POKRENUT PORTAL GOSPODARSKOG RIBARSTVA


RADI UŠTEDE NA ODRŽAVANJU I IZRADI BAZE PODATAKA

S ciljem jačanja sektora ribarstva razvojem sustavnih rješenja, smanjenja administrativnog opterećenja sektora ribarstva kao i troškova koji su za korisnike iz toga proizlazili, Ministarstvo poljoprivrede je pokrenulo „Portal gospodarskog ribarstva“ na Internet adresi

https://www.ribarstvo.hr/pgr/Login.aspx?ReturnUrl=%2fpgr


Preko tog portala svim korisnicima Uprave ribarstva omogućeno je podnošenje elektroničkih zahtjeva za potpore. Online prijave prvi puta će biti primijenjene za prijave na natječaj za Mjeru I.3. „Partnerstva između znanstvenika i ribara“- čiji je natječaj otvoren do 1. kolovoza 2019. a u sklopu Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo. Prva radionica za korisnike o korištenju novog sustava održana je u Zagrebu 23. srpnja, u Baštijanovoj 52 A a o rasporedu idućih radionica korisnici se mogu informirati na stranicama eu ribarstvo.hr.

„Ovakav sustav omogućava pristup korisnicima elektroničkim uslugama Uprave ribarstva jedinstvenim elektroničkim identitetom. Korisnici sada mogu na siguran način, uz nekoliko pritisaka prstom, podnijeti zahtjev za mjeru I.3. „Partnerstva između znanstvenika i ribara“, registrirati prvoga kupca, registrirati i ispunjavati transportne dokumente, mijenjati svoje kontakt podatke, voditi očevidnike akvakulture...“ – izjavila je mr. Marija Vučković koja je dužnost ministrice poljoprivrede preuzela u ponedjeljak 22. srpnja.

Stavljanjem u isti sustav svih korisnika Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, postići će se uštede na održavanju i izradi baza podataka, bržem i djelotvornijem radu državnih službenika, a cijeli projekt se sufinancira iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

25.07.2019. u 01:57 • 0 KomentaraPrint#^

MUZEJ VINOGRADARSTVA I VINARSTVA NA POLUOTOKU PELJEŠCU

PLAVAC MALI I MANEŠTRA STVARAJU EGZISTENCIJU OBITELJIMA

Na blagdan Svete Ane, 26. srpnja u PZ Putnikovići na polotoku Pelješcu biti će otvoren „Prvi hrvatski muzej vinogradarstva i vinarstva“ U sklopu vinarije prije tri godine otvoren je Dom vinarske tradicije s eksponatima i kušaonicom, dok će turisti posjetitelji od sada moći vidjeti i repliku autohtone dalmatinske kuće uređene u potkrovlju novog muzeja. PZ Putniković okuplja više od 140 vinara iz Putnikovića, Žuljana i Ponikava, a najpoznatija vinska sorta ovdje je crni plavac mali, te grožđe bijele sorte maneštra .
U Putnikovićima je barokna crkvica Sv. Ane u izvornom obliku koju su prema legendi sagradili vinogradari kako bi zaštitila njihovu lozu od raznih nedaća. Vino “Sveta Ana”, PZ Putnikovića je po ovoj crkvici u vinogradima i dobilo ime.

PZ Putniković, jedna je od najvećih i najuspješnijih vinarija na Pelješcu, koja godišnje napuni od 800 tisuća do milijun boca vina. Među njima dominiraju vina od plavca malog, sorte koja najbolje rezultate daje upravo na Pelješcu. Zadruga je osnovana još 1911. godine. Prekid rada je bio tijekom Drugog svjetskog rata, ali od 1946. godine neprekidno djeluje. Sama vinarija je izgrađena 1965. godine. Jedna je od najstarijih zadruga na ovom području, svojom strukturom u kojoj je opstalo zajedništvo i rad. Vinogradarstvo i vinarstvo je djelatnost koja je više od 100 godina stvara opstanak i egzistenciju obitelji na poluotoku Pelješcu

25.07.2019. u 00:46 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 24.07.2019.

MINISTAR TURIZMA TRAŽI REKATEGORIZACIJU I PODIZANJE KVALITETE OBJEKATA


VRIJEME JE ZA SMANJENJE PDV-A U TURIZMU!

Odgovarajući uoči sjednice Vlade RH 24. srpnja na pitanje novinara Hine je li od ministra financija Zdravka Marića tražio smanjenje PDV-a na ugostiteljstvo, ministar turizma Gari Cppelli odgovorio je da smanjenje traži od prvoga dana. Rekao je da se traži stopa od 13 posto na uslugu hrane i pića. Dodao je kako je u četvrtoj fazi poreznih izmjena, došao red i na to. Upitan smatra li da bi to smanjilo cijene, odgovorio je da PDV nije jedini problem te da treba gledati kompletnu poreznu reformu i da je vrijeme da u "četvrtoj fazi i turizam osjeti dodatni korak" te da treba povećati kvalitetu i plaće, radi konkurentnosti turizma. Ministar Cappelli je podsjetio je na nedavno smanjenje PDV-a na prehranu i smještaj osoblja koje dolazi izvan mjesta boravka.
"Mislim da je vrijeme za dodatni iskorak, da li kroz osobne dohotke ili PDV, koji bi otvorio mogućnost za dizanje plaća i da turizam u tom segmentu prodiše", rekao je Cappelli. Upitan za komentar nekih slučajeva "bezobrazno visokih cijena", rekao je da država tu neće intervenirati te da takvi slučajevi nisu dobri.
"Čitam i ja što se događa. Prošla su vremena lake zarade za mjesec-dva. Turizam je postao pravi biznis, a ne što se o njemu mislilo zadnje dvije-tri godine velikih porasta", rekao je.Upitan je li vrijeme za destimuliranje apartmanizacije, rekao je da neće otezati rješavanje situacije u kojoj 70 posto apartmana ima tri zvjezdice te da se inzistira na rekategorizaciji i podizanju kvalitete."Neće biti propadanja, ali će shvatiti poruku: podižite kvalitetu ili ćete morati zatvarati", rekao je Cappelli novinaru Hine.



CIJENA POLA LITRE VODE KAO DVIJE LITRE BENZINA

Više novinara tiskovine 24 sata obišlo je desetak turističkih destinacija od 17. do 23. srpnja te su vlastitim uvidom zabilježili kakve su cijene namirnica i napitaka u kunama koje turisti konzumiraju u najbližim ugostiteljskim objektima i trgovinama kada su na plaži. To su cijene za posve obične i gotovo nužne arikle tijekom dopodnevnog ili poslijepodnevnog boravka na plaži, a to je voda, kuglica sladoleda, pivo, makijato, komad pice itd. Cijene upisane u tablicu - grad pored grada pružaju zanimljiv pregled u kontekstu što je preskupo, a što je cijena objektivnog i normalnog koštanja.
Objavljujem tablicu koja je objavljena u tiskovini 24 sata, 24.srpnja na 16. stranici.







24.07.2019. u 13:10 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 23.07.2019.

DO KRAJA KOLOVOZA NEMA ZAKAZANIH SASTANAKA VIJEĆA NI EUROPSKOG VIJEĆA


SUMIT G7 I SASTANAK MINISTARA OBRANE





Glavne teme i medijski događaji od 22. srpnja do 1. rujna 2019.
Priopćenje za medije 19.7.
Do kraja kolovoza nema zakazanih sastanaka Vijeća ni Europskog vijeća.
Sastanak na vrhu skupine G7, na kojem će sudjelovati predsjednik Tusk, održat će se od 24. do 26. kolovoza u gradu Biarritzu u Francuskoj.
Neformalni sastanak ministara i ministrica obrane održat će se 28. i 29. kolovoza, a neformalni sastanak ministara i ministrica vanjskih poslova u Gymnichu 29. i 30. kolovoza.

Summit G7, Biarritz, Francuska, 24-26.8. 2019

DO 24. KOLOVOZA NEMA ZAKAZANIH SASTANAKA VIJEĆA NI EUROPSKOG VIJEĆA
SUMIT G7 I MINISTARA OBRANE
Glavne teme i medijski događaji od 22. srpnja do 1. rujna 2019.
Priopćenje za medije 19.7.
Do kraja kolovoza nema zakazanih sastanaka Vijeća ni Europskog vijeća.
Sastanak na vrhu skupine G7, na kojem će sudjelovati predsjednik Tusk, održat će se od 24. do 26. kolovoza u gradu Biarritzu u Francuskoj.
Neformalni sastanak ministara i ministrica obrane održat će se 28. i 29. kolovoza, a neformalni sastanak ministara i ministrica vanjskih poslova u Gymnichu 29. i 30. kolovoza.

Sastanak u Gymnichu je neformalni sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica Europske unije, koji se organiziran prema rotirajućem predsjedanju Vijeća Europske unije od 1974. svakih šest mjeseci. Ministre ne prate njihovi pomoćnici, što olakšava stanje za neformalnu i iskrenu razmjenu mišljenja. Praksa susreta dobila je ime od prvog takvog susreta u dvorcu Gymnich u Erftstadtu u Njemačkoj.

Summit G7, Biarritz, Francuska, 24-26 .8. 2019.

Biŕrritz je grad u Biskajskom zaljevu, na atlantskoj obali u odjelu Pyrénées-Atlantiques u Francuskoj Baskiji u jugozapadnoj Francuskoj. Nalazi se 35 kilometara od granice sa Španjolskom. To je luksuzna turistička destinacija poznata po Hôtel du Palais ,prvobitno izgrađenom za caricu Eugénie oko 1855. i kasinima ispred mora te kulturi surfanja.


Predsjednik Donald Tusk i predsjednik Jean-Claude Juncker predstavljat će EU na summitu G7.
Razgovarat će o globalnim izazovima s čelnicima zemalja G7 u područjima kao što su ekonomija, vanjska politika, zaštita okoliša, s posebnim naglaskom na rješavanje nejednakosti.Lideri će vjerojatno raspravljati o hitnim vanjskim i sigurnosnim pitanjima, kao što su odnosi s Iranom, Rusijom i Sjevernom Korejom. Osim zemalja G7, ostale zemlje će biti pozvane da sudjeluju u raspravama i pregovorima, posebno u afričkim zemljama. Samit G7 bit će prilika za EU da brani poredak temeljen na pravilima i njegove organizacije kao najbolji pristup globalnom upravljanju.

Francuska predsjeda predsjedništvom G7 do 31. prosinca 2019. i bit će domaćin sastanka G7 u Biarritzu.U okviru svog predsjedavanja G7, Francuska će nastojati boriti se protiv temeljnih uzroka nejednakosti. Francusko predsjedništvo G7 usredotočit će se na pet prioriteta u borbi protiv nejednakosti:

1. borba protiv nejednakih mogućnosti
2. borba protiv nejednakosti povezane s degradacijom okoliša
3. sigurnost i borba protiv terorizma
4. borba protiv nejednakosti putem digitalnog razvoja i umjetne inteligencije
5. borba protiv nejednakosti kroz obnovljeno partnerstvo s Afrikom
Summit G7 je forum koji igra važnu ulogu u oblikovanju odgovora na globalne izazove, nadopunjujući globalnu ekonomsku koordinaciju koju provodi G20.
Okuplja voditelje iz EU-a i sljedećih zemalja: Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan ,Ujedinjeno Kraljevstvo ,Sjedinjene Američke Države.Ovaj summit slijedi samit G7 održan u Charlevoixu u Kanadi, 8. i 9. lipnja 2018. Čelnici se sastaju u formatu G7 od 2014. godine nakon kršenja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine od strane Ruske Federacije.

EU KAO ČLANICA G7
1977. godine predstavnici tadašnje Europske zajednice počeli su sudjelovati na londonskom samitu. Izvorno, uloga EU bila je ograničena na ona područja u kojima je imala isključive nadležnosti, ali se ta uloga vremenom proširila. EU je postupno uključena u sve političke rasprave na dnevnom redu summita, a od Summita u Ottawi 1981.)nadalje je sudjelovala na svim radnim sastancima na vrhu.
EU ima sve odgovornosti članstva. Komunike iz summita politički je obvezujuće za sve članice G7.
Rotacija predsjedništva je sljedeća: Japan 2016., Italija 2017., Kanada 2018., Francuska 2019. i SAD 2020. godine.



23.07.2019. u 04:43 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 22.07.2019.

USVOJEN PROGRAM ŠKOLSKI MEDNI DAN S HRVATSKIH PČELINJAKA


PROGRAM ZA PRVE RAZRADE OSNOVNIH ŠKOLA



Na sjednici Vlade 18.srpnja usvojen je Program školskog mednog dana s hrvatskih pčelinjaka za 2019. godinu. Program predviđa edukaciju djece i njihovih roditelja o važnosti konzumiranja meda i njegovog uključivanja u prehranu, a omogućit će i bolje uvjete za pozicioniranje meda hrvatskih pčelinjaka na tržištu. Svrha provedbe Programa je podizanje svijesti djece, od rane dobi, o potrebi konzumacije lokalnih poljoprivrednih proizvoda te ukazivanja na ulogu i značaj pčelarstva u cjelokupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, a zbog održavanja ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti. Čak 84 % biljnih vrsta i 76 % proizvodnje hrane u Europi ovisi o oprašivanju koje obavljaju domaće i divlje pčele.
Budući da je u ranoj razvojnoj fazi djece moguće oblikovati njihove prehrambene navike s ciljem trajnog povećanja udjela meda u njihovoj prehrani, Program će se provoditi u prvim razredima osnovnih škola. Programom je predviđena i promocija hrvatskog pčelarstva. Programom se želi promovirati med lokalnih proizvođača - med s hrvatskih pčelinjaka čime im se daje primjeren značaj kao i doprinos zaštiti okoliša preferiranjem kratkih lanaca opskrbe. Med koji će se dodijeliti učenicima prvih razreda osnovnih škola bit će zapakiran u nacionalnu staklenku za med koja je uvedena 2018. godine .U toj se staklenci isključivo nalazi med proizveden na hrvatskim pčelinjacima, označen naljepnicom i jedinstvenim serijskim brojem, putem kojeg svatko može provjeriti koji je pčelar, gdje i kada proizveo taj med.

PRVI PUT MEDNI DAN 7.12. 2018..
Podsjetimo, Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka održan je prvi puta 7. prosinca 2018. Na taj dan, sv. Ambrozija zaštitnika pčelara, 36.307 prvačića u 843 osnovne škole dobilo je paketiće s Medom hrvatskih pčelinjaka u nacionalnoj staklenci za med, edukativnom slikovnicom i letkom. Škole su u suradnji s pčelarskim udrugama organizirale i edukativne radionice kroz koje su učenike prvih razreda informirale pobliže o važnosti pčelarstva za poljoprivredu i bioraznolikost na Zemlji. Školski medni dan izazvao je veliki interes javnosti te zadovoljstvo svih koji su sudjelovali u Programu.
Pčelarstvo je u Hrvatskoj tradicionalna poljoprivredna grana i ima veliki gospodarski značaj. Na ovom geografskom prostoru se do danas održala autohtona pasmina pod nazivom „siva“ pčela (Apis mellifera carnica). Pčelinji proizvodi – med, pelud, vosak, propolis te matična mliječ upotrebljavaju se kao hrana i dodatak prehrani zbog funkcionalnih svojstava. Ukupna vrijednost svih pčelinjih proizvoda je daleko manja od značaja i koristi od oprašivanja bilja. Medonosne su pčele najvažniji i najbrojniji prirodni oprašivači.

22.07.2019. u 23:54 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 21.07.2019.

NA VISOKOM UČILIŠTU EFFECTUS IZABRANO NOVO VODSTVO STUDIJA



VISOKO UČILIŠTE ZA CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE

Na visokom učilištu za financije i pravo EFFECTUS, Upravno vijeće koje čine doc.dr. Đuro Horvat, dr.sc. Mira Lenardić ,Goran Trbojević, dipl. iur. i Domagoj Javorović, mag.iur. jednoglasnom su odlukom izabrali novo vodstvo studija koje će preuzeti mandat s početkom akademske godine 2019./2020, jer je dosadašnjoj dekanici dr. sc. Jeleni Uzelac istekao mandat.
Za dekana Visokog učilišta EFFECTUS-a izabran je doc.dr.sc. Robert Kopal. Za prodekane su izabrani dr.sc. Katarina Sokić i dr.sc. Aljoša Šestanović.

