AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

subota, 25.11.2017.

VUKOVAR - MJESTO POSEBNOG PIJETETA 2017.

SJEĆANJA NA ŽRTVE PADA VUKOVARA!

Grad Vukovar nije mogao biti obranjen, jer Hrvatski branitelji u tom teškom i neravnopravnom ratu u kritičnim danima obrane grada su ostali bez streljiva. Kako to višeznačno zvući - " branitelji su ostali bez streljiva". Logistika! Kome je pomagala logistika? Oružje je odlazilo iz Zagreba, ali nije stizalo u Vukovar. Zapovjednici obrane grada bili su očajni. Zašto se to dogodilo? Vukovar je pao. Osvojia ga je srbočetnička vojska. Hrvati su morali otići iz Vukovara. Grad je vraćen je u sastav RH tek mirnom reintegracijom Istočne Slavonije 15.1. 1998. Ove 2017. već je 26 godina od ratnih događaja.U povodu 26. godišnjice herojske bitke za obranu grada Vukovara 18.11. Hrvatska se sjeća žrtve Vukovara iz 1991. i svih poginulih. Taj su grad branili branitelji iz cijele Hrvatske. Izrečena je javnosti procjena preko medija da je u Koloni sjećanja ove godine bilo 65.000 građana hrvatske. Budući da sam nekoliko posljednjih godina za redom u VUKOVARSKOJ KOLONI SJEĆANJA mišljenja sam da je ta brojka za 30.000 veća. /font>

Kolonu sijećanja predvodili su: stjegonoša sa stjegom Republike Hrvatske, stjegonoša sa stjegom Vukovarsko srijemske županije, stijegonoša sa stijegom grada Vukovara, i Antun Dugan pripadnik 204. Vukovarske brigade Hrvatske vojske, sa stijegom 204. Vukovarske brigade Hrvatske vojske. Vojna kasarna u Vukovaru ponovo je otvorena tek nedavno
i u njoj je hrvatska vojska 204. brigade
Nakon stjegonoša u koloni su hrvatski branitelji Vukovara, zajedno sa obiteljima poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, svim građanima Hrvatske koji su došli dati počast poginulim hrvatskim braniteljima Vukovara, najviši dužnosnici RH zajedno za gradonačelnikom Vukovara Ivanom Penavom, veleposlanicima akreditiranim u RH te predstavnicima županija, gradova i općina.

Ove su godine hrvatski državni dužnosnici stoječki odslušali Sv. misu na Meroijalnom groblju žrtava domovinskoga rata jer stolice ispred improviziranog oltara gdje je služena koncelebrirana Sv. misa, nisu bile postavljene.

Fotke Margareta Zouhar Zec
Margareta Zouhar Zec

25.11.2017. u 16:33 • 0 Komentara • Print • # • ^

NA SNAZI JE OBVEZA KONTROLE MIKROČIPIRANJA PASA

KONTROLU ĆE PROVODITI KOMUNALNI REDARI!

S novim Zakonom o zaštiti životinja NN 102/17 od 26.10. 2017. stupila je na snagu i obaveza kontrole mikročipiranja pasa.To znaći da sve lokalne zajednice imaju obvezu do 30. lipnja 2018. godine osigurati nadzor provedbe mikročipiranja pasa. Udruga Prijatelji životinja obavijestila je sve gradove i općine o toj zakonskoj obvezi te apelira na njih da u proračunu za 2018. osiguraju sredstva za kontrolu mikročipiranja i donesu pravovremeni plan za njezinu provedbu.
Zakonska obaveza označavanja pasa mikročipom na snazi je još od 2004. godine, no neodgovorni građani koji krše zakon stvaraju problem cijeloj zajednici jer se procjenjuje da oko 30 posto pasa još nije mikročipirano. Nužno je tome stati na kraj ne samo radi zaštite životinja i ljudi nego i radi značajnog smanjivanja sredstava koje lokalne zajednice moraju izdvajati za zbrinjavanje, kastraciju, oglašavanje i udomljavanje pasa zbog onih koji su napustili pse.
Zakon propisuje da nadzor provedbe mikročipiranja pasa moraju provoditi komunalni redari. S obzirom na preopterećenost komunalnih redara, Prijatelji životinja predložili su lokalnim zajednicama zapošljavanje novih komunalnih redara koji će zajedno s postojećima lakše provesti kontrolu i obići sva kućanstva na svojem području. U svrhu što učinkovitije provedbe ove odredbe do sredine sljedeće godine komunalnim redarima korisna je suradnja s veterinarima i drugim službama koje mogu pomoći.
Građani su dužni komunalnom redaru dokazati da su ispoštovali svoje zakonske obveze i mikročipirali psa, a komunalni redar može provjeriti očitanjem mikročipa vjerodostojnost navedenog u dokumentima. Čitači mikročipa dostupni su i nužna je njihova nabava te svaka lokalna zajednica ima pravo pristupa bazi upisanih pasa.

KONTROLE SU VEĆ ZAPOČELE

Veće sredine već su krenule u „brze akcijske kontrole” koje su najavile preko lokalnih medija i letaka . Takve akcije redovito rezultiraju odlukom građana da izvrše svoju obavezu pa veterinari nakon svake takve akcije bilježe značajan porast mikročipiranja pasa. Prema dosadašnjem iskustvu, vrlo mali broj građana (oko tri posto) radi probleme komunalnim redarima jer su svjesni da ponovni dolazak s policijom povlači i za njih znatno veće sankcije. Mikročipiranje stoji 90 kuna, a kazna za ne mikročipiranje i do 6000 kuna.
Svi koji su krenuli u kontrolu svih pasa na svojemu području ubrzo su dobili konkretne rezultate i našli načine da što učinkovitije izvrše provjeru te su odmah i uvidjeli koliko navedena mjera može pomoći lokalnoj zajednici s obzirom na to da je mikročipirani pas odgovornost skrbnika.
Mikročip sadrži jedinstveni identifikacijski broj koji otkriva podatke o skrbniku (adresa, broj telefona, OIB i sl.), kao i osnovne informacije o životinji te podatke o obavljenoj kastraciji, cijepljenju i sl. U slučaju da netko napusti ili izgubi psa, skloništa i veterinarske ambulante mogu očitanjem podataka na mikročipu saznati tko mu je skrbnik. To je posebno korisno u skloništima za napuštene životinje jer omogućava da se mikročipirani psi odmah vrate skrbnicima.
Pregled svih odredbi novoga Zakona o zaštiti životinja, ovlasti komunalnih redara i svi rokovi te kaznene odredbe dostupne su na internet adresi :
www.prijatelji-zivotinja.hr/zakon2017.

25.11.2017. u 13:42 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 23.11.2017.

INSPEKCIJSKI NADZOR VOĆA I POVRĆA U 123 TRGOVAČKA LANCA

23 TRGOVCA DOBILI ZABRANU, ZA 13 PRIJAVE KOD PREKRŠAJNOG SUDA

Poljoprivredna inspekcija Ministarstva poljoprivrede je provela ciljanu inspekcijsku akciju kontrole usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima, kao i obvezu trgovaca o informiranju potrošača o hrani u trgovačkim lancima prilikom prodaje krajnjim potrošačima u trgovinama, informacije su iz Ministarstva poljoprivrede od 22. 11. 2017. godine

Inspekcijski nadzor je proveden kod 123 trgovačka lanaca kojih su trgovci voćem i povrćem upisani u Upisnik trgovaca voćem i povrćem. Pregledano je ukupno 463 raznih partija (lotova) voća i povrća od kojih 54 partije (lotova) nisu udovoljavale propisanim tržišnim standardima, odnosno utvrđene su nepravilnosti. U 24 partije (lotova) nepravilnost se odnosila na neudovoljavanje minimalnim zahtjevima kvalitete, a u preostale 30 partije (lotova) nepravilnost se odnosila na nepravilno označavanje proizvoda.

U inspekcijskom nadzoru kontrolirano je sljedeće:
1. je li trgovac voćem i povrćem upisan u Upisnik trgovaca voćem i povrćem,
2. udovoljavaju li proizvodi propisanim tržišnim standardima,
3. jesu li proizvodi propisano označeni - je li navedena vrsta proizvoda, zemlja podrijetla proizvoda te klasa, sorta ili komercijalni tip (ukoliko je za proizvod propisan posebni tržišni standard)
4. sljedivost kod označavanja proizvoda usporedbom ulaznih i izlaznih računa
5. je li voće i povrće ponuđeno na prodaju u skladu s Uredbom o informiranju potrošača o hrani i Pravilnikom o informiranju potrošača o nepretpakiranoj hrani.

Od ukupno 123 trgovaca kod kojih je proveden inspekcijski nadzor poljoprivredni inspektori su kod 23 trgovaca zabranili stavljanje na tržište proizvode dok se voće i povrće ne uskladi s propisanim tržišnim standardima. Na temelju utvrđenih činjenica tijekom inspekcijskih nadzora na tržištu Republike Hrvatske poljoprivredni inspektori za utvrđene prekršitelje iz ciljane akcije, do sada su podnijeli optužne prijedloge pred nadležnim prekršajnim sudovima u 13 slučajeva.
„Radi potrošača, ali i radi naših proizvođača objavljujemo podatke o svim prekršiteljima u području hrane. Za hranu životinjskog podrijetla sustav objave prekršitelja već je uspostavljen, no i za hranu koja nije životinjskog podrijetla moraju vrijediti ista pravila. Potrošači imaju pravo znati i imaju pravo izabrati temeljem istinitih informacija o proizvodu. Podižemo sustav kontrole i sigurnosti hrane na jednu višu razinu. Kontrole se nastavljaju, a u proračunu za iduću godinu osigurali smo 323 milijuna kuna za inspekcijske nadzore.“ – izjavio je ministar poljoprivrede dipl.iur Tomislav Tolušić.

Detalji inspekcijskog nadzora dostupni su na internet stranici Ministarstva poljoprivrede na web adresi:
http://
www.mps.hr/datastore/filestore/18/Rezultati_inspekcijskog_nadzora_voca_i_povrca.pdf

23.11.2017. u 05:55 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 22.11.2017.

OPORBENI SABORSKI ZASTUPNICI BUČNO LUPALI PO SABORSKIM KLUPAMA

OVAKVA OPORBA NE MORA NI SANJATI O OBNAŠANJU VLASTI!

Predsjednik Hrvatskog sabora i predsjedavajući Gordan Jandrović nesvjesno, ali s dobrom namjerom je na test kolegijalnosti i razumijevanja stavio iza podneva 22. studenog saborske zastupnike u Saboru svojom izjavom da će dati stanku, koju je zatražio predsjednik Hrvatske seljačke stranke, ali nakon što saborski zastupnici završe sa replikama kojih još ima rekao je – 30. Na tu njegovu izjavu – da će stanku dati ne odmah već nakon što saborski zastupnici završe sa replikama, a raspravljalo se o prijedlogu državnog proračuna za 2018., saborski zastupnici oporbe pločicama – kojima se javljaju za riječ - počeli su glasno lupati po saborskim klupama. I dok je lupanje i buka trajala predstavnici političke stranke Mosta , SDP-a, Živog zida… Jandrokovića su pokušavali vikanjem sa svoga mjesta uvjeriti da krši Poslovnik po članovima 248., 237., 236., 33. itd. Predsjednik Hrvatskog sabora isticao je, da će dati stanku nakon završetka replika.Rekao je da ne želi popustiti onima koji nasilnim putem žele doći do stanke u Hrvatskom saboru. Prije događaja lupanja pločicama po saborskim klupama stanka je u Saboru bila pola sata prije. Jandroković je objasnio da razumije da zastupnici namjeravaju zbog opstrukcije rada Sabora često tražiti stanku, te je zato odgodio stanku dok zastupnici ne završe sa replikama.

Više od 20 minuta trajalo je lupanje saborskih zastupnika sa ploćicama po saborskim klupama.

Pitanje je po kom članu Poslovnika je dozvoljeno takvo ponašanje saborskih zastupnika? Gdje je etički kodeks saborskih zastupnika koji bi u ovom slučaju nužno trebao sankcionirati zastupnike koji su skloni provođernju i iskazivanju svoje volje, nepoštivanja rada i reda, stvranja buke i provođenju ponašanja koje nikako ne priliči instituciji Hrvatskog sabora? Hoće li akteri ovog događaja u Hrvatskom saboru biti sankcionirani? Nitko od oporbenih saborskih zastupnika nije se osjetio pozvan da apelira na ostale zastupnike da prekinu lupanje i buku koja je trajala u Hrvatskom saboru. Budući da je saborska sjednica imala direktan prijenost HTV-a javnost itekako može suditi tko su i kakvi su ljudi koji su si dozvolili pola sata lupanja pločica po klupama. Jesu li to politički i mentalno zrele osobe koje mogu odlučivati o pitanjima koja se raspravljaju u Hrvatskom saboru? Oporbeni zastupnici poslali su svojim ponašanjem Hrvatskoj javnosti poruku da su daleko od spremnosti da bi i slučajno mogli preuzeti i obnašati Vlast u RH. A dok to javnost mora gledati postaje jasno da u Hrvatskoj ne može biti značajnog napretka. Za velike stvari potrebni su tolerantni ljudi, bogati životnim iskustvom, koji znaju poštivati drugog, oprostiti uvredu, razborito djelovati…..
Ponašenje koje su oporbeni saborski zastupnici prezentirali javnosti 22.11. na svom random mjestu u Hrvatskom saboru implicira konflikt, revolt, obračun i svađu .
Margareta Zouhar Zec

22.11.2017. u 15:01 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 21.11.2017.

MATICA HRVATSKA UPISANA U ZEMLJIŠNE KNJIGE KAO VLASNICA PALAČE

PALAČA JE SAGRAĐENA SREDSTVIMA SVOJIH ČLANOVA

Objavljujem Priopćenje iz Matice Hrvatske koje je potpisao njen predsjednik akademik Stjepan Damjanović.

Čitatelje koji možda nemaju kontinuiranu informaciju, te potpuno ne razumiju gornje Priopćenje, podsjetiti ću da je godine 2015. godine Matici hrvatskoj, najstarijoj kulturnoj instituciji u Republici Hrvatskoj, ananimnim pismom upućenom Općinskom sudu u Zagrebu, osporeno vlasništvo nad Palačom na adresi Ulica Matice hrvatske 2- Strosmmayerov trg 4 u Zagrebu. Naime anonimni se građanin čudio zašto Palača godine1959. nije nacionalizirana i upisana u vlasništvo RH. Tvrdio je da "Matica hrvatska" nema pravni kontinuitet one "Matice hrvatske " koja je upisana kao vlasnik, te da se ne radi o istoj pravnoj osobi.
Pravnim putem na Općinskom sudu " Matica hrvatska" je potvrdila svoje vlasništvo Palače Matice hrvatske te je ponovo upisana u zemljišne knjige kao vlasnica svoje Palače, o čemu Priopćenjem informira javnost.

Palača Matice hrvatske sagrađena je na darovanom zemljištu, novcem koji je sakupljen od članova i nakladničkog stvaralaštva u razdoblju od 1877. do 1886. godine.
Palača je građena 1886. i 1887. godine po projektu arhitekte čeha Ferde Kondrata. On je projektirao i dogradnju zapadnoga krila Palače 1891. i 1892. Današnji oblik Palača je dobila 1921. dogradnjom sjevernoga krila prema projektu zagrebačkoga arhitekte Stjepana Uršića. Gradnju Matičine Palače predložio je, osmislio i organizirao dugogodišnji Matičin tajnik i blagajnik sveučilišni knjižničar Ivan Kostrenčić. On je bio vrlo pedantna osoba, organizacijski poslovno i financijski vrlo sposoban, zapisano je. (mzz)

21.11.2017. u 12:01 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 17.11.2017.

OD 20. STUDENOG AVANSNA ISPLATA IZRAVNIH PLAĆANJA ZA 2017.

NOVAC IZ EUROPSKOG FONDA ZA GARANCIJE U POLJOPRIVREDI

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede u ponedjeljak 20. 11. počinje isplata izravnih plaćanja poljoprivrednicima za proizvodnu 2017. godinu isplatom predujma u ukupnom iznosu od 922 milijuna kuna, što je 116 milijuna kuna više nego 2016. godine.
Potporu će primiti oko 100.000 poljoprivrednih gospodarstava koja su podnijela Jedinstveni zahtjev u 2017. godini i koja su prošla kontrole Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Predujam će poljoprivrednim proizvođačima biti isplaćen zaključno s 30. studenim 2017. godine.

Novac za ovu avansnu isplatu povučen je iz Europskog fonda za garancije u poljoprivredi, a isplaćuje se 70% EU dijela sredstava namijenjenih proizvodnoj 2017. godini. Sredstva se isplaćuju za potporu po površni, nevezano o vrsti proizvodnje i to za:
1. Osnovno plaćanje
2. Zeleno plaćanje
3. Preraspodijeljeno plaćanje

PODSJETIMO; Osnovno plaćanje je plaćanje po površini prihvatljive poljoprivredne površine , obradivo zemljište, trajni travnjaci i trajni nasadi na kojima se vrši poljoprivredna aktivnost i upisane su u evidenciju korištenja poljoprivrednog zemljišta - ARKOD. Preraspodijeljeno plaćanje dodjeljuje se za prvih dvadeset prihvatljivih hektara poljoprivrednog gospodarstva i to svim korisnicima koji ostvaruju osnovno plaćanje. Plaćanje za provođenje praksi korisnih za klimu i okoliš - zeleno plaćanje - isplaćuje se za one površine poljoprivrednog gospodarstva koje su prihvatljive za osnovno plaćanje i to kao postotak ukupne vrijednosti osnovnog plaćanja. Obzirom da površine pod ekološkom proizvodnjom automatski ostvaruju uvjete za zelena plaćanja, poljoprivrednici koji se bave klasičnom proizvodnjom trebaju provoditi zelene prakse da bi ostvarili pravo na zeleno plaćanje. Zelene prakse uključuju raznolikost usjeva, ekološki značajne površine (EZP) i očuvanje trajnih travnjaka.
Više o sustavu izravnih plaćanja može se pročitati u brošuri Izravna potpora poljoprivrednicima i kontrola prije isplate: http://www.apprrr.hr/brosure-4.aspx

17.11.2017. u 13:17 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 16.11.2017.

PP ORAHOVICA IMA NAJVEĆE SLATKOVODNO RIBNJAČARSTVO U RH!

MARKO MARIJIĆ, voditelj proizvodnje ribnjačarstva u PP ORAHOVICA :

„ NEMA PROBLEMA PLASMANA, PROBLEM JE ŠTO NEMA DOVOLJNO RIBE“

Na Prvo Savjetovanje o uzgoju slatkovodnih riba u Hrvatskoj 10.11. koje je za tridesetak zainteresiranih osoba koje se bave slatkovodnim ribnjičarstvom organizirala Javna ustanova AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC i Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela Veterinarskog fakulteta Zagrebačkog Sveučilišta nasumce sam odabrala sugovornika.
Bio je to Marko Marijić voditelj proizvodnje ribnjačarstva u PP Orahovica. Orahovica je grad u Hrvatskoj, u Virovitičko-podravskoj županiji. Poljoprivredno poduzeće Orahovica je tvrtka kćer grupacije M-SAN.

Marko Marijić voditelj proizvodnje ribnjačarstva u PP Orahovica(Fotka M.Zouhar Zec)

Kolika je površina ribnaičarstva u PP Orahovica?
PP Orahovica upravlja sa 6 300 hektara ribnjačkih površina pod ribnjacima. Trenutno smo u zakupu na nekih 7000 hektara – osam ribnjaka. To je najveće ribnjačartstvo u RH, a vjerojatno i u jugoistočnoj Europi. Tu je uzgoj slatkovodne i toplovodne ribe to znači šarana, amura, soma, štuka, smuđa ono što je komercijalno zanimljivo. To je privatni biznis u PP Orahovica i to pokušavamo unovčiti.
Na koliko se županija ribnjaci protežu?
Ribnjaci se protežu na županije Osječko baranjsku, Virovitičko podravsku, Sisačko moslavačku, Bjelovarsko bilogorsku i Zagrebačku .
PP Orahovica prema imenu nije novo poduzeće?
To je nekadašnji poljoprivredni kombinat u čijem je sastavu bio jedan ribnjak u blizini Orahovice. Kasnije kada je PP Orahovica privatizirana, kada je M-SAN grupa kupila PP Orahovicu onda je počelo okrupnjavanje ribnjačarstva. Mi smo praktički dobili sve ribnjake koji su u to doba bili zapušteni, a sada je to polako doživjelo rekonstrukciju i modernizaciju i pokrećemo proizvodnju. To je izuzetno veliki novac koji se ulaže, mi smo još daleko od toga da ćemo početi izvlačiti toliko koliko ulažemo, ali potencijal postoji i perspektiva je izvanredna za ribnjačarstvo. Očekujemo da ćemo slijedeće godine još jedan ribnjak otvoriti za proizvodnju slatkovodne ribe.
Koliko je zaposlenih osoba?
U samom ribnjačarstvu zaposlena su 82 radnika. Nisu svi ribnjaci u proizvodnji, jer su u fazi modernizacije i čekamo da se to završi. Tada će se pokretati proizvodnja i zapošljavati će se novi ljudi.
Postoji li dovoljno veliko tržište za slatkovodnu ribu ribnjačarstva PP Orahovica ?
- Da, većina ribe 80 %, prodaje se u Poljsku, Češku, Mađarsku, Rumunjsku itd. Živa riba ide direktno na tržišta. Problem plasmana i nije problem. Problem je što nema dovoljno ribe.
- Riba se zasigurno i prerađuje. Gdje je tvornica?
Izgradili smo, a prošle godine u dvanaestom mjesecu 2016. je i otvorena tvornica za preradu ribe u Čačincima pored Orahovice i to je naša tvornica, i tamo dio ribe prerađuje.

Gospodin Marko Marijić na Savjetovanje je došao sa nekoliko svojih kolega koji rade u ribnjačarstvu PP Orahovica i oni su na fotografiji . S lijeva: Jasna Ipša, Boris Vidaković, Marko Marijić , Tomislav Baćanac, