AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 19.10.2017.
SINTEZA – TEMELJI MODERNE HRVATSKE
ASPEKTI NACIONALNE POVIJESTI DOPUNJENI NOVIM
TEMAMA I NOVIM ISTRAŽIVAČKIM REZULTATIMA
Publikacija TEMELJI MODERNE HRVATSKE - HRVATSKE ZEMLJE U “DUGOM” 19. STOLJEĆU predstavljena je 3. listopada u MATICI HRVATSKOJ. Publikacija ima 741. Stranicu i velikog je formata.
Urednice knjige su dr. Vlasta Švoger i dr. Jasna Turkalj . Na predstavljanju knjige uz glavne urednice knjige bili su prof. dr. Stjepan Čosić i dr. Zlatko Matijević .
Aktualni predsjednik Matice Hrvatske najstarije kulturne ustanove koja je ove godine proslavila 175 godina postojanja, prof. dr. Stjepan Damjanić u uvodnoj riječi je rekao :
“Znanost i Matičino izdavaštvo donosi iznimna djela ,to se odnosi već na prvu bibliografiju matičinih knjiga. Vidi se naime da stotine i stotine knjiga obrađuju povijesnu problematiku. Niz je počeo 1866. Mesićevim djelom “Život Nikole Zrinjskoga sigetskoga junaka”. Ako izdvojimo samo povijest već i tada imamo što nabrojiti od Smičiklasa koji je 1879. i 1882. objavio svoju Povijest Hrvatsku na gotovo 1300 stranica ,preko Ferdinanda Šišića koji je u Matičinoj maloj knjižnici u tri dijela 1906., 1908., i 1913., objavio svoju Hrvatsku povijest, a onda mu je Matica 1917. objavila na njemačkom jeziku “Der Schichte der Kroaten”. Matica je objavila i drugo, mnogo izdanja Klaićeve Povijesti Hrvata i tako sve do Matanove povijesti 1995. i 2004. te povijest koju upravo predstavljamo” rekao je prof.dr. Damjanić ravnatelj Matice Hrvatske te nastavio “Spomenuti ću rekao je da je Matica nastojala da se povijesno obrade pojednine Hrvatke zemlje kao početak spominjem Klaićevu knjigu Bosut, da se obradi povijest pojedinih gradova, nap. Lopašićevo djelo Karlovci da se opiše uloga pojedinca, spominjem Šišićeva Vojvodu Hrvoje Vukčić Hrvatinića, da se opiše uloga važnih hrvatskih obitelji, naprimjer djelo Ivana Kukuljevića Sakcinskoga o Draškovićima itd. itd. , No Matica se itekako brinula da Hrvatskom čitateljstvu ponudi povijest drugih naroda. Spominjem brojne knjige Petra Tomića, Ivana Rabara, i brojne prijevode važnih povijesnih knjiga koje govore o prošlosti pojedinih naroda i država.” Predsjednik Matice Hrvatske rekao je I slijedeće” Povijest Hrvata naš je suvremeni projekt u ostvarenje kojeg je uključeno 150 stručnjaka različitih profila, naravno povjesničari su u prvom planu. Ostvarili smo tri od planiranih sedam knjiga, napredujemo, ostvarujemo što smo planirali i željeli . Uskoro će se pojaviti nova knjiga. A sve preostale su u visokom stupnju dovršenosti, pa sada više nema sumnje da ćemo završiti ediciju. Mi se u Matici Hrvatskoj tome radujemo, jer ćemo time ostvariti jedn pod najvažnijih svojih nakladničkih planova. Držimo važnim da i suvremeni hrvatski povjesničari pokažu kako gledaju na povijest hrvatskoga naroda i povijest Hrvatskih zemalja . Matica Hrvatska je u svojih 175 godina to uvijek držala važnim” – rekao je Stjepan Damjanić, predsjednik Matice Hrvatske
Na predstavljanju publikacije .S lijeva: za govornicom dr. Zlatko Matijević. Sjede redom dr. Jasna Turkalj, prof.dr. Stjepan Čosić, dr. Vlasta Švoger
Dr. Jasna Turkalj predstavljajući knjigu rekla je “Nacija je tijekom 19. stoljeća u drugim europskim zemljama, ali i u Hrvatskoj bila jedna od glavnih čimbenika povijesnih kretanja,pokretač političkog, društvenog i kulturnog djelovanja pojedinaca i naroda te stvaranja nove političke karte Europe.
Prepoznavanje događaja koji su obilježili Hrvatsko “ dugo” 19. stoljeće ne može shvatiti suvremeno hrvatsko društvo .Dosadašnji činioci prikaza hrvatske povjesti pa tako i “ dugog”19 stoljeća najviše su usmjereni na prikazivanje političkih zbivanja i procesa i integracijskih ideologija,a gospodarski i društveni razvoj, kultura, vjerski odnosi obrađivani su manje temeljito, nerjetko tek kao procjena događaja na političkoj sceni. Naravno da u ovoj knjizi te aspekte nacionalne povijesti nismo mogli zanemariti. No mi smo ih nadopunili novima istraživačkim rezultatima, ali smo uz to obradili niz novih tema . U ovoj je knjizi prikazan svakodnevni život različitih društvenih slojeva: stanovanje, prehrana, odijevanje, društveni život itd. zatim intelektualni razvoj izgradnja moderne obrazovne piramide. Željeli smo prikazati hrvatsku prošlost što je moguće cjelovitije i na makro i na mikro razini”- istakla je dr. Turkalj.
U knjizi je pregled glavnih političkih zbicanja modernih ideja i ideologija, povijest institucija,
institucija izvršne i sudske vlasti, demografskih kretanja i društvene strukture, iseljeništva, razvoja hrvatskog gospodarstva, hrvatskog katolicizma, djelovanja ostalih vjerskih zajednica te intelektualni i kulturni razvoj i svakodnevni život.
Osim tekstova u cjelini Regionalna povijest, aspekti prošle stvarnosti opisani su na razini svih hrvatskih zemalja, obrađenih na razini Hrvatskih regija. Te regije su Sjeverna i Središnja Hrvatska, Slavonija, Srijem i Baranja, Gorski kotar, Krbava i Senj, Istra, Rijeka,Hrvatsko primorje i Kvarnerski otoci,Dalmacija i Boka Kotorska, te Hrvati u Bosni i Hercegovini.
Zemlje u međunarodnom kontekstu, sa središtem na kojima su ove zemlje 19. stoljeća bile državno pravno povezane, su imale značajnije političko gospodarske i kulturne veze i kontakte. Naravno najveća pozornost posvećena je Hrvatsko Austrijsko Mađarskim odnosima te odnosima Hrvatske I Italije, veze sa zapadnom Europom i slavenskim zemljama. U knjizi je tiskano i desetak karata. Ilustracije koje su ušle u ovu knjigu zamišljene su kao važna dopuna glavnom tekstu.
Prof. dr. Stjepan Čosić istakao je da je Matica Hrvatska pokretač edicije Hrvatske povijesti u više knjiga, a ova knjiga važna je za hrvatsku historiografiju kao i za hrvatsku kulturu.“Svaki naraštaj analizira, aktualizira, pa i proživljava povijst iz svoje perspective. Mnogi to ne shvaćaju i ne prihvaćaju. Mi smo tu i pišemo tu našu povijest i ona je možda najbolji pokazatelj stanja društva i društvenih promjena iz te perspektive. Na temelju ove naše knjige moglo bi se reći da je i ova generacija ispunila taj profesionalni i nacionalnu dug. Teško je organizirati znanje na ovajn način. Puno je lakše postaviti Power Point prezentaciju sa informacijama. Činjenica je da je interes naše publike za ovakva djela za sinteze hrvatske povjesti opada, ta je publiak sve uža, kao što je i sve manje zainteresiranih za sadržaje koji izazivaju intelektualni napor. Ali to je tako. U tom pogledu popusta nema. Hrvatska se povijest nemože postaviti na instagramu” –rekao je između ostalog prof.dr. Čosić.
Dr. Zlatko Matijević izdvojio nekoliko aspekata obrađenih u Sintezi Hrvatske povijesti među njima “ pokušaji onih intelektualnih i političkih krugova koji su nastojali preorganizirati monarhiju tako da sa monarhijom svi budu zadovoljni, da bude u granicama Srednje Europe. Prvi je pokušaj dr. Ivana Pilara koji je pokušao objediniti Hrvatski geopolitički prostor ali tako da se Hrvatska i Dalmacija priključe Bosni i Hercegovini. Pilar je kasnije došao i na ideju da bi monarhiju trebalo federalizirati”. No u ovoj publikaciji detaljno se može čitati o tome.
Dr. Vlasta Švoger zahvalila je svima koji su sudjelovali u radu na ovoj knjizi. Zahvalila je Matici što je prepoznala potrebu za ovakvim projektom Sintezom hrvatske povijeti do kraja 20 stoljeća , koja stoji iza njega i uspješno ga provodi. Rekla je da su u izradi ove knjige sudjelovali znanstvenici različitih znanstvenih disciplina, povjesničari, pravni povjesničari, povjesni demografi, politolozi …. njih ukupno 26 Institut za povjest,institud društvenih znanosti Ivo pilar, Filozofski fakultet u Splitu, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Kakultet političkih znanosti, Pravni fakultet, Katolički bogoslovni fakultet itd.
Publikacija je u prodaji u knjižari Matice Hrvatske u ul. Matice Hrvatske 2, Zagreb,
Margareta Zouhar Zec
| < | listopad, 2017 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | |||||
Travanj 2024 (32)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter