AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

utorak, 31.10.2017.

MINISTARTSVO ĆE SUFINANCIRATI UZGOJNE ORGANIZACIJE U STOČARSTVU


ROK ZA PRIJAVU JE 10. STUDENI

Prema informaciji iz Ministrstva poljoprivrede od 27.10. objavljen je Javni poziv za sufinanciranje rada uzgojnih organizacija u području stočarstva u 2017. godini za koji je namijenjeno 645.050,00 kuna. Cilj sufinanciranja uzgojnih organizacija u području stočarstva je podrška institucionalnom, organizacijskom i programskom razvoju. Sufinancira se utemeljenje i vođenje matičnih knjiga, provođenje postupaka ispitivanja proizvodnosti i testiranja u svrhu procjene uzgojne vrijednosti, unaprjeđenje i očuvanje pasmina i vrsta domaćih životinja.
Korisnici potpore moraju imati suglasnost Ministarstva poljoprivrede za bavljenje uzgojem uzgojno valjanih životinja, a djeluju na nacionalnoj razini kao uzgojne udruge, uzgojni savezi ili središnji uzgojni savezi. Napominjemo da uzgojne udruge koje su članovi uzgojnog saveza i središnjeg saveza uzgajivača nemaju se pravo pojedinačno prijavljivati na poziv.
Udio opravdanih troškova (bez PDV-a) koji sufinancira Ministarstvo za provođenje programa rada uzgojnih organizacija iznosi 90%, a najviše do: 40.000,00 kuna za uzgojne udruge koje djeluju na nacionalnoj razini i 110.000,00 kuna za uzgojne saveze ili središnje uzgojne saveze. Bude li ukupni iznos svih prijava veći od iznosa osiguranog u Državnom proračunu za ovu namjenu, Ministarstvo poljoprivrede će Odlukom proporcionalno umanjiti jedinične iznose.


Rok za dostavu prijava na Javni poziv je petak 10. studenog 2017. godine u ponoć. Prijava na Javni poziv mora sadržavati obaveznu i dodatnu dokumentaciju za sufinanciranje uzgojnih organizacija u području stočarstva u 2017. godini. Dostavlja se isključivo poštom preporučeno s povratnicom, u zatvorenoj omotnici na čijoj poleđini treba OBAVEZNO čitko ispisati ime i adresu pošiljatelja, na adresu: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije, Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb; s naznakom za Javni poziv za sufinanciranje rada uzgojnih organizacija u području stočarstva u 2017. godini, „NE OTVARATI“.
„Ovaj novac naše će uzgojne udruge i savezi znati dobro iskoristiti, a sredstva će im biti isplaćena do kraja godine. Čak i mala financijska pomoć poput ove, korak je prema oporavku naše stočarske proizvodnje kojoj svi težimo i na kojoj zajedno radimo“ – rekao je povodom početka Javnog poziva za sufinanciranje uzgojnih organizacija u stočarstvu ministar poljoprivrede dipl.iur. Tomislav Tolušić.

31.10.2017. u 07:45 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 29.10.2017.

KONGRES OPLEMENJIVANJA BILJA I SJEMENARSTVA


ZNANSTVENA VALORIZACIJA NA KONGRESU

U dane 8.9. i 10. studenog u Svetom Martinu na Muri, u Lifeclass Terme Sveti Martin, Hrvatsko agronomsko društvo i Europsko udruženje sjemenara organiziraju 10. Međunarodni kongeres oplemenjivanja bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo, i 5. REGIONALNE DANE SJEMENARA. Na kongresu oplemenjivanja bilja sjemenarstva , rasadničarstva, tridesetak znanstvenika će raspravljati o mnogim temama.
Evo naslovi nekih tema : Procjena genetske adaptibilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja prema tolerantnosti na sušu, Fenotipske promjene pri sortnoj reprodukciji pšenice, Trendovi u primjeni sredstava za zaštitu bilja u doradi sjemena, Fregmentiranje sjemena prema načinu tretiranja “sjeme s dodanom vrijednosti”, Prilagodba sjemenara novim trendovima, Utjecaj nekoliko činitelja na urod i kvalitetu pšenice, Analiza genetske strukture germplazme kukuruza Poljoprivrednog institute Osijek, Hibridi suncokreta tolerantni na herbicide, Utjecaj roka žetve na prinos i kvalitetu sjemena talijanskog ljulja, Proizvodnja voćnog i loznog poljoprivrednog sadnog materijala 2017. godine u Hrvatskoj, Kemijski sastav plodova sorti jabuka uzgajanih u Gornjem Međimurju, Pedološki, ekološki i fiziološki razlozi koji određuju odabir podloga za krušku, Uzgoj maslina u zaleđu Vodica, Visoke temperature i suša ograničavajući faktori u proizvodnji sjemenskog krumpira, Valorizacija gospodarskih svojstava hibrida rajčice za preradu itd.

Predsjednik organizacijskog odbora je dr. Josip Haramija, predsjednik znanstvenog odbora je prof. dr. Zdravko Matotan. Tajnik kongresa je mr.Juraj Orenda, a kordinator 5. Regionalnih dana sjemenara je dipl.ing Kristijan Puškarić. Pokrovitelj tog važnog skupa znanstvenika je Ministarsdtvo poljoprivrede i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
Informacije Hrvatsko agronomsko društvo tel: o1 4872- 493 , meil: info@agronomsko.hr

29.10.2017. u 17:32 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 28.10.2017.

SINDIKAT POMORACA TRAŽI IZMJENE U POMORSKOM ZAKONIKU


MIJENJATI PRAVILA VEZANA UZ 183 DANA!

Izmjene Pomorskog zakonika vezano za primjenu i tumačenje pravila "183 dana" – članak 128. bila je tema sastanka predstavnika Sindikata pomoraca Hrvatske, Hrvatske udruge brodara u međunarodnoj plovidbi Mare Nostrum i Udruge hrvatskih posrednika pri zapošljavanju pomoraca CROSMA koji je održan 19. listopada 2017. u Zagrebu. Zaključeno je da se potrebno obratiti Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture sa prijedlogom da je nužno u Pomorskom zakoniku uvesti sljedeće izuzetke u načinu izračuna dana provedenih u plovidbi:
- Smrt pomorca. Po dosadašnjem tumačenju, u slučaju smrti pomorca obitelj je dužna platiti porez na njegovu zaradu u tekućoj godini, ako pokojnik nije proveo u plovidbi 183 dana.
- Umirovljenje pomorca. Po dosadašnjem tumačenju pomorac koji ode u mirovinu, a da nije u toj godini proveo u plovidbi 183 dana, mora platiti porez.
- Raskid ugovora o radu iz poslovno uvjetovanih razloga i napuštanje pomorca. Po dosadašnjem tumačenju je pomorac kojemu je raskinut ugovor ili ako je brod bio napušten od strane vlasnika, a koji iz tog razloga nije mogao ispuniti uvjet od 183 dana, plaćao porez.
- Bolest ili ozljeda bez obzira na to je li nastala tijekom plovidbe ili boravka kod kuće. Po dosadašnjem tumačenju samo se bolest ili ozljeda na brodu priznaje kao bolovanje i ubrojava u 183 dana.
- Stručna izobrazba (RH ili inozemstvo). Po dosadašnjem tumačenju priznaju se samo dani na izobrazbi u inozemstvu.
- Pomorski dodatak. Traži se povećanje pomorskog dodatka s 400 na 1200 kuna u Pravilniku o porezu na dohodak.
- Mirovina pomoraca. Također, na prijedlog Sindikata pomoraca Hrvatske konačno je otvorena i rasprava o pomoračkoj mirovini, budući je iz cijelog niza razloga smatramo neadekvatnom te je prema podacima HZMO-a u posljednjih 5 godina tek oko 100 pomoraca ostvarilo pravo na pomoračku mirovinu. Sindikat pomoraca Hrvatske traži ukidanje dobne granice od 60 godina života za ostvarivanje prava na mirovinu za pomorce, mirovinski dodatak od 27% na mirovinu, te da se staž osiguranja koji se odnosi za vrijeme provedeno u plovidbi računa za umanjenje dobne granice prilikom ostvarivanja prava na punu starosnu mirovinu. Informacije su to iz Sindikata pomoraca Hrvatske.

28.10.2017. u 23:02 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 26.10.2017.

KONJI ERGELE ĐAKOVO U SCENSKOJ PROSLAVI SV. HUBERTA


LOVAČKE SVEČANOSTI 19. STOLJEĆA

Prema informacijama ravnatelja Državne ergele Đakovo Mirka Damjanovića, dr.vet.med. u zatvorenoj jahaonici Državne ergele Đakovo u subotu, 28. listopada 2017. godine u 18:00 sati održati će se glazbeno scenski događaj proslave blagdana SV. Huberta, zaštitnika lovaca, čiji je dan 3.11. Praćene glazbom biti će prikazane scene povratka iz lova, nastup lovaca rogista, biti će tu i dresurne jahačice u jahaćim damskim lovačkim haljinama, u povijesnim damskim sedlima, na razigranim lipicancima,kočije dvoprega i četveroprega s dvorskom svitom, lovci u svečanim odorama u pratnji lovačkih pasa i lovci sa sokolima.
Kroz program će se predstaviti lovačke svečanosti 19. stoljeća kakve su se održavale u hrvatskim dvorcima. Uzbudljivo putovanje bit će ispričano kroz priču o ljubavi prema prirodi i brizi za očuvanje divljači, priču o poštovanju prema lovini i strogom protokolu. Kroz spektakl će se oživjeti prošlost i sjaj dvoraca i dvorskih ponosnih paradnih lipicanskih konja kakvima se dičilo visoko plemstvo, prikazujući ih upravo u lovu.
U programu će sudjelovati; Državna ergela Đakovo i Lipik, „Lipicanska barokna raskoš”, Lovačka društva Osječko-baranjske županije, Rogisti Osječko-baranjske županije, Uzgajivači lovačkih pasa, Sokolari i kulturno umjetničko društvo " SKLAD" iz Đakova .



DRŽAVNA ERGELA ĐAKOVO
Državna ergela Đakovo ustanova je s tradicijom uzgoja konja dužom od 500 godina. Tradicija ergele s osnovnom zadaćom uzgoja i selekcije lipicanskih konja sastavni je dio turističke, gospodarske, kulturne i sportske razglednice koja privuče godišnje više od 20.000 posjetitelja iz cijeloga svijeta.
Organizirani uzgoj konja, dakle ergela, povezuje se uz đakovačkog biskupa Miju Keserića koji je posjedovao ergelu arapskih konja davne 1506. godine. Postoje podaci da je ergela egzistirala i prije pisanog spominjanja, odnosno da su je utemeljili bosansko-srijemski biskupi na posjedima dobivenim darovnicom ugarsko-hrvatskog kralja Kolomana još 1239. godine.
U Đakovu se konji prvi put spominju povodom vjenčanja bosanskog bana Tvrtka s bugarskom princezom Doroteom, kad je ban Tvrtko darovao biskupu Petru 10 arapskih kobila i jednog pastuha. Uzgoj konja se do 1806. temeljio isključivo na uzgoju arapskih konja.
U vrijeme biskupa Antuna Mandića, utemeljitelja Bogoslovnog sjemeništa i teološkog studija u Đakovu, u biskupijsku su ergelu, zbog Napoleona i ratnih opasnosti prihvaćeni su lipicanski konji iz carske ergele Lipica.
Državna ergela Đakovo za uzgoj i selekciju konja koristi dvije lokacije – Pastuharnu, smještenu u srcu Đakova, i Ivandvor, u neposrednoj blizini grada. Osim uzgoja i selekcije konja, Ergela se bavi zaprežnim i dresurnim konjičkim sportom čija se kvaliteta potvrđuje zauzimanjem zapaženih mjesta na konjičkim natjecanjima.
Osim svoje osnovne djelatnosti očuvanja genetskog potencijala lipicanske pasmine, vrlo veliki značaj ima turistička djelatnost ergele koja je izvrsnom promidžbom konje lipicance i atraktivne lokacije ergele uvrstila u nezaobilazno odredište turističkih posjeta u Đakovu, Slavoniji, ali i u Hrvatskoj. Graciozan i elegantan nastup đakovačkog četveroprega s lipicancima impresionirao je i englesku kraljicu Elizabetu II, pa je britanska kraljevska obitelj na izričit zahtjev kraljice, 1972. posjetila Ergelu Đakovo. Godine 2016. vojvotkinja od Cornwalla, Camilla, posjetila je ergelu Đakovo.


SVETI HUBERT
Sveti Hubert (Toulouse, oko 656.-658. - Tervuren, 30. svibnja 727.), katolički svetac, biskup Ličgea, zaštitnik lovaca.

Rođen je u plemićkoj obitelji. Kao mladić, živio je na dvoru franačkog kralja Teodorika III u Parizu, a kasnije na dvoru Pipina Herstalskog u Metzu. Bio je cijenjen i sposoban. Oženio se plemkinjom Floribanne, 682. Dobili su sina Floriberta, koji će kasnije postati biskup, ali mu je žena umrla pri porodu. Hubert se povukao iz plemićkog života i strastveno se predao lovu. Prema legendi, dok je na Veliki petak lovio u Ardenima, ugledao je jelena koji je imao raspelo među rogovima i čuo poziv na obraćenje te da ode do biskupa Lamberta. Hubert je pronašao biskupa Lamberta u Maastrichtu. Lambert, koji je kasnije postao svetac, ljubazno je primio Huberta i duhovno ga savjetovao. Hubert je sva svoja plemićka prava prenio na mlađeg brata Oda i dao mu svoga sina na skrb. Svoja materijalna dobra podijelio je siromasima i postao svećenik.

Prema Lambertovu savjetu, otišao je na hodočašće u Rim, 708. U međuvremenu, lokalni plemići ubili su biskupa Lamberta. Prema legendi, papa je u snu saznao za Lambertovo ubojstvo. Imenovao je Huberta za novoga biskupa. Isticao se dobrim djelima i molitvom. U velikoj ceremoniji, dao je prebaciti tijelo sv. Lamberta iz Maastrichta u Ličge, koji je tada bio maleno selo. Sagrađena je bazilika, koja je uskoro postala katedrala. Ličge je zbog toga brzo napredovao i naglo se razvijao. Hubert je postao prvi biskup Ličgea, a sv. Lambert je proglašen za zaštitnika grada. Proširio je kršćanstvo na području Ardena.Umro je prirodnom smrću 30. svibnja 727., za vrijeme molitve. Pokopan je ucrkvi sv. Petra u Ličgeu, a kasnije su prenijeli tijelo u benedintinsku opatiju Amdain. Za vrijeme reformatorskih ratova, tijelo mu je nestalo. Vjeruje se da su ga redovnici pokopali na tajnom mjestu u šumi. Spomendan mu je 3. studenog. Zaštitnik je lovaca, grada Ličgea, matematičara, optičara i radnika u metalnoj industriji. Po njemu je prozvana jedna pasmina pasa - pas sv. Huberta.

/ Mirko Damjanović, dr.vet.med., ravnatelj Državne ergele Đakovo, 099/4735-099 /

26.10.2017. u 13:35 • 0 KomentaraPrint#^

STRUČNJACI ZA EKO TURIZAM PO DRUGI PUT NA KORNATIMA

TESTIRANJE AKTIVNOSTI ZA TURISTIČKO TRŽIŠTE

Osmero međunarodnih stručnjaka za eko-turizam IssaTorres (ES), Martine Bakker (NL), Ivan Diklić (HR), Luca Marini (IT), Javier Zapata (ES), Hannah Williams (UK) i Andy Drumm (UK) od 16.- 21. listopada proveli su obilazeći Nacionalni park Kornati u sasvim novom kontekstu – umjesto klasičnog turizmai, oni su se upoznali s prirodom, kulturom i tradicijom ovog zaštićenog područja. Razgovori s predstavnicima lokalne zajednice, upoznavanje s pčelarstvom i maslinarstvom, branje kadulje i njezina prerada tek su neke od aktivnosti koje su dio novog turističkog paketa „Avantura jedrenja na Kornatima“, koju su stručnjaci u ulozi turista došli iskušati i ocijeniti.

Issi Torres, španjolskoj konzultantici za eko-turizam koja godinama radi za više nacionalnih parkova u Panami usklađujući njihovu ponudu sa željama lokalne zajednice, najviše se svidio dio paketa koji podrazumijeva druženje s Kurnatarima – vlasnicima posjeda. Upoznavanje s braćom Skračić u uvali Kravljačica na Kornatu, koji se bave proizvodnjom proizvoda od kadulje, za nju je bilo posebno iskustvo. „Bilo je lijepo vidjeti kako je mala obitelj uključena u proces proizvodnje kadulje, a osim što smo se okušali u branju kadulje, proveli smo i lijepu večer uz domaću hranu koju su nam pripremili“, komentirala je Issa Torres dodajući da u paketu postoji prostora za napredak. „Potrebna nam je jasna informacija od samog početka što će se od nas tražiti kako bismo unaprijed bili pripremljeni što se od nas očekuje“, zaključila je. Njezina suputkinja Martine Bakker, profesorica razvoja turizma iz Nizozemske koja radi kao i stručnjakinja za turizam, kao lijepo iskustvo ističe i berbu maslina. „Do sad se nisam susrela s aktivnostima poput branja maslina ili kadulje i to je definitivno nešto što ovu ponudu čini posebnom. Razgovori s ljudima koji od toga žive pomažu nam razumjeti tradiciju ovog krasnog mjesta, no svakako ima i mjesta za poboljšanje same ponude“, zaključila je Bakker objašnjavajući da cijelom paketu nedostaje turistički vodič koji bi bio uz skipera cijelo vrijeme s njima. Prvi su dan svoga putovanja stručnjaci proveli u Murteru istražujući otok biciklom. Muzej betinske drvene brodogradnje, Zavičajna zbirka Murtera, Arheološko nalazište Colentum i crkvica Sv. Roka bile su njihove destinacije. Toga im je dana predstavljen i projekt DestiMED, unutar kojeg je razvijen ovaj turistički paket, koji u Hrvatskoj provodi WWF Adria, a financira Europski fond za regionalni razvoj (ERDF).
Nakon što su se otisnuli na pučinu, tijekom tri dana stručnjaci su se upoznali s tradicijom pčelarstva i maslinarstva. Oni hrabriji kojima nije smetalo jugo okušali su se i u ronjenju, a svi su složni da su uživali u moru, ribi i krasnom ambijentu uvala Vrulje i Kravljačica.

„Preporuke koje ćemo dobiti na temelju povratnih informacija pomoći će nam da novu ponudu našeg Parka učinimo još boljom i da potaknemo ostale dionike da se uključe ali i pokrenu vlastite inicijative. Novo ćemo testiranje imati na proljeće, nakon čega bi ovaj paket, koji JU NP Kornati ostvaruje uz pomoć turističke agencije Tureta Tours, trebao biti spreman za tržište“, ističe Martina Markov iz JU NP Kornati.

Druga skupina stručnjaka na Kornate će stići u proljeće, a njih će dočekati „osvježena“ tura „Avantura jedrenja na Kornatima“. Kako će ona izgledati to će uvelike ovisiti od komentara koje će još tijekom ovoga tjedna poslati stručnjaci koji su bili u NP Kornati

Test u NP Kornati, nakon onoga koji je u rujnu održan u Parku prirode Lastovsko otočje, drugi je i posljednji pilot test koji se ove jeseni održava u Hrvatskoj. Na području Sredozemlja ukupno se ove jeseni odvija sedam pilot testova u zaštićenim područjima u šest mediteranskih zemalja pokrivenih projektom DestiMED. ( Petra Bojic Petrač)


IssaTorres (ES), Martine Bakker (NL), Ivan Diklić (HR), Luca Marini (IT), Javier Zapata (ES), Hannah Williams (UK) Tajna Marjanović (HR) i Andy Drumm (UK).



26.10.2017. u 12:07 • 0 KomentaraPrint#^

UDRUGE " ZELENA AKCIJA" I ZAŠTITA OKOLIŠA " UZOR" IZ RESNIKA PROTIV DOVOZA SMEĆA U ZAGREB


OTVORENO PISMO ZASTUPNICIMA GRADSKE SKUPŠTINE

Udruge Zelena akcija i UZOR iz Resnika poslale su 25.10. otvoreno pismo zastupnicima zagrebačke Gradske skupštine tražeći da se na sjednici 26.10 usprotive sporazumu koji bi omogućio prevoženje smeća iz Zagrebačke županije u Zagreb. Takav bi dogovor dodatno opteretio ionako neodrživ sustav u Zagrebu, a i suprotan je temeljnim zakonskim načelima i preporukama nacionalnog Plana gospodarenja otpadom.

Sporazum o zajedničkom zbrinjavanju otpada Zagreb i Zagrebačka županija već su prije desetak godina pokušali realizirati u obliku zajedničke spalionice otpada. Srećom, taj je sporazum zagrebačka Skupština raskinula. Međutim, umjesto rješavanja problema i uspostave kvalitetnih lokalnih sustava, Grad Zagreb i Županija opet promašenim dogovorima pokušavaju usporiti rješavanje nagomilanih problema. Rasprava o sporazumu je 12. točka sjednice Skupštine grada Zagreba.
Otvoreno pismo nalazi se u nastavku:

„Poštovana zastupnice, poštovani zastupniče,

Pozivamo Vas da glasate protiv sporazuma između Grada Zagreba i Zagrebačke županije o izgradnji zajedničkog centra za gospodarenje otpadom u Zagrebu. Takvim sporazumom na mala bi se vrata dogovorio dovoz smeća iz Zagrebačke županije u Zagreb koji ionako ima brojne probleme s lošim i neodrživim sustavom koji šteti okolišu i građanima.

Sporazum kojim Zagreb i Zagrebačka županija žele dogovoriti izgradnju zajedničkog centra pokušava se donijeti bez ikakve prethodne analize opravdanosti izgradnje i bez usporedbe s decentraliziranim modelom lokalnih sustava za recikliranje i odlaganje otpada. Alibi za donošenje sporazuma Zagreb i Županija nalaze u Odluci o provedbi Plana gospodarenja otpadom RH (PGO RH) koju je Vlada RH donijela u svibnju ove godine, a koja je protivna PGO RH i kao takva ne smije služiti kao podloga za ovakve dogovore. Naime, PGO RH jasno propisuje da će se za buduće centre napraviti detaljna revizija opravdanosti izgradnje te da će njihovo planiranje biti detaljno obrađeno studijama izvedivosti. Suprotno tome, sporna Odluka koju sada Grad Zagreb koristi kako bi sklopio ovaj sporazum, bez ikakvih analiza propisuje izradnju pojedinih centara, njihovo spajanje te količine otpada za obradu. Time se krše odredbe temeljnog nacionalnog dokumenta o gospodarenju otpadom, kao i temeljno zakonsko načelo blizine koje propisuje da se otpad mora tretirati što je bliže moguće, prvenstveno unutar jedinica lokalne samouprave.

Sukladno dosadašnjoj praksi zanemarivanja sustava odvajanja i recikliranja kojim je Zagreb doveo i do titule najgore metropole EU u gospodarenju otpadom, gradonačelnik Bandić nastavlja s promašenim odlukama. Umjesto donošenja gradskog Plana gospodarenja otpadom kojeg Zagreb nema već dvije godine, a koji bi trebao definirati kvalitetan sustav u smjeru smanjenja količina otpada u Zagrebu, gradonačelnik dogovara dovoženje novog smeća. Takva politika rezultirat će novim posljedicama po okoliš i građana te Vas stoga pozivamo da glasno kažete NE ovom štetnom sporazumu.

Zahtijevajte hitnu tematsku sjednicu o gospodarenju otpadom te izradu kvalitetnog Plana gospodarenja otpadom koji će omogućiti rješavanje nagomilanih problema kroz sustav odvajanja otpada i stimulativne naplate po količini prilagođene građanima. Umjesto gradnje centra za smeće, zahtijevajte hitnu izgradnju novih kompostana, reciklažnih dvorišta i sortirinica koje će maksimalno obraditi otpad procesima reciklaže sve dok ne preostane tek mala količina inertnog otpada za odložiti. Za planiranje bilo kakvog budućeg centra za otpad zahtijevajte izradu studija izvedivosti i javnu raspravu oko tih studija kako bi javnost pravovremeno mogla reagirati ako će se opet pokušati nametnuti izgradnja megalomanskih skupih centara za smeće s tehnologijama štetnima za okoliš i građane, kao što se to godinama pokušava diljem RH.“

Kontakt:
Marko Košak, voditelj programa Održivo gospodarenje otpadom, Zelena akcija, 099/2725226, marko@zelena-akcija.hr
Branka Genzić-Horvat, predsjednica udruge UZOR, 099/2846998, branka.genzic-horvat@psp.hr

26.10.2017. u 07:56 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 24.10.2017.

USTROJAVANJE PRIČUVNIH PUKOVNIJA ORUŽANIH SNAGA RH



DOPUŠTEN JE PRIGOVOR SAVJESTI – ČLANOM ZAKONA O OBRANI

Prema priopćenju objavljenom na web stranici Ministarstva obrane RH 24. 10. 2017., započelo je slanje poziva vojnicima, dočasnicima i časnicima koji su odslužili vojni rok ili su bili na dragovoljnom osposobljavanju ili u djelatnoj vojnoj službi, te imaju vojno stručnu specijalnost i do 55 godina starosti, a radi ažuriranja pričuvnih postrojbi Oružanih snaga RH u okviru obuke i osposobljavanja te popune šest pješačkih pukovnija. Tijekom 2017. godine predviđeno je cjelovito ustrojavanje šest pješačkih pukovnija Oružanih snaga RH: 1. pješačke pukovnije Zagreb, 2. pješačke pukovnije Osijek, 3. pješačke pukovnije Karlovac, 4. pješačke pukovnije Pula, 5. pješačka pukovnije Split i 6. pješačke pukovnije Dubrovnik.
Da bi se izvršila popuna, pozvano će biti oko 18 000 pričuvnika, kako bi se odabralo oko 9000 razvrstanih pričuvnika. Pričuvna komponenta Oružanih snaga RH ima zadaću, zajedno s djelatnim sastavom, sudjelovati u obrani teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti Republike Hrvatske. Time će doprinositi međunarodnoj sigurnosti i biti će potpora civilnim institucijama u sklopu zaštite i spašavanja u slučaju meteoroloških katastrofa – potresa i poplava - , protupožarne zaštite, traganja i spašavanja i dr.
Tijekom listopada i studenog 2017. godine planirana je obuka zapovjednog kadara na području Zagreba i Splita.
Također, još ove godine planirana je vojna vježba 1. pješačke satnije i dijela ključnog osoblja zapovjednog kadra te dijela pričuvnika iz 2. pješačke pukovnije Osijek..
Obuka ili vježba koja traje dulje od tri dana može se odgoditi zbog neodgodivih potreba službe ako to zatraži tijelo državne uprave, lokalne i područne samouprave ili pravna osoba kod koje je pričuvnik zaposlen.

ZAPOSLENI PRIČUVNICI

Pričuvnici koji su zaposleni, a pozvani su zbog izvršenja vojne obveze zadržavaju prava iz radnog odnosa, što je regulirano Zakonom o radu. Pričuvnik koji je primio poziv na osposobljavanje ili vježbu dužan je obavijestiti svog poslodavca da ga u razdoblju navedenom u pozivu neće biti na radnom mjestu. Po završetku osposobljavanja ili vježbe pričuvnik će dobiti potvrdu kojom će opravdati svoj izostanak s posla. Poslodavac ostvaruje pravo na troškove naknade plaće i drugih materijalnih prava pričuvnika koji su pozvani radi izvršavanja vojne obveze, koje nadoknađuje Ministarstvo obrane. Navedenu naknadu poslodavac ostvaruje na pisani zahtjev, u kojem navodi iznos koji potražuje te IBAN na koji se treba izvršiti isplata naknade, a dostavlja ga na adresu: Ministarstvo obrane RH, Sektor za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, Stančićeva 6, 10000 Zagreb.

Pričuvnici koji ostvaruju pravo na mirovinu ili novčanu naknadu zbog privremene nezaposlenosti, također tijekom izvršavanja vojne obveze zadržavaju sva svoja prava. Pričuvnici za vrijeme služenja u pričuvnom sastavu ostvaruju novčanu naknadu u iznosu od 150 kuna po danu, sukladno Odluci ministra obrane, a temeljem Pravilnika o načinu vođenja evidencije vojnih obveznika i izvršenju vojne obveze.
Osobama koje zbog svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama dopušten je prigovor savjesti, što je definirano člankom 24. Zakona o obrani (Narodne novine 73/13, 75/15 i 27/16.). Vojnom obvezniku koji se pozove na prigovor savjesti može se odobriti civilna služba a obveza sudjelovanja u civilnoj službi uređena je Zakonom o civilnoj službi („Narodne novine“ br. 25/03).
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku osnovalo je Povjerenstvo za civilnu službu, koje će razmatrati zahtjeve za prigovor savjesti. Važno je istaknuti da niti jedan razvrstani pričuvnik koji je prilikom odaziva na poziv podnio zahtjev za prigovor savjesti nije više uziman u obzir za popunu pričuvnih postrojbi OS RH.

Ustrojavanje pričuvnih pukovnija Oružanih snaga RH započeto je 2014. godine, od kada nadležni područni odsjeci za poslove obrane kontinuirano rade ažuriranje podataka i odabir razvrstanih pričuvnika za popunu pričuvnih postrojbi, priopćavanje rasporeda te pozivanje razvrstanih pričuvnika na postrojavanje i osposobljavanje temeljem potreba Oružanih snaga RH. Obuka ili vježba koja traje dulje od tri dana može se odgoditi zbog neodgodivih potreba službe ako to zatraži tijelo državne uprave, lokalne i područne samouprave ili pravna osoba kod koje je pričuvnik zaposlen.

24.10.2017. u 23:04 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 23.10.2017.

STUDIJ LOVSTVA I ZAŠTITE PRIRODE


NA TRŽIŠTU JOŠ UVIJEK IMA INTERESA ZA STUDIJ!

Na Zagrebačkom Velesajmu su od 20. do 22.10. 2017. održani Dani Lova i Ribolova. Šečući po izložbenom prostoru privukao me plakat sa slikama divljači, a među njima i natpis STUDIJ LOVSTVA I ZAŠTITA PRIRODE – Veleučilište u Karlovcu. Informacija da lovstvo ima svoj studij, je za mene novost. Na plakatu ispod imena studija pialo je: šest semestara, 180 ECTS bodova , prvostupnik ing. lovstva I zaštite prirode (back.ing.agr) Informacije Veleučilište u Karlovcu , meil: lovstvo@vuka.hr
Na štandu stoji mladi gospodin. Tražim informacije o studiju. Taj gospodin je Tomislav Dumić, mag. ing. agr. predavač na Veleučilištu u Karlovcu na Odjelu za Lovstvo i zaštitu prirode. Predaje Tloznanstvo, ( ili pedologija) Hranidba divljači, jedan dio na Uzgoju krupne divljači. Uređivanje lovišta, nositelj je kolegija iz Lovne kinologije i Ocjenjivanje trofeja. Postoji izvanredni i redovni studij. “ Ovo je druga akademska godina od kada je na Veleučilištu redovni studij – to je uz potporu ministarstva . Redovni studij je za vlastite potrebe. Tu je akademska godina sedam tisuća kuna. Nastava je koncipirana na način da je jedamput mjesečno u tjedan dana sve u bloku odslušano “ kaže on.

fotka


Gdje se ljudi koji su završili taj studij mogu zaposliti? - pitam
Naši studenti su uglavnom zaposleni i nije veliki problem naći radno mjesto. Mnogo ih radi na poslovima u Nacionalnim parkovima, Parkovima prirode u tvrtkama koje se bave zaštitom okoliša, po lovištima i lovačkim savezima u Republici Hrvatskoj.
Veleučilište u Karlovcu jedino Visoko učilište koje nudi program za lovstvo i zaštitu prirode – kada govorimo o preddiplomskom studiju. Uz ovo postoje visoka učilišta odnosno Sveučilišta poput poljoprivrednog fakulteta u Osijeku koji nudi diplomske studije, znači one dodatne još dvije godine, a mi smo stručni dio prve tri godine. Studij može upisati učenik koji je završio srednju školu i maturirao . To je jedan način, a drugi način je prijava .
Koliko godina postoji studij?
Studij postoji od 2 000. godine. Sada je studij gotovo punoljetan, a na tržištu još uvijek ima interesa, a ljudi studij upisuju i zadovoljni smo.
U subotu 21. listopada na danima Lova i ribolova prof. Tomislav Dumić održao je predavanje čiji je naslov bio “Lov lisice vabljenjem”. Nakon toga predstavljena je i knjiga vanjskog suradnika dr. med. Vet. Luke Manojlovića “ Hranidba krupne divljači”- rekao je predavač na Veleučilištu u Karlovcu Tomislav Dumić.
Margareta Zouhar Zec



23.10.2017. u 06:04 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 22.10.2017.

AGROKOROVI KREDITI KOD HABORA


16 KREDITA NEOTPLAĆENO

Vrema vijestima od 19. 10 2017. Hrvatska banka za obnovu i razvitka (HABOR) odobrila je Agrokoru , točnije društvima iz Agrokor grupe u razdoblju od 10 godina ,što se odnosi na razdoblje od 2006. do kraja 2016. godine, 25 kredita u iznosu od 903 milijuna 600 tisuća kuna od čega je otplaćeno devet kredita. Aktivnih je i dalje 16 kredita koji su odobreni u iznosu 658 milijuna 600 tisuća kuna od čega je dio iznosa također otplaćen. Stupanjem na snagu zakona
"Lex Agrokora" preostale su obveze proglašene dosilima. Svi su kreditni plasmani osigurani u zaloga na nekretninama ili pokretninama koje većinom znatno premašuju vrijednost odobrenog kredita te ostalim uobičajenim instrumentima osiguranja.
Trgovački sud u Zagrebu odobrio je otvaranje predstečajnog postupka najvećoj hrvatskoj zaštitarskoj tvrtki Sokol Marić.
Ključan razlog za taj potez, njezin je vlasnik Zlatko Marić u planu strukturiranja naveo, je procjena da će morati otpisati čak 70% potraživanja tvrtke prema Aagrokoru koja iznose 142 milijuna kuna, što znaći da bi Sokol Marić otpisao 103 milijuna kuna – stoji u dokumentaciji.
Županijski sud u Zagrebu je 20. 10. blokirao imovinu Ivice Todorića i njegove troje djece, kako bi onemogućio raspolaganje imovinom.

22.10.2017. u 06:05 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 21.10.2017.

HRVATSKI MED S OZNAKOM HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE

NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU PROMOVIRAN MED HRVATSKIH PČELINJAKA

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić otvorio je na Zagrebačkom velesajmu 20. listopada 2017. Medni doručak s hrvatskih pčelinjaka koji se po prvi puta održao u sklopu Sajmova zdravog življenja i sajma pčelarstva-Apitera .
Medni doručak s hrvatskih pčelinjaka organizirali su Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska poljoprivredna agencija i Hrvatski pčelarski savez s ciljem promocije domaće proizvodnje meda koji je proizveden na hrvatskim pčelinjacima, a koji je označen zaštićenim znakom Hrvatske poljoprivredne agencije Med hrvatskih pčelinjaka.




Na doručku su bili predstavljeni i ostali domaći proizvodi s hrvatskih farmi i polja, a koji nose neki od znakova Hrvatske poljoprivredne agencije.

Ministar Tomisalv Tolušić i ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barać na Mednom su doručku naglasili važnost podrijetla hrane i ponovili nužnost svijesti o kvalitetnoj prehrani od najranije dobi.

„Naše livade, pašnjaci i šume najbolje se mogu doživjeti upravo konzumacijom domaćeg meda. U zimske dane koji su pred nama med postaje sastavni dio svakodnevne prehrane većine naših domaćinstava. Naši vrijedni pčelari s puno ljubavi i pažnje brinu o svojim pčelama, dobro su organizirani i zajedno se bore za svoje mjesto na zajedničkom EU tržištu. Potražite med s oznakom Med hrvatskih pčelinjaka i možete biti sigurni da ste kupili domaći med.“ – izjavio je ministar Tomislav Tolušić na Mednom doručku.
Nakon Mednog doručka ministar Tomislav Tolušić i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić otvorili su Sajmove zdravog življenja i Dane lova i ribolova.




21.10.2017. u 07:11 • 0 KomentaraPrint#^

GOSPODARSTVIMA 339 MILIJUNA KUNA ZA MJERE 4.1.1. I 4.2.1.


TOLUŠIĆ: OČEKUJEM DO KRAJA GODINE ISKORISTITI 30 % EU SREDSTAVA

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede potpisani su 20 listopada novi ugovori za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva za operacije 4.1.1. „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ i 4.2.1.“ Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima“ ukupne vrijednosti 339 milijuna kuna. Ugovore je s korisnicima potpisala ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić.

„Drago mi je što prvu godinu mandata mogu obilježiti ovakvim događajem. U sektor stočarstva i peradarstva bit će investirano 86,5 milijuna kuna kojima će se graditi nove farme i obnavljati postojeće. Voćarima i povrćarima dodijeljeno je 36,5 milijuna za izgradnju novih plastenika i staklenika, a poznato je kakve u sve nepogode zadesile hrvatske poljoprivrednike samo ove 2017.godine. Čak 122 milijuna potpore dajemo investicijama mikro, malih i srednjih korisnika za povećanje dodane vrijednosti njihovih proizvoda, a 94 milijuna za povećanje dodane vrijednosti proizvoda velikih korisnika. Ovakva raspodjela pokazuje dobru stratešku usmjerenost sredstava Programa ruralnog razvoja RH. Pojednostavljenim procedurama ubrzali smo put EU novca do poljoprivrednika i ruralnog prostora, a očekujem da ćemo do kraja ove godine iskoristiti 30% sredstava Programa što će biti odličan rezultat. Polovicu od ukupno raspoloživih sredstava za sedmogodišnje razdoblje Programa aktivirali smo kroz dosad raspisane natječaje.“ – izjavio je ministar poljoprivrede dipl.iur.Tomislav Tolušić.



21.10.2017. u 05:59 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 19.10.2017.

SINTEZA – TEMELJI MODERNE HRVATSKE


ASPEKTI NACIONALNE POVIJESTI DOPUNJENI NOVIM
TEMAMA I NOVIM ISTRAŽIVAČKIM REZULTATIMA


Publikacija TEMELJI MODERNE HRVATSKE - HRVATSKE ZEMLJE U “DUGOM” 19. STOLJEĆU predstavljena je 3. listopada u MATICI HRVATSKOJ. Publikacija ima 741. Stranicu i velikog je formata.
Urednice knjige su dr. Vlasta Švoger i dr. Jasna Turkalj . Na predstavljanju knjige uz glavne urednice knjige bili su prof. dr. Stjepan Čosić i dr. Zlatko Matijević .
Aktualni predsjednik Matice Hrvatske najstarije kulturne ustanove koja je ove godine proslavila 175 godina postojanja, prof. dr. Stjepan Damjanić u uvodnoj riječi je rekao :


“Znanost i Matičino izdavaštvo donosi iznimna djela ,to se odnosi već na prvu bibliografiju matičinih knjiga. Vidi se naime da stotine i stotine knjiga obrađuju povijesnu problematiku. Niz je počeo 1866. Mesićevim djelom “Život Nikole Zrinjskoga sigetskoga junaka”. Ako izdvojimo samo povijest već i tada imamo što nabrojiti od Smičiklasa koji je 1879. i 1882. objavio svoju Povijest Hrvatsku na gotovo 1300 stranica ,preko Ferdinanda Šišića koji je u Matičinoj maloj knjižnici u tri dijela 1906., 1908., i 1913., objavio svoju Hrvatsku povijest, a onda mu je Matica 1917. objavila na njemačkom jeziku “Der Schichte der Kroaten”. Matica je objavila i drugo, mnogo izdanja Klaićeve Povijesti Hrvata i tako sve do Matanove povijesti 1995. i 2004. te povijest koju upravo predstavljamo” rekao je prof.dr. Damjanić ravnatelj Matice Hrvatske te nastavio “Spomenuti ću rekao je da je Matica nastojala da se povijesno obrade pojednine Hrvatke zemlje kao početak spominjem Klaićevu knjigu Bosut, da se obradi povijest pojedinih gradova, nap. Lopašićevo djelo Karlovci da se opiše uloga pojedinca, spominjem Šišićeva Vojvodu Hrvoje Vukčić Hrvatinića, da se opiše uloga važnih hrvatskih obitelji, naprimjer djelo Ivana Kukuljevića Sakcinskoga o Draškovićima itd. itd. , No Matica se itekako brinula da Hrvatskom čitateljstvu ponudi povijest drugih naroda. Spominjem brojne knjige Petra Tomića, Ivana Rabara, i brojne prijevode važnih povijesnih knjiga koje govore o prošlosti pojedinih naroda i država.” Predsjednik Matice Hrvatske rekao je I slijedeće” Povijest Hrvata naš je suvremeni projekt u ostvarenje kojeg je uključeno 150 stručnjaka različitih profila, naravno povjesničari su u prvom planu. Ostvarili smo tri od planiranih sedam knjiga, napredujemo, ostvarujemo što smo planirali i željeli . Uskoro će se pojaviti nova knjiga. A sve preostale su u visokom stupnju dovršenosti, pa sada više nema sumnje da ćemo završiti ediciju. Mi se u Matici Hrvatskoj tome radujemo, jer ćemo time ostvariti jedn pod najvažnijih svojih nakladničkih planova. Držimo važnim da i suvremeni hrvatski povjesničari pokažu kako gledaju na povijest hrvatskoga naroda i povijest Hrvatskih zemalja . Matica Hrvatska je u svojih 175 godina to uvijek držala važnim” – rekao je Stjepan Damjanić, predsjednik Matice Hrvatske


Na predstavljanju publikacije .S lijeva: za govornicom dr. Zlatko Matijević. Sjede redom dr. Jasna Turkalj, prof.dr. Stjepan Čosić, dr. Vlasta Švoger

Dr. Jasna Turkalj predstavljajući knjigu rekla je “Nacija je tijekom 19. stoljeća u drugim europskim zemljama, ali i u Hrvatskoj bila jedna od glavnih čimbenika povijesnih kretanja,pokretač političkog, društvenog i kulturnog djelovanja pojedinaca i naroda te stvaranja nove političke karte Europe.
Prepoznavanje događaja koji su obilježili Hrvatsko “ dugo” 19. stoljeće ne može shvatiti suvremeno hrvatsko društvo .Dosadašnji činioci prikaza hrvatske povjesti pa tako i “ dugog”19 stoljeća najviše su usmjereni na prikazivanje političkih zbivanja i procesa i integracijskih ideologija,a gospodarski i društveni razvoj, kultura, vjerski odnosi obrađivani su manje temeljito, nerjetko tek kao procjena događaja na političkoj sceni. Naravno da u ovoj knjizi te aspekte nacionalne povijesti nismo mogli zanemariti. No mi smo ih nadopunili novima istraživačkim rezultatima, ali smo uz to obradili niz novih tema . U ovoj je knjizi prikazan svakodnevni život različitih društvenih slojeva: stanovanje, prehrana, odijevanje, društveni život itd. zatim intelektualni razvoj izgradnja moderne obrazovne piramide. Željeli smo prikazati hrvatsku prošlost što je moguće cjelovitije i na makro i na mikro razini”- istakla je dr. Turkalj.
U knjizi je pregled glavnih političkih zbicanja modernih ideja i ideologija, povijest institucija,
institucija izvršne i sudske vlasti, demografskih kretanja i društvene strukture, iseljeništva, razvoja hrvatskog gospodarstva, hrvatskog katolicizma, djelovanja ostalih vjerskih zajednica te intelektualni i kulturni razvoj i svakodnevni život.
Osim tekstova u cjelini Regionalna povijest, aspekti prošle stvarnosti opisani su na razini svih hrvatskih zemalja, obrađenih na razini Hrvatskih regija. Te regije su Sjeverna i Središnja Hrvatska, Slavonija, Srijem i Baranja, Gorski kotar, Krbava i Senj, Istra, Rijeka,Hrvatsko primorje i Kvarnerski otoci,Dalmacija i Boka Kotorska, te Hrvati u Bosni i Hercegovini.
Zemlje u međunarodnom kontekstu, sa središtem na kojima su ove zemlje 19. stoljeća bile državno pravno povezane, su imale značajnije političko gospodarske i kulturne veze i kontakte. Naravno najveća pozornost posvećena je Hrvatsko Austrijsko Mađarskim odnosima te odnosima Hrvatske I Italije, veze sa zapadnom Europom i slavenskim zemljama. U knjizi je tiskano i desetak karata. Ilustracije koje su ušle u ovu knjigu zamišljene su kao važna dopuna glavnom tekstu.
Prof. dr. Stjepan Čosić istakao je da je Matica Hrvatska pokretač edicije Hrvatske povijesti u više knjiga, a ova knjiga važna je za hrvatsku historiografiju kao i za hrvatsku kulturu.“Svaki naraštaj analizira, aktualizira, pa i proživljava povijst iz svoje perspective. Mnogi to ne shvaćaju i ne prihvaćaju. Mi smo tu i pišemo tu našu povijest i ona je možda najbolji pokazatelj stanja društva i društvenih promjena iz te perspektive. Na temelju ove naše knjige moglo bi se reći da je i ova generacija ispunila taj profesionalni i nacionalnu dug. Teško je organizirati znanje na ovajn način. Puno je lakše postaviti Power Point prezentaciju sa informacijama. Činjenica je da je interes naše publike za ovakva djela za sinteze hrvatske povjesti opada, ta je publiak sve uža, kao što je i sve manje zainteresiranih za sadržaje koji izazivaju intelektualni napor. Ali to je tako. U tom pogledu popusta nema. Hrvatska se povijest nemože postaviti na instagramu” –rekao je između ostalog prof.dr. Čosić.
Dr. Zlatko Matijević izdvojio nekoliko aspekata obrađenih u Sintezi Hrvatske povijesti među njima “ pokušaji onih intelektualnih i političkih krugova koji su nastojali preorganizirati monarhiju tako da sa monarhijom svi budu zadovoljni, da bude u granicama Srednje Europe. Prvi je pokušaj dr. Ivana Pilara koji je pokušao objediniti Hrvatski geopolitički prostor ali tako da se Hrvatska i Dalmacija priključe Bosni i Hercegovini. Pilar je kasnije došao i na ideju da bi monarhiju trebalo federalizirati”. No u ovoj publikaciji detaljno se može čitati o tome.
Dr. Vlasta Švoger zahvalila je svima koji su sudjelovali u radu na ovoj knjizi. Zahvalila je Matici što je prepoznala potrebu za ovakvim projektom Sintezom hrvatske povijeti do kraja 20 stoljeća , koja stoji iza njega i uspješno ga provodi. Rekla je da su u izradi ove knjige sudjelovali znanstvenici različitih znanstvenih disciplina, povjesničari, pravni povjesničari, povjesni demografi, politolozi …. njih ukupno 26 Institut za povjest,institud društvenih znanosti Ivo pilar, Filozofski fakultet u Splitu, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Kakultet političkih znanosti, Pravni fakultet, Katolički bogoslovni fakultet itd.
Publikacija je u prodaji u knjižari Matice Hrvatske u ul. Matice Hrvatske 2, Zagreb,
Margareta Zouhar Zec



19.10.2017. u 10:24 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 17.10.2017.

LICE MEDIJA


DRŽAVA JE PROTIV KREATIVNIH !

Na web stranici " PORTAL ZA SPORTSKE MANIJAKE „ PRONAŠLA SAM TEKST POD NASLOVOM „STRUKA KOJA POLAKO NESTAJE: ZAŠTO SAM NAPRAVIO DOKUMENTARAC O NOVINARIMA“Tekst je napisao moj kolega novinar Marinko Petković. Tekst objavljujem. Apsolutno je vrijedan zbog informativnosti koju pruža.

Petković ne samo da je napisao ovaj tekst snimio je i dokumentarac, o novinarima koji navodi u tekstu. Petkovića sam upoznala na studiju na Fakultetu političkih znanosti sada već prije tridesetak godina, zatim smo zajedno, kod danas pokojnog mentora i sportskog novinara Žarka Susića u redakciji političkog dnevnika Vjesnik, kojeg također više nema, završili internu školu za novinare. Mnogih se Susićevih savjeta sjećam i danas iako sam u međuvremenu završila i dodiplomski studij novinarstva na FPZ. Mentorsku novinarsku školu trebala bi doista imati svaka redakcija, tada bi novinarstvo u pogledu forme a posebno izraza bilo na znatno višem stupnju. Novinarstvo bi bilo uljuđeno a autori više cijenjeni.
Objavljujem Petkovićev tekst . Moj je u ovoj objavi samo nadnaslov i naslov.


„STRUKA KOJA POLAKO NESTAJE: ZAŠTO SAM NAPRAVIO DOKUMENTARAC O NOVINARIMA“
Nije važan poštar, nego pismo koje donosi – tako bi se otprilike moglo opisati naše jednogodišnje “putovanje” ili rad na projektu pod nazivom “Nema medija bez novinara” te namjenski, dokumentarni film ”Pogled iznutra” koji u 45 minuta kroz razgovore sa 21 sugovornikom govori o položaju novinara u domaćoj medijskoj industriji. Nije bilo teško, nije se ni isplatilo, ali je vrijedilo.
Ali, nemojte nam suditi prestrogo jer ovo je naš prvi rad na temu zaštite i unaprjeđenja novinarskih autorskih prava, kojim smo nastojali upozoriti i na sve nezavidniji položaj novinara na medijskoj sceni danas. Gotovo tisuću novinara na Zavodu za zapošljavanje nije samo zabrinjavajući statistički broj – jer je problem mnogo veći – ako znamo da je riječ o našim kolegama i kolegicama, ljudskim sudbinama, što bi trebalo biti zvono za uzbunu u struci koja, na žalost, polako nestaje i gubi tržišnu utakmicu. Novinari koji imaju tu sreću da još rade, iako u znatno težim okolnostima u odnosu na prije, s pravom strepe za svoje radno mjesto, koje je u novinarstvu postalo gotovo pa nagrada.

Blokirani i dužni

No, lista poreznih dužnika i blokiranih, koja je svake godine sve duža, barem kad je riječ o novinarima, pokazuje da i oni koji još uvijek rade, sve teže ispunjavaju svoje obveze prema državi. Osim toga, uvođenjem poreza na honorare, a koji su najčešće jedini izvor prihoda ne samo novinarima, nego i drugim kreativcima, država je pokazala da zna samo uzeti, ne pitajući što će i ostati onima koji, još uvijek, stvaraju medijski sadržaj, bilo da pišu, glume, pjevaju ili slikaju. Uvesti se može mnogo toga, ali ne i kreativnost!
Pokazalo se da na otvorena vrata ne treba kucati, a imali smo sreće da i kolege novinari, uz vrlo ali i drugi kreativci koji s nama dijele sličnu sudbinu da svoj posao prije svega živimo, imaju što za reći kad je riječ o položaju novinara u medijima danas koji se, smatramo, može poboljšati ako bolje zaštitimo i unaprijedimo, još više, naša autorska prava. Smatramo da su upravo ona temelj na kojemu možemo graditi platformu i za bolja radna i socijalna prava u novinarstvu, koje se ne smije pretvoriti u sredstvo za ostvarivanje nekih interesa koji nemaju veze sa smislom i funkcijom novinarstva.
Prošao sam dug i trnovit put koji prati gotovo svakog iskusnijeg novinara u Hrvatskoj – od višegodišnjeg honorarčenja, bez ikakvih prava, do stalnog posla i otkaza te neizvjesne borbe za nove poslove i prilike rada u današnjim novim medijima. Njima novinari, posebno oni koji nešto i znaju, pitaju, a ne samo prenose informacije, bez reda i važnosti za javni interes, sve manje trebaju!?
Naravno, može i tako. Pa što će još i novinari, koji su samo trošak, kad su tu svemoguće društvene mreže, na kojima možete sami objaviti što je vama u interesu, a za opće dobro tko više mari. Novinari, “neka crknu”, kako nam je to lijepo poručila jedna, na sreću, sada već bivša ministrica rada i socijalne skrbi, s Markova trga u Zagrebu, ispred same zgrade Vlade, gdje novinari hodočaste po izjave.
Međutim, pokazalo se da na duge staze nema medija bez novinara, ma koliko nas pokušavali uvjeriti da se novine, radio, televizija i portali, tzv. medijski sadržaj, mogu raditi gotovo i bez novinara. U praksi to je onda samo još jedan medijski projekt, neprepoznatljiv ili sličan drugome kao jaje jajetu, koji nije tu zbog čitatelja ili slušatelja, već zbog neke “dodane koristi” ili višeg interesa.

‘Kažnjenička bojna’

Novinarstvo, zbog takvog pristupa medijima, koji su roba kao i svaka druga roba na tržištu, polako gubi tlo pod nogama i postaje, nažalost, sve manje respektabilno. To pokazuje i drastičan pad naklada, kao i slušanosti i gledanosti pojedinih medija, koja se u Hrvatskoj mjeri u dvocifrenim iznosima.
Novinarska autorska prava, ma koliko bila važna i značajna te trajala čak 70 godina, a kojim se DZNAP bavi organizirano posljednjih devet godina, ne možeš izdvojiti iz opće medijske slike novinarstva danas i zasebno problematizirati, bilo u dokumentarnom filmu ili nekoj drugoj formi, kao noseći ili jedini važan sadržaj. Bez sagledavanja šire slike, kao što je položaj novinara u medijima danas, nećemo dobiti prave rezultate. Znamo svi da položaj novinara nije ni lak ni zavidan, da oni dijele probleme medija, ali smatramo da nećemo dobiti ni cjelovit uvid u novinarska autorska prava, ako ih promatramo samo kao svjetlo na kraju tunela u moru problema u kojemu je novinarstvo danas.
No, u bici s ljudskim resursima u medijima novinari su postali medijski djelatnici koji su, kad se podvuče crta, je li neki medijski projekt, a mnogo ih nastaje i nestaje, bez prave tržišne utakmice, isplativ i na koje staze, najčešće samo trošak, koji ne donosi dovoljno “klikova” u današnjim medijima. Naime, sve je postalo nekako važnije i poželjnije zanimanje u medijima i oko njih, posebno u PR svijetu, osim samih novinara.
Nama ostaje da preživimo učestalo smanjivanje stečenih prava, brojne otkaze ugovora o radu, a novinarska se solidarnost, uz rijetke iznimke, svodi na slijeganje ramenima i uzaludnu nadu da sljedeća čistka u redakciji, koje su ionako sve manje, neće zakačiti baš mene jer radim i dalje najbolje što mogu, ispunjavam normu, predlažem teme, ali nikad se ne zna kad ću i ja doći na red za “kažnjeničku bojnu”.

Lovci postaju lovina

Daleko smo još od “mirnog dana” u našem svakodnevnom poslu, u koji se svatko razumije, svi imaju svoje mišljenje o medijima, svi sve znaju i ne trebaju im još i novinari jer oni znaju i više i bolje. No, novinarstvo je samo ogledalo društva, ponekad i iskrivljeno, ni bolje ni lošije od drugih profesija i zanimanja, koje nakon desetljeća tranzicije napokon izlazi iz višegodišnje gospodarske krize koja, nažalost, nije zaobišla ni medije, koji su desetkovani.
To je lice medija, a naličje je snižavanje plaća, brojni otkazi, gašenje pojedinih izdanja ili njihova transformacija i prilagodba za nove medijske platforme, pritisak oglašivača i trivijalizacija sadržaja – za svakoga ponešto. A to su samo neki od problema s kojima se gotovo svakodnevno, već godinama, susreću novinari u Hrvatskoj. Oni koje love u mutnom, a takvih je uvijek bilo i bit će ih, posebno kad je riječ o korupciji i mitu u društvu, sada su i zakonski zaštićeni, a lovci postaju lovina represivnih dužebrižnika za javni interes!
Želimo potaknuti promjene, nužne promjene jer, kad gotovo svatko tko nešto bilo gdje objavi može reći za sebe da je novinar, manje ili više uspješan, čitan ili klikan, dolazi do zagušenja u medijskom prostoru, za što postoji uzrečica: Svi su oni isti. Stoga glas novinara/autora mora biti jači i vidljiviji u javnosti, ali i profesionalni jer je Sud časti HND-a zatrpan poslom, iako je često riječ o apsurdnim stvarima.
Naš je cilj bio provesti jednogodišnji projekt, koji će putem trajnog zapisa na filmu dokumentirati novinarsku stvarnosti u medijima danas i ovdje, koju nismo dodatno uljepšavali, ali ni poružnjivali. Prije svega, zbog nas samih, ali i ljudi koji nam još uvijek vjeruju, u čije domove ulazimo svaki dan, onih koji nas, još uvijek, čitaju, slušaju i gledaju.
Autor Marinko Petković, novinar

17.10.2017. u 07:52 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 15.10.2017.

ETIČKO KUPOVANJE I NEPOŠTENA TRGOVAČKA PRAKSA



VAŽNOST IZRAVNOG ODNOSA PROIZVOĐAČA I KUPCA!

Zelena akcija (ZA) koja je osnovana 1990., nevladina, nestranačka, neprofitna i dobrovoljna udruga građana za zaštitu okoliša kojoj je cilj djelovanja zaštita okoliša i prirode te promicanje održivoga razvoja predstavljanjem dokumentarnog filma „Kako kupovati etično?“ te održavanjem tribina o etičnoj potrošnji i o nepoštenim trgovačkim praksama 3. 10. i 10.10. završila je međunarodni projekt „Želimo pravednu proizvodnju tropskog voća“ (eng. „Make Fruit Fair“), izvjestila je Zelena Akcija u svom priopćenju medijima od 13.10.2017.
U priopćenju dalje piše da je cilj projekta „Make Fruit Fair“, bila je promocija etične potrošnje i pravedne trgovine („fair trade“), posebno kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima koji dolaze iz zemalja u razvoju. Zelena akcija je bila zadužena za provedbu projekta u Hrvatskoj , a na europskoj razini projekt koordinira Oxfam iz Njemačke. Aktivnosti provedene u više Europskih zemalja trebale bi potaknuti potrošače da daju prednost onim proizvodima koji su proizvedeni uz što manju štetu po okoliš te uz poštivanje elementarnih radnička prava.
Provodeći ovaj projekt u Hrvatskoj, Zelena akcija se trudila isticati važnost solidarnosti, kako između potrošača i proizvođača, bez obzira odakle dolaze, tako i između hrvatskih poljoprivrednih proizvođača. S tim ciljem predmet interesa bila je i nepoštena trgovačka praksa koja nije samo hrvatski, već i globalni problem, kojem je jedan od uzroka i sve veće okrupnjavanje maloprodajnih lanaca na globalnoj razini. Maloprodajni lanci postaju ključna točka pristupa tržištu i imaju odlučujuću ulogu u određivanju uvjeta otkupa za većinu poljoprivrednih proizvoda. U sklopu provedbe projekta u Hrvatskoj, Zelena akcija je radila i na podizanju svijesti građana o važnosti uspostavljanja tzv. kratkih lanaca opskrbe hranom, - što znaći - kupovinu hrane uzgojene što bliže mjestu potrošnje, kao najpovoljnije opcije za okoliš i lokalnu zajednicu.



Jedna od glavnih poruka okruglog stola o etičnoj kupovini, održanog 3. listopada u Kinu Europa, čiji gosti su bili aktivisti, poljoprivrednici te stručnjaci za prehrambeni suverenitet i etično financiranje bila je o važnosti uspostavljanja izravnog odnosa između proizvođača i kupaca. Samo će se na takav način moći izgraditi mrežu opskrbe u kojoj će kupac imati pristup kvalitetnoj, zdravoj, lokalno proizvedenoj hrani, a mali proizvođači će moći osigurati egzistenciju za svoju obitelj i zaposlenike.

STRAH OD OSVETE TRGOVAČKIH LANACA

Na okruglom stolu o nepoštenim trgovačkim praksama, održanom u Zelenoj akciji 10. listopada, govornici su se složili da nedavno predstavljen prijedlog Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi predstavlja važan korak naprijed u regulaciji odnosa između proizvođača i velikih trgovačkih lanaca, jer nastoji ograničiti utjecaj velike ekonomske sile trgovačkih lanaca te na taj način pomoći proizvođačima hrane da opstanu. Neki od češćih oblika nepoštenih trgovačkih prakse u lancu opskrbe hranom jesu razni tipovi nametnutih i skrivenih troškova od strane trgovačkih lanaca, jednostrano mijenjanje dogovorenih ili ugovorenih uvjeta suradnje, rušenje cijena (dumping) te, naravno, veliko kašnjenje u plaćanju ili jednostavno neplaćanje ugovorenih obaveza od strane lanca. No, prijedlog zakona pati i od određenih manjkavosti, na što su predstavnici proizvođača, uglavnom poljoprivrednici, donosioce zakona već upozoravali. Prijedlog zakona kakav je sada, na primjer, ne rješava problem straha od žalbe na ponašanje trgovca, što je od presudne važnosti za uspjeh zakona. To da strah proizvođača, odnosno dobavljača, od osvete velikih trgovačkih lanaca postoji, može se vidjeti i iz cijelog niza slučajeva vezanih uz posrnuli koncern Agrokor, tj. maloprodajni lanac Konzum koji je njegov dio. Iako je Konzum imao dugove prema brojnim dobavljačima, oni su bili spremni njihovu naplatu na dugo vrijeme odgađati, samo da ne izgube mjesto na Konzumovim policama. Među preporukama za poboljšanje zakona je i uvođenje razrađenog cjenika kazni s obzirom na tip nepoštene prakse, određivanje većih kazni za opetovane prekršitelje te podizanje kapaciteta Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja kojem je dodijeljena uloga kontrolnog tijela kroz novac koji se skupi od naplaćenih kazni.
Dojam stečen prilikom provedbe projekta je da osvještenost potrošača o potrebi „poštene kupovine“ u Hrvatskoj nije toliko niska kao što se to ponekad misli. Često je „poštenijoj kupnji“ prepreka siromaštvo, naročito u slučaju robe s fair trade certifikatom koju nije moguće lokalno proizvesti (npr. tropsko voće), kao i slaba dostupnost takvih proizvoda u hrvatskim dućanima. Kada je pak riječ o hrani koju je moguće uzgojiti kod nas, vidljivo je da potrošači već sada preferiraju lokalnu proizvodnju te bi glavni napori trebali biti usmjereni ka što izravnijem povezivanju proizvođača i potrošača, osiguravanju pristupa tržištu, kao i tome da se lokalne proizvode učini lako prepoznatljivima kroz certifikaciju, brendiranje i slično.

Fotografije s projekcije filma i okruglog stola „Kako kupovati etično?“ pogledati na: https://tinyurl.com/europa-eticna-potrosnja
Fotografije s okruglog stola o nepoštenim trgovačkim praksama pogledati na: https://tinyurl.com/ntprakse-zelena

Kontak: Eugen Vuković, 099 314 9694, eugen@zelena-akcija.hr

15.10.2017. u 16:25 • 0 KomentaraPrint#^

VIGILARE NIJE BOG STVORITELJ

O ŽIVOTU MORA ODLUČIVATI ŽENA KOJA JE ŽIVOT ZANIJELA !

Udrugu Vigilare ne treba doživljavati kao nekog tko je alfa i omega . ( vigilare zanaći – budan) U toj su udruzi tendenciozni ljudi koji tumače da na temelju 160.000 potpisa u Hrvatskoj treba zakonom zabraniti pobačaj. Hrvatska ima 4.000.000 stanovnika i prikupljen broj potpisa nije nikakva garancija da je to volja hrvatskih građana. Bilo kakvo pitanje za koje bi se tražili potpisi po trgovina hrvatskih gradova – bi imalo svoje poklonike i svoje potpisnike. Zbog te činjenice je peticija o zabrani pobačaja podvala udruge Vigilare.

Činjenica je da je Vigilare u svojoj genezi Društvo za promicanje obitelji i privatnog vlasništva.
U Hrvatskoj je Vigilare - udruga za promicanje sudjelovanja građana u civilnim i političkim sektorima društva i očuvanje dostojanstva i prava pojedinca, obitelji i vrijednosti života.
Tendencija vodstva Udruge je zabraniti pobačaj u RH. Točno je da je znanstveno dokazano da život počinje od samog začeća, ali o tom životu mora odlučivati žena koja je zanijela taj život.
Pravo pojedinca je i da umre prirodnom smrću a ne da bude eutaniziran. Kad Vigilare pod svoju kontrolu stavi zahtijeve i odluke o eutanaziji, koje se provode u bolnicima onda može pokušati odlučivati i o zabrani pobačaja žene.

Ali Vigilare je odabrala lakši posao, a to je propovijedati da Republici Hrvatskoj treba Zakon o zabrani pobačaja.

KRŠĆANSKA STRANA POBAČAJA
Govoreći o pobačaju s kršćanske strane – pobačaj je grijeh, ali žena koja ga je učinila ili će ga učiniti za njega će u duhovnom životu odgovarati, na način koji odredi Duhovni Vladar. Za kršćane je duhovni vladar trojedini Bog : Bog Otac, Sin Isus Krist i Duh Sveti, propovijeda crkva. Svatko tko živi ima dušu i duh, ali možda nije toga svjestan. No život je postavljen tako da osoba nosi odgovornost za učinjeno u vrijeme svjetovnog života i posljedice u duhovnom životu. Drugim riječima nije sve dozvoljeno činiti u svjetovnom životu. Ali u svjetovnom životu zakoni države ne smiju zadirati u odluke hoće li žena začeto dijete roditi ili neće roditi. Ta odluka s odgovornošću pripada samo ženi. Vigilare nije BOG STVORITELJ. Državni Zakon o pabačaju ne smije biti sudac. Zato Hrvatskoj ne treba Zakon o zabrani pobačaja. Ministar zdravstva prof. dr. Kujundžić mora razumijeti i svjetovnu i duhovnu komponentu ove važne i aktualne teme .

Margareta Zouhar Zec, novinarka

15.10.2017. u 08:00 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 14.10.2017.

OD POČETKA 2018. VEĆE PLAĆE U SRBIJI!


POVEĆANJE PLAĆA ZA PET I DESET POSTO

Televizija AL Jazeera Balkans televizija emitirala je informaciju u kojoj je premijerka Srbije Ana Brnabić predstavljajući 100 dana rada Vlade Republike Srbije u Kruševu 14. 10. najavila kako će od 1. siječnja 2018. za 10 posto biti povećane plaće prosvjetnim, zdravstvenim i socijalnim radnicima, vojsci, policiji, sigurnosnim službama, kao i zaposlenima u sudovima, tužilaštvima, zavodima za izvršenje krivičnih sankcija, zaposlenima u ustanovama kulture i poreznoj upravi. Zaposlenima u administraciji, stručnim službama ministarstva, u Skupštini, plaće će biti povećane pet posto, rekla je premijerka Srbije. „Najvećem broju zaposlenih u javnom sektoru, a pre svega učiteljima i nastavnicima u osnovnim i srednjim školama, naučnicima, ljekarima, medicinskim sestrama i tehničarima, zaposlenima u ustanovama zdravstvene i socijalne zaštite, plate će biti povećane za 10 posto" -rekla je . Rekla je također da "zbog težine poslova koje obavljaju, odgovornosti koju imaju i uvjeta u kojima rade, povećanje od 10 posto slijedi i vojsci, policiji i sigurnosnim službama."


Ana Brnabić, premijerka Republike Srbije

Zaposlenima u administraciji, stručnim službama ministarstava, Skupštini, slijedi povećanje od pet posto, istakla je Brnabić i pojasnila kako to znači da će Zaposleni u Ministarstvu pravde dobiti povećanje od pet, ali zaposleni u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija od 10 procenata.
„Ovo smo pažljivo odmeravali da damo pozitivan signal zaposlenima u državnoj administraciji, da se ne vraćamo na vreme kad je najbolji posao bio u administraciji, jer onda privreda ne može da napreduje“, rekla je Brnabić.
Predsjednica Vlade Srbije je dodala kako se na osnovu postotka povećanja vidi da su u fokusu Vlade Srbije obrazovanje, zdravstvo, nauka i kultura, o čemu su, kao je kazala, govorila i prethodna vlada, ali i ona sama u ekspozeu.
Najavila je da slijede reforme u sistemu plaća u javnom sektoru, kako bi se osiguralo odgovarajuće raspolaganje sredstvima, jer je važno" da počnemo da nagrađujemo najbolje" - rekla je premijerka Srbije.


14.10.2017. u 16:29 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 13.10.2017.

OSNOVANO SABORSKO ISTRAŽNO POVJERENSTVO ZA AGROKOR


AGROKOR, AGROKOR, I SAMO AGROKOR

Agrokor, Agrokor i ponovo Agrokor. Svakodnevno elektronski i pisani mediji izvješćuju o događanjima vezanim za Agrokor, bilo da se radi o tvrtkama u sastavu te kompanije, bilo da netko meritoran analiza neka financijska stanja u tvrtki ili koncernu. U posljednja tri tjedna izvještaji o najnovijem objavljenom blogu Ivice Todorića postali su neizostavna vijest. Uočivši koliko je postalo važno za hrvatske medije, a time i javnost to što piše, Ivica Todorić piše sve detaljnije informacije. Više puta u emisiji vijesti u 15 sati, komentar bloga Ivice Todorića popraćen je riječima „ na upravo objavljenom blogu Ivica Todorić napisao je „…“
Da li je širokoj hrvatskoj javnosti uistinu toliko važno što piše Ivica Todorić i kakva su njegova viđenja pojedinih tema i detalja oko preuzimanja Agrokora? Dakako da nisu. Jer ništa napisano neće promijeniti hrvatsku stvarnost koja treba sukcesivna poboljšanja na svim područjima života. Agrokor je tema koja odvlači pozornost; koja bi trebala biti zanimljiva samo istražiteljima, DORH-u, policiji, novoosnovanom Saborskom povjerenstvu za Agrokor, novinarima a širokoj javnosti u selektivnoj mjeri.

VLASNIK AGROKORA – PISAC BLOGA!

U godinama i danima redovitog i vjerovalo se normalnog poslovanja koncerna Agrokor,Todorić nije volio medije. Nije podnosio da se preispituje poslovanje koncerna, nije bilo poželjno ni misliti napisati nešto negativno o Agrokoru. U tom bi slučaju redakcija izgubila naklonost Todorića i tamo više ne bi reklamirao svoje proizvode. Urednici si to dakako nisu željeli dozvoliti – jer više desetaka tisuća kuna za reklamu u dnevnim ili tjednim novinama bilo je jako važno ostvariti. O cijeni rklame na TV-u da i ne govorim. Tako je Todorić u poslušnosti držao hrvatske medije. Dakako dozvoljavao je Agrokor da se o kompaniji piše u kontekstu otvaranja neke nove staje, svinjogojske farme, klaonice , pogona za preradu mesa, vinarije ili slično. U takvim je prilikama svojevremeno Agrokor organizirao i autobus za prijevoz novinara na udaljene lokacije upravo na mjesto događaja. Neke su kolege novinari takve događaje opisivali rečenicom „ Veži konja gdje ti gazda kaže“. No 2017. u veljači koncern Agrokor došao je do stupnja financijske krize kada više Ivici Todoriću koji je bio predsjednik Uprave Agrokora nije bilo moguće poslovanje na njemu uobičajeni način. Agrokor je kroz 40 godina postao obiteljska kompanija najjveća u regiji, poslovni div, kojom je upravljala obitelj ekonomista, supruga, djeca i Ivica Todorić. Tvrtku je činilo više desetaka tvrtki kćeri, kojima Ivica Todorić sa svojim suradnicima od povjerenja više nije mogao, a ni znao financijski upravljati. Agrokor je bio pred financijskim kolapsom. Todorić je podnio zahtjev Trgovačkom sudu u Zagrebu 7.4. 2017. za aktivaciju Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, prozvanim Lex Agrokor. Vlada je za izvanrednog povjerenika, dva dana kasnije imenovala Antu Ramljaka, kako bi zaustavila propadanje Agrokora, zadržala sve zaposlene radnike i tako spriječila kolaps velikog dijela hrvatskog gospodarstva. Ramljak će na toj funkciji, prema Zakonu ostati od 12-15 mjeseci.
No Agrokor je i dalje Todorićeva tvrtka. Ali ima se dojam iz blogova da to Todorić ne razumije. On govori o nacionalizaciji tvrtke koju mu je, kao, uzela država, kritizira ministricu gospodarstva, premijera RH itd. A koliko su ostale informacije koje iznosi njegovo mišljenje ili činjenice, to tek treba utvrditi ili će pokazati vrijeme.
No najzanimljivije je to kako je vlasnik koncerna Ivica Todorić postao pisac bloga. Činjenica da je napustio dvorac Kulmer i da ne živi u Hrvatskoj, govori da se gospodin Todorić sklonio i da čeka. I u tom čekanju odlučio je komunicirati. Događaji u pravilu imaju svoj tijek – neću sada nabrajati, ali u Hrvatskoj uobičajeni tokovi imaju svoju sporost.Jer vjerojatno ljudi na tim važnim funkcijama sporo misle ili su možda i prijatelji ili dobri znanci gospodina Todorića pa događaju prilaze s distance. Dakako, prijateljstva radi.

KUPOVAO TVRTKE KOJE SU BILE U STEČAJU

Gospodin Todorić Ivica bio je važna osoba u političkom, gospodarskom, kulturnom i svakom drugom smislu u državi. Prema Forbesu privatno je bio je najbogatiji u Hrvatskoj 2014. godine . Iz medija je vidljivo da je radio i surađivao sa svim hrvatskim Vladama od domovinskog rata. Zanimljivo je da je njemu u gospodarstvu pripala uloga da kupuje i spašava hrvatske tvrtke koje su doživjele veliku agoniju. Takva tvrtka je bila PIK Vrbovec, novac je bio isisan iz nje, Pik je bio u stečaju i više godina se javno nije znalo što će biti s Pikom, koji je prethodno imao visoku reputaciju u kvaliteti proizvoda na stranom tržištu. Tada je napokon Todorić kupio Pik za jednu kunu i dokapitalizirao ga. Kupio je i Belje sa ogromnim dugovima. Novo osnovano Saborsko istražno povjerenstvo za Agrokor, osnovano 11.10 2017.u Hrvatskom Saboru trebalo bi između ostaloga istražiti i saznati – da li je ondašnji Fond za privatizaciju smišljeno i planski koristio Todorića za kupnju tvrtki koje su prethodno obezvrijeđene, a zaposlenici ostavljeni bez egzistencije. Tko je imao koristi od prethodno isisanog novca iz tvrtki koje su ostale u dugovima? Kakva je veza, kompenzacija ili korist između takvih odluka i novog vlasnika? Ulaskom Todorića u tvrtke i preuzimanjem vlasništva radnici su ponovo počeli raditi, uglavnom za minimalnu plaću kakva je i danas u Konzumu. Ali bili su sretni da imaju posao.

TODORIĆ JE OSOBA SA MNOGO ISKUSTVA

Ostale teme članovi Saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor vjerojatno imaju u glavi ili na papiru. No hoće li šest mjeseci biti dovoljno za istragu u kojoj prema najavama treba istražiti povezanost mnogih institucija s Agrokorom. Spominjanje institucija implicira ljude koji su radili ili još rade u njima. A s ljudima treba razgovarati, a razgovore bilježiti . Predsjednik Saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor Orsat Miljanić javnosti je već objavio da će prvi ispitani biti 3.11. Ivica Todorić vlasnik Agrokora te da ga javno poziva na saslušanje. S obzirom na ukupnu situaciju Ivica Todorić na saslušanje Povjerenstva o Agrokoru potpuno je sigurno neće doći. Sabor je važna institucija, već je i u svom blogu Todorić rekao da smatra važnim i dobrodošlim osnivanje istražnog povjerenstva o Agrokoru .Međutim gospodin Todorić i članovi Saborskog istražnog povjerenstva vrlo vjerojatno imaju različite ciljeve, kada se radi o saznavanju činjenica oko Agrokora, vidljivo je to iz Todorićeva pisanja bloga. Ivica Todorić je „velika riba“ važna osoba u svijetu biznisa, čovjek sa jako mnogo iskustva koji je davno nadrastao klasične situacije, koji poznaje važne poslovne ljude izvan Hrvatske, u regiji, u Europi… Ima svoje procjene, ….koliko su dobre, pitanje je, ali ga pred Saborskim istražnim povjerenstvom o Agrokoru, kao prvog 3.11. ,sigurno neće biti.
Margareta Zouhar Zec

13.10.2017. u 16:29 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 12.10.2017.

DRUŠTVENA ODGOVORNOST JE VRIJEDNOST


LUKSUZNA MODNA INDUSTRIJA BEZ ŽIVOTINJSKOG KRZNA!

Organizacije The Humane Society of the United States (HSUS) i LAV te međunarodna koalicija Fur Free Alliance (FFA), čija su članica i Prijatelji životinja, sa zadovoljstvom prenose da je u svijetu vodeća modna kuća Gucci objavila da više neće koristiti životinjsko krzno počevši od svoje kolekcije za proljeće i ljeto 2018. godine.
Marco Bizzarri, predsjednik i glavni direktor Guccija, objavio je ovu odluku u srijedu 11. listopada 2017. tijekom događanja Kering Talk na londonskom koledžu mode i izjavio: „Jedna od suštinskih vrijednosti je društvena odgovornost i nastavit ćemo stremiti prema boljem za okoliš i životinje. Uz pomoć HSUS-a i LAV-a, Gucci jedva čeka napraviti ovaj sljedeći korak te se nada da će nadahnuti ostale na inovaciju i podizanje osviještenosti mijenjajući luksuznu modnu industriju nabolje.”Politika NEkorištenja životinjskog krzna za Guccija uključuje kune, kojote, kunopse, lisice, kuniće i astrahan (perzijsko krzno janjadi ubijene kao fetusi ili tek nekoliko dana nakon rođenja), kao i sve ostale vrste životinja uzgajanih ili ulovljenih posebno radi njihova krzna.
Ova odluka rezultat je dugogodišnje suradnje HSUS-a i LAV-a, članica Fur Free Alliancea, međunarodne koalicije koju čini više od 40 organizacija za zaštitu životinja koje zajedno rade na ukidanju trgovine krznom.

Joh Vinding, predsjedavajući organizacije Fur Free Alliance, zaključio je: „Životinje u industriji proizvodnje krzna već su desetljećima podvrgnute golemoj okrutnosti provodeći cijele svoje živote u bijednim, prljavim kavezima. Nova politika Guccija koja ne uključuje životinjsko krzno predstavlja prekretnicu i novi smjer za industriju luksuzne mode. Gucci zauzima snažan stav za životinje pokazujući svijetu da je budućnost mode bez životinjskoga krzna.”
Modna tvrtka GUCCI se objavom svoje odluke priključila brojnim ostalim vodećim modnim brendovima i trgovinama koje su prestale koristiti životinjsko krzno u modi poput; Armanija, Hugo Bossa, Net-a-Portera, Stelle McCartney i brojnih drugih. Gucci će se ujedno priključiti i međunarodnom programu Trgovine bez krzna (Fur Free Retailer). Ovaj projekt u Hrvatskoj provode i Prijatelji životinja, a neka od hrvatskih modnih imena koja su partneri su: Budoir, Hippy Garden, I-GLE, Image Haddad i brojni drugi.
Viktoria Krčelić, koordinatorica kampanji u udruzi Prijatelji životinja, izjavila je: „Ovo je sjajna vijest za životinje te potvrda da i luksuzna moda sigurnim korakom kreće ka suosjećajnijoj modi uviđajući da je korištenje životinjskog krzna stvar prošlosti. Ponosni smo što je početkom 2017. u Hrvatskoj stupila na snagu zabrana uzgoja životinja za krzno, a vjerujemo da će ona uskoro stupiti na snagu i u Bosni i Hercegovini te Srbiji.”Više informacija se na www.prijatelji-zivotinja.hr i furfreeretailer.com


Fotka: M. Zouhar Zec / 6.9.2014. Trg bana Jelačića

12.10.2017. u 12:50 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 11.10.2017.

FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA KONCERN AGROKOR


"UMANJENJE NA KAPITALU IZNOSI 21 MILIJARDU 700 MILIJUNA KUNA"

Izvanredni upravitelj koncerna Agrokor Ante Ramljak objavio je 9. listopada prve , po vremenskom razdoblju najveće, nalaze revizije o financijskom stanju koncerna Agrokor.
Da podsjetim Ivica Todorić prepustio je upravljanje koncernom Agrokor povjereniku Vlade RH. Koncern Agrokor došao je u stupanj financijske krize kada više nije bilo moguće poslovanje na uobičajeni način te je Ivica Todorić koji je bio predsjednik Uprave koncerna Agrokor u petak 7.4. 2017.podnio zahtjev Trgovačkom sudu u Zagrebu za aktivaciju Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, prozvanim Lex Agrokor.

Prema riječima povjerenika Vlade RH Ante Ramljaka financijsko izvješće odnosi se na razdoblje“ od 31.12. 2014. do 31.12.2016. kada ukupni iznos umanjenja na kapitalu ispravaka vrijednosti iznosi 21 milijardu i 700 milijuna kuna. Od toga je gubitak u 2016. godini 11,2 milijarde kuna a gubitak u 2015. je 3, 6 milijardi kuna .”
Izvanredni povjerenik Ante Ramljak podnio je kaznenu prijavu DORH –u protiv odgovornih osoba koje su u vrijeme za koje je iskazano izvješće vodile koncern Agrokor.

Premijer RH mr. Andrej Plenković nakon objave finacijskog revizorskog izvješća rekao je da građani neće vraćati Agrokorove dugove. To pitanje vraćanja dugova koncerna Agrokor aktualizirala je nedavno ponovo uprava ruske Sberbanke, koja je kreditirala Agrokor, odaslavši u javnost informaciju da će Republika Hrvatska vratiti dug koncerna Agrokor.
M.Zouhar Zec

11.10.2017. u 04:40 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 08.10.2017.

NE TRANSPARENTNOST ODLUČIVANJA



GONG proveo istraživanje S ACCESS INFO EUROPE:

U RH NE POSTOJI ZAPISNIČKO DOKUMENTIRANJE SASTANAKA
S VANINSTITUCIONALNIM AKTERIMA!


GONG, organizacija civilnog društva koja je utemeljena zbog poticanja građana na sudjelovanje u političkim procesima, u svom biltenu od mjeseca rujna objavila je više vrlo informativnih tekstova. Jedan od njih je i ovaj koji prenosim . U biltenu ovaj tekst ima naslov „ tko zapravo stoji iza hrvatskih zakona i Vladinih odluka?“ Naslov je manje važan u ovom trenutku, ali sadržaj je vrlo važan. Informirajte se!

Prostor za unaprjeđenje transparentnosti donošenja odluka u RH je iznimno velik, ukazuju nalazi GONG-ovog istraživanja napravljenog u suradnji s Access Info Europe. Nova obveza kreiranja trenutno nepostojećih informacija odstranila bi najveći broj detektiranih manjkavosti.
U Hrvatskoj trenutačno ne postoji obveza kreiranja zapisnika sastanaka koje državni dužnosnici održavaju s vaninstitucionalnim akterima. Osim toga, ne postoji obveza dokumentiranja nepisanih ili objave pisanih prijedloga koje dostavljaju vaninstitucionalni akteri u procesu pripreme ili donošenja nekih odluka (ponajprije lobisti). Odsustvo jasnih pravila vezanih uz poželjnu praksu sastanaka s lobistima (ponajprije izostanak obveze proaktivne objave informacija o tim sastancima), dodatno doprinosi netransparentnosti procesa donošenja odluka u Republici Hrvatskoj. To su pokazali nalazi istraživanja što ga je proveo GONG, u suradnji s Access Info Europe i drugim partnerskim organizacijama koje su provele isto istraživanje o transparentnosti procesa donošenja odluka u 10 zemalja članica Europske unije.Nalazi istraživanja te neposredni uvidi u hrvatsku političku praksu, ukazuju na zaključak da ne postoji jasan trag svih utjecaja na neku politiku, zakon, strategiju ili izvršnu odluku (tzv. legislative footprint). Naime, u okviru ovog istraživanja su tijelima javne vlasti upućeni zahtjevi za pravom na pristup informacijama kojima se traže informacije o konkretnim održanim sastancima – tko je bio prisutan, zapisnik održanog sastanka, te svi pisani dokumenti koji su predani na sastanku. Iako se radilo o procesima donošenja odluka iznimno vidljivima u javnosti (slučaj franak, eksploatacija nafte u Jadranu, izuzeće Crkve iz Zakona o računovodstvu neprofitnih organizacija), tražene informacije uglavnom ne postoje, odnosno iste se uopće ne kreiraju. U dva odgovora, službenici za informiranje, ničim izazvani, dodatno pojašnjavaju da se vrlo često vode neformalne konzultacije o bitnim pitanjima, te da se za njih ne vodi nikakav pisani trag.

DONOŠENJE ODLUKA NA NEFORMALNIM INFORMACIJAMA?

Ovakvi odgovori zapravo ukazuju na to da najviši administrativni ešaloni te rukovodeći politički kadar u ključnim tijelima javne vlasti uopće nisu svjesni svih rizika koji proizlaze iz procesa donošenja odluka koji se bazira na neformalnim razmjenama informacija i savjeta, neevidentiranim susretima, nezabilježenim utjecajima u procesima donošenja odluka ili formuliranja javnih politika. U ovom trenutku postoji ozbiljan nedostatak jasne političke volje da se konkretnim mjerama unaprijedi transparentnost procesa donošenja odluka u Hrvatskoj. Vlada nije pristala na donošenje Kodeksa ponašanja članova Vlade kojim se moglo urediti neka od spomenutih otvorenih pitanja, a što je GONG predložio kao aktivnost za nacrt „Antikorupcijskog akcijskog plana“. K tome, u istom tom planu nije se obavezala na uređenje zakonskog okvira za lobiranje, nego tek na javnu raspravu o tome. GONG će kroz nastojati osigurati da se ključne preporuke proizašle iz istraživanja ugrade u hrvatsku političku praksu:
1. dokumentiranje, tj. stvaranje i čuvanje informacija
2. uska primjena iznimki
3. bolja pro aktivna objava informacija
4. brzi odgovori na zahtjeve
Sudjelovanje građana i zainteresiranih aktera u procesu osmišljavanja javnih politika sastavni je i neizostavni element moderne predstavničke demokracije, kojem u posljednje vrijeme vjetar u leđa daje mogućnost korištenja novih tehnologija. No, u svakom političkom sustavu postoje akteri koji žele svoj utjecaj na javne odluke i javne politike skriti od javnosti. Skriveni utjecaj na javne politike prijeti padom povjerenja građana u politički sustav i političke procese, otvara rizik zarobljavanja neke javne politike (koja tada umjesto javnog interesa ispunjava privatne i/ili posebne interese), te širi manevarski prostor za neprimjereni utjecaj, sukob interesa i korupciju.
Ovaj članak je napisan u okviru projekta Decision Making Transparency, kojeg je u Hrvatskoj GONG proveo uz podršku Access Info Europe. / Izvor GONG


08.10.2017. u 21:53 • 0 KomentaraPrint#^

MJERE ZA BOLJE UVJETE RADA I ZAPOŠLJAVANJE U TURIZMU


" ZA SLJEDEĆU TURISTIĆKU SEZONU POTREBNA JE VEĆA DOSTUPNOST KADROVA "





SINDIKAT TURIZMA I USLUGA HRVATSKE osmislio je mjere kojima je prvi cilj bolji uvjeti rada i zapošljavanja u turizmu te dovoljan broj djelatnika u tom sektoru. Objavljujem taj materijal.








08.10.2017. u 00:23 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 07.10.2017.

NIJEDNA VLADA NIJE NIŠTA KONKRETNO NAPRAVILA ZA TURIZAM

EDUARD ANDRIĆ predsjednik SINDIKATA TURIZMA I USLUGA HRVATSKE:

“U TURIZMU ČOVJEK JE KLJUČ – TO POSLODAVCI MORAJU SHVATITI”

Predsjedniku Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) Eduardu Andriću obratila sam se za razgovor o temi minimale plaćeu u Hrvatskoj i stanju u hrvatskom turizmu. Razgovarali smo bez potpitanja. Nisam gospodinu Andriću željela prekidati misao. On problematiku turizma poznaje jako dobro jer je dugogodišnji sindikalni djelatnik. Govorio je i iznosio činjenice i probleme, a ja sam razgovor snimila i prenosim ga. Kratko se u razgovor na poticaj gospodina Andrića uključila tajnica i pravnica Sindikata turizma i usluga dipl.oec. Sunčica Benović. Evo razgovora
“Sindikat turizma i usluga Hrvatske ima kolektivni nacionalni ugovor što se odnosi na sve nas, znaći ispod te minimalne plaće poslodavac ne smije dati niti jednu plaću. Problem je kod te minimalne, što tu ne ulazi samo onaj koeficijent koji ima radnik kao obračunsku osnoivicu, nego poslodavci u tu minimalnu plaću ubace i dodatke za smjenski rad, za noćni rad, za državne praznike, za ovo , za ono i tu smo reagirali na način da smo rekli da tražimo da se minimalna plaća iskaže samo kao umnožak koeficijenta obračunske osnovice, a da dodaci ne ulaze u minimalnu plaću.To će već biti veliki pomak. I dalje smo onda tražili, po uzoru na zemlje u okruženju, pogotovo Sloveniju, da ta plaća bude 50 % prosjećne plaće u Republici Hrvatskoj. E sada bi to sa sadašnjeg iznosa minimalne plaće skočilo na oko 3.700 kn, što bi bio značajan pomak u odnosu na ovo što je sada. I kada mi gledamo našu djelatnost Turizam gdje mi imamo Nacionalni kolektivni ugovor koji propisuje najnižu plaću u djelatnosti za koju je koeficijent jedan, za najjednostavnije poslove i ove godine je to 2. 950 kuna, ispod hrvatske minimalne plaće.”

NACIONALNI KOLEKTIVNI UGOVOR IMA OSNOVICU 2.950 KUNA

“To znaći da će zaposlenici koji imaju taj najniži koeficijent upravo s ovim dodacima pređu ovaj iznos minimalne plaće od 3.276 kuna na nivou Hrvatske. I poslodavac je zadovoljio zakon. Međutim, to znaći da u ovaj najniži koeficijet, ugovaramo kućne kolektivne u kojima imamo raspon koeficijenata kako gdje, ali od 1, 5,6, i onda za ove više koeficijente osnovica je 2.950 kn, koju smo mi dogovorili. I onda na tu osnovicu zaposleniku idu dodaci. Međutim naša plaća u djelatnosti je niska. Nama oni serviraju neke prosjeke s kojima se mi ne slažemo, što smo razgovarali s ministrom Čorićem, ministrom rada. Znaći s njim smo već razgovarali. Naša plaća je konstantno zaostajala u djelatnosti turizma i usluga več 13 do 17% , čak je u jednom momentu skoro došla do 20% zaostajanja .Konstantna je ta zaostalost od kada je RH postala samostalna. S jedne strane je to razumljivo jer mi pretežito imamo niže kvalificiranu radnu snagu: čistačice,konobare itd, međutim u zadnje vrijeme sve nam se više pojavljuju menađerski ili polumenađerski ugovori za koje mi u sindikatu tvrdimo da nisu zakoniti. Jer Zakon o radu kaže u trgovačkim društvima da menađerski ugovor mogu dobiti, dva, tri, člana recimo. Ali situacija je u pojedinim hotelskim kućama došla do toga da je bilo čak na 400 zaposlenih 200 tih polumemađerskih ugovora. U tim ugovorima oni dogovore direktno s djelatnikom plaću koju će dobivati. Ovaj se obaveže da mu je na raspolaganju doslovno 24 sata, mora se javiti kada god ga zove, i ne primjenjuje se na tog zaposlenika kolektivni ugovor, što nije u redu. No s vremenom s godinom u godinu ipak dođe do povećanja prava i povećanja plaće.”

U AUSTRIJI JE PLAĆA KONOBARA OD 1400 DO 1600 EURA

“I onda je normalno da taj prosjek skače. Portal Moja plaća proveo je istraživanje i pitao ljude u djelatnosti ugostiteljstva, od londinera od portira, sobarice pa do kuhara i onda je ta plaća po njihovim istraživanjima bila 4. 150 kuna ne bruto nego neto. I rekao sam ministru turizma “ Ljudi bježe raditi vani zbog plaće, jer je puno veča.”Evo izašla je informacija da Austriji nedostaje 35.000 radnika i to je to.Mi kontaktiramo, Hrvatski sindikat turizma i usluga je u međunarodnoj asocijaciji i kontaktiramo te naše kolege vani.Plaća konobara je naprimjer u Austriji od 1400 do 1600 eura. I nije čudo da naši ljudi bježe van raditi.Problem je u plaći - i ja je stavljam kao jedan od prioriteta u razgovorima koji će slijediti. Do sada smo imali Socijalno vijeće, na nivou sindikane djelatnosti pri HUP –u pri Hrvatskoj udrugi poslodavaca. Tu smo imali točku: koje mjere dogovoriti i zajednički ići s tim mjerama prema Vladi da bi prevladali problem nedostatka radne snage u ugostiteljstvu. Ta minimalna plaća mora ići gore, ako mislimo zadržati kvalitetne ljude.”

RAST KONKURENTNOSTI SE BEZ RASTA KVALITETE U TURIZMU NE MOŽE POSTIĆI !

“Osim toga po meni je veliki problem je Ugovor o radu koji se u našoj djelatnosti, bez obzira što rastu kapaciteti,ima investicija, novi hoteli se rade i otvaraju mi umjesto da imamo rast radne snage stalno zaposlene mi imamo pad iz godine u godinu. Zašto? Jer poslodavci gledaju gdje će uštedjeti . A uštedjeti će na radnoj snazi. Naprimjer Danko Končar koji je kupio hotel Medenu poslao je jedan dopis ovdije u Sindikat u kome kaže da njemu ne treba ova radna snaga – samo stalno zaposleni, da to nije kvalitetna radna snaga, on se mora riješiti toga mora ih otpustiti. Međutim upravo ta radna snaga je iznijela sezonu. Sezonci koji su zaposleni 90% njih nema ozbiljne veze s ugostiteljstvom. Itekako da mnogo iskustvo znaći u tim poslovima, problem je kod posluživanja i kod punjenja stolova i ostaloga. Ali je problem i sa gostima koji su nezadovoljni kvalitetom usluge. Ti ljudi, zaposleni sezonski, neznaju odgovoriti kada ga pitam, s kojima sam razgovarao, što ima u ponudi, u asortimanu . I onda kako mislimo ispunioti ciljeve Strategije razvoja Hrvatskog turizma do 2020. godine koja je donešena, a kojoj je osnova za rast konkurentnosti hrvatskog turizma? Rast konkurentnosti se bez rasta kvalitete u turizmu ne može postići – a kvalitetu daje upravo i isključivo čovjek. To uvijek ističem. U nekim drugim djelatnostima čovijek se može zamijeniti i softverom i strojem i robotom, ali ovije u turizmu Čovjek je Ključ. I to moraju shvatiti ovi poslodavci ako misle da naš turizam ide naprijed. Imam razgovor kod ministra turizma, on zove da se vidi što je iz STRATEGIJE RAZVOJA Hrvatskog turizma ispunjeno do sada, od kada je ona donešena 2014. godine. Nažalost po meni ništa. Je da imamo rast prihoda od hrvatskog turizma. Međutim taj rast prihoda je rezultat upravo ove situacije sigurnosne u Hrvatskoj i u zemljama koje nas okružuju, a koje su konkurentne nama u turizmu.Da nije toga sigurno bi bilo i ove godine turista koji su došli I ove godine kod nas, ali otišli bi u neke druge zemlje. Prema tome mi nismo ništa napravili za taj turizam od kada imamo Hrvatsku I bez obzira koje je političko opredjeljenje bilo Vladino, nijedna Vlada po meni nije ništa konkretno napravila za turizam.”


Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske

NIJEDNA VLADA NIJE NAPRAVILA DUBINSKU ANALIZU TURIZMA !

“Vidjeli ste ovaj rast PDV-a. Ja sam bio jako ljut na Marića ministra financija, iako predstavljam radnike. Moj stav je, ako se u ovoj djelatnosti tim kapitalistima koji su nam ušli kao vlasnici omogući da imaju veći profit, nama ostaje veći prostor da ih pritismeno da radniku daju veća prava i veću plaću i da ih zapošljavaju više . Kada usporedimo neke konkurentske zemlje i taj nesretni PDV u nekim zemljama, mi smo s tih 25% stvarno prešli sve mjere. Ministar Marić je to obrazlagao na razno -razne načine.Međutim ja sam ustvrdio i dalje tvrdim , on je s onom poreznom reformom kroz koju je tim malim ljudima digao plaću 20, 30 kuna , izgubio u proračunu dio sredstva, gledao je od kuda to namiriti- odakle nego od turizma jer ništa drugo ne funkcionira u ovoj Hrvatskoj.Međutim problem naših Vlada, ne ove, nego svih Vlada je što se odluče za donošenje nekih mjera, zakonskih riješenja, pravilnika, a nitko od njih ne napravi jednu dubinsku analizu i predviđanja što će to donijeti turizmu za godinu, dvije, tri, pet ili deset godina. Naprimjer porezna politika Francuske je išla na 5%, PDV-a a ne na 25%. I kada je smanjila na 5 % , a imala je tada nekih 12 % ,kada je smanjivala prvu godinu, normalno dio proračunskih sredstava su izgubili, ali što se onda desilo slijedeće godine? Dogodile su se nove investicije, nova zapošljavanja i normalno rast prihoda od turizma, oni su otvarali nove hotele, oni su normalno ubirali porez na plaće zaposlanih i vidjeli su da im je to donijelo korist. No kod nas se tako nažalost ne razmišlja.
Ja sam rekao da se nama slučajno dešava ovaj turizam. Da u susjednoj Bosni jedna petarda pukne mi bi završili sa turizmom. Prema tome mi moramo ovdije napraviti jedan veliki, veliki zaokret."

PRAVILNIKOM ODREDITI STANDARDE RADA

“Hoteli imaju Pravilnik o kategorizaciji hotelskih objekata - da bi hoteli dobili, tri, četiri, pet zvjezdica propisano je što točno hotel i sobe moraju imati. Predložio sam ministru turizma da u Pravilnik uvede i to da hotel sa četiri zvjezdice – s obzirom na broj soba i ležajeva – mora imati određeni broj zaposlenih na određeno vrijeme. S tim ćemo osigurati kvalitetu, jer kvaliteta nije samo u površini sobe, nego i u tim ljudima stručnim koji će usluživati goste. Ministar je najprije to prihvatio, ali nakon toga, možda nakon razgovora s nekim poslodavcima, to je stalo . Ja ministra ponovo namjeravam uputiti na tu ideju. Jer to bi ipak nekako ograničilo smanjivanje broja stalno zaposlenih, što se dešava iz dana u dan . I dalo bi kvalitetu. Prije više godina - Turizam je bio u ministarstvu mora i turizma Sindikat i Hrvatska gospodarska komora zatražili su od Fakulteta za hotelijerstvo u Opatiji, a posao je preuzela profesorica Holjevac, da nam ona napravi Standarde rada, naprimjer koliko soba može sobarica očistiti u hotelu na četiri, a koliko saba u hotelu sa pet zvjezdica za određeno vrijeme. Ona je napisala knjigu,promocija je bila u Opatiji, a zaključak je nakon toga rečeno je – kako sada to inplementirati u te hotelske kuće. Bez dogovora sa poslodavcima to nije išlo, a poslodavci su se digli na sve četiri, da se to ne provede, jer su bili svjesni da bi to zahtijevalo da zaposle daleko veći broj ljudi. A ovo što se sada radi s ljudima je iskorištavanje. I to je ostao otvoreni problem turizma. To pokušavamo.Uskoro ćemo razgovarati s ministrom ponovo i o toj temi i o plaći.”

SADA UGOVORI O RADU MJESEC ZA MJESEC !
“Nama ističe važenje Kolektivnog ugovora s krajem ove kalendarske godine.Već smo pokrenuli inicijativu da se ide na sklapanje ili produženje nekog sa izmjenama ili novoga u konačnici I upravo ćemo sada u tim pregovorima vidjeti volju poslodavaca; hoće li pristati da osnovicu od 2.950 kuna dignemo na više.Budući da u ovoj djelatnosti turizma i usluga još uvijek imamo sivo tržište rada, neće nitko priznati koliko, ali svi ovi hotelijeri veliki gdje nemaju sustav –kao što je Valamar, koji nema sindikat koji je doslovno inspekcija rada u takvoj situaciji, svi oni poštuju Nacionalni ugovor Za osnovicu plaće od 2.950 kuna morao bi poslodavac poštivati sva ona prava koja ima radnik u Nacionalnome,morali bi to poštivati I ugostitelji u primarnom sektoru, kafići, fast- fud, svi oni koji su registrirani kao djelatnosti i usluge. A svi oni ni to ne poštuju. Razgovaram s ljudima i na moru isto “ minimalna plaća je ono na što me prijavio”. I sada ako mu da ispod stola dvije tisuće, to je to. Ti ljudi nesretni – kada im kažem- idemo ga prijaviti – kažu “neću”. Jer je svjestan ako ga prijavi poslodavca da ga poslodavac sutra neće primiti da radi. To su ugovori na određeno vrijeme. Idu za tim da sada ucijenjuju ljude da te ugovore ne daju za sezonu, za četiri, pet, šest, mjeseci, nego mjesec za mjesec. I ako ga radnik krivo pogleda u tom mjesecu ne produži mu ugovor. To je stvarno sramota. To je isto problem koji ističemo i koji treba riješiti nekako jer tu ljudi doslovno postaju robovi, na takav način, doslovno može od njega traditi što hoće, da ne govorim o random vremenu koje je propisano Zakonom i našim Nacionalnim ugovorom.”

PRERASPODJELA RADNOG VREMENA

"Mi imamo dogovorenu preraspodjelu radnog vremena .Oko toga ne bi trebalo biti problema. Doduše ja sam uvijek isticao, ističem i danas, ta preraspodjela s jedne strane je dobra jer produžava Ugovor o radu umjeto pet čovjek može dobiti 6,5 mjeseci itd. , umjeto pet, sezonac može dobiti šest i pol mjeseci itd. ali je nepravedan sa stanovišta da mu se to plaća kao prekovremeni rad. A ovako je on zakinut jer mu se plaća kao redovan staž. Kada razgovaram s poslodavcima oni to opravdavaju činjenicom da je to za stalno zaposlene radnike koji preko zime ne rade ništa. Međutim kada mi spojimo pripremu sezone i zatvaranje hotela,činjenica je da negdje, što je dokazano iz prakse hotel koji ima 180 dana popunjenosti može zadržati jedan dobar broj zaposlenih i cijelu godinu , bez ikakvih problema I bez bojazni da gazdi opadne profit. Ti vlasnici koliko god ih mi u ovom dijelu branimo, ja sam uvijek isticao poreze, parafiskalna davanja, ZAP koji je problem u ugostiteljstvu, Vlada koja njima nije rijeršila turistička zemljišta, strah od poreza na nekretnine koji je odgođen, ali koji će doći I pogoditi nove hotelijere, koji imaju sadržaje, bazene itd. Mi to stalno ističemo,i pokušajte tim poslodavcima pružiti taj prostor da ne kukaju stalno kako su ugnjetavani.Ja sam odmah rekao ministru Mariću kada je donio 25% PDV-a “ to će biti alibi mojim poslodavcima kada idemo u pregovori da kažu “ Ne možemo dignuti radsnicima plaću jer Vlada je donijela takvu odluku i uzela kroz PDV”.Dijelom hotelijeri imaju tu pravo ali ima onih koji ostvarujupored toga velike profite, a opet kukaju kako im je loše. Svaki kapitalista nastoji iskoristiti radnika maksimalno I što manji trošak da mu bude radnik. Poslovanje postoji, hijerarhija postoji, i zato morate prisiliti svoje ljude da postuju radnike – govorili smo o tome na Socijalnom vijeću.”
Margareta Zouhar Zec

UGOSTITELJSKI DJELATNICI MOGU POSTATI ČLANOVI SINDIKATA
Dipl.oec. Sunčica Benović tajnica i pravna savjetnica STUH-a:
- Koliko je broj radnih sati važeći u turizmu- kako je to uređeno?
U Zakonu o radu izuzetak je za turističke poslove gdje se radi preraspodjela. To znaći da u vrijeme sezone mogu raditi tri, četiri, pet mjeseci,sukladno sporazumu sa Sindikatom gdje bi onda radnici mogli raditi duže od 40 sati tjedno. Djelatnik na to mora pristati, jer to znaći da mogu raditi i do 60 sati tjedno.


Dipl.oec. Sunčica Benović

- Što to znaći za visinu plaće?
Što se tiče sati koje oni odrade, tu se plačaju kao redovni, negdje za to dobiju slobodne dane, a većini njih u velikim uređenim hotelski kućama produžuje se ugovor o radu za toliko koliko su oni prekovremenih sati zaradili. Tako da to ljudima odgovora , duže ostanu u random odnosu i mi čak pregovaramo da djelatnici koji su duže ostali u radmom odnosu čak dobe i božičnicu. Tako da je to jedan model koji ljudima odgovara, je im odgovara da ostanu što duže u radnom odnosu. Tako radi Valamar, Maistra i još neki. Apeliramo, da ljudi koji su zaposleni u turizmu nam se obratiti sa svojim iskustvima. Isto tako apeliramo da se ljudi koji rade u turizmu učlane u naš Sindikat turizma i ugostiteljstva kao bismo mogli što uspješnije djelovati i zastupati ih pred poslodavcima i pred Vladom. Snaga sindikata ovisi o članstvu. Članovi imaju besplatnu pravnu pomoć.U člastvo sindikata turizma i usluga pripadaju hotelski radnici i hotelijeri, nautički turizam i putničke agencije. Za putničke agencije imamo kolektivni ugovor na nacionalnoj razini. u turističkoj djelatnosti je ulazak u članstvo Sindikata turizma i usluga Hrvatske, jer snaga sindikata ovisi o članstvu.
Margareta Zouhar Zec




07.10.2017. u 06:25 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 05.10.2017.

SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA REDEFINIRAO POJAM MINIMALNE PLAĆE


ZAŠTO DOVODITI U VEZU POLA PROSJEČNE PLAĆE S MINIMALNOM PLAĆOM ?

SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE je redefinirao pojam minimalne plaće i propisao što ne ulazi u povečanje minimalne plaće. Evo potpune informacije:

"SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE (SSSH) je sukladno zaključku Predsjedništva Vijeća Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (VSSSH), u rujnu ove godine uputio Ministarstvu rada i mirovinskog sustava inicijativu za redefiniranjem pojma minimalne plaće na način da članak 2. Zakona o minimalnoj plaći („NN“, br. 39/13.) glasi:
„Minimalna plaća je najniži mjesečni iznos bruto plaće koji radniku pripada za redoviti rad u punom radnom vremenu, za uobičajeni radni učinak.
U iznos minimalne plaće ne ulaze povećanja plaće za koja radnik ima pravo prema posebnom propisu, odnosno za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.“

Kako se navodi u inicijativi, nakon jasno definiranog instituta minimalne plaće, potrebno je odrediti iznos minimalne plaće koji će služiti kao alat suzbijanja siromaštva, te koji će radniku osigurati dostojne uvjete rada.
Stoga SSSH predlaže kako minimalnu plaću treba odrediti u visini 50 posto prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene kod pravnih osoba, temeljem javno objavljenih podataka Državnoga zavoda za statistiku."



No da li je odluka SSSH da visinu minimalne plaće koja do kraja 2017. mora biti definirana za 2018. traži u " visini 50 posto prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene kod pravnih osoba, temeljem javno objavljenih podataka Državnoga zavoda za statistiku" ispravna i u korist radnika?Zašto tražiti paralelu između minimalne plaće kroz pola prosječne plaće?
Po mom mišljenju ta odluka nije dobra iz razloga što je prosječna bruto plaća varijabilna, različita za različite djelatnosti i vezana je za visinu gospodarskog rasta. Kroz 360 dana biti će minimalna plaća ponovo vrlo mala.
Čini se da SSSH želi ostati što neutralniji pri donošenju odluke o povećanju sume bruto minimalne plaće koja u četiri godine nije povečana ni 50 eura! Na čijoj je strani zapravo SSSH? Kolika je plaća SINDIKALNIH DJELATNIKA koji predlažu visinu minimalne plaće za oko 70 000 radnika u RH? Vrijeme je za konkretan razgovor o visini plaća!
Da podsjetim bruto minimalna plaća za 2017. godinu iznosi 3.276,00 kuna – u neto iznosu je to 2. 620,80 kuna. Za 2016. godinu bruto minimalna plaća iznosila je 3.120,00 kuna, za 2015. godinu 3.029,55 kuna, a za 2014. godinu minimalna plaća iznosila je 3.017,61 kuna bruto.(mzz)



Evo primjera: HINA je 16.6. 2017. objavila podatke o prosječnoj plaći u Hrvatskoj.

RASPON VISINE PROSJEČNE NETO PLAĆE U RH!
Prosječna neto plaća u Zagrebu za ožujak ove godine iznosila je 7.028 kuna i bila je za 119 kuna ili 1,7 posto viša nego u prethodnom mjesecu, pokazuju podaci Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada.
Po podacima Odjela za statistiku, prosječna je neto plaća u zagrebačkom gospodarstvu za ožujak iznosila 7.008 kuna, a u izvan gospodarskim djelatnostima 7.069 kuna.
Po podacima Odjela za statistiku, prosječna je bruto plaća za ožujak u Zagrebu iznosila 9.862 kune, što je za 170 kuna ili 1,7 posto više nego u mjesecu ranije.
Na godišnjoj je razini, pak, prosječna neto plaća za ožujak bila veća za 420 kuna ili 6,4 posto.
Prosječna je zagrebačka neto plaća za ožujak bila i 1.006 kuna ili 16,7 posto viša nego prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Hrvatskoj za ožujak. Naime, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak ove godine iznosila je 6.022 kune.
Najveće prosječne neto plaće za ožujak imali su zaposleni u proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, 12.573 kune.
U telekomunikacijama je prosječna neto plaća iznosila 12.422 kune, u financijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova 11.260 kuna, u vađenju sirove nafte i prirodnog plina 11.032 kune, u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka 10.066 kuna.
S druge strane, najnižu su prosječnu plaću za ožujak primili zaposleni u zaštitnim i istražnim djelatnostima, 3.721 kunu, te zaposleni u proizvodnji odjeće, 3.738 kuna.
Plaću ispod 4.000 kuna imali su i zaposleni u uslugama vezanim s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika, 3.966 kuna, zaposleni u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, 3.930 kuna, te zaposleni u ostalim osobnim uslužnim djelatnostima, 3.813 kuna.
Na godišnjoj je razini, pak, prosječna zagrebačka bruto plaća bila viša za 427 kuna ili 4,5 posto.




05.10.2017. u 09:50 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 03.10.2017.

PARK PRIRODE "LASTOVSKO OTOČJE" POSJETILI STRUČNJACI ZA EKO TURIZAM


" EKO TURISTIČKA PONUDA MORA BITI ODMAK OD MASOVNOG TURIZMA"

Skupina stranih stručnjaka za eko-turizam šest je dana provela u Hrvatskoj obilazeći najprije Split, a potom i cilj svog dolaska - Park prirode Lastovsko otočje. Svrha njihova posjeta bila je upoznati se s paketom Parka prirode Lastovsko otočje„Lastovo - pozitivno divlje“, prvom eko-turističkom ponudom ovog parka koju su djelatnici parka osmislili u suradnji s lokalnim stanovništvom i svjetskom organizacijom za zaštitu prirode WWF, informacije su Petre Boić Petrač iz WWF Adria od 2. listopada.
Stručnjaci koji su obišli Lastovo su Ferdinando Rossi - ferdinando.rossi@regione.lazio.it ,
Chantal Briere - chantalbriere@hotmail.com Andrea Serpagli - aserpagli@libero.it ,Silvia Ombellini -- silvia@ecobnb.com ,Simone Riccardi - simone.riccardi@gmail.com ,Alessandro Galli - Alessandro@footprintnetwork.org i Serena Mancini - Serena.Mancini@footprintnetwork.org


Stručnjaci za eko-turizaam

„Cilj turizma koji želimo razvijati nije isključivo profit, već i dobrobit lokalne zajednice, očuvanje identiteta, kulture i tradicije, kao i zaštita prirodnih dobara. Eko-turistička ponuda mora biti odmak od masovnog turizma“, objašnjava Mosor Prvan iz WWF Adrije, voditelj projekta DestiMED unutar kojeg je razvijena ova turistička ponuda. Prvan je sudjelovao u osmišljavanju paketa koji je na terenu sa skupinom stranih stručnjaka provela u djelo Bruna Đuković iz Parka prirode Lastovsko otočje.
„Sedmero stručnjaka koji su posljednji tjedan u mjesecu rujnu proveli u Parku prirode Lastovo upoznali su se s prirodom otočja, oduševili se aktivnostima, kulturnim običajima i ponudom“, priča Bruna Đuković objašnjavajući kako su se neki od njih prvi put okušali u ronjenju, dok su drugi prvi put primili vesla u ruke i kajakom obišli obale Lastova. „Iako ćemo pravi izvještaj dobiti tek naknadno, ono što smo saznali razgovarajući sa stručnjacima jest da je naš paket za njih preintenzivan u smislu provedenih aktivnosti. Ta nam je informacija izuzetno važna jer ćemo prema njoj prilagoditi ovu ponudu“.
Prvog dana boravka u Hrvatskoj, prošlog ponedjeljka, stručnjaci su se okupili u Splitu i najprije sudjelovali na radionici o ekološkom otisku u turizmu, gdje su im se pridružili i kolege iz Nacionalnog parka Kornati, koji također sudjeluju u projektu DestiMED. Idućeg su dana obišli Split te nakon toga, tek predvečer, stigli do Lastova. „Očito su tri dana obilaska otoka i upoznavanja s tradicijom i kulturom Lastova bila premalo. Aktivnosti su im se svidjele, istaknuli su da je ponuda jako dobra, no nije bilo dovoljno vremena za odmor ili istraživanje otoka“, zaključuje Đuković.
Stručnjaci su razgovarali s čuvarima prirode i lokalnom zajednicom, a smješteni su bili u kampu. Sudjelovali su u izradi suvenira i posjetili lokalnu vinariju, a negodovali su zbog previše vožnje, a premalo biciklizma. „Usredotočili smo se na kvantitetu, željeli smo da dožive što više. Mi koji radimo u Parku prirode Lastovsko otočje izuzetno smo zadovoljni, ali shvaćamo da se organizaciji ovakve ponude treba mnogo više posvetiti. Činjenica da je 12 lokalnih dionika uključenih u Lokalni klaster u ekoturizmu sudjelovalo u ovoj ponudi za nas je potvrda da smo na pravom putu“, kaže Bruna.

Druga skupina stručnjaka na Lastovo će stići u proljeće, a njih će dočekati „osvježena“ tura „Lastovo – pozitivno divlje“. Trajat će pet dana, neće uključivati obilazak Splita, već će svoje vrijeme provesti kvalitetnije, istražujući lokalne običaje i sudjelujući u izradi lokalnih proizvoda.

Test u Parku prirode Lastovsko otočje je prvi od sedam pilot testova koji se ove jeseni održavaju u zaštićenim područjima u šest mediteranskih zemalja pokrivenih projektom DestiMED. Projekt DestiMED se temelji na uspjehu mreže MEET (Mediteransko iskustvo ekoturizma), neprofitne organizacije za destinacijski menadžment, koja je usmjerena na daljnji razvoj i promicanje visoko kvalitetnog portfelja ekoturističkih iskustava u zaštićenim područjima regije. Unutar projekta prikupljaju se podaci za inovativan pristup mjerenju i smanjenju utjecaja turizma na prirodne resurse koje održavaju zajednice zaštićenih područja.



DestiMED u Hrvatskoj provodi WWF Adria, a financira EU Interreg Mediteranski program.
Sedam pilot područja čija testiranja se održavaju ove jeseni uključuju: hrvatske parkove NP Kornati i PP Lastovsko otočje, Rudarski park Colline Metallifere i Morski park Torre del Cerrano u Italiji, rezervate biosfere Menorca i Terres De L´Ebre u Španjolskoj, te grčki Nacionalni park Samaria.

Lastovsko otočje je najmlađi hrvatski park prirode, proglašen 2006. godine. Lastovsku otočnu skupinu čine 44 otoka, otočića i hridi vrlo razvedene obale, ukupne površine 53 km2 i 143 km2 morske površine, omeđenih kamenim svjetlima Sušca, Tajana, Glavata i Struge.Posebnu vrijednost cijelom području daje more i podmorje s bogatim i raznolikim živim svijetom.
(mzz)









03.10.2017. u 04:39 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 01.10.2017.

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA PRIPREMA IZBORE U PROSINCU 2017. GODINE!


LISTA BIRAČA ZATVARA SE 30. LISTOPADA !

Prema informacijama iz administracije HRVATSKE POLJOPRIVREDNE KOMORE U 2017. godini u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (Komora) provesti će se izbori na temelju Statuta Hrvatske poljoprivredne komore (NN 128/14) u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (NN 30/09, 127/10, 50/12).
Izborima u Komori mogu pristupiti samo članovi Komore koji su se izjasnili o članstvu putem izjave te uplatili članarinu do 30. listopada 2017. godine kada se zatvara lista birača.

1. IZ JAVA
2. ČLANARINA ((Sukladno odluci Skupštine Komore, prosinac 2016. godine))
Članarina iznosi za OPG-vi – 120,00 kuna, za OPG-vi u sustavu PDV – 500,00 kuna, za OBRTI, JDOO PZ, OPZ, D.O.O i OSTALI (udruge, instituti, škole, fakulteti, privatne osobe i sl.) – 1.000,00 kuna, za D.D. – 10.000,00 kuna
Uplata se vrši na Žiro-račun Komore HR41 23400091110427361
Platitelj: naziv/ ime OPG, tvrtke itd
Primatelj: Hrvatska poljoprivredna komora, Ulica grada Vukovara 78, 10116 Zagreb
Opis plaćanja: Članarina za Komoru za 2017. godinu.
Poziv na broj: broj županije - 2017 (Npr. Grad Zagreb 01-2017, Zagrebačka županija 00-2017, Istarska županija 052-2017 itd.).

Izbori za Županijske skupštine održat će se tijekom studenog-prosinca 2017. godine, a izbori za tijela Komore održat će se u prosincu.

TIJELA KOMORE (Sukladno Statutu Hrvatske poljoprivredne komore (NN 128/14)):
Glavna skupština Hrvatske poljoprivredne komore
Županijska komora
Upravni odbor Hrvatske poljoprivredne komore
Predsjedništvo Komore
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore
Nadzorni odbor Hrvatske poljoprivredne komore
Sud časti poljoprivredne komore

1. GLAVNA SKUPŠTINA (Sukladno Statutu Hrvatske poljoprivredne komore (NN 128/14))
Članak 14.

(1) Skupština Hrvatske poljoprivredne komore je najviše tijelo upravljanja Komore, a čine je izabrani predstavnici članova županijskih komora.
(2) Svaka županijska komora bira predstavnike u Glavnu skupštinu Komore, proporcionalno broju članova Komore u županiji na način da na svakih 30 članova županijske komore imaju pravo na jednog predstavnika u Glavnoj skupštini Komore uz uvjet da je svakoj županijskoj komori zajamčen jedan mandat u Glavnoj skupštini. Uvjet za osnivanje županijske komore je najmanje 30 članova. Izabrani Predsjednik županijske komore automatski postaje član Skupštine.
(3) Članovi Skupštine biraju se na mandat od četiri godine.

ŽUPANIJSKA KOMORA skladno Statutu Hrvatske poljoprivredne komore (NN 128/14))
Članak 17.
(1) Način izbora i djelokrug poslova, vrste, broj i nazivi te način rada Županijskih komora utvrđuju se Pravilnikom o radu županijskih komora koji donosi Upravni odbor.
(2) Županijsku komoru čine svi članovi Komore pojedine županije.
Članak 18.
(1) Županijsku komoru pojedine županije čine svi članovi Komore iz te županije koji su uplatili od Skupštine propisanu članarinu i izjasnili se putem Izjave da žele biti članovi Komore.
(2) Županijske komore na Izbornoj skupštini biraju Predsjednike te županije i delegate za Glavnu skupštinu Komore.
(3) Županijska komora donosi odluke natpolovičnom većinom glasova prisutnih članova Županijske komore.
(4) Za Predsjednika županijske komore mogu se kandidirati osobe koje ispunjavaju uvjete koji su propisani Pravilnikom o provođenju izbora.

2. UPRAVNI ODBOR (Sukladno Statutu Hrvatske poljoprivredne komore (NN 128/14))
Članak 19.

(1) Upravni odbor čine predsjednik Komore i predsjednici županijskih komora.
(2) Članovi Upravnog odbora biraju se na mandat od 4 godine.

PREDSJEDNIŠTVO KOMORE((Sukladno Statutu Hrvatske poljoprivredne komore (NN 128/14))
Članak 23.
(1) Predsjedništvo Komore čine:
– predsjednik Komore, koji je ujedno i Predsjednik Predsjedništva
– tri člana Predsjedništva su regionalni predsjednici, koje biraju članovi Glavne skupštine Komore svaki za svoju regiju, između izabranih predsjednika županijskih komora
– jedan član Upravnog odbora kojeg imenuje predsjednik Komore.
(2) Svi članovi predsjedništva po svojoj funkciji su i potpredsjednici Komore.
Članak 24.
(1) Regionalni predsjednici biraju se na Glavnoj skupštini Komore na način da se područje Republike Hrvatske podijeli na tri regije:
Središnja Hrvatska (Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Varaždinska županija, Sisačko-moslavačka županija, Međimurska županija, Krapinsko-zagorska županija, Koprivničko-križevačka županija i Karlovačka županija),
Istočna Hrvatska (Bjelovarsko-bilogorska županija, Brodsko-
-posavska županija, Osječko-baranjska županija, Požeško-slavonska županija, Virovitičko-podravska županija i Vukovarsko-srijemska županija) te
Južna Hrvatska (Zadarska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-dalmatinska županija, Primorsko-goranska županija, Ličko-senjska županija, Istarska županija i Dubrovačko-neretvanska županija).
(2) Svaki član Glavne skupštine, tajnim glasovanjem bira regionalnog predsjednika svoje regije.

3. PREDSJEDNIK KOMORE (Sukladno Statutu Hrvatske poljoprivredne komore (NN 128/14))
Članak 29.

(1) Predsjednika Komore imenuje i razrješava Skupština iz redova članova Skupštine Komore i za svoj rad odgovara Skupštini.
(2) Odluku o izboru predsjednika Komore donosi Skupština Komore, članovi Skupštine Komore biraju predsjednika tajnim glasovanjem.
(3) Izabran je onaj predloženi kandidat koji dobije natpolovični broj važećih glasova nazočnih članova Skupštine.
(4) Za Predsjednika Komore mogu se kandidirati osobe koje ispunjavaju uvjete propisane Pravilnikom o provođenju izbora.
(5) Predsjednik Komore za svoj rad odgovara Skupštini.
(6) Predsjednik Komore je ujedno i predsjednik Upravnog odbora.
(7) Predsjednik Komore imenuje se na mandat od četiri godine.
(8) Predsjednik Komore ujedno i predsjednik Predsjedništva.


4. NADZORNI ODBOR (Sukladno Statutu Hrvatske poljoprivredne komore (NN 128/14))
Članak 32.

(1) Nadzorni odbor čine Predsjednik i četiri člana koje bira Skupština.
(2) Konstituirajuću sjednicu saziva predsjednik Komore.
(3) Članovi Nadzornog odbora ne mogu istodobno biti članovi Skupštine i Upravnog odbora.
(4) Članovi Nadzornog odbora biraju se na mandat od četiri godine.
(5) Za članove Nadzornog odbora Komore mogu se kandidirati osobe koje ispunjavaju uvjete propisane Pravilnikom o provođenju izbora.


5. SUD ČASTI (Sukladno Statutu Hrvatske poljoprivredne komore (NN 128/14))
Članak 35.

(3) Sud časti Komore čini 5 članova.
(4) Predsjednika i članove Suda časti bira Skupština na prijedlog Upravnog odbora.
(5) Konstituirajuću sjednicu Suda časti saziva predsjednik Komore, gdje se donosi Poslovnik o radu Suda časti.
(6) Sud časti neposredno odgovara Skupštini Komore kojoj je predsjednik Suda časti podnosi izvješće o radu.
(7) Članstvo u Sudu časti isključuje mogućnost članstva u Upravnom odboru, Nadzornom odboru i stalnoj arbitraži.
(8) Članovi Suda časti biraju se na mandat od 4 godine.
(9) Članovi suda časti mogu biti samo članovi Skupštine.

Za informacije radi eventualne nejasnoće obratiti se na tel: 01 6109 809, e-mail: komora@komora.hr.

S poštovanjem,
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore
Mato Brlošić


01.10.2017. u 10:16 • 0 KomentaraPrint#^

GRADSKI ZASTUPNICI IZGLASALI IZBACIVANJE SPALIONICE OTPADA IZ PROSTORNOG PLANA GRADA ZAGREBA


GRAD ZAGREB NI 2017. JOŠ UVIJEK
NEMA PLAN GOSPODARENJA OTPADOM!


Prema priopćenju od 29.9. iz Zelene Akcije, nakon što je grad Zagreb preko 20 godina uporno zagovarao izgradnju štetne spalionice otpada u Zagrebu, Gradska Skupština grada Zagreba 28. 9. je napokon donijela odluku, glasovanjem zastupnika , o izbacivanju ovog štetnog projekta iz zagrebačkog Prostornog plana.
„Pozdravljamo ovu odluku! Uporni pokušaji izgradnje spalionice otpada glavni su uzrok brojnih problema s otpadom s kojima se godinama susreću građani Zagreba. Nakon više od 27 godina naše kampanje kojom osporavamo spaljivanje komunalnog otpada u Zagrebu, gradske su vlasti napokon popustile pred otporom javnosti. Ovo je vrlo važan korak naprijed u kaotičnom sustavu gospodarenja otpadom u Zagrebu. Ovo je i važan dan za Zelenu akciju jer se naša dugogodišnja upornost isplatila te se napokon pokazalo da smo od početka bili u pravu“, izjavio je Marko Košak mag. educ. geo. voditelj programa Održivo gospodarenje otpadom, udruge civilnog društva Zelena akcija.

Izbacivanje spalionice otpada iz Prostornog plana Zagreba logičan je korak budući da ona nema zakonsko uporište u nacionalnom Planu gospodarenja otpadom koji ne predviđa njenu izgradnju te s obzirom na visoke ciljeve odvajanja i recikliranja otpada koje bi Zagreb morao ispuniti, na što Zelena Akcija godinama upozorava. Međutim, spalionica je i dalje ucrtana u Generalnom urbanističkom planu Zagreba, a Zagreb nema ni važeći Plan gospodarenja otpadom pa tek predstoji vidjeti hoće li gradski zastupnici biti dosljedni odluci od 28. rujna o odustajanju od spalionice.

Loš i nedostatan sustav odvajanja otpada, nepravedna naplata odvoza otpada, brojna ilegalna odlagališta i neprikladno odlaganje otpada na odlagalištu Jakuševac samo su neki od brojnih problema koji su nastali zbog uporne želje za izgradnjom spalionice. Loše je što su gradske vlasti Zagreba toliki niz godina zanemarivale sustav gospodarenja otpadom. Udrga civilnog društva Zelena Akcija poziva ih da što prije sazovu tematsku sjednicu Gradske skupštine na kojoj će se zajedno sa stručnjacima i udrugama raspraviti navedeni problemi i predložiti kvalitetna rješenja kao podloga za izradu kvalitetnog Plana gospodarenja otpadom grada Zagreba.
„Osim iz Prostornog plana, spalionicu je potrebno hitno izbaciti i iz ostalih prostorno planskih dokumenata Zagreba te izraditi novi Plan gospodarenja otpadom kojim će se uspostaviti kvalitetan sustav odvajanja, recikliranja i kompostiranja otpada prilagođen građanima i u funkciji zaštite okoliša. Svi gradski zastupnici 28. rujna su jednoglasno glasali protiv spalionice u Prostornom planu pa očekujemo da takav konsenzus postignu i u narednim važnim odlukama o sustavu gospodarenja otpadom u Zagrebu“, zaključuje Marko Košak, voditelj programa Gospodarenje otpadom iz Zelene akcije.


Kontakt:
Marko Košak mag. educ. geo. voditelj programa Održivo gospodarenje otpadom, Zelena akcija, 099/2725226, marko@zelena-akcija.hr

01.10.2017. u 09:12 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< listopad, 2017 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Svibanj 2018 (12)
Travanj 2018 (21)
Ožujak 2018 (19)
Veljača 2018 (17)
Siječanj 2018 (18)
Prosinac 2017 (15)
Studeni 2017 (23)
Listopad 2017 (26)
Rujan 2017 (17)
Kolovoz 2017 (12)
Srpanj 2017 (18)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se