Doc.dr.sc. Robert Kopal obnašao je već dužnost dekana na Visokom učilištu EFFECTUS u razdoblju od 2011. do 2014. godine. Docent Kopal iza sebe ima bogato iskustvo u visokom obrazovanju kao prodekan, predavač i autor mnogih studijskih programa na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima većeg broja visokih učilišta u RH i inozemstvu. Objavio je 11 knjiga u RH i inozemstvu :Teorija igara, Tehnike kompetitivne analize, Ekonomska analiza međunarodnog terorizma itd od kojih je posljednja u koautorstvu s dr. Darijom Korkut; Kreativnost 4.0: evolucija i revolucija objavljena 2018. Autor je šezdesetak stručnih i znanstvenih radova u RH i inozemstvu; voditelj i predavač na stotinjak poslovnih i analitičkih radionica u RH i inozemstvu; trenirao službenike sigurnosno-obavještajnih sustava 11 država; dizajnirao nekoliko specijaliziranih informacijskih sustava; certificirani trener obavještajne analitike i analitičkog SW s 20+ certifikata; član IALEIA-e (International Association of Law Enforcement Intelligence Analysts) i BDVA (Big Data Value Association); izvršni urednik u International Journal of Digital Technology and Economy te član uredništva u International Journal of Economics & Management Sciences; izlagao na mnogim domaćim i međunarodnim konferencijama te sudjelovao i vodio više nacionalnih i međunarodnih analitičkih projekata; član Nacionalnog vijeća za kibernetičku sigurnost; član Matičnog povjerenstva za društvene znanosti; član Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala. Titule magistra i doktora znanosti stekao je u području ekonomskih znanosti. Savjetnika je premijera RH za sigurnost.


Dr.sc. Aljoša Šestanović ponovno je imenovan na funkciju prodekana. Profesor Šestanović doktor je ekonomskih znanosti i CFA diplome, a diplomirao je 1996. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Titulu magistra znanosti stekao je 2002. godine, a doktorat iz područja financija 2012. godine. Ima više od 15 godina radnog iskustva u raznim savjetničkim i financijskim institucijama. Sudski je vještak za financije i računovodstvo te ima položen ispit za ovlaštenog investicijskog savjetnika i ovlaštenog brokera. Autor je zapaženih radova iz područja financija, a na EFFECTUS-u je biran u nastavno zvanje višeg predavača, te ima znanstveno zvanje znanstvenog suradnika.

Dr.sc. Katarina Sokić također je imenovana na funkciju prodekana. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1994. godine. Na istom fakultetu završila je poslijediplomski studij i stekla titulu magistra znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja pravnih znanosti, znanstvene grane građansko pravo i građansko parnično procesno pravo.
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2017. godine završila je poslijediplomski doktorski studij Psihologije i stekla akademski stupanj doktorice znanosti obranivši doktorski rad pod imenom „Provjera trijarhijskoga modela psihopatije“. U svom znanstvenom radu posvećena je istraživanjima općih i specifičnih crta ličnosti i individualnih razlika.Objavila je veći broj znanstvenih radova, a rezultate svojih istraživanja izlaže na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.




S lijeva: dr.Katarina Sokić, docent Robert Kopal i dr. Aljoša Šestanović


EFFECTUS - STUDIJ ZA CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE

Cjeloživotno obrazovanje jedan je od strateških razvojnih projekata EFFECTUS-a. Cilj u provođenju programa cjeloživotnog obrazovanja usklađenog s potrebama gospodarstva i razvoja društva je stvaranje raznovrsne i fleksibilne ponude individualnih i korporativnih programa cjeloživotnog visokog obrazovanja na EFFECTUS-u. Ozbiljnost koju EFFECTUS pridaje tom segmentu vlastitog razvoja prepoznala je Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Poslovno Visoko učilište Effectus financije i pravo, ustanova je za obrazovanje odraslih, koja provodi programe stručnoga usavršavanja iz ekonomije, prava, financija, nadzora i korporativnoga upravljanja, turizma i ugostiteljstva te programa učenja stranoga jezika. Širokom paletom poslovnih programa Učilište osigurava stjecanje znanja i vještina iz navedenih područja sa zadatkom usvajanja potrebnih kompetencija za zahtjevno tržište rada. Programi su koncipirani kao uže specijalizacije iz traženih područja, a polazniku osiguravaju usvajanje novih znanja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja verificiralo je programe Učilišta što osigurava njihov upis e-radnu knjižicu. Uspješnim završetkom programa polaznici dobivaju Potvrdu o osposobljavanju te stječu pravo na Certifikata 29990 Quality Management poznatoga po svojoj kvaliteti kako u Republici Hrvatskoj tako i u zemljama Europske unije. Stjecanjem Certifikata i njegovom mobilnošću svaki polaznik dodatno potvrđuje vlastite kompetencije.

21.07.2019. u 18:30 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 20.07.2019.

SEDAM PREDLOŽENIH MINISTARA POTVRĐENO IZBOROM U SABORU RH


PREMIJER PLENKOVIĆ:
Kažem odlučno 'ne' stigmatiziranju mene i moje Vlade"



Na saborskoj sjednici 19. srpnja 2019. kasno poslijepodne zastupnici su većinom glasova potvrdili nove ministre i potpredsjednike u Vladi Republike Hrvatske. Dr.Vesna Bedeković nova je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Marija Vučković je ministrica poljoprivrede, Ivan Malenica je ministar uprave, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova vodit će diplomat Gordan Grlić Radman. ministar državne imovine je dr.Mario Banožić, a ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije mr. Marko Pavić. Josip Aladrović voditi će Ministarstvo rada i mirovinskog sustava umjesto dosadašnjeg moinstra mr. Marka Pavića

PRENOPSIM TEKST SA STRANICE VLADE RH

"Saborska većina povjerenje je iskazala i dvojici novih potpredsjednika Vlade; ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću koji će preuzeti Koordinaciju za ljudska prava, te ministru financija Zdravku Mariću koji će kao potpredsjednik Vlade biti nadležan za gospodarstvo. Oporbeni zastupnici u glasovanju za nisu sudjelovali


Nakon prisege ministara premijer je novinarima rekao da je rekonstrukcija hrvatske Vlade zaokružena.

"Od novih ministara očekujem da angažirano, predano i u skladu s programom Vlade svojim političkim i stručnim iskustvom već od ponedjeljka prionu aktivnostima koje će omogućiti realizaciju naših ciljeva", izjavio je dodavši kako ima povjerenja u ljude koje je izabrao.

Ponovio je da su Vladini ciljevi gospodarski rast, društvena solidarnost, pravna sigurnost, jačanje vrijednosti u političkom sustavu, snažno pozicioniranje Hrvatske na međunarodnoj sceni te ulaganje dodatnih napora za kvalitetno predsjedanje Europskom unijom u 2020. godini.

Rasprave o novim ministrima na saborskim odborima ocijenio je kvalitetnima premda je u njima, rekao je, bilo i političkog folklora i prebacivanja stigme korupcije na HDZ i Vladu.

Odlučno 'ne' stigmatiziranju mene i moje Vlade

"Moja je ključna poruka danas bila da ne dolazi u obzir da bilo tko meni, mojoj Vladi, pa i stranci, prebacuje ljagu korupcije, pogodovanja ili bilo kakvih nepravilnosti. Kažem odlučno 'ne' stigmatiziranju mene i moje Vlade", istaknuo je.

Dodao je da će ministri koji su se našli u javnom kontekstu, medijskom ili pod političkim optužbama u svezi s bilo kakvim sumnjama koje se na njih odnose imati prigodu te situacije razjasniti, ali će u konačnici meritoran sud o tome donijeti neovisne institucije, a ne oporbeni političari.

"To je ta bitna razlika između demagoga, difamatora, populista i ozbiljnih stranaka koje vode Vladu u interesu hrvatske države, hrvatskog naroda i svih naših sugrađana", naglasio je.
.
Zaključio je da Vlada ima rezultate na svim područjima kojima se bavi; gospodarskim rastom, većom zaposlenosti, rastom prosječne plaće, rastom minimalne plaće, apsorpcijom europskih fondova, boljim upravljanjem državnom imovinom, društvenom solidarnošću, većim mirovinama i drugim pozitivnim pokazateljima na kojem će tragu svoj rad i nastaviti.

Predsjednik Vlade podsjetio je na to da je 2016. godine rekao da ću nastaviti smanjivati tenzije u hrvatskom društvu.

Rad Vlade fokusiram na bolji životni standard hrvatskih građana i pozitivniju klimu u društvu

"To je vrlo težak i zahtjeva proces jer postoje silnice, interesne skupine pa i politički akteri koji žive na isključivosti i netoleranciji te na platformama koje nemaju veze s činjenicama i istinom. Upravo protiv takvih se politički angažiram i borim, a rad Vlade fokusiram na ono što je za hrvatske građane bitno, na kvalitetu njihovog života, životni standard i pozitivniju klimu u društvu."

Kao primjer manipulacije građana podsjetio je na to da je oporbena Vlada između 2012. i 2105., osim deficita od 71,4 milijardi kuna, donijela i zakon o odlasku u mirovinu sa 67 godina, da bi se u vrijeme ovogodišnje predizborne kampanje za Europski parlament priključila sindikalnoj inicijativi protiv rada do 67. godine.

"Ono što smo napravili je odgovorna mirovinska reforma, jedna od najbolje ocijenjenih strukturnih reformi u mandatu naše Vlade što je utjecalo i na dobivanje investicijskog kreditnog rejtinga bonitetnih kuća", naglasio je.

Zaključio je da će se trud, entuzijazam, energija, smislene i pozitivne inicijative po različitim resorima i politikama na kraju ipak vidjeti.

Na novinarsko pitanje zašto smijenjeni ministri nisu dobri za Vladu, a jesu za Sabor Plenković je odgovorio kako je to stvar elementarne političke abecede i da svatko tko se izabere u Saboru ima izravno mandat koji je neopoziv.

"Kako ćete imati mir i funkcioniranje institucija da biste ostvarili gospodarski rast ako nemate parlamentarnu većinu?", upitao je Plenković dodavši da se ne boji da će izgubiti njihove ruke."




Premijer Plenković sa sedmero ministara koje su 19. srpnja saborski zastupnici u Saboru potvrdili svojim glasovanjem sa 82 glasa.
Fotka saborskog fotografa

20.07.2019. u 01:05 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 19.07.2019.

POVEĆANIM ISPLATAMA VALAMAR ŽELI ZADRŽATI ZAPOSLENIKE



ZAPOSLENICI U TURIZMU U VALAMAR RIVIERI IMAJU PRIMANJA OD 5000 DO 7500 KUNA

Hotelska kompanija Valamar Riviera će u kolovozu s plaćom za mjesec srpanj isplatiti 500 kuna u neto iznosu svim zaposlenicima na neodređeno i određeno vrijeme koji će biti u radnom odnosu na dan 31. srpnja te će kroz srpanj raditi najmanje pola mjeseca. Učenicima i studentima koji rade u kompaniji će isplatiti nagradu u neto iznosu od 300 kuna, ako će u srpnju odraditi najmanje dva tjedna.

Valamar je prvi poslodavac u turizmu u Hrvatskoj koji će svojim zaposlenicima s ugovorom na neodređeno te svim radnicima koji budu u radnom odnosu na određeno vrijeme od najmanje 10 mjeseci u 2019. isplatiti i 13. plaću u neto iznosu od 5.000 kuna u mjesecu prosincu.

Zaposlenicima Valamar daje i neto primanja u iznosu od 5.000 do 7.500 kuna za puni mjesečni fond sat. Svim radnicima koji su tijekom 2019.u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ,ove će godine isplatiti i božićnicu u neto iznosu od 2.000 kuna. Zaposlenici s ugovorom na određeno nagraditi će za sezonski posao u neto iznosu od 700 do 1.500 kuna, ovisno o odrađenom broju sati.

19.07.2019. u 23:52 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 18.07.2019.

TURSKA NEZAKONITO PROVODI BUŠENJE UNUTAR CIPARSKIH TERITORIJALNIH VODA


PRIORITETI EU I UJEDINJENIH NARODA




Operacije bušenja koje Turska provodi u istočnom Sredozemlju:
Vijeće usvojilo zaključke
15.7. 2019. Priopćenje


Europska unija oštro osuđuje nezakonite operacije bušenja koje Turska provodi u istočnom Sredozemlju.
Vijeće je danas usvojilo sljedeće zaključke o operacijama bušenja koje Turska provodi u istočnom Sredozemlju:
„1. Podsjećajući na zaključke Vijeća od 18. lipnja 2019. i prethodne zaključke Europskog vijeća, posebno one od 20. lipnja 2019., Vijeće izražava žaljenje zbog toga što je Turska, unatoč opetovanim pozivima Europske unije da prestane s nezakonitim aktivnostima u istočnom Sredozemlju, nastavila s operacijama bušenja zapadno od Cipra te je pokrenula drugu operaciju bušenja sjeveroistočno od Cipra unutar ciparskih teritorijalnih voda. Vijeće ponovno ističe ozbiljan neposredni negativan učinak koji takva nezakonita djelovanja imaju na cijeli niz odnosa EU-a i Turske. Vijeće ponovno poziva Tursku da se suzdrži od takvih djelovanja, djeluje u duhu dobrosusjedskih odnosa te poštuje suverenost i suverena prava Cipra u skladu s međunarodnim pravom.
2. Vijeće, pozdravljajući poziv vlade Cipra da pregovara s Turskom, napominje da bi se pitanje razgraničenja isključivih gospodarskih pojasa i epikontinentalnog pojasa trebalo rješavati dijalogom i pregovorima u dobroj vjeri, uz potpuno poštovanje međunarodnog prava te u skladu s načelom dobrosusjedskih odnosa.
3. EU je i dalje u potpunosti predan podupiranju napora pod vodstvom UN-a usmjerenih na suradnju sa strankama kako bi se stvorili uvjeti kojima bi se omogućio nastavak pregovora o sveobuhvatnom rješenju ciparskog pitanja. U tom pogledu Vijeće podsjeća na to da je i dalje od ključne važnosti da se Turska obveže i doprinese takvom rješenju, uključujući njegove vanjske aspekte, unutar okvira UN-a, u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i svim načelima na kojima se EU temelji te s pravnom stečevinom.
4. S obzirom na to da je Turska nastavila s nezakonitim operacijama bušenja i pokrenula nove, Vijeće je odlučilo obustaviti pregovore o sveobuhvatnom sporazumu o zračnom prometu te je suglasno da zasad neće održati sastanak Vijeća za pridruživanje i daljnje sastanke dijalogâ na visokoj razini EU-a i Turske. Vijeće potvrđuje prijedlog Komisije o smanjenju pred pristupne pomoći Turskoj za 2020. i poziva Europsku investicijsku banku da preispita svoje aktivnosti pozajmljivanja u Turskoj, a posebice u odnosu na pozajmljivanje osigurano državnom imovinom.
5. Vijeće će se i dalje baviti tim pitanjem te u skladu sa zaključcima Europskog vijeća od 20. lipnja poziva visoku predstavnicu i Komisiju da nastave s radom na mogućim ciljanim mjerama s obzirom da Turska nastavlja s operacijama bušenja u istočnom Sredozemlju. Vijeće će pomno pratiti razvoj događaja te će prema potrebi ponovno razmotriti to pitanje.”


Usvojeni prioriteti EU-a u Ujedinjenim narodima i na 74. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda
Priopćenje 15.7.2019.

Vijeće je danas usvojilo zaključke o prioritetima EU-a na 74. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda (rujan 2019. – rujan 2020.). Tim se zaključcima nadopunjuju zaključci Vijeća o jačanju multilateralizma koji su usvojeni 17. lipnja 2019.
Angažman EU-a za mirniji, kooperativniji i pravedniji svijet počiva na zajedničkim vrijednostima – miru, demokraciji, ljudskim pravima, vladavini prava, rodnoj ravnopravnosti, održivom razvoju – kao i na čvrstoj predanosti EU-a učinkovitom multilateralizmu.
Proteklih je godina EU intenzivirao svoj angažman u svojstvu globalnog aktera te multilateralizam sada pretvara u djelovanje. U aktualnom globalnom kontekstu EU nastoji ponovno istaknuti dodanu vrijednost i relevantnost UN-a i dokazati da je koristan ljudima diljem svijeta. EU će nastaviti surađivati s Ujedinjenim narodima i pružati im potporu u okviru svojih napora za promicanje, razvoj i reformu međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima.
Prepoznajući važnost Ujedinjenih naroda koji su okosnica učinkovitog multilateralizma, na 74. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda EU i njegove države članice usredotočit će se na tri prioriteta koji se nadopunjuju:
1. Sprečavanje sukoba, mir i sigurnost,
2. Zajednički pozitivni program,
3. Angažman u globalnim izazovima

Izjava visoke predstavnice u ime EU-a povodom pete godišnjice rušenje zrakoplova aviokompanije Malaysia Airlines na letu MH17 (17. srpnja 2019.)

Priopćenje 17.7.2019.


Danas, kada obilježavamo petu godišnjicu tragičnog rušenja zrakoplova aviokompanije Malaysia Airlines na letu MH17, pri kojemu je poginulo 298 nevinih osoba, mislimo na sve one koji su izgubili svoje voljene te i dalje dijelimo njihovu tugu.
Europska unija ponovno ističe punu potporu svim naporima da se za žrtve i njihove bližnje utvrdi istina i odgovornost te osigura pravda u skladu s Rezolucijom VSUN-a 2166.
EU u tom kontekstu pozdravlja priopćenje zajedničkog istražnog tima od 19. lipnja 2019. da će u Nizozemskoj biti podignuta optužnica protiv četiriju pojedinaca.
EU poziva Rusiju na prihvaćanje odgovornosti i potpunu suradnju u istrazi koja je u tijeku. EU izražava puno povjerenje u neovisnost i profesionalnost predstojećih pravnih postupaka.



Sjeverna Koreja: EU produljio samostalne sankcije protiv pojedinaca i subjekata
Priopćenje 15.7. 2019.


Vijeće je preispitalo svoj samostalni popis osoba i subjekata na koje se primjenjuju mjere ograničavanja u okviru režima sankcija protiv Demokratske Narodne Republike Koreje (DNRK). Potvrdilo je sankcije koje su na snazi, a koje obuhvaćaju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine.

Na pojedince i subjekte koji su uvršteni na popis primjenjuju se sankcije zbog njihova doprinosa programima DNRK-a povezanima s nuklearnim oružjem, balističkim projektilima ili drugim oružjem za masovno uništenje ili zbog izbjegavanja sankcija. EU je samostalno uvrstio na popis ukupno 57 osoba. Osim toga, EU je u okviru vlastitog režima sankcija zamrznuo imovinu devet subjekata. Prenio je i sve relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a kojima se uvode sankcije protiv 80 osoba i 75 subjekata koji su trenutačno uvršteni na UN-ov popis.

Sankcije EU-a protiv DNRK-a najstrože su od svih režima sankcija EU-a koji su na snazi. Donesene su kao odgovor na aktivnosti DNRK-a povezane s razvojem nuklearnog oružja i balističkih projektila, kojima se krše brojne rezolucije VSUN-a. Osim što prenosi sankcije UN-a, EU ima i samostalni režim sankcija protiv DNRK-a kojim se nadopunjuju i postrožuju sankcije koje je donio UN.

EU je više puta izrazio svoje čvrsto uvjerenje da se trajni mir i nuklearno razoružanje Korejskog poluotoka moraju postići mirnim putem i da je jedini način za ostvarenje tog cilja nastavak diplomatskog procesa.

Konačni cilj, koji dijeli cijela međunarodna zajednica i koji je izrazilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, i dalje je potpuno, dokazivo i nepovratno nuklearno razoružanje Korejskog poluotoka.

Odluku je donijelo Vijeće za vanjske poslove nakon godišnjeg preispitivanja sankcija. Pravni akti bit će objavljeni u Službenom listu 16. srpnja 2019.



18.07.2019. u 14:15 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 17.07.2019.

MINISTAR POLJOPRIVREDE U VRSARU I SAVUDRIJI


RIBARSKE LUKE U ISTRI U IZGRADNJI




Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić obišao je 16. srpnja 2019. godine ribarske luke u izgradnji u Vrsaru i Savudriji. Njihova se izgradnja financira iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo sa ukupno 15 milijuna kuna Tim povodom Tolušić je izjavio.„Stara Savudrija je važna ribarska luka za lokalno stanovništvo. U rekonstrukciju postojećeg gata ulažemo više od 5 milijuna kuna. Projektom financiramo i prostore za spremanje ribarske opreme, postavljanje 24 ormarića za napajanje plovila električnom strujom i vodom, video nadzor i postavljanje „eko otoka“ za odvajanje otpada. U Vrsaru ulažemo 10,5 milijuna kuna u produženje gata koji će biti opremljen sa 4 nova ormarića za napajanje plovila električnom strujom i vodom. Ovime povećavamo kapacitet iskrcajnih mjesta kao i kvalitetu samog ukrcaja i iskrcaja, a pomicanje svjetionika na produljeni dio gata dat će ribarima dodatni manevarski prostor. Specifičnosti i tradicija ribarenja na zapadnoj obali Istre vrijednosti su koje smo očuvali i ulaskom u Europsku uniju. Vjerujem da će ova poboljšanja radnih uvjeta ribarima dati dodatnu motivaciju da nastave biti čuvari našeg mora“.Kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo financira se izgradnja ukupno šest ribarskih luka s iznosom potpore od 127 milijuna kuna, informacije su iz Ministarstva poljoprivrede..

NATJEČAJ SVIH MJERA IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA – PREMA JEDNOM PRAVILNIKU

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je medijima 16.7. da je pripremljen Nacrt pravilnika o provedbi mjera iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.–2020. Taj materijal ima 60 stranica u wordu. Ovim pravilnikom na jednom mjestu bit će propisani opći uvjeti prihvatljivosti, uvjeti prijave, obrade, provedbe, kontrole i isplate projekata te postupanja po prigovorima korisnika, za sve mjere iz Programa ruralnog razvoja i financijske instrumente, osim IAKS mjera. Detaljni uvjeti prihvatljivosti korisnika, projekata i provedba pojedinog tipa operacije bit će propisani natječajem za svaku pojedinu mjeru/tip operacije.
Naime, tijekom provedbe natječaja iz Programa ruralnog razvoja u posljednjih dvije i pol godine, ukazala se potreba za dodatnim pojednostavljenjem pravila pa je Ministarstvo poljoprivrede odlučilo da se osnovni uvjeti propišu na jednaki način za sve mjere Programa, a da se kod raspisivanja natječaja za pojedine tipove operacija detaljno razrade uvjeti koje je korisnik obvezan ispuniti.Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić uoči otvaranja e savjetovanja s javnošću te istaknuo „Najveća novost je što ćemo natječaj objaviti na e-savjetovanju prije njegovog formalnog raspisivanja, kako bismo na vrijeme prikupili sve komentare i prijedloge sa svrhom objave što kvalitetnijeg natječaja.“ Zatim je ministar rekao slijedeće:
„Dugo smo radili na izradi ovog pravilnika pa zato i kasnimo s nekim natječajima koje smo planirali u ovoj godini, ali sve s ciljem da poljoprivrednicima maksimalno olakšamo i pojednostavimo proceduru. Jedinstveni pravilnik zamijenit će velik broj pravilnika, njihovih izmjena i dopuna, a koji su do sada propisivali provedbu svake pojedine mjere, podmjere i tipa operacije Programa ruralnog razvoja – njih čak 38. Želja nam je potencijalnim korisnicima omogućiti brže i jednostavnije upoznavanje s uvjetima koje moraju ispuniti kako bi ostvarili bespovratna EU sredstava
Pravilnik se donosi na temelju članka 19. stavka 1. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, br. 118/18). Prije objave u Narodnim novinama, Nacrt prijedloga pravilnika dostupan je za komentiranje putem javnog savjetovanja svim zainteresiranim stranama na linku :
https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=11261

VLADA PRIPREMA KONCESIJE ZA ISTRAŽIVANJE NAFTE I PLINA NA 16 ISTRAŽNIH POLJA RH




ZAR TURIZAM, POLJOPRIVREDA I PRIRODNE LJEPOTE MOGU OPSTATI NA ISTOM PROSTORU
ZAJEDNO S NAFTOM I PLINOM ?







Prema priopćenju medijima, Zelena akcija je 16.7. 2019. od Vlade RH zatražila hitno zaustavljanje izdavanja novih koncesija za istraživanje nafte i plina na gotovo 3/4 kopnene površine Republike Hrvatske te ponovila zahtjev za smjenu ministra Tomislava Ćorića.

Aktivisti i aktivistkinje su na Trg bana Jelačića razvili veliku kartu Hrvatske iz koje se moglo vidjeti da Vlada RH priprema koncesije za masovno istraživanje i eksploataciju nafte i plina u većini kontinentalne Hrvatske. Također su po Trgu postavili 40 bušotina koje su simbolizirale samo neke od lokacija gradova, rijeka i planina za koje će, prema planu Vlade, uskoro biti potpisani ugovori za istraživanje i eksploataciju nafte i plina. Naime, Vlada RH planira dati većinu kopnenog teritorija RH u koncesiju naftnim i plinskim tvrtkama te do 2040. godine povećati nacionalnu proizvodnju nafte i plina.


Karta u posjedu Zelene akcije


Radi se o 16 novih istražnih polja za naftu i plin koja se protežu sve od Vukovarsko-srijemske preko Zagrebačke i Ličko-senjske do Splitsko-dalmatinske županije. Pod koncesijama su i čitavo Zagorje, Međimurje i Banija te područja krških rijeka Karlovca i Gorskog kotara i Like. Unutar tih prostora nalaze se mnoga područja bogata vodom, poljoprivredom te prirodnim ljepotama, kao i velik dio mreže zaštićenih područja Natura 2000.

VLADA I MINISTAR RADE TAJNO OD JAVNOSTI

Trenutna Vlada i njen “Ministar fosilnih goriva” Tomislav Ćorić, ovaj proces skrivaju od javnosti pa osim dijela struke. Šira javnost nije ni upoznata s činjenicom da je nedavno završio natječaj za dodjelu koncesija za Panonski bazen i sjevernu Hrvatsku, a da je novi natječaj za pojas Dinarida otvoren do 10. rujna. U tajnosti se drže i ugovori te uvjeti i tehnologije za istraživanje i eksploataciju pa se postavlja pitanje hoće li Ministarstvo dozvoliti nekonvencionalnu metodu hidrauličkog frakiranja stijena (tzv. fracking). To bi imalo izuzetno štetan utjecaj na lokalno stanovništvo, zalihe pitke vode te bioraznolikost, a uzrokovalo bi povećanje ispuštanje stakleničkih plinova. Podsjećamo, prije tri godine su u prvom krugu natječaja za blokove uz Savu i Dravu koncesije dobili kanadski Vermilion Oil i INA.
Sve ovo upravo omogućuje i nova Strategija energetskog razvoja RH do 2030. godine koja nas vodi u još jedno desetljeće ulaganja u fosilnu infrastrukturu, dok potpuno ignorira globalnu klimatsku krizu. Vladi RH jednostavno manjka vizija i strategija koje su doista potrebne kako bi svi imali šanse za bolju - ili ikakvu - budućnost.
Za razliku od Hrvatske, neke zemlje razmišljaju strateški te prepoznaju ozbiljnost situacije kao i prilike koje sa sobom nosi pravovremena tranzicija. Primjerice, Finska, država koja trenutno predsjeda Europskom unijom, planira do 2035. godine svoje emisije smanjiti za 100 posto te postati klimatski neutralna.Iduće je desetljeće ključno u borbi protiv klimatskih promjena te je bitno prekinuti sva daljnja investiranja u novu fosilnu infrastrukturu.
Potrebno je napustiti korištenje fosilnih goriva te provesti korjenite promjene u svim sektorima kako bi zadržali porast globalne temperature ispod 1.5 °C. Potrebna je snažna politička volja i akcija da se dugotrajne posljedice klimatskih promjena spriječe. Hrvatska može i treba biti ambicioznija te svojim primjerom potaknuti druge države na promjene, posebno imajući u vidu hrvatsko predsjedanje Europskom unijom 2020. godine.

Kontakt: Luka Tomac, Zelena akcija, 099 314 93 88

17.07.2019. u 07:05 • 0 KomentaraPrint#^

TEME ZA E SAVJETOVANJE


JABUKE VINO I ŽIVOTINJE

Odjel za regionalni razvoj Hrvatske poljoprivredne komore podsjeća da su otvorene nove poljoprivredne teme za savjetovanja. Zainteresirani mogu predlagati drugačija rješenja na navedene teme, a rokovi Savjetovanja su također navedeni.




Radi se o slijedećim koje su na linkovima , slijedećim redom :

1.Tema savjetovanja je: Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga Programa potpore za proizvođače jabuka za 2019. godinu
Poveznica: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=11244
Savjetovanje je otvoreno do: 27.7.2019.

2.Tema savjetovanja je: Prijedlog pravilnika o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze
Poveznica: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=11250
Savjetovanje je otvoreno do: 30.7.2019.

3.Tema savjetovanja je: Pravilnik o proširenju geografskog područja provedbe uzgojnih programa domaćih životinja
Poveznica: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=11203
Savjetovanje je otvoreno do: 8.8.2019.



17.07.2019. u 05:55 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 16.07.2019.

150 GODINA LISTA ZA KULTURU I ZNANOST - VIJENAC


IZLOŽBA UZ STRUČNO VODSTVO!

Razgledavanje izložbe uz stručno vodstvo u povodu 150 godina književnog lista za umjetnost, kulturu i znanosti Vijenac, u knjižnici HAZU Strossmayerov trg 14, zadnjega dana izložbe, u srijedu, 17. srpnja 2019. biti će održano u 11.00 sati.

Matica Hrvatska u suradnji s HAZU i Kućom Šenoa Vijenac predstaviti će najvažnije trenutke iz bogate povijesti književnog lista Vijenac. Na izložbi se osim prvoga broja Vienca tako mogu vidjeti predmeti iz ostavštine jednog od najvećih hrvatskih književnika i slavnog urednika Vienca Augusta Šenoe.
To je prigoda za podsjetiti se antologijskih djela hrvatske književnosti koja su izvorno izlazila u nastavcima u Viencu poput Zlatarova zlata, romana U registraturi Ante Kovačića, pripovijetke Misao na vječnost Janka Leskovara, ali i prvih prijevoda Shakespeareovih soneta te Baudelaireovih pjesama.

Izložbu sufinancira Grad Zagreb, a u okviru obilježavanja, prethodno je 16. svibnja u Matici hrvatskoj uspješno održan okrugli stol Kultura u medijima. U listopadu će biti znanstveni skup o Viencu, a svečana proslava održati će se u mjesecu studenom uoči rođendana Augusta Šenoe. U povodu velikog jubileja već su objavljena dva tematska broja Vijenca (poveznice: br. 650, br. 647–648)
.

16.07.2019. u 04:14 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 12.07.2019.

GOVOR DONALDA TUSKA NA MEĐUNARODNOJ KONFERENCIJI U BATUMI U GRUZIJI




RAZVIJATI I UBRZATI POLITIČKO UDRUŽIVANJE I EKONOMSKU INTEGRACIJU



Europsko vijeće, govor, priopćenje za medije11.7.2019.

Čast mi je što mogu sudjelovati na ovoj konferenciji u prekrasnom gradu Batumi, gdje slavimo desetu godišnjicu Istočnog partnerstva.

Ova godina također predstavlja prekretnicu za druge ključne događaje u europskoj povijesti, koji našoj raspravi daju širu dimenziju za zemlje poput moje, Poljske. I ove godine obilježava se i 30. godišnjica pada sovjetske dominacije u Srednjoj i Istočnoj Europi, koja je počela, između ostalog, demonstracijama u Tbilisiju u travnju 1989., prvim djelomično slobodnim izborima u Poljskoj u lipnju, a kulminirala je padom Berlinski zid u studenom.
To je mjesto na kojemu dolazi do jednog razmišljanja. Sjećate se kada je ruski predsjednik 2005. godine rekao: "trebali bismo priznati da je slom Sovjetskog Saveza bila najveća geopolitička katastrofa stoljeća." Danas u Gruziji želim reći glasno i jasno: kolaps Sovjetskog Saveza bio je blagoslov za Gruzijce, Poljake, Ukrajince, kao i za cijelu Srednju i Istočnu Europu. I uvjeren sam da i Rusi tako misle.
Vrlo je simbolično razgovarati o tome koliko smo daleko putovali tijekom proteklog desetljeća - i kako se približiti našem zajedničkom putu naprijed.
Gledajući prvih deset godina Istočnog partnerstva, očito je da su zahvaljujući njemu i kroz njega naši odnosi postali dublji, strukturniji i predvidljiviji. Zaključili smo sporazume o pridruživanju s Ukrajinom, Gruzijom i Republikom Moldavijom, Sporazum o sveobuhvatnom i poboljšanom partnerstvu s Armenijom, novi okvirni sporazum blizu završetka s Azerbajdžanom i transparentniji angažman s Bjelorusijom.
Sve to je otvorilo širok spektar novih mogućnosti. Zajedno smo radili na jačanju naših gospodarskih veza. Promovirali smo ulaganja i trgovinu. Naša suradnja je poboljšala prometne veze i infrastrukturu, ojačala energetsku sigurnost i učinkovitost. Sada usklađujemo naša digitalna tržišta. Promovirali smo obrazovanje - do 2020. težimo više od 80.000 razmjena mladih. Liberalizacija viznog režima za Ukrajinu, Gruziju i Republiku Moldaviju doživjela je milijune putovanja bez viza, što ima velik utjecaj na živote naših građana.

Najvažnije je, međutim, da je ovo partnerstvo omogućilo da kontakti između naših ljudi rastu i produbljuju se. Kao Poljak, uvijek sam bio fasciniran bogatstvom kultura vaših naroda. Nikad nisam sumnjao da ste dio velike europske civilizacije. Danas, zahvaljujući Istočnom partnerstvu, Europljani otkrivaju ovu očiglednu istinu sa zapadnog dijela našeg kontinenta.
Ovdje bih se želio prisjetiti jedne od velikih gruzijskih klasika, Vazha Pshavela:

Neki misle da istinski patriotizam isključuje kozmopolitizam. Ovo je pogreška. Svaki pravi domoljub je kozmopolit, a svaki pravi kozmopolit je patriota. Kozmopoliti služe svojoj zemlji i nastoje ga intelektualno, materijalno i moralno podići.

Njegove vizionarske riječi, koje su sada stare više od jednog stoljeća, odzvanjaju kao upozorenje protiv izolacionizma koji je u porastu u Europi i danas u svijetu. Vjerujem da - istovremenim približavanjem, kao ljudima i promicanjem razumijevanja - Istočno partnerstvo pomoglo je u suzbijanju tih negativnih tendencija.

Ali ne smijemo zaboraviti da je Istočno partnerstvo također evoluiralo u pozadini teškog političkog konteksta, kako u Europskoj uniji tako i u regiji, s ozbiljnim sigurnosnim problemima u većini naših zemalja partnera. Gruzija se ovdje mora spomenuti kao jedna od zemalja koje su bolno pogođene ozbiljnim sigurnosnim izazovima. Čak i ako Istočno partnerstvo nije osmišljeno kao mehanizam rješavanja sukoba, ono je zajednica vrijednosti i načela i kao takva nastoji podržati stabilnost u regiji i podržati sposobnost vaših zemalja da se odupru pritiscima.
Istočno partnerstvo je nastalo i uvijek je bilo inicijativa mira, a ne usmjerena protiv bilo koga, s ciljem uspostavljanja sve prosperitetnijih društava, s dobrim upravljanjem, jakom vladavinom prava i učinkovitom pravdom.
Postoji mnogo pitanja o budućnosti Istočnog partnerstva. A vaše buduće članstvo u EU nije jedino. Ali nemojmo skrivati činjenicu da je to pitanje i dalje na dnevnom redu. Mnogi u Europi koji sumnjaju u daljnje proširenje. Ne sumnjam u to. Kao što je to bilo prije same Europske unije prije više od šezdeset godina, takvi se procesi ne događaju odjednom, niti prema jednom planu. Oni su stvoreni kroz konkretna postignuća, koja prvo stvaraju "de facto solidarnost" - prema riječima naših utemeljitelja.
Međutim, jedno je jasno: ostat ćemo inkluzivna inicijativa za jačanje odnosa između Europske unije i svih šest partnera, uz pružanje diferenciranog pristupa svakom partneru, u skladu s njihovim vlastitim težnjama i mogućnostima. Nastavit ćemo razvijati mogućnosti - i citiram - "ubrzati političko udruživanje i daljnju ekonomsku integraciju između EU-a i zainteresiranih partnera", što je bio prvobitni cilj iznesen u proglašenju praškog summita, koji i danas vrijedi.
Nakon konferencije na visokoj razini, koja je održana u svibnju, EU započinje strukturirani proces konzultacija o budućnosti Istočnog partnerstva. Računamo na aktivno sudjelovanje i doprinose država članica EU i istočnih partnera, ali i na civilno društvo i poslovne zajednice. Moramo zajednički razmišljati o tome kako najbolje iskoristiti mogućnosti koje pruža Istočno partnerstvo.
Za sada se usredotočimo na ono što je Istočno partnerstvo dokazalo da može najbolje: poboljšati svakodnevni život naših građana
Dopustite mi da kažem nekoliko riječi iz srca. Kao predsjednik Europskog vijeća i kao Poljak za mene, Gruzija nije samo važan partner EU. Kada kažem Gruzija, mislim na "slobodu", kad kažem Gruzija, mislim na "ponos", kad kažem Gruzija, mislim na "hrabrost". Ti si mala zemlja, ali velika nacija. Postigli ste nemoguće stvari, junatoč svim razlikama.

Govor predsjednika Europskog Vijeća Donalda Tuska nakon sastanka s predsjednikom Gruzije Salome Zourabichvili

Europsko vijeće,11.7. Priopćenje za medije,


Hvala vam na srdačnoj dobrodošlici, draga gospođo predsjednice. I čestitke na izvrsnoj organizaciji Međunarodne konferencije u Batumiju, koju mi je bilo drago i čast otvoriti s vama jutros.

Gruzija je važan partner i prijatelj EU. Na našem sastanku razgovarali smo o jakim odnosima između EU i Gruzije i kako ih dalje razvijati.
Naša trgovina raste, ali se može i će se učiniti više kako bi se istražio puni potencijal našeg dubokog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine. Na temelju Sporazuma o pridruživanju unapređujemo suradnju u mnogim područjima, od obrazovanja do poljoprivrede, od ekonomskog razvoja do okoliša.
Činjenica da Gruzijci mogu putovati bez viza u Europu, kao i građani EU u Gruziju, približava nas. Vaša jedinstvena kulturna baština - uključujući polifoniju i kuhinju - hvata srca sve više i više nas. U kontekstu putovanja bez viza, složili smo se oko potrebe za pojačanim zajedničkim naporima za učinkovito rješavanje trenutnih izazova.

Nedavna odluka Rusije o zabrani letova prema Gruziji neopravdana je i nerazmjerna. Ali vaša je zemlja prije toga pretrpjela vanjski pritisak i ovaj put će to ponoviti. EU stoji uz Gruziju u solidarnosti i uz punu predanost vašem suverenitetu i teritorijalnom integritetu.
Odnosi EU-Gruzija izgrađeni su na našim zajedničkim vrijednostima. Najveća prednost Gruzije leži u dokazanoj predanosti demokratskim reformama i vladavini prava. To je proces koji treba nastaviti s kontinuiranom odlučnošću.
Kao što znate, vjerodostojno, neovisno i transparentno pravosuđe ključno je za povjerenje javnosti, za gospodarski i društveni razvoj te za privlačenje stranih ulaganja.
Što se tiče izbora, pozdravljam tekući proces rješavanja nedostataka iz prethodnih izbora, kako su izvijestili Ured za demokratske institucije i ljudska prava i drugi, kao i odluku vlade o održavanju izbora 2020. pod potpuno proporcionalnim sustavom. Ovu inicijativu vidim kao pravu šansu za jačanje pluralizma gruzijskog demokratskog krajolika. Potičem sve dionike da iskoriste ovu priliku da bude u dobroj vjeri.
U uvodnom govoru na konferenciji u Batumiju govorio sam o potrebi za jedinstvom Gruzije. Moje iskustvo u Bruxellesu govori mi da možete računati na europsku solidarnost sve dok traje vaša gruzijska solidarnost, i dok poštujete svoje zajedničke strateške političke ciljeve. Demokracija je stalna rasprava, a ne građanski rat. Stoga je sve u vašim rukama. Hvala vam.



12.07.2019. u 13:00 • 0 KomentaraPrint#^

ANALIZA: ZAŠTO KORISNICI I VATRENIM ORUŽJEM I FIZIČKI NAPADAJU DJELATNIKE CENTARA ZA SOCIJALNI RAD?



ŠTO NE VALJA U SUSTAVU SOCIJALNOG RADA
NAMIJENJENOG KORISNICIMA?


Zašto korisnici Centara za socijalni rad fizički napadaju službenike Centra koji navodno vode brinu o njima? Što je posrijedi, kakvi nesporazumi i kakva pravila Centra, koje socijalni radnici pošto poto žele provoditi, a korisnici se tome protive u toj mjeri da ugrožavaju život tim istim socijalnim radnicima? Zašto je javnosti uskraćena ta ključna informacija koja bi kao činjenica objasnila čin napada, a u zadnjem slučaju i napada vatrenim oružjem što je dovelo do gubitka života socijalne radnice Blaženke Poplošen u Đakovu? Zašto se od javnosti kriju važne činjenice druge strane, važne za razumijevanje slučaja – u kome se namače pitanje - zašto je korisnik ubio socijalnu radnicu? Javnosti je ponuđen odgovor – ubio je jer je imao psihičkih problema! Ali taj odgovor ponovo generira prvo pitanje – zašto je ubio socijalnu radnicu s obzirom da je” dobro brinula o njemu”.

A ključno je pitanje – što ne valja u sustavu socijalnog rada naminjenom korisnicima ? Jer na internetu se može vidjeti niz novinarskih tekstova o napadima na socijalne radnike, a već je bilo smrtnih ishoda tih napada. Zar se zanimanje socijalni radnik profiliralo u toliko opasno da su prijetnje socijalnim radnicima i napadi ciglama,vrtnim škarama, noževima, te batinjanje a onda i upotreba vatrenog oružja i smrt postali pokazatelj nezadovoljstva korisnika? Jer nasilno ponašanje postaje odabir u slučaju kada drugi načini nisu dali rezultata Zar se odgovor na pitanje nasilja- može preskočiti i prešutjeti , kako je to u posljednjem slučaju tragičnog napada sa smrtnim ishodom za djelatnicu Poplošen učinila ministricaza demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić? Ona nije objasnila zašto je došlo do napada korisnika, ali je rekla da socijalni radnici trebaju dobiti statas službene osobe kako bi bili zaštićeni od napada korisnika . Premijer Planković se takodjer našao čak i fizički uz ministricu Nadu Murganić i rekao kako će djelatnici Centra za socijalni rad dobiti status službene osobe u RH.
No, zar će status službene osobe biti nadstrešnica za socijalne radnike i štiti ih od razljučenih korisnika? Jer imaju li pravo korisnici Centra za socijalni rad, ili socijalnu skrb biti razljučeni, a da nisu mentalno retardirani? Dakako, a osobe koje su primorane biti korinici Centra osjetljivi su na visinu primanja koje im Centar pruža, na raspolaganje njihovom imovinom, te vjerojatno i na druga pitanja koja ne izlaze u javnost ni od resorne ministrice Murganič, ni od djelatnika Centra za socijalni rad.

Nakon tragedije u Socijalnom radu u Đakovu,9.srpnja kada je korisnik te službe s pištoljem došao u Centar i pucao te ubio socijalnu radnicu u čijoj je nadležnosti bio, te hicima u glavu ranio i pravnika tog Centra čiji je život u opasnosti, treba se vratiti u realnost i resorna ministrica Murganič treba se upitati – što ne valja u sustavu Centra socijalnog rada namijenjenog korisnicima? Što treba mijenjati – da djelatnici ne primaju prijetnje i ne boje se za vlastiti život koji im nasilno može oduzeti dugo vrijeme nezadovoljan i od lošeg i restriktivnog sustava pomoći izmaltretiran korisnik.
Odredbe i pravila u sustavu Socijalne skrbi za odrasle treba preispitati sama ministriaca i učiniti ih dostojnima čovjeka i njegova života. A svaku odredbu ministraica Nada Murganić mora preispitati na sebi: ako svaka pojedina odredba ne bi bila dovoljno dobra za nju da je korisnica Centra za socijalnu skrb, tada odredbu treba mijenjati – jer nije prihvatljiva ni za nijednog drugog korisnika!

Zouhar Zec Margareta

12.07.2019. u 03:16 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 11.07.2019.

OBILJEŽAVANJE 24. GODINE OD GENOCIDA U SREBRENICI



SRBIJA NEGIRA GENOCID U SREBRENICI

Dana 11. srpanja u Memorijalnom centru Potočarima se cijeloga dana obilježavana 24 obljetnica genocoda u Srebrenici koje je tijekom rata u Bosni i Hercegivini u srpnju 1995. počinila vojska Republike Srpske i specijalne srpske vojne postrojbe pod zapovjedništvom generala JNA Ratka Mladića.
Ukupno je ubijeno 8.372 pretežito muškaraca bošnjaka koji su zakopani u zakopani u više od sto masovnih grobnica.
Zbog premiještanja masovnih grobnica koje se događa od kraja rata tek su pronađeni dijelovi tijela 6610 osoba. A stručnjaci ističu da se dijelovi tijela jedne osobe, prema dosadašnjim iskustvima nalaze u po nekoliko masovnih grobnica. Ističe se primijer gdje su dijelovi jednoga tijela pronađeni u čak pet grobnica.
Na današnji dan 11. srpnja na memorijalno groblje mezarje u Potočarima ukopane su 33 osobe, no ističe se da nijedno od 33 tijela nije kompletno iako su pronađeni dijelovi identificirani od preživjele obitelji ili rodbine
Održana je komemorativna sjednica na kojoj su sudjelovale političke delegacije iz regije i Europe.
Danas 11. srpnja su pokopani dijelovi tijela najstarije osobe Šahe Cvrk koja je imala prilikom pogubljenja 82 godine i najmlađe osobe Osmana Cvrka koji je prilikom pogubljena u srpnju 1995. imao samo 16 godina.
Problem koji traje je negiranje počinjenja genocida i od Milorada Dodiga predsjednika Republike Srpske i od rukovodećih ljudi Srbije koja je otvorila pregovore za pristupanje Europskoj Uniji. Neki političari Bosne i Hercegovine predlažu donošenje Zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici koji bi trebao biti donesen do obilježavanja 25 godišnjice genocida u Srebrenici. I Međunarodni sud u Hagu je potvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid.
M. Zouhar Zec





Fotka snimljena s tv ekrana programa televizije Al Jazera.(MZZ)

11.07.2019. u 14:34 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 10.07.2019.

163 GODINE OD ROĐENJA NIKOLE TESLE


OTKRIO SUSTAV ZA BEŽIČNO UPRAVLJANJE

Na dan 10.srpnja 1856. u selu Smiljanu u Lici rodio se Nikola Tesla kojeg znanstveni svijet smatra jednim od najplodnijih genija u području elektrotehnike. Porijeklom je srpske nacionalnosti , ali je rođen u Hrvatskoj i smatrao ju je svojom domovinom. Mlad i to već 1884.sa 28 godina odlazi u SAD gdje postaje američki državljanin ali hrvatski i američki znanstvenik i izumitelj.

Teslina velika zasluga je uvođenje izmjenične struje u široku uporabu. Teslini izumi zasnovani na izmjeničnoj struji postali su temelj cijelom daljnjem razvoju elektrotehnike. Ostvario je oko tisuću pronalazaka i patenata - trofazni sustav za prijenos električne snage, generator i transformator za struje visoke frekvencije (Tesline struje) i drugo. Bio je i jedan od pionira radio-tehnike: otkrio je sustav za bežično upravljanje i davanje znakova na daljinu, pronašao je nov sustav osvjetljenja, konstruirao je visokofrekventne alternatore kao osnovu emisijskih radio-stanica, proizveo je neprigušene elektromagnetske valove, otkrio je i patentirao princip rezonancije za radio-veze, izložio ideju o međuplanetarnim telekomunikacijama pomoću ultrakratkih valova, a zamislio je u cjelini radarski sustav. Objavio je radove iz fizike u kojima je iznosio originalne ideje koje su se kasnije ostvarile. Autobiografiju pod nazivom Moji pronalasci (eng. My Inventions) pisao je i objavio 1919., a u povremenim razgovorima s novinarima iznosio je svoje zamisli, među njima i usnopljeni prijenos energije nazvan Teslinim zrakama smrti. Umro je u New Yorku 7. siječnja 1943

O Teslinom životu i izumiteljskom radu snimljeno je više filmova.

10.07.2019. u 23:43 • 0 KomentaraPrint#^

REZULTATI TURIZMA U PRVIH ŠEST MJESECI 2019.



TURIZAM POZITIVNO RASTE




U prvih šest mjeseci Hrvatska je zabilježila 6,88 milijuna turističkih dolazaka, i 26,26 milijuna noćenja . Time je turistički promet u prvih šest mjeseci 2019. veći u odnosu na isto razdoblje 2018. godine u dolascima za 6,39 % , a u noćenjima za 3,02%. To je najvažnija poruka ministra
turizma u Vladi RH Garia Cappellia i direktora Hrvatske turističke zajednice mr. Kristijana Staničića s konferencije za novinare koju su održali 9.srpnja u Ministarstvu turizma . Strani turisti su ostvarili 5,85 milijuna dolazaka - što je više za 6 %, i 22,93 milijuna noćenja, što je više za 3 % . Ostalo otpada na domaće turiste. No porast je zabilježen i u dolascima u turističke destinacije i domaćih, dakle hrvatskih, gostiju i to za 6 %, te u noćenjima za 4% .



S lijeva: Glasnogovornica Ministarstva turizma te ministar turizma u Vladi RH Gari Cappelli i direktor Hrvatske turističke zajednice mr. Kristijan Staničić

Predstavljajući prezentaciju turističkog prometa mr.Kristijan Staničić je ponovio da je tijekom prvog polugodišta 2019. godine zabilježen je pozitivan turistički promet u dolascima za 6,39 % u noćenjima za 3.02%.” Kada govorimo o smještajnim kapacitetima, RH je 30. lipnja raspolagala s 1.18 milijuna ukreveta u komercijalnom smještaju. U odnosu na prethodnu godinu riječ je o rastu volumena smještajne ponude od 4,02% odnosno 47.000 novih kreveta. Najveći rast bilježi obiteljski smještaj, a potom objekti poznati u turističkom izričaju kao “druga vrsta skupina kampovi” koji su po prirodi usluge srodni obiteljskom smještaju – apartmani, sobe, kuće za odmor, u vlasništvu pravnih, a ne fizičkih osoba. Popunjeniost u hotelima bila je u usporedbi s 2018. veća za 2,33% , u kampovima za 3,51%, u objektima u domaćinstvu i OPG-ima 4,65%, u drugoj vrsti skupine kampova popunjenost je bila veća 4,87%, što je ukupno iznosilo povećanje od 4,02% - rekao je mr. Staničić . Prezentacija koju je iznosio mr. Staničić podijeljena je novinarima.




Prosječna popunjenost u prvih šest mjeseci bila je u hotelima 29,6% , u kampovima 10,9 % u domaćinstvima i OPG ima 6,37%, u drugoj vrsti skupine kampova 9,19 %. U svega gri godine od 2016. do 2019. Hrvatska je turističkom tržištu ponudila 165.000 novih komercijalnih turističkih kreveta ( u broj: 164.816 novih komercijalnih turističkih kreveta) što je više za 16,2%. Rast se odnosi na objekte u obiteljskom smještaju i to na 127.609 kreveta te na smještaj koji se službeno zove “druge vrste skupine kampovi” gdje je bilo popunjeno 26. 450 kreveta. Kada govorimo o vrsti smještajnih kapaciteta postignut je rast u hoteljima i objektima OPG, dok su kampovi i nautički čarter imali blagi pad turističkog prometa




Prema pregledu kretanja stope rasta broja noćenja prema županijama i regijama najznačajniji rast je zabilježen u kontinentalnoj Hrvatskoj, zatim u Dubrovačko neretvanskoj županiji, Gradu Zagrebu, Splitsko dalmatinskoj županiji,u Zadarskoj županiji, Istarskoj, Ličko-senjskoj, Šibensko kninskoj, te na Kvarneru. U pogledu veličine ostvarenog prometa, Istra je u dosadašnjem dijelu godine bila najznačajnija Hrvatska turistička regija, slijede je Split I Kvarner te e ostale regije.

U ukupnom prometu mjerenom noćenjima top destinacije u prvih šest mjeseci turističke sezone u kojima je noćilo više od milijun gostiju su Dubrovnik sa 1.484 381 noćenja, Rovinj s 1.184 686 noćenja, Zagreb s 1.070 152 noćenja, te Poreč s 1.014 887 noćenja gostiju. Dubrovnik je vodeća destinacija u hotelskom i obiteljskom smještaju. Rovinj je vodeći u kampingu,ispred Tara i Funtane.




Prema riječima direktora Hrvatske turističke zajednice, a to je istakao i ministar Cappelli, uspješnom ostavrenju turističkih rezultata u prvom polugodištu 2019. doprinijela je “sve bolja zrakoplovna povezanost RH s ključnim emitivnim trištima. U okviru ljetnog reda letenja 2019. prema Hrvatskoj je pokrenuta 81 nova linija s 24 emitivna tržišta Europe i svijeta. Između ostalog pokrenuta je direktna interkontinentalna avio linija na relaciji , Philadelphia koja je u američkoj državi Pensilvanija, grad Dubrovnik.

Turistički promet s emitivnih tržišta tijekom šest mjeseci ukupnom prometu stranih turista ima udjel od 20 % u dolascima i 10 % u noćenjima. Radi se o destinacijama, SADa, Južne Koreje, Australije, Kine, Kanade, Japana, Indije i drugih.Zaključak je da Hrvatska bilježi pozitivan trend turističkog prometa, a zadržane su stabilne stope popunjenosti,uz porast ukupnog broja smještajnih kapaciteta.

INTENCIJA JE VEĆI BROJ NOĆENJA

“ Nerealno je pratiti na dan ili na tjedan broj gostiju i raditi usporedbu s onim što se događalo prošle godine ili prije dvije godine u turističkim destinacijama, jer su vremenske prilike različite svakog tjedan i svakog mjeseca” rekao je ministar Cppelli te nastavio: Ali moramo biti realni jer imamo veliko povečanje kapciteta u obiteljskom smještaju u zadnje tri godine 127.000 kreveta novih, u godinu dana 47.000 komercijalnih kreveta, ako gledamo prosjek i sve zajedno, kaže ministar Capeli pa glasno postavlja pitanje “Tko je taj mag koji bi mogao godišnji toliki rast imati? No moramo biti jasni reći da niti ne želimo ovog trenutka rast od 10, 12, 15 posto. Jer mi želimo sačuvan prosor, želimo raditi po strategiji razvoja, po onome što je pokazala studija. Sada smo već na brojkama koje je predvidjela Strategiji turizam već za 2020. Međutim strategija je tražila da dođemo do 14 milijardi prihoda mi smo došli na 12 milijardi prihoda. To znaći da nedostaju kapaciteti s četri i pet zvjezdica kvalitete, u svim segmentima smještaja, naručito u hotelskom.



S lijeva: Gari Cappelli i mr. Kristijan Staničić Fotke:Margareta Zouhar Zec

Hotelski smještaj je rastao samo pet tisuća kreveta. I to je taj nesrazmjer. Oko 5-6% je rast popunjesti hotela s pet zvjezdica. Naprimjer u objetima s bazenima u destinaciji Sv. Petar u Šumi, 40 kilometara od mora, su objekti popunjenosti od 90 dana, a neke vile s bazenima su popunjene čak 160 dana.To je odgovor što znaći kvaliteta i podizanje kvalitete i održivost sustava 2” – pojasnio je ministar Cppelli pa nastavio. “Nama je intencija da bude veći broj noćenja, a ne veći postotak rasta. Prema podacima koje imamo buking je jako dobar i u drugom dijelu godine u devetom i desetom mjesecu i idemo prema rezultatima koje smo analitikom radili i očekujemo blagi rast kako fizičkih pokazatelja, a naročito financijskih pokazatelja, oko 3 %. To je ona realnost koju očekujemo i na taj način smo pristupili pripremama”. Ministar je rekao da se već radi pripremu za sezonu 2020. gdje će biti daleko veći iskorak u smislu investicija u segment marketinga.” I sve što smo uložili u promociju marketinga bili smo u pravu u smislu dalekih tržišta za koja smo otvorili i urede. Daljni korak će biti I Indija , Južna Amerika. Raditi ćemo da turistički sustav pratimo na pozitivnoj nuli I idemo na rezultat. Intencija je podizanje kvalitete i čuvanja tržišta u smislu prostora za održivost” rekao je ministar turizma Gari Cappeli” na konferenciji za novinare 9.srpnja. (Margareta Zouhar Zac)


10.07.2019. u 11:42 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 08.07.2019.

RAZGOVORI O HRVATSKOM SUDJELOVANJU U MEHANIZMU DEVIZNOG TEČAJA (ERM II)




IZJAVA O HRVATSKOM PUTU PREMA SUDJELOVANJU U ERM II





Euroskupina, Priopćenje za medije, 8.7. 2019. 19:15 h


Ministri financija zemalja članica eurozone i Danske, predsjednik Europske središnje banke (ECB) i predstavnik guvernera Danske središnje banke danas su razgovarali o izgledima hrvatskog sudjelovanja u mehanizmu deviznog tečaja (ERM II) u prisutnosti Komisije, hrvatskog ministra financija i guvernera središnje banke, te je izdala sljedeću izjavu:

Pozdravljamo namjeru hrvatskih vlasti da uspostave potrebne elemente za uspješan ulazak u ERM II. Nakon konstruktivnih razgovora s ECB-om, Komisijom, državama članicama eurozone i Danskom, Hrvatska je preuzela niz obveza u područjima politike koja su od velike važnosti za nesmetan prijelaz na ERM II i sudjelovanje u njemu. S obzirom na, posebice, nadzor banaka, Hrvatska je uputila zahtjev za uspostavljanje bliske suradnje s ESB-om u skladu s postojećim postupcima, te će u skladu s tim poduzeti potrebne pripreme - uključujući potporu sveobuhvatnoj procjeni ECB-a. Dodatne obveze odnose se na makrobonitetni okvir, okvir za borbu protiv pranja novca, prikupljanje, proizvodnju i diseminaciju statistike, upravljanje javnim sektorom i smanjenje financijskog i administrativnog opterećenja. Takvi reformski napori prema snažnijem financijskom sektoru, jačanju institucija i javnog upravljanja i učinkovitijim gospodarskim strukturama pridonijet će uspješnom sudjelovanju Hrvatske u ERM II.

ESB i Komisija pratit će učinkovitu provedbu tih obveza koje djeluju u okviru svojih nadležnosti kako je predviđeno Ugovorima i podzakonskim aktima. Nakon što su dali pozitivnu ocjenu, stranke ERM II donijet će odluku o formalnoj prijavi hrvatskih vlasti za sudjelovanje u ERM II. Odluka će biti povezana s odlukom ESB-a o bliskoj suradnji, uz puno poštivanje uvjeta navedenih u pravnom okviru. To bi značilo da se Hrvatska istovremeno pridružuje ERM II i bankarskoj uniji. Od ECB-a se može očekivati da završi svoju sveobuhvatnu procjenu u roku od otprilike godinu dana nakon formalnog zahtjeva Hrvatske za blisku suradnju, a njegova odluka može uvjetovati datum početka bliske suradnje uvjetovanim napretkom Hrvatske u provedbi mogućih mjera potrebnih u odnosu na rezultate sveobuhvatnu procjenu.

U skladu s odgovarajućim podzakonskim aktima, Hrvatska će također sudjelovati u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu (uključujući jedinstveni fond za sanaciju) od datuma stupanja na snagu odluke ECB-a o bliskoj suradnji. Stoga bi od tog datuma Hrvatska trebala podlijegati obvezama koje proizlaze iz Međuvladinog sporazuma o prijenosu i uzajamnosti doprinosa u jedinstveni fond za sanaciju, posebice obvezu prijenosa tih doprinosa u jedinstveni fond za sanaciju u skladu s odgovarajućim odredbama . Od tih se učinaka očekuje da Hrvatska poduzme sve potrebne korake kako bi ratificirala i deponirala svoj instrument ratifikacije u dogledno vrijeme prije stupanja na snagu odluke o bliskoj suradnji.
U skladu s dosadašnjom praksom, od Hrvatske se očekuje da preuzme i daljnje obveze u trenutku pristupanja ERM II s ciljem postizanja visokog stupnja održive ekonomske konvergencije do trenutka uvođenja eura.

Gore opisani proces u skladu je s postupkom koji je uslijedio za Bugarsku, a o čemu je raspravljala i odobrila Euroskupina u srpnju 2018. godine slijedom jednakog postupanja.


PODUPIRANJE CILJEVA ODRŽIVOG RAZVOJA U CIJELOME SVIJETU. Vijeće EU usvojilo zaključke

Priopćenje za javnost
8.7.2019.



Vijeće je danas usvojilo zaključke u kojima pozdravlja objavljivanje prvog zajedničkog objedinjenog izvješća EU-a i njegovih država članica o podupiranju ciljeva održivog razvoja u cijelom svijetu kao važan doprinos izvješćivanju EU-a na Političkom forumu na visokoj razini u 2019.

Vijeće pozdravlja zajednički doprinos EU-a i država članica provedbi svih ciljeva održivog razvoja diljem svijeta, pri čemu se u potpori Programu 2030. primjenjuju sva sredstva provedbe.

Vijeće napominje da EU i njegove države članice dosljedno i snažno podržavaju vrijednosti i načela EU-a te posebno pozdravlja pojačane napore koji se ulažu u dopiranje do onih koji žive u krajnjem siromaštvu i napore u borbi protiv svih oblika neravnopravnosti, u skladu s načelom da nitko ne smije biti zapostavljen i da najbrže treba doprijeti do onih u najtežem položaju.

Vijeće naglašava da EU i njegove države članice promiču mir, sigurnost i stabilnost i da su među najsnažnijim pobornicima demokracije, ljudskih prava, dobrog upravljanja i vladavine prava.

Vijeće naglašava da EU i njegove države članice u svojoj razvojnoj suradnji snažno podupiru društveni i ljudski razvoj, među ostalim davanjem prioriteta socijalnoj zaštiti, dostojanstvenom radu, univerzalnom zdravstvenom osiguranju i pristupu obrazovanju. Vijeće posebno ističe postignuća u području rodne ravnopravnosti, osnaživanja žena i djevojčica te rješavanja problema nasilja nad djevojčicama i ženama.

Vijeće također naglašava napredak koji su EU i njegove države članice ostvarili u podupiranju ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbi njima, zaštiti okoliša te održivom upravljanju i iskorištavanju prirodnih resursa.


EU PRODUŽILA GOSPODARSKE SANKCIJE RUSIJI ZA ŠEST MJESECI
PRIOPĆENJE 27.6. 2019.


Vijeće EU je 27. lipnja 2019. produljilo gospodarske sankcije usmjerene na određene sektore ruskoga gospodarstva do 31. siječnja 2020.
Ta je odluka uslijedila nakon što su kancelarka Merkel i predsjednik Macron Europsko vijeće na sastanku 20. i 21. lipnja 2019. izvijestili o stanju provedbe sporazumâ iz Minska, s čime je povezana odluka o zadržavanju sankcija.Nakon toga Europsko vijeće pozvalo je na hitno ponovno pokretanje pregovora s ciljem provedbe sporazumâ iz Minska i na poduzimanje mjera kojima je cilj ponovna izgradnja povjerenja među stranama. U tom su se kontekstu čelnici i čelnice EU-a jednoglasno usuglasili o zadržavanju gospodarskih sankcija protiv Rusije. Vijeće je tu odluku danas formaliziralo pisanim postupkom.
Te mjere usmjerene su na financijski, energetski i obrambeni sektor te na područje robe s dvojnom namjenom. Uvedene su 31. srpnja 2014., najprije na jednu godinu, kao odgovor na ruske aktivnosti koje su dovele do destabilizacije stanja u Ukrajini, a postrožene su u rujnu 2014.

Gospodarskim sankcijama produljenim tom odlukom obuhvaćeni su:
• ograničavanje pristupa primarnim i sekundarnim tržištima kapitala EU-a za pet velikih ruskih financijskih institucija u većinskom državnom vlasništvu i poduzeća kćeri u njihovu većinskom vlasništvu s poslovnim nastanom izvan EU-a, kao i za tri velika ruska energetska poduzeća te tri poduzeća iz sektora obrane
• nametanje zabrane uvoza i izvoza u trgovini oružjem
• uspostavljanje zabrane izvoza robe s dvojnom namjenom za vojnu uporabu ili za vojne krajnje korisnike u Rusiji
• ograničavanje pristupa Rusije određenim osjetljivim tehnologijama i uslugama koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju i istraživanje nafte.

Osim tih gospodarskih sankcija, kao odgovor na krizu u Ukrajini na snazi je i nekoliko mjera EU-a, među kojima su:
• ciljane pojedinačne mjere ograničavanja, odnosno zabrana izdavanja viza i zamrzavanje imovine, koje se trenutačno primjenjuju na 170 pojedinaca i 44 gospodarska subjekta na snazi do 15. rujna 2019.
• mjere ograničavanja kao odgovor na nezakonito pripojenje Krima i Sevastopolja, koje se odnose samo na područje Krima i Sevastopolja, na snazi do 23. lipnja 2020.
Europsko vijeće odlučilo je 19. ožujka 2015. povezati trajanje gospodarskih sankcija s potpunom provedbom sporazumâ iz Minska, koja je trebala biti dovršena do 31. prosinca 2015. Budući da do toga nije došlo, sankcije ostaju na snazi.
• Pregled mjera ograničavanja EU-a donesenih kao odgovor na krizu u Ukrajini

Mjere ograničavanja EU-a kao odgovor na krizu u Ukrajini
EU od ožujka 2014. postupno uvodi mjere ograničavanja protiv Rusije. Te su mjere donesene kao odgovor na nezakonito pripojenje Krima i namjernu destabilizaciju Ukrajine.
EU uvodi različite vrste mjera ograničavanja:
diplomatske mjere
pojedinačne mjere ograničavanja (zamrzavanje imovine i ograničenja putovanja)
ograničenja gospodarskih odnosa s Krimom i Sevastopoljem
gospodarske sankcije
ograničenja gospodarske suradnje.
Slijedi više informacija o različitim vrstama mjera ograničavanja
Diplomatske mjere
U 2014. otkazan je sastanak na vrhu EU-a i Rusije, a države članice EU-a odlučile su da neće održavati redovite bilateralne sastanke na vrhu. Suspendirani su bilateralni razgovori s Rusijom o pitanjima viza i o novom sporazumu EU-a i Rusije.
Umjesto sastanka na vrhu skupine G8 u Sočiju održan je 4. i 5. lipnja 2014. sastanak skupine G7 u Bruxellesu. Otad se sastanci nastavljaju u okviru skupine G7.
Zemlje EU-a također su podržale suspenziju pregovora o pristupanju Rusije Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA).
Pojedinačne mjere ograničavanja
Zamrzavanje imovine i ograničenje putovanja
Zamrzavanje imovine i zabrana putovanja primjenjuju se na 170 osobe i 44 subjekta zbog njihovih aktivnosti kojima se ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.
Te mjere uvedene su u ožujku 2014. Posljednji su put produljene u ožujku 2019. do 15. rujna 2019.


• Popis osoba i subjekata na koje se primjenjuju mjere ograničavanja EU-a zbog ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti Ukrajine (Službeni list EU-a) -
/radi se o čak 183 osobe poimenično , što je iznimno predugo za novinarski tekst (mzz) /


Zloupotreba ukrajinskih državnih sredstava
Vijeće je u ožujku 2014. odlučilo zamrznuti imovinu osoba odgovornih za zloupotrebu ukrajinskih državnih sredstava. Te su mjere posljednji put produljene u ožujku 2019., i to do 6. ožujka 2020.

Ograničenja gospodarskih odnosa s Krimom i Sevastopoljem
Vijeće je kao odgovor na nezakonito pripojenje Krima i Sevastopolja koje je izvršila Ruska Federacija donijelo mjere ograničavanja.
Mjere se primjenjuju na osobe iz EU-a i trgovačka društva sa sjedištem u EU-u. Ograničene su na područje Krima i Sevastopolja.
Te mjere obuhvaćaju:
• zabranu uvoza robe s Krima i iz Sevastopolja
• ograničenja trgovine i ulaganja povezanih s određenim gospodarskim sektorima i infrastrukturnim projektima
• zabranu pružanja turističkih usluga na Krimu ili u Sevastopolju
• zabranu izvoza određene robe i tehnologije.
Vijeće je navedene mjere 20. lipnja 2019. produljilo do 23. lipnja 2020.

Gospodarske sankcije usmjerene na razmjenu s Rusijom u određenim gospodarskim sektorima
U srpnju i rujnu 2014. Europska unija uvela je gospodarske sankcije usmjerene na razmjenu s Rusijom u određenim gospodarskim sektorima.
U ožujku 2015. čelnici EU-a odlučili su postojeći režim sankcija uskladiti s potpunom provedbom sporazumâ iz Minska, predviđenom do kraja prosinca 2015. Budući da se to nije dogodilo, Vijeće je gospodarske sankcije produljilo do 31. srpnja 2016.

Gospodarske sankcije uzastopno su produljivane za šest mjeseci od 1. srpnja 2016.

O svakom produljenju odlučeno je nakon ocjene provedbe sporazumâ iz Minska. Gospodarske sankcije trenutačno su produljene do 31. siječnja 2020.

Navedenim se mjerama ograničava:
• ruskim bankama i poduzećima ograničava pristup primarnim i sekundarnim tržištima kapitala EU-a
• uvodi zabrana uvoza i izvoza u trgovini oružjem
• uspostavlja zabrana izvoza robe s dvojnom namjenom za vojnu uporabu ili za vojne krajnje korisnike u Rusiji
• Rusiji ograničava pristup određenim osjetljivim tehnologijama i uslugama koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju i istraživanje nafte.

Mjere u vezi s gospodarskom suradnjom
Čelnici EU-a uveli su ograničenja gospodarske suradnje u srpnju 2014.:
• od Europske investicijske banke zatraženo je da suspendira potpisivanje novih operacija financiranja u Ruskoj Federaciji
• države članice EU-a dogovorile su se da će koordinirati svoja stajališta u sklopu Upravnog odbora Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) s ciljem da se suspendira i financiranje novih operacija
• provedba bilateralnih i regionalnih programa suradnje EU-a s Rusijom preispitana je, a određeni su programi suspendirani

08.07.2019. u 23:48 • 0 KomentaraPrint#^

FINA RADI REGISTAR STVARNIH VLASNIKA


POZADINA JE ZAKON O SPREČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA

Prema informacijama FINE od 5.srpnja u Registar stvarnih vlasnika ukupno su upisana 28.394 pravna subjekta.
Registar stvarnih vlasnika je središnja elektronička baza podataka koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata i trustova. Registar je ustrojen na temelju članaka 32. do 36. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma NN broj: 108/17 i 39/19 operativno ga vodi Fina, a u ime Ministarstva financija – Ureda za sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Rokovi upisa podataka u Registar počeli su teći od 3. lipnja 2019. godine, osim za udruge za koje rokovi upisa počinju teći od 1. srpnja 2019. godine. Ovlaštene osobe pravnih subjekata i upravitelji trustova dužni su upisati podatke o stvarnom vlasniku u Registar najkasnije do 31. prosinca 2019.

Pravilnikom o Registru stvarnih vlasnika NN broj: 53/19, propisan je način i rokovi upisa podataka o stvarnim vlasnicima u Registar. Pravni subjekt osnovan nakon 1. prosinca 2019. godine dužan je upisati podatak o stvarnom vlasniku u Registar najkasnije u roku od 30 dana, a to treba učiniti i vlasnik trusta u roku 30 dana od dodjele OIB-a. Stvarnim vlasnikom smatra se svaka fizička osoba, ili više njih, koje su konačni vlasnik stranke ili kontrolira stranku ili na drugi način njome upravlja, uključujući onu fizičku osobu koja izvršava krajnju učinkovitu kontrolu nad pravnom osobom.
Informacije o Registru dostupne su i na stranicama Ministarstva financija.

U skladu sa člankom 32. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma sljedeći pravni subjekti dužni su upisati podatke o stvarnom vlasniku u Registar :
1. trgovačka društva
2. podružnice stranih trgovačkih društava
3. udruge
4. zaklade
5. fondacije
6. ustanove kojima RH ili jedinica lokalne i područne kao i regionalne,samouprave nije jedini osnivač.
Uz navedene pravne subjekte, upravitelj trusta također je dužan unijeti podatak o stvarnom vlasniku trusta kojim upravlja, ukoliko je trust kojim upravlja obveznik prema OIB-u .

08.07.2019. u 09:16 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 06.07.2019.

GOVOR DONALDA TUSKA NAKON IZBORA NOVOG VODSTVA EUROPSKE UNIJE



"NASTOJAO SAM ODRŽATI EUROPSKO JEDINSTVO PROTEKLIH GODINA"





Izvješće predsjednika Donalda Tuska Europskom parlamentu o posljednjim sastancima Europskog vijeća

Europsko vijeće, govor 4.7. 2017.


Prije svega želim čestitati novoizabranom predsjedniku i članovima Parlamenta. Želim vam sve najbolje i nadam se dobroj suradnji između naših institucija. Nekima Parlament predstavlja istinsku europsku demokraciju jer se njegovi članovi i članice biraju izravno, dok drugi isto to misle o Europskom vijeću zbog snažnog demokratskog legitimiteta čelnika i čelnica. No takve nesuglasice nemaju smisla jer su obje institucije demokratske. U konačnici moramo se međusobno poštovati i surađivati jer samo tako možemo izgraditi povjerenje i promijeniti Europu nabolje. Zbog toga sam se mnogo puta sastajao s vašim predstavnicima prije nego što je Europsko vijeće predložilo novo vodstvo Unije. Nisam to činio samo iz poštovanja prema vama, nego prije svega kako bih osigurao da odluke zaista budu zajedničke. Uspjeli smo ih donijeti na vrijeme, zapravo i mnogo brže nego prije pet godina. Smatram da smo dobro odabrali. Prvi put u našoj povijesti Europsko vijeće predložilo je dvije žene i dvojicu muškaraca na čelo ključnih institucija EU-a. Sretan sam i ponosan što smo postigli savršenu rodnu ravnotežu na vodećim položajima. To je vrlo pozitivna promjena. Osim što Europa o ženama govori, ona ih i bira. Nadam se da će ta činjenica potaknuti mnoge djevojke i žene da se bore za svoja uvjerenja i strasti. Ujedno se nadam da će nadahnuti Europski parlament tijekom donošenja odluka.
POZIVAM PARTNERE DA UKLJUČE ZELENE U IMENOVANJA
Tijekom postupka imenovanja bio sam u bliskom kontaktu s vodstvom Kluba zastupnika Zelenih, osobito sa Ska Keller i Philippeom Lambertsom. Potpuno sam uvjeren da će suradnja sa Zelenima i njihova prisutnost u tijelima EU-a koja donose odluke biti od koristi ne samo vladajućoj koaliciji, već i cijeloj Europi. Stoga pozivam sve svoje partnere da uključe Zelene u imenovanja, iako još ne postoji čelnik Europskog vijeća iz te stranke. Nadam se da će i novopredložena Ursula von der Leyen čuti moj poziv. U biti, danas ću joj izravno prenijeti tu poruku. Kao što znate, u mnogim zemljama zelena boja simbol je nade i slobode. Snažno vjerujem u taj simbol.
Što se tiče različitih osjetljivih pitanja u Europi, htio bih još spomenuti jedinstvo i geografsku ravnotežu na kontinentu. Kao što znate, osobno sam nastojao održati europsko jedinstvo proteklih godina, bilo u pogledu solidarnosti s Ukrajinom, pomoći Grčkoj, migracijske krize ili pregovora o Brexitu. Katkad smo bili više, a katkad manje uspješni, no u konačnici smo uvijek uspjeli ostati zajedno. To je zbog toga što čelnici i čelnice zaista razumiju snagu jedinstva. Jasno je da samo ujedinjeni možemo biti protuteža najmoćnijim globalnim akterima. Na posljednjem sastanku na vrhu uspjeli smo postići konsenzus. Trebala su nam tri dana jer sam htio biti siguran da su sve države članice, male ili velike, iz svih dijelova Europe, suglasne kad se radi o budućem vodstvu Unije. Naravno, još ima prostora za poboljšanja kad je riječ o predstavnicima s istoka u sveopćoj strukturi europskih položaja. Konkretno, neki su predsjednici vlada iz socijalističke obitelji preuzeli obveze u pogledu geografske ravnoteže u ovom Parlamentu.
Europsko vijeće bavilo se i nizom drugih tema, ali budući da ste upoznati s našim zaključcima, neću vam više oduzimati vrijeme. Hvala, i ponovno vam želim sreću.

DEKLARACIJA VISOKE PREDSTAVNICE Federice Mogherini u ime EU o najnovijim događajima u Libiji
Vijeće EU, priopćenje za javnost,5.7.2019.


Šokantan napad na pritvorski centar Tajoura koji je uzrokovao smrt desetaka izbjeglica i migranata i mnogo više povrijeđenih, uključujući djecu i žene, snažan je podsjetnik kako rat u Libiji utječe na civile. Najsnažnije ga osuđujemo. Svako nasilje nad civilima je neprihvatljivo. Pozdravljamo svaku misiju utvrđivanja činjenica koju su poduzele UN i radujemo se njezinim rezultatima.

Pozivamo na trenutačnu deeskalaciju i okončanje borbe, te pozivamo aktere da se suzdrže od sustavnog korištenja poticanja na nasilje i da se odmah vrate u proces medijacije pod vodstvom UN-a. Ponavljamo da ne može biti vojnog rješenja krize u Libiji i pozivamo sve države članice UN-a da u potpunosti poštuju svoje obveze da doprinesu miru i stabilnosti Libije, spriječe destabiliziranje isporuka oružja, zaštite libijske naftne resurse i zaštite svoju infrastrukturu u skladu s odgovarajućim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. Tekući sukob destabilizira Libiju i cijelu regiju i povećao je rizik od terorizma i tragičnog gubitka ljudskih života, također na moru.
U potpunosti podupiremo posebnog predstavnika UN-a generalnog tajnika Ghassana Salaméa u njegovim naporima da povrati povjerenje, postigne prestanak neprijateljstava, promiče uključivi dijalog i stvori uvjete za nastavak političkih procesa koje vode UN. Neophodno je ponovno pokrenuti proces medijacije pod vodstvom UN-a za promicanje uključive vlade koja predstavlja sve Libijce, pripremiti se za vjerodostojne parlamentarne i predsjedničke izbore, osigurati pravednu i transparentnu raspodjelu nacionalnog bogatstva i unaprijediti ponovno ujedinjenje svih libijskih suverenih institucija.
Podsjećamo sve libijske stranke i institucije na njihovu odgovornost da zaštite civile, osiguraju civilnu infrastrukturu, omoguće puni humanitarni pristup i osiguraju zaštitu humanitarnim radnicima u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom. EU je spremna hitno pojačati kolektivne napore za rješavanje situacije, a posebno poboljšati zaštitu i pomoć migrantima i izbjeglicama. U tom smislu pozdravljamo rad UNHCR-a i IOM-a u Libiji i ponavljamo našu punu potporu njihovoj misiji i aktivnostima.

06.07.2019. u 15:44 • 0 KomentaraPrint#^

POTPORE ZA POBOLJŠANJE REZULTATA PROIZVODNJE



PROSJEČNA PROIZVODNJA MANDARINE I KLEMENTINE 42.220 TONA




Proizvođači mandarina upisani u Upisnik OPG a i sustava ARKOD do ponedjeljka, 8. srpnja mogu podnijeti zahtjev za potporu mandarina koje su uzgojene od vrste Citrus reticulata Blanco, uključujući satsume (Citrus unshiu Marcow), klementine (Citrus clementina hort. ex Tanaka), obične mandarine (Citrus deliciosa Ten.) i tangerine (Citrus tangerina Tanaka) uzgojene od tih vrsta i njihovih hibrida.Proizvođačima je dostupno ukupno 20 milijuna kuna za ovu mjeru. Zahtjev se podnosi Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju putem AGRONET zaštićene mrežne aplikacije, a po unosu zahtjeva u AGRONET, korisnici su dužni zahtjev ispisati i potpisati te predati u podružnicu Agencije za plaćanja. Iznos potpore utvrđuje se razmjerno površinama pod mandarinama i klementinama upisanima u ARKOD.

Proizvodnja agruma koncentrirana je u Jadranskoj Hrvatskoj gdje se na površinama od oko 2.000 ha najvećim dijelom proizvode mandarine, a nešto manje klementine, limuni, naranče i ostali agrumi. Na mandarine otpada 95 % od ukupnih površina pod agrumima, a prosječna proizvodnja mandarina i klementina iznosi oko 42.220 tona.
Na urod mandarina utječu agrotehničke mjere, klimatske prilike i štetni organizmi (nametnici, bolesti). Jedan od najvažnijih faktora o kojima uvelike ovisi urod mandarina je sredozemna voćna muha čije suzbijanje predstavlja sve veći trošak u ukupnim troškovima proizvodnje. Zato je cilj ove potpore poboljšati ukupne rezultate i održivost proizvodnog potencijala oštećenog zbog velike rasprostranjenosti i štetnog djelovanja sredozemne voćne muhe te potaknuti provođenje aktivnosti iz Akcijskog plana, što uzrokuju dodatne troškove u proizvodnji. Akcijskim planom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje sredozemne voćne muhe u dolini Neretve za razdoblje od 2018. do 2021. godine određuje se način sustavne provedbe fitosanitarnih mjera za suzbijanje Sredozemne voćne muhe s ciljem iskorjenjivanja ovoga štetnika.


PROJEKT SUFINANACIRAN IZ MJERE 4.1.1.

Ministar Tolušić OTVORIO PLASTENIK ZA HIDROPONSKU PROIZVODNJU POVRĆA


Plastenik za hidroponski uzgoj paprike i rajčice tvrtke Dalis d.o.o. u selu Gajić u Osječko-baranjskoj županiji otvorio je 5. srpnja ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Plastenik je površine od 11.774 metara kvadratnih čime je, uz već postojećih 15.000 metara kvadratnih prije postavljenog plastenika, zaokružena hidroponska proizvodnja visoko kvalitetnog povrća. Godišnja proizvodnja ove tvrtke iznosi 800 tona, a prodaja svih proizvedenih količina povrća je ugovorena za 2019. i iduću godinu. Tvrtka ima dvije specijalizirane trgovine u Osijeku gdje prodaju svoje proizvode, koje nazivaju "tržnica u trgovini", a povrće na tržište plasiraju i preko dvije hrvatske tvrtke. Od povrća najviše proizvode paprike i rajčice, ali i druge povrtlarske kulture i to krastavce, kupus, zelenu salatu i lubenice.
Projekt tvrtke Dalis iz Gajića sastavljen je od 10 proizvodnih lađa i jedne tehnološke lađe koje zajedno čine jednu cjelinu, te je opremljen najnovijom opremom i objektima za plasteničku proizvodnju.
Nositelj projekta tvrtke Dalis je najmlađi sin obitelji Filakov, zbog čega je tvrtka ostvarila 70% potpore iz Programa ruralnog razvoja RH, a projekt je sufinanciran sa 7.440.000 kuna iz operacije 4.1.1. „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ za sektor voća i povrća, te je do sada isplaćeno 3.556.755 kuna. Zahvaljujući novoj investiciji tvrtka će zaposliti 7 novih djelatnika.

„Ova vrijedna baranjska obitelj pravi je primjer kako se u malom selu, od svega dvjestotinjak ljudi, može razviti uspješan biznis, zaposliti lokalno stanovništvo i oplemeniti cjelokupan ruralni prostor“ - izjavio je ministar Tolušić te ponovio „Upravo je to cilj našeg Programa ruralnog razvoja, iz kojeg je u Osječko-baranjskoj županiji ugovoreno preko 1,5 milijardi kuna potpore projektima, a ova je investicija dio te dobre statistike.“




( Op. a).: tekst je napisan kao rebus, a fotografija koju sam kao i tekst , primila iz Ministarstva poljoprivrede, nije potpisana imenima osoba na fotografiji. Pa neka si čitaoci misle tko su ti mladići uz ministra Tolušića– poruka je službenice koja radi u odnosima s javnošću ministarstva
Informacija za one koji neznaju -hidroponska proizvodnja ne ulazi u sustav ekoliške proizvodnje. (mzz)

06.07.2019. u 13:35 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 04.07.2019.

FINSKA PREDSJEDA VIJEĆEM EU

ODRŽIVA EUROPA - ODRŽIVA BUDUĆNOST









ODRŽIVA EUROPA - ODRŽIVA BUDUĆNOST slogan je Finske koja predsjeda Vijećem
Europe EU od 1. srpnja do 31. prosinca 2019.

Prioriteti za predsjedanje Finske su

• ojačati zajedničke vrijednosti i vladavinu prava
• učiniti EU konkurentnijom i društveno inkluzivnijom
• ojačati položaj EU-a kao globalnog lidera u klimatskim aktivnostima
• sveobuhvatno štititi sigurnost građana

Europska unija suočava se sa sve složenijim i nepredvidljivim globalnim radnim okruženjem: velika konkurencija moći i uporni unilateralizam su u porastu, a međunarodni sustavi temeljeni na pravilima i njegove norme i načela osporavaju se. Također smo vidjeli da se zajedničke vrijednosti EU dovode u pitanje. Štoviše, jedna država članica upravo će napustiti EU.
Temelj europske integracije - mir, sigurnost, stabilnost, demokracija i prosperitet - treba zaštititi. Samo se zajedničkim djelovanjem i obranom naših zajedničkih vrijednosti EU može uhvatiti u koštac s glavnim izazovima našeg vremena, promičući blagostanje i prosperitet svojih građana.
Europska priča o uspjehu temelji se na demokratskim institucijama, ljudskim pravima i vladavini prava. Moramo ojačati vladavinu prava kako bismo omogućili EU da vjerodostojno brani multilateralni sustav temeljen na pravilima i međunarodne institucije za ljudska prava i da dopusti građanima da uživaju mir i jednaka prava.
EU može dokazati svoju vrijednost stvaranjem blagostanja koje je društveno, ekološki i ekonomski održivo. Javno prihvaćanje EU-a ovisi o učinkovitom odlučivanju i sposobnosti da se provede ono što je dogovoreno. Europa može samo ostvariti globalni utjecaj ako je jaka i učinkovita.
Transparentnost, bolje reguliranje, uključivanje građana i poštivanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti ključni su za jačanje povjerenja u EU.
Finska će biti prvo predsjedništvo koje će integrirati nove prioritete Strateške agende 2019.-2024. u rad Vijeća. Kao što je naglašeno u Trio programu.


04.07.2019. u 23:43 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 03.07.2019.

SVJETSKI KUP U OBARANJU RUKE U WESTINU


NATJECATELJI IZ ČETIRI KONTINENTA

U nedjelju, 7. srpnja 2019. godine u zagrebačkom hotelu Westin na 17. katu održat će se šestu godinu zaredom Svjetski kup u obaranju ruke „ZG STRONG“.

Osim najboljih hrvatskih natjecatelja nastupiti će i tristotinjak top natjecatelja iz tridesetak država Europe, Amerike, Azije i Afrike. Ove godine posebno se očekuje i open klasa desne ruke, u kojoj se pobjednici svih težinskih kategorija, koji su već osvojili novčane nagrade, međusobno bore za naslov ukupnog pobjednika Svjetskog kupa.
Boje Hrvatske u najtežoj kategoriji branit će Josip Poleš iz Sinja, 207 cm visok te gorostas, piše u najavi, iz Dugog Sela Viktorio Sović. Obojica su višestruki prvaci Hrvatske u najtežoj kategoriji, a Viktorio je trenutno sedmi na svijetu, što je jedan od najboljih seniorskih uspjeha hrvatskih natjecatelja.
Najbolji hrvatski reprezentativac u kategoriji osoba s invaliditetom te aktualni prvak Europe u kategoriji -70 kg, Luka Drokan je najozbiljniji kandidat za osvajanje prestižne titule Svjetskog kupa za osobe s invaliditetom.
U nedjelju će nastupiti i žene te početnici te se mogu oprobati svi koji nisu do sada nikada nastupali na profesionalnom natjecanju.

"Navratite i oprobajte se ili samo sjednite i uživajte u vrhunskim športašima ovog u svijetu vrlo popularnog športa" -piše u najavi za Svjetski kup u obaranju ruke .



Natjecanje počinje u nedjelju u 9 sati i traje do 18 sati u kom će vremenu biti kvalifikacije i finale težinskih kategorija.
20:00 - 21:15 sati - OPEN klasa i finale žene te osobe s invaliditetom
www.obaranje-ruke.hr

Svjetski kup održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH, gradonačelnika Grada Zagreba te Središnjeg državnog ureda za šport.

03.07.2019. u 23:56 • 0 KomentaraPrint#^

EUROPSKO VIJEĆE USVOJILO IZBOR NOVIH ČELNIKA EU



PRIJE SLUŽBENOG IMENOVANJA,
IMENA VISOKIH PREDSTAVNIKA TREBA POTVRDITI
EUROPSKI PARLAMENT





Europsko vijeće 2.7. Izjava i napomene, 19,15 h

Europsko vijeće danas je izabralo Charlesa Michela kao predsjednika Europskog vijeća. Predsjednik Europskog vijeća bira se za razdoblje od 1. prosinca 2019. do 31. svibnja 2022. godine. Mandat predsjednika Europskog vijeća od dvije i pol godine može se obnoviti jednom. Europsko vijeće također je pozdravilo odluku šefova država ili vlada država članica čija je valuta euro, za imenovanje Charlesa Michela kao predsjednika Europskog summita za isti mandat.

Europsko vijeće usvojilo je odluku kojom se Ursula von der Leyen predlaže Europskom parlamentu kao kandidat za predsjednika Europske komisije. Predloženog kandidata morat će izabrati Europski parlament većinom svojih članova.

Europsko vijeće također je smatralo da je Josep Borrell Fontelles prikladan kandidat za visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Formalno imenovanje visokog predstavnika od strane Europskog vijeća zahtijeva suglasnost izabranog predsjednika Komisije.

Predsjednik Komisije, visoki predstavnik i ostali članovi Komisije bit će, kao tijelo, podvrgnuti glasovanju o pristanku Europskog parlamenta prije službenog imenovanja od strane Europskog vijeća. Njihov mandat trajat će 5 godina od završetka sadašnje Komisije do 31. listopada 2024. godine.

Europsko vijeće također je smatralo da je Christine Lagarde prikladan kandidat za predsjednika Europske središnje banke. Europsko vijeće donijet će službenu odluku o imenovanju na temelju preporuke Vijeća, nakon konzultacija s Europskim parlamentom i Upravnim vijećem ESB-a. Mandat predsjednika Europske središnje banke traje 8 godina i nije obnovljiv.

03.07.2019. u 06:51 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 02.07.2019.

PLENKOVIĆ PODRŽAVA AFERE U SVOJOJ VLADI!



REZULTATI VLADE I NJENA PERCEPCIJA SU DIJAMETRALNO SUPROTNI!

Zašto premijer Vlade RH Andrej Plenković u Vladi RH mjesecima drži i štiti ministre koji nisu pošteno I točno za javnost predočili svoje imovinsko stanje u imovinskim karticama- što im je obveza? Upisivanjem netočnih podataka, s obzirom da su na pozicijama visokih dužnosnika pokazali su da ne drže do zakona države u čijoj Vladi rade, a građanima se indirektno na taj način široko podsmjehuju. Jer i nakon njihovih otkrivenih propusta - ostali su na dužnostima na kojima su bili , a ništa se nije dogodilo ni njihovoj imovini. Premijer Planković radi s njima i dalje ruku pod ruku. Zar Plenković ima europske standard demokracije? Nitko u Europi nema toliko afera u Vladi koliko ima Plenković u Vladi kojoj je na čelu.. A od tih afera koje ga neprestano prate kroz novinarska pitanja – on zaboravlja da je on sam pravi i jedini krivac za te afere, jer nema stav prema ministrima koji su zapali u korupciju, klijentelizam , laži i prijevaru Radi se o ministrima: Mariću, Tolušiću, Žalac i Kuščeviću. Kuščević je osim toga i politički tajnik HDZ-a. A SMISAO PRIJEVARA, najblaže rečeno je stjecanje Ii zadržavanje svoje imovinske koristi.
Zašto premiejer Plenković malo cijeni prosiječne poštene građane? Da ih cijeni proskribirane minister ne bi držao u Vladi ni jednog jedinog dana nakon informacije o njhovim nezakonitim imovinama. Ima li on koristi od takvog postupanja prema ministrima u Vladi?
I datum 1.7. 2019. koji je šesta godišnjica od pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji prošao je u sjeni informacije koja već desetak dana zaokuplja političke stranke i sve važnije političke osobe u Hrvatskoj – a to je pitanje ministra Lovre Kuščevića koji se obogatio zahvaljujući svom položaju još u vrijeme svom mandata načelnika u općini Nerežišće, gdje je poticao vijećnike da promijene prostorni plan čime je njegova nekretnina dobila milijunsku vrijednost.
Plenković nije svjestan da su postignuća Vlade RH u zadnje tri godine, dijametralno suprotna percepciji o toj istoj Vladi. A svemu tome uvelike pridonosi on sam svojom neodlučnošću o smjenama i svojim odugovlačenjem, čekanjem i sporošću u odlučivanju.
No utješno je da će novi voditelj EK u Zagrebu, ako ne osobno ukazati, a onda prenijeti šefu Europske komisije informacije o stanju u Vladi RH, te će ipak netko s nivoa EU reći Plenkoviću što su standardi EU i jedne ozbiljne Vlade. I što mu je činiti s ministrima koji ne poštuju europske demokratske standarde .

Margareta Zouhar Zec

02.07.2019. u 13:54 • 0 KomentaraPrint#^

PREDSTVNIŠTVO EUROPSKE KOMISIJE U ZAGREBU VODI BUGARSKI DIPLOMAT


DIPLOMAT ZLATEV JE KOMUNIKACIJSKI STRUČNJAK

Europska komisija imenovala bugarskog diplomatu mr.Ogniana Zlateva za novog voditelja Predstavništva Europske komisije u Zagrebu koji je svoju novu dužnost preuzeo u Zagrebu 1. srpnja 2019.
Zlatev je u Zagreb došao s mjesta šefa predstavništva Europske komisije u Sofiji. Vrlo je iskusan stručnjak za komunikaciju, s gotovo 30 godina profesionalnog iskustva, uspješno je podržao rad Komisije u proteklih 6 godina u predstavništvu u Sofiji, a posebno tijekom bugarskog predsjedanja Vijećem EU 2018. godine. Vrline su mu poznavanje europskih poslova i značajna stručnost u razvoju medija, Jugoistočne Europe i Zapadnog Balkana. Govori bugarski, engleski, ruski, hrvatski i srpski jezik.
Ognian Zlatev je diplomirao na Sveučilištu u St Kliment Ohridski i magistrirao klasičnu filologiju. Nakon toga je stekao kvalifikacije iz političke komunikacije, odnosa s medijima i razvoja, predizborne kampanje i upravljanja nevladinim organizacijama.Diplomat Zlatev ima jake komunikacijske vještine, informacije su iz priopćenja za medije Europske komisije od 25.6.2019. Pridružio se Europskoj komisiji 2011. godine i bio je voditelj komunikacijske jedinice u Općoj upravi za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju. Prije toga, gospodin Zlatev je radio kao član Upravnog odbora Bugarske nacionalne televizije, te je osnovao i vodio Centar za razvoj medija u Bugarskoj. Bio je i jedan od osnivača i predsjednik Mreže za profesionalizaciju medija jugoistočne Europe, kojoj pripada 15 medijskih centara i instituta iz regije. Bio je direktor Informacijskog centra Instituta za otvoreno društvo u Sofiji, direktor BBC Centra u Bugarskoj i službenik za razmjenu u uredu British Council-a u Bugarskoj. Zlatev je, između ostalog, radio i kao konzultant za međunarodne institucije UNESCO, OSCE, Svjetska banka u jugoistočnoj Europi i na zapadnom Balkanu. Član je Europske udruge direktora komunikacija i predsjednik Komunikacijskog udruženja Jugoistočne Europe od 2014. godine.


PREDSTAVNIŠTVA SU OČI, UŠI I GLAS KOMISIJE NA TERENU

Europska komisija ima predstavništva u svim državama članicama EU-a, kao i regionalne urede u Barceloni, Belfastu, Bonnu, Cardiffu, Edinburghu, Marseilleu, Milanu, Münchenu i Wroclawu. Predstavništva su oči, uši i glas Komisije na terenu u svim državama članicama EU-a, piše u priopćenju od 25.6.. Oni komuniciraju s nacionalnim vlastima i dionicima te informiraju medije i javnost o politikama EU-a. Predstavništva izvješćuju sjedište Komisije o značajnim događajima u državama članicama. Od početka rada Junckerove komisije, predsjednike predstavništava imenuje predsjednik te su njegovi politički predstavnici u državi članici u koju su poslani.

SAVJETNIK ZA HRVATSKO PREDSJEDANJE VIJEĆEM EU

Istovremeno je Europska komisija imenovala Branka Baričevića za savjetnika predsjednika o pitanjima koja se odnose na pripremu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU čije predsjedanje Hrvatska preuzima od Finske 1.1. 2020. Branko Baričević bio je šef predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj od 1. srpnja 2013., kada je Hrvatska postala 28. država članica EU. Pridružio se Europskoj komisiji iz Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske, gdje je između 2005. i 2012. godine bio na čelu Misije Hrvatske pri Europskoj uniji u Bruxellesu. Prethodno je radio u različitim diplomatskim misijama Hrvatske u SAD-u, Cipru i Portugalu. Prije svoje diplomatske karijere, g. Baričević bio je liječnik koji je studirao u Zagrebu, New Yorku i Münchenu. Mr.Branko Baričević rođen je 1955. rođen u Osijeku i govori engleski, njemački, ruski, francuski jezik.

02.07.2019. u 12:14 • 0 KomentaraPrint#^

HRVATSKA OD 1.7. PROIZVODE MESA IZVOZI U UKRAJINU






BEZ VETERINARSKO SANITARNIH PREPREKA





Od 1. srpnja 2019. godine Hrvatskoj je dozvoljen slobodan izvoz mesnih proizvoda u državu Ukrajinu. Nakon nekoliko faza pregovora i činjenice da je Ukrajina bila u dugotrajnom postupku harmoniziranja svojih uvoznih pravila s međunarodnim standardima, tijekom Generalne skupštine OIE-a u Parizu ove godine finalizirano je usklađivanje zahtjeva koji su sadržani u međunarodnom veterinarskom certifikatu. Više nema veterinarsko-sanitarnih prepreka za izvoz mesnih proizvoda iz Hrvatske u Ukrajinu, a ukrajinsko nadležno tijelo ne traži poseban postupak odobravanja objekata za izvoz, već veterinarske certifikate koji prate pošiljke.
„Ovo je rezultat dugogodišnjeg rada djelatnika Ministarstva poljoprivrede koji su dokazali da Hrvatska ima razvijen sustav sigurnosti i zdravstvene ispravnosti hrane te je sigurna zemlja za izvoz prehrambenih proizvoda. Čestitam svima na dobro odrađenom poslu, zato smo i tu da uklonimo sve izvozne prepreke našim prehrambenim tvrtkama i stvorimo priliku da svoje vrhunske proizvode plasiraju na nova tržišta.“, - izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.

Radi potpune informacije treba reći da su hrvatske prehrambene tvrtke prije nekoliko godina iskazale interes za izvozom mesnih proizvoda u Ukrajinu, no ukrajinski uvjeti za uvoz nisu bili u skladu s međunarodnim standardima koje propisuje referentna organizacija za proizvode životinjskog podrijetla – Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE). S takvim uvjetima naši proizvođači ne bi imali pristup ukrajinskom tržištu ili bi on bio bitno otežan. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo pregovore o veterinarsko-sanitarnim uvjetima temeljeći svoju poziciju na međunarodnim standardima i ekvivalentnosti kojom sustav kontrola koji se primjenjuje u EU i u Hrvatskoj pruža istu razinu sigurnosti koja je važeća i za Ukrajinu.
Treba svakako istaknuti i dobru volju Ukrajine koja je unatoč činjenici da s Europskom komisijom pregovara o harmoniziranju svih veterinarsko-sanitarnih certifikata za izvoz sviha članica EU u Ukrajinu, pristala istovremeno voditi i bilateralne pregovore s Hrvatskom kako bi se ubrzao postupak i omogućio pristup hrvatskih proizvođača ukrajinskom tržištu.

02.07.2019. u 10:55 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 01.07.2019.

EURO MAROKANSKO PARTNERSTVO ZA ZAJEDNIČKI PROSPERITET


JAČANJE REGIONALNE I EURO AFRIČKE SURADNJE




Maroko je kraljevina, država u sjeverozapadnoj Africi u regiji poznatoj kao Magreb, na obali Atlantskog oceana i Sredozemnog mora. Graniči na sjeveru sa španjolskim eksklavama Ceuta i Melilla, na istoku i jugoistoku s Alžirom te na jugu s teritorijem Zapadne Sahare koja je trenutno pod marokanskom kontrolom. Arapsko ime zemlje, "Al-Mamlakâ l-Ma!rib+yâ", znači "Zapadna kraljevina". Službeni jezik im je arapski i berberski.
Zanimljivo mi je znati da je ambicija EU da Maroko jednoga dana bude član Europske zajednice
Utočki 16 ove zajedničke izjave kaže se da je partnerstvo EU i Maroka zamišljeno za zajednički prosperitet da bude dinamičan primjer koji mogu koristiti partneri koji dijele istu razinu ambicije. Stoga je to važna prekretnica, kaže se, u euro-mediteranskom približavanju, što je ključno za rješavanje sadašnjih i budućih zajedničkih izazova.


Zajednička izjava Europske unije i Maroka za četrnaestu sjednicu Vijeća za pridruživanje
Priopćenje za javnost 27.6. 2019.


1. Europska unija i Kraljevina Maroko, nakon što su se danas sastali u Vijeću za pridruživanje, izražavaju želju da daju novi poticaj njihovom strateškom, višedimenzionalnom i povlaštenom odnosu, poticaj koji je u skladu s njihovim zajedničkim očekivanjima i izazovima današnjeg svijeta, razvijanjem pravog 'euro-marokanskog partnerstva za zajednički prosperitet'.
2. Nadovezujući se na ravnopravno partnerstvo već pola stoljeća, Maroko i EU ostvarili su značajan napredak u korist zajedničkih interesa obiju strana.

3. Povezani ne samo objektivno s interesima rođenim u zemljopisu i povijesti, dva partnera se pridružuju zajedničkim vrijednostima na koje su se oboje odlučili pretplatiti. Od samih susjeda, Europska unija i Maroko postali su istinski partneri u zajedničkoj viziji budućnosti Mediterana i šire.
4. Dva partnera su svjesna činjenice da se njihovo regionalno i globalno okruženje suočava sa sve složenijim izazovima, ali i novim mogućnostima koje će odlučiti o budućnosti euro-afričkog i euro-mediteranskog područja, posebno u smislu ekonomski i ljudski, uključivi i pravedni razvoj, inovacije i razmjena znanja, zaštita okoliša i održivi razvoj, pravda, sigurnost, interkulturalni dijalog, mobilnost i migracije, ljudska prava i dobro upravljanje. Kao jedan od stupova ovog regionalnog područja, partnerstvo EU-Maroko više je nego ikad potrebno odgovoriti na takve izazove. Njegova politička stabilnost i mnoge provedene reforme čine Maroko jednim od ključnih partnera Europske unije u regiji. Nadalje, približavanje stajališta o brojnim pitanjima omogućilo je Europskoj uniji i Maroku da razviju odgovarajuće odgovore na zajednička pitanja, u skladu s Agendom do 2030. i ciljevima održivog razvoja.

5. Partnerstvo će imati za cilj daljnje produbljivanje bilateralnih odnosa, na temelju zajedničkih ambicija i razvoja svake od stranaka; također će imati za cilj jačanje regionalne i euro-afričke suradnje i potporu učinkovitom multilateralizmu.
6. Kako bi to učinili, namjeravaju u potpunosti iskoristiti iskustva stečena u dosadašnjoj suradnji, graditi na napretku postignutom u njihovom odnosu i dodatno produbiti svoje partnerstvo kako bi ga učinili učinkovitijim i djelotvornijim, uzimajući u obzir mogućnosti i potencijal koji proizlazi iz naprednog statusa dodijeljenog u 2008. Oni će najbolje iskoristiti fleksibilnost koju nudi Europska politika susjedstva.

Oni pozdravljaju povlačenje održano u Skhiratu 3. i 4. lipnja 2019. godine, posvećeno razmišljanju o budućnosti partnerstva i namjeravaju ga izvući iz planiranja te budućnosti.

Oslanjajući se na svoje zajedničko iskustvo, obvezuju se na zaštitu partnerstva koje ih ujedinjuje, jačanje njegove otpornosti i stabilnosti i osiguravanje njegovog kontinuiteta u slučaju poteškoća, osobito kroz rane konzultacije, ojačanu koordinaciju i korištenje radnih struktura uspostavljenih u okviru partnerstva.

7. U skladu s tim ciljem, Europska unija i Maroko će raditi na definiranju novog okvira za odnose koji je sveobuhvatan i otporan. Oni namjeravaju djelovati u skladu s načelima koja su uvijek vodila njihovo partnerstvo (solidarnost, uzajamno poštovanje, suvlasništvo, zajednička odgovornost, međusobno povjerenje, transparentnost, jasnoća, diferencijacija) i sljedeće smjernice koje će strukturirati njihove odnose za naredne godine :
8. Na bilateralnoj razini, 'euro-marokansko partnerstvo za zajednički prosperitet' temeljit će se na četiri strukturna područja: područje konvergencije vrijednosti, područje ekonomske konvergencije i socijalne kohezije, područje zajedničkog znanja i područje od političke konzultacije i pojačane suradnje na području sigurnosti, te na dva ključna horizontalna područja u kojima će se također provoditi posebne operativne aktivnosti, naime, suradnja u području okoliša i borbe protiv klimatskih promjena, te suradnja na području mobilnosti i migracija. ; te će se aktivnosti međusobno pojačati.
Četiri strukturna područja su sljedeća:
• Područje približavanja vrijednosti na temelju Povelje o temeljnim pravima Europske unije, marokanskog ustava i međunarodnih obveza dviju stranaka. Cilj ovog područja bit će olakšati usklađivanje temeljnih i vodećih načela partnerstva, a to su demokracija, vladavina prava, dobro upravljanje, pravda, učinkovitost, odgovornost i transparentnost institucija, ljudska prava i temeljne slobode, posebice sloboda skupština, sloboda izražavanja (uključujući i medije), prava žena i mladih, jednakost muškaraca i žena, borba protiv govora mržnje, netolerancija, stigmatizacija i diskriminacija te zaštita i razmjena osobnih podataka i pravo na privatnost. Posebna će se pozornost posvetiti razvoju mogućnosti koje su dostupne mladima. Dva partnera će raditi na osiguravanju razvoja otpornog, uključivog, dinamičnog i otvorenog društva, u kojem civilno društvo u potpunosti igra svoju ulogu.

• Područje ekonomske konvergencije i socijalne kohezije. Ovo će se područje posebno temeljiti na provedbi gospodarskog dijela Sporazuma o pridruživanju. To će uključivati bolje iskorištavanje mogućnosti koje nudi bilateralni trgovinski odnos, ponovno pokretanje pregovora o dubokom i sveobuhvatnom sporazumu o slobodnoj trgovini DCFTA na temelju očekivanih koristi za obje strane, postupnog pomicanja prema regulatornoj konvergenciji, bliskog pristupa bilateralna suradnja u pogledu carina, dobro fiskalno upravljanje, zaštita osobnih podataka i jačanje povezanosti fizičke i digitalne infrastrukture. Dvije strane nastojat će uspostaviti postupnu gospodarsku integraciju Maroka i EU-a, kao i uključiv, pravedan i održiv razvoj koji će moći smanjiti socijalne i teritorijalne nejednakosti, uključujući putem međuregionalnih programa suradnje između EU-a i Maroka. U tu svrhu, posebice će se koristiti razmjena dobrih praksi u pogledu socijalnog dijaloga kako bi se stvorile više društveno-ekonomske mogućnosti (uključujući razvoj socijalne ekonomije), posebno za mlade i žene. Ovo će područje ojačati integraciju vrijednosnih lanaca, kroz bolju industrijsku integraciju, razvoj uzajamnih proizvodnih ulaganja,uključujući putem Europskog plana vanjskih ulaganja, promicanje konkurentnosti, poduzetništva i inovacija, zelene ekonomije, potporu transformaciji marokanskog gospodarstva i savjetovanja o financijskim pitanjima, kroz aktivno ponovno pokretanje redovitog gospodarskog dijaloga.

• Područje zajedničkog znanja. Ovo će područje posebno promicati visoko obrazovanje, osposobljavanje ,posebno stručno usavršavanje, održivo zapošljavanje, znanstveno istraživanje, inovacije i tehnološke transfere te mobilnost studenata i istraživača. Mobilizirat će se svi postojeći i budući instrumenti i mehanizmi (Erasmus +, PRIMA, Horizon 2020, Horizon Europe itd.). One se smatraju prioritetnim područjima suradnje za razvoj gospodarstva temeljenog na znanju i inovacijama. Područje će također biti posvećeno interkulturalnom promicanju i povezivanju naroda. S obzirom na važnost područja za postizanje boljeg međusobnog razumijevanja, treba se usmjeriti na jačanje razmjene kulturnih politika i industrija, kulturno poduzetništvo, očuvanje baštine, izobrazbu u umjetničkim sektorima, organizaciju kulturnih i umjetničkih događanja, kao i suradnju u područja autorskih prava, arhiva, knjižnica, muzeja, kina, animacije i sporta.

• Područje političkih konzultacija i pojačane suradnje na području sigurnosti, na bilateralnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini. Ovo područje trebalo bi omogućiti jačanje strateškog dijaloga, političkih konzultacija i operativne suradnje o zajedničkim izazovima unutarnje sigurnosti. To uključuje borbu protiv mreža organiziranog kriminala, terorizam, a posebno financiranje terorizma, nasilnu radikalizaciju i povratak stranih boraca, nezakonitu trgovinu drogom i oružjem, kao i policijsku suradnju, obuku snaga sigurnosti i pravosudnu suradnju, sve u poštivanje međunarodnog prava, uključujući ljudska prava i vladavinu prava. U tom smislu, prioritet će se dati razmjeni informacija i iskustava. Isto tako, obje strane namjeravaju razviti zajedničke pristupe u području vanjske sigurnosti, posebno u odnosu na Sahel, Zapadnu Afriku i druge interesne regije, uključujući mogućnost da Maroko sudjeluje u civilnim ili mirovnim operacijama.

Dva ključna područja u kojima će se provoditi i specifične operativne mjere su:

• Suradnja na zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena. S obzirom na hitnost i u skladu s međunarodnim obvezama dviju strana, ova će suradnja posebno biti usmjerena na obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost, biološku raznolikost i održivo korištenje prirodnih resursa, te će uzeti u obzir ruralni razvoj. Također će pokrivati upravljanje oceanom, West MED inicijativu, zaštitu i obnovu morskih i obalnih ekosustava, a posebno očuvanje Mediterana i mogućnosti koje pruža plavo gospodarstvo i kružno gospodarstvo. U skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, partneri će se usmjeriti na ambicioznu provedbu nacionalno određenih doprinosa, uspostavu okvira koji može promicati čist rast i osigurati prijelaz na gospodarstvo s niskom razinom ugljika i klimu, te na provedbu Pravilnika "Katowice". Isto tako, poticat će se trilateralna suradnja na jugu-jugu na području okoliša i održivog razvoja.

• Pojačano savjetovanje i uravnotežena suradnja na području mobilnosti i migracija. Ova će se konzultacija temeljiti na partnerstvu za mobilnost iz 2013., u skladu s nacionalnim standardima

9. Prije svega, partnerstvo EU-Maroko namjerava slušati i raditi na dobrobit građana. Također će se ojačati međuparlamentarna suradnja kako bi ona postala pokretačka snaga partnerstva.

10. Tijekom godina suradnja na bilateralnoj razini i razvoj zajedničkih vrijednosti popraćena je sve većom konvergencijom pogleda na regionalna, kontinentalna i međunarodna pitanja. Izvana, ta bliskost od sada mora potaknuti sinergije, dopuštajući usklađen stav EU i Maroka u tim područjima.
11. Oba partnera, koji dijele zajedničku privrženost multilateralizmu i ulozi Ujedinjenih naroda, slažu se oko potrebe pragmatičnog odgovora na duboke promjene u prirodi suvremenih sukoba i na nove sigurnosne izazove koje nameću terorizam i nedržavni odnosi. glumci. Odlučni su u održavanju stalnog dijaloga usmjerenog na djelovanje u cilju promicanja obnovljenog multilateralizma i suglasni su, u tom pogledu, sudjelovati u zajedničkim aktivnostima u Ujedinjenim narodima kako bi se potaknuo međunarodni mir i sigurnost. Svjesni važnosti odgovora na izazove s kojima se Afrika suočava, oni se obvezuju da će promicati inicijative za poticanje mira na kontinentu, posebice u pogledu očuvanja mira, posredovanja i upravljanja krizama, nastojeći potaknuti razvoj sveobuhvatnog pristupa koji kombinira sigurnosnu dimenziju i ljudske resurse. razvoj.
12. Dvojica partnera slažu se da su mnoge međunarodne aktivnosti i inicijative Kraljevine Maroko koje se odnose na očuvanje okoliša i klimu, međukulturni ili međuvjerski dijalog i borbu protiv terorizma i ekstremizma značajan doprinos na kojem se grade zajednički odgovori u kontekstu. odgovornog multilateralizma. Ova pitanja, između ostalog, bit će sastavni dio obnovljenog partnerstva i bit će predmet bliske suradnje unutar relevantnih multilateralnih foruma, s ciljem postizanja zajedničkih stavova koji odražavaju viziju ciljeva održivog razvoja.

13. Ova privrženost izražava se i u njihovoj zajedničkoj potpori regionalnoj suradnji, kako kroz Uniju arapskog Magreba, tako i kroz bilateralni dijalog između susjednih zemalja u Magrebu i kroz njihovo sudjelovanje u tijelima koja okupljaju europske i sjevernoafričke zemlje, kao što je Unija. za Mediteran i '5 + 5 dijalog'. S tim u vezi, Europska unija i Maroko pozdravljaju inicijativu „Sastanak na vrhu dviju obala - Forum za Mediteran“, koji se oslanja na civilno društvo kako bi oživio zamah suradnje u zapadnom Mediteranu na novoj osnovi. Partneri naglašavaju još neiskorišteni potencijal za rast i razvoj koji regionalna suradnja ima za prosperitet Magreba. Složili su se da bi rješavanje sporova i napetosti u regiji imalo vrlo pozitivnu ulogu u tom pogledu i favoriziralo bi razvoj njihovog partnerstva. Ponovno potvrđuju svoju potporu nastojanjima glavnog tajnika UN-a da nastavi politički proces s ciljem postizanja pravednog, realnog, pragmatičnog, trajnog i uzajamno prihvatljivog političkog rješenja za pitanje Zapadne Sahare, na temelju kompromisa u skladu s Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, a posebno Rezolucija 2468 od 30. travnja 2019. EU pozdravlja ozbiljne i vjerodostojne napore koje je Maroko vodio u tu svrhu, kao što je navedeno u gore spomenutoj rezoluciji, te potiče sve strane da nastave svoj angažman u duhu realizam i kompromis, u kontekstu dogovora koji su u skladu s ciljevima i načelima utvrđenim Poveljom Ujedinjenih naroda.

14. U euro-afričkom području koje je sve raznovrsnije i često fragmentirano, politika trilateralne suradnje prvenstveno je usmjerena na razvoj afričkog kontinenta, posebno u Sahelu i zapadnoj Africi. U mjeri u kojoj je opravdano približavanje njihovih ciljeva, nastojat će se promicati komplementarnost politika dvaju partnera i uspostaviti zajedničke inicijative i projekti. S tim u vezi, povratak Kraljevine Maroka u Afričku uniju, zajedno sa svojim djelovanjem za daljnji razvoj novog modela suradnje jug-jug, od velike je važnosti u tome što pojačava mogućnosti za trilateralnu suradnju između EU-a i Maroka i njihovi partneri na kontinentu.
U cilju potpore boljoj euro-afričkoj suradnji i promicanju afričkog razvoja, sigurnosti i stabilnosti, Maroko i Europska unija suglasni su pojačati svoje konzultacije i koordinaciju po pitanjima od zajedničkog interesa u okviru dijaloga EU-Afrika, Afrika Europski savez za održiva ulaganja i radna mjesta i proces nakon Cotonoua.

15. Zajednička politička deklaracija ima za cilj usmjeravanje odnosa EU-Maroko za naredne godine i u okviru financijske perspektive EU-a. Prioritet će se dati sudjelovanju Maroka u Europskoj uniji.

01.07.2019. u 07:55 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< srpanj, 2019 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Prosinac 2024 (43)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter