PRAVILNIK O EKOLOŠKOM SUSTAVU POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE
Prema informacijama od 26. 7. iz resornog ministarstva, Ministarstvo poljoprivrede izradilo je Pravilnik o kontrolnom sustavu u ekološkoj proizvodnji kojim će potrošačima od sada biti dostupni podaci o svakoj fazi proizvodnje ekoloških proizvoda.
Pravilnik donosi pravila o ekološkoj poljoprivredi: ovlašćivanje kontrolnih tijela, postupci kontrolnih tijela u okviru kontrole ekološke proizvodnje i proizvoda, sadržaj kontrolnih lista i zapisnika, izvještaji, obrazac zahtjeva za upis u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji te izgled nacionalnog znaka za označavanje ekoloških proizvoda.
U Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji trenutačno je upisano 5460 proizvođača. Prema Jedinstvenim zahtjevima za izravna plaćanja za 2019. godinu, u ekološkoj proizvodnji prijavljen je 43.031 hektar, a u prijelazu sa konvencionalne proizvodnje na ekološku prijavljeno je 61.434 hektara, od čega najviše oranica (33.468 ha).
Godišnja vrijednost hrvatskog tržišta ekoloških proizvoda iznosi oko 99 milijuna eura (prosječno oko 23,6 eura po stanovniku), a učešće potrošnje ekoloških proizvoda u ukupnoj potrošnji iznosi 2,2%. Potrošnja ekoloških proizvoda u Europskoj uniji bilježi godišnji rast od 12% , a u posljednjih 10 godina ukupno je porasla za 112%. Tržište ekoloških proizvoda, kako na razini Europske unije tako i u Hrvatskoj u stalnom je porastu te je za očekivati da se ovaj trend nastavi.
Hrvatska ima izuzetno povoljne agro okolišne uvjete za razvoj ekološke poljoprivrede počevši od raznolikosti agro klimatskih regija, što pruža jedinstvenu mogućnost proizvodnje kako kontinentalnih tako i brdsko-planinskih i mediteranskih poljoprivrednih kultura pa do relativno malog opterećenja u pogledu difuznih i točkastih onečišćenja (kemijska i teška industrija, prekomjerna uporaba mineralnih gnojiva i pesticida, postojanje velikih farmi kao izvora dušičnih emisija).
Ministarstvo poljoprivrede intenzivno potiče ekološku poljoprivrednu proizvodnju, potporama kroz mjere Programa ruralnog razvoja od kojih su najznačajnije Mjera 11 „Ekološki uzgoj“ i Mjera 3 „Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu“.
Potpore za ekološku proizvodnju znatno su veće od onih za konvencionalnu, a osnovni uvjet za potporu je upis u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji kojeg vodi Agencija za plaćanja, a poljoprivredno zemljište na kojem se obavlja ekološka proiz¬vodnja mora biti registrirano u ARKOD sustavu i u cijelosti uključeno u sustav kontrole ovlaštenog kontrolnog tijela. Prilikom ulaska u sustav potpore poljoprivrednici preuzimaju obvezu petogodišnjeg razdoblja provođenja ekološkog uzgoja.
JAVNO SAVJETOVANJE ZA PROIZVOĐAČE JABUKA DO 10. 8. 2019.
Ministarstvo poljoprivrede osmislilo je Program potpore za proizvođače jabuka u 2019. godini kojim je predviđena provedba aktivnosti za sprječavanje širenja bolesti i nastanka dugoročnih šteta uslijed izvanrednih vremenskih okolnosti te održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju. Programom je za te aktivnosti rezervirano 20 milijuna kuna.
Do 10. kolovoza 2019. godine na javnom savjetovanju je
Prijedlog pravilnika o provedbi Programa potpore za proizvođače jabuka za 2019. godinu Pravilnik je na internet adresi :
https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=11526
. Predloženim pravilnikom za potporu je prihvatljiv proizvođač koji je upisan u Upisnik poljoprivrednika za površine koje su upisane u ARKOD sustav Agencije za plaćanja na kojima proizvodi jabuke. Iznos potpore utvrđuje se razmjerno površinama pod jabukama upisanima u ARKOD sustav Agencije za plaćanja, a za koje je podnesen zahtjev za potporu iz ovog Programa. Korisnik potpore je dužan, neposredno nakon berbe, na površinama za koje je ostvario potporu ukloniti sve zaostale plodove te pokupiti sve plodove sa tla kako bi se spriječio nastanak i širenje zaraze uzrokovane štetnim organizmima. Proizvođač podnosi zahtjev za potporu Agenciji za plaćanja putem AGRONET zaštićene mrežne aplikacije Agencije za plaćanja do 30. rujna 2019. godine.
„Do dovršetka izgradnje hladnjača i skladišnih kapaciteta, ovim Programom namjeravamo pomoći proizvođačima da se lakše nose sa štetama koje su pretrpjeli u posljednje dvije godine. Od mraza do štetnika koji su prouzročili značajne štete na stablima. Pozivam sve da se priključe savjetovanju, da komentiraju i daju svoje prijedloge poboljšanja. Mislili smo na svaki detalj, no ipak proizvođači najbolje znaju što im treba i na koji način.“ – izjavila je ministrica poljoprivrede mr.Marija Vučković.
Prema posljednjim podacima, ukupna proizvodnja jabuka u Hrvatskoj u 2018. godini iznosila je 93.467 tona. Postojeći rashladni kapaciteti za čuvanje voća u Republici Hrvatskoj, a posebice jabuke su nedostatni i iznose oko 53.000 tona. Održavanje voćnjaka u gotovo svim intenzivnim nasadima u Hrvatskoj mora se provoditi sustavno što uzrokuje velika ulaganja. Usprkos tome, pojedine dodatne okolnosti mogu dovesti do neočekivanih, neplaniranih ili teško kontroliranih pojava. Proteklih godina zabilježeni su klimatski ekstremi koji su ostavili značajne posljedice na biljnu proizvodnju, a nepovoljni klimatski uvjeti nastavljaju se i ove godine. Nepovoljne vremenske prilike obilježile su čitav mjesec svibanj koji je prema DHMZ-u bio najhladniji svibanj u posljednjih 30 godina i treći najhladniji u posljednjih 70 godina. Sveukupno smo imali samo 60% prosječnog sunčanog vremena. Tijekom mjeseca svibnja pala je znatna količina oborina na području cijele Hrvatske, što je rezultiralo i povećanom uporabom sredstava za zaštitu bilja, a time i većim troškovima zaštite.
Podsjećamo da je u tijeku otvoreni postupak javne nabave za uslugu izrade projektne dokumentacije za izgradnju skladišno-distribucijskog centra (SDC) i skladišnog centra (SC) za voće i povrće. Mrežom hladnjača troškovno bi se optimizirala opskrbno-prodajna logistika voćara i povrćara s OPG-a. Također bi se smanjili opći troškovi pojedinačne izgradnje, standardizirala bi se tehnologija i kvaliteta čuvanja proizvoda, te omogućilo skupno strateško istraživanje tržišta i uvođenje prepoznatljive oznake za određenu vrstu voća i povrća. Zato će biti izgrađeno 7 skladišno-distribucijskih centara za voće i povrće, svaki kapaciteta 5.000 tona, od čega 3.000 tona za voće i 2.000 tona za povrće te 13 skladišnih centara za voće i povrće, pojedinačnog kapaciteta 3.000 tona u sljedeće tri godine.
Ulaganja u novu infrastrukturu za skladištenje jabuka te drugog voća i povrća omogućit će poljoprivrednicima da sa svojim proizvodima budu prisutni na tržištu tijekom cijele godine što će pozitivno utjecati na povećanje njihova dohotka. Kako je riječ o cjelovitom planu, ne radi se samo o izgradnji infrastrukture već i u osiguranju materijalnih preduvjeta uspješne tržišne komunikacije. Zato smo predvidjeli i uspostavu nacionalnog sustava označavanja voća i povrća u okviru skladišta/distributivnih centara što će uz, novu digitalnu platformu, pridonijeti boljoj vidljivosti i vrijednosnoj percepciji hrvatskog voća i povrća.
iste.
Post je objavljen 30.07.2019. u 06:53 sati.