AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
ponedjeljak, 08.07.2019.
RAZGOVORI O HRVATSKOM SUDJELOVANJU U MEHANIZMU DEVIZNOG TEČAJA (ERM II)
IZJAVA O HRVATSKOM PUTU PREMA SUDJELOVANJU U ERM II
Euroskupina, Priopćenje za medije, 8.7. 2019. 19:15 h
Ministri financija zemalja članica eurozone i Danske, predsjednik Europske središnje banke (ECB) i predstavnik guvernera Danske središnje banke danas su razgovarali o izgledima hrvatskog sudjelovanja u mehanizmu deviznog tečaja (ERM II) u prisutnosti Komisije, hrvatskog ministra financija i guvernera središnje banke, te je izdala sljedeću izjavu:
Pozdravljamo namjeru hrvatskih vlasti da uspostave potrebne elemente za uspješan ulazak u ERM II. Nakon konstruktivnih razgovora s ECB-om, Komisijom, državama članicama eurozone i Danskom, Hrvatska je preuzela niz obveza u područjima politike koja su od velike važnosti za nesmetan prijelaz na ERM II i sudjelovanje u njemu. S obzirom na, posebice, nadzor banaka, Hrvatska je uputila zahtjev za uspostavljanje bliske suradnje s ESB-om u skladu s postojećim postupcima, te će u skladu s tim poduzeti potrebne pripreme - uključujući potporu sveobuhvatnoj procjeni ECB-a. Dodatne obveze odnose se na makrobonitetni okvir, okvir za borbu protiv pranja novca, prikupljanje, proizvodnju i diseminaciju statistike, upravljanje javnim sektorom i smanjenje financijskog i administrativnog opterećenja. Takvi reformski napori prema snažnijem financijskom sektoru, jačanju institucija i javnog upravljanja i učinkovitijim gospodarskim strukturama pridonijet će uspješnom sudjelovanju Hrvatske u ERM II.
ESB i Komisija pratit će učinkovitu provedbu tih obveza koje djeluju u okviru svojih nadležnosti kako je predviđeno Ugovorima i podzakonskim aktima. Nakon što su dali pozitivnu ocjenu, stranke ERM II donijet će odluku o formalnoj prijavi hrvatskih vlasti za sudjelovanje u ERM II. Odluka će biti povezana s odlukom ESB-a o bliskoj suradnji, uz puno poštivanje uvjeta navedenih u pravnom okviru. To bi značilo da se Hrvatska istovremeno pridružuje ERM II i bankarskoj uniji. Od ECB-a se može očekivati da završi svoju sveobuhvatnu procjenu u roku od otprilike godinu dana nakon formalnog zahtjeva Hrvatske za blisku suradnju, a njegova odluka može uvjetovati datum početka bliske suradnje uvjetovanim napretkom Hrvatske u provedbi mogućih mjera potrebnih u odnosu na rezultate sveobuhvatnu procjenu.
U skladu s odgovarajućim podzakonskim aktima, Hrvatska će također sudjelovati u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu (uključujući jedinstveni fond za sanaciju) od datuma stupanja na snagu odluke ECB-a o bliskoj suradnji. Stoga bi od tog datuma Hrvatska trebala podlijegati obvezama koje proizlaze iz Međuvladinog sporazuma o prijenosu i uzajamnosti doprinosa u jedinstveni fond za sanaciju, posebice obvezu prijenosa tih doprinosa u jedinstveni fond za sanaciju u skladu s odgovarajućim odredbama . Od tih se učinaka očekuje da Hrvatska poduzme sve potrebne korake kako bi ratificirala i deponirala svoj instrument ratifikacije u dogledno vrijeme prije stupanja na snagu odluke o bliskoj suradnji.
U skladu s dosadašnjom praksom, od Hrvatske se očekuje da preuzme i daljnje obveze u trenutku pristupanja ERM II s ciljem postizanja visokog stupnja održive ekonomske konvergencije do trenutka uvođenja eura.
Gore opisani proces u skladu je s postupkom koji je uslijedio za Bugarsku, a o čemu je raspravljala i odobrila Euroskupina u srpnju 2018. godine slijedom jednakog postupanja.
PODUPIRANJE CILJEVA ODRŽIVOG RAZVOJA U CIJELOME SVIJETU. Vijeće EU usvojilo zaključke
Priopćenje za javnost
8.7.2019.
Vijeće je danas usvojilo zaključke u kojima pozdravlja objavljivanje prvog zajedničkog objedinjenog izvješća EU-a i njegovih država članica o podupiranju ciljeva održivog razvoja u cijelom svijetu kao važan doprinos izvješćivanju EU-a na Političkom forumu na visokoj razini u 2019.
Vijeće pozdravlja zajednički doprinos EU-a i država članica provedbi svih ciljeva održivog razvoja diljem svijeta, pri čemu se u potpori Programu 2030. primjenjuju sva sredstva provedbe.
Vijeće napominje da EU i njegove države članice dosljedno i snažno podržavaju vrijednosti i načela EU-a te posebno pozdravlja pojačane napore koji se ulažu u dopiranje do onih koji žive u krajnjem siromaštvu i napore u borbi protiv svih oblika neravnopravnosti, u skladu s načelom da nitko ne smije biti zapostavljen i da najbrže treba doprijeti do onih u najtežem položaju.
Vijeće naglašava da EU i njegove države članice promiču mir, sigurnost i stabilnost i da su među najsnažnijim pobornicima demokracije, ljudskih prava, dobrog upravljanja i vladavine prava.
Vijeće naglašava da EU i njegove države članice u svojoj razvojnoj suradnji snažno podupiru društveni i ljudski razvoj, među ostalim davanjem prioriteta socijalnoj zaštiti, dostojanstvenom radu, univerzalnom zdravstvenom osiguranju i pristupu obrazovanju. Vijeće posebno ističe postignuća u području rodne ravnopravnosti, osnaživanja žena i djevojčica te rješavanja problema nasilja nad djevojčicama i ženama.
Vijeće također naglašava napredak koji su EU i njegove države članice ostvarili u podupiranju ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbi njima, zaštiti okoliša te održivom upravljanju i iskorištavanju prirodnih resursa.
EU PRODUŽILA GOSPODARSKE SANKCIJE RUSIJI ZA ŠEST MJESECI
PRIOPĆENJE 27.6. 2019.
Vijeće EU je 27. lipnja 2019. produljilo gospodarske sankcije usmjerene na određene sektore ruskoga gospodarstva do 31. siječnja 2020.
Ta je odluka uslijedila nakon što su kancelarka Merkel i predsjednik Macron Europsko vijeće na sastanku 20. i 21. lipnja 2019. izvijestili o stanju provedbe sporazumâ iz Minska, s čime je povezana odluka o zadržavanju sankcija.Nakon toga Europsko vijeće pozvalo je na hitno ponovno pokretanje pregovora s ciljem provedbe sporazumâ iz Minska i na poduzimanje mjera kojima je cilj ponovna izgradnja povjerenja među stranama. U tom su se kontekstu čelnici i čelnice EU-a jednoglasno usuglasili o zadržavanju gospodarskih sankcija protiv Rusije. Vijeće je tu odluku danas formaliziralo pisanim postupkom.
Te mjere usmjerene su na financijski, energetski i obrambeni sektor te na područje robe s dvojnom namjenom. Uvedene su 31. srpnja 2014., najprije na jednu godinu, kao odgovor na ruske aktivnosti koje su dovele do destabilizacije stanja u Ukrajini, a postrožene su u rujnu 2014.
Gospodarskim sankcijama produljenim tom odlukom obuhvaćeni su:
• ograničavanje pristupa primarnim i sekundarnim tržištima kapitala EU-a za pet velikih ruskih financijskih institucija u većinskom državnom vlasništvu i poduzeća kćeri u njihovu većinskom vlasništvu s poslovnim nastanom izvan EU-a, kao i za tri velika ruska energetska poduzeća te tri poduzeća iz sektora obrane
• nametanje zabrane uvoza i izvoza u trgovini oružjem
• uspostavljanje zabrane izvoza robe s dvojnom namjenom za vojnu uporabu ili za vojne krajnje korisnike u Rusiji
• ograničavanje pristupa Rusije određenim osjetljivim tehnologijama i uslugama koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju i istraživanje nafte.
Osim tih gospodarskih sankcija, kao odgovor na krizu u Ukrajini na snazi je i nekoliko mjera EU-a, među kojima su:
• ciljane pojedinačne mjere ograničavanja, odnosno zabrana izdavanja viza i zamrzavanje imovine, koje se trenutačno primjenjuju na 170 pojedinaca i 44 gospodarska subjekta na snazi do 15. rujna 2019.
• mjere ograničavanja kao odgovor na nezakonito pripojenje Krima i Sevastopolja, koje se odnose samo na područje Krima i Sevastopolja, na snazi do 23. lipnja 2020.
Europsko vijeće odlučilo je 19. ožujka 2015. povezati trajanje gospodarskih sankcija s potpunom provedbom sporazumâ iz Minska, koja je trebala biti dovršena do 31. prosinca 2015. Budući da do toga nije došlo, sankcije ostaju na snazi.
• Pregled mjera ograničavanja EU-a donesenih kao odgovor na krizu u Ukrajini
• Mjere ograničavanja EU-a kao odgovor na krizu u Ukrajini
EU od ožujka 2014. postupno uvodi mjere ograničavanja protiv Rusije. Te su mjere donesene kao odgovor na nezakonito pripojenje Krima i namjernu destabilizaciju Ukrajine.
EU uvodi različite vrste mjera ograničavanja:
• diplomatske mjere
• pojedinačne mjere ograničavanja (zamrzavanje imovine i ograničenja putovanja)
• ograničenja gospodarskih odnosa s Krimom i Sevastopoljem
• gospodarske sankcije
• ograničenja gospodarske suradnje.
Slijedi više informacija o različitim vrstama mjera ograničavanja
Diplomatske mjere
U 2014. otkazan je sastanak na vrhu EU-a i Rusije, a države članice EU-a odlučile su da neće održavati redovite bilateralne sastanke na vrhu. Suspendirani su bilateralni razgovori s Rusijom o pitanjima viza i o novom sporazumu EU-a i Rusije.
Umjesto sastanka na vrhu skupine G8 u Sočiju održan je 4. i 5. lipnja 2014. sastanak skupine G7 u Bruxellesu. Otad se sastanci nastavljaju u okviru skupine G7.
Zemlje EU-a također su podržale suspenziju pregovora o pristupanju Rusije Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA).
Pojedinačne mjere ograničavanja
Zamrzavanje imovine i ograničenje putovanja
Zamrzavanje imovine i zabrana putovanja primjenjuju se na 170 osobe i 44 subjekta zbog njihovih aktivnosti kojima se ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.
Te mjere uvedene su u ožujku 2014. Posljednji su put produljene u ožujku 2019. do 15. rujna 2019.
• Popis osoba i subjekata na koje se primjenjuju mjere ograničavanja EU-a zbog ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti Ukrajine (Službeni list EU-a) -
/radi se o čak 183 osobe poimenično , što je iznimno predugo za novinarski tekst (mzz) /
Zloupotreba ukrajinskih državnih sredstava
Vijeće je u ožujku 2014. odlučilo zamrznuti imovinu osoba odgovornih za zloupotrebu ukrajinskih državnih sredstava. Te su mjere posljednji put produljene u ožujku 2019., i to do 6. ožujka 2020.
Ograničenja gospodarskih odnosa s Krimom i Sevastopoljem
Vijeće je kao odgovor na nezakonito pripojenje Krima i Sevastopolja koje je izvršila Ruska Federacija donijelo mjere ograničavanja.
Mjere se primjenjuju na osobe iz EU-a i trgovačka društva sa sjedištem u EU-u. Ograničene su na područje Krima i Sevastopolja.
Te mjere obuhvaćaju:
• zabranu uvoza robe s Krima i iz Sevastopolja
• ograničenja trgovine i ulaganja povezanih s određenim gospodarskim sektorima i infrastrukturnim projektima
• zabranu pružanja turističkih usluga na Krimu ili u Sevastopolju
• zabranu izvoza određene robe i tehnologije.
Vijeće je navedene mjere 20. lipnja 2019. produljilo do 23. lipnja 2020.
Gospodarske sankcije usmjerene na razmjenu s Rusijom u određenim gospodarskim sektorima
U srpnju i rujnu 2014. Europska unija uvela je gospodarske sankcije usmjerene na razmjenu s Rusijom u određenim gospodarskim sektorima.
U ožujku 2015. čelnici EU-a odlučili su postojeći režim sankcija uskladiti s potpunom provedbom sporazumâ iz Minska, predviđenom do kraja prosinca 2015. Budući da se to nije dogodilo, Vijeće je gospodarske sankcije produljilo do 31. srpnja 2016.
Gospodarske sankcije uzastopno su produljivane za šest mjeseci od 1. srpnja 2016.
O svakom produljenju odlučeno je nakon ocjene provedbe sporazumâ iz Minska. Gospodarske sankcije trenutačno su produljene do 31. siječnja 2020.
Navedenim se mjerama ograničava:
• ruskim bankama i poduzećima ograničava pristup primarnim i sekundarnim tržištima kapitala EU-a
• uvodi zabrana uvoza i izvoza u trgovini oružjem
• uspostavlja zabrana izvoza robe s dvojnom namjenom za vojnu uporabu ili za vojne krajnje korisnike u Rusiji
• Rusiji ograničava pristup određenim osjetljivim tehnologijama i uslugama koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju i istraživanje nafte.
Mjere u vezi s gospodarskom suradnjom
Čelnici EU-a uveli su ograničenja gospodarske suradnje u srpnju 2014.:
• od Europske investicijske banke zatraženo je da suspendira potpisivanje novih operacija financiranja u Ruskoj Federaciji
• države članice EU-a dogovorile su se da će koordinirati svoja stajališta u sklopu Upravnog odbora Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) s ciljem da se suspendira i financiranje novih operacija
• provedba bilateralnih i regionalnih programa suradnje EU-a s Rusijom preispitana je, a određeni su programi suspendirani
| < | srpanj, 2019 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||
Svibanj 2024 (7)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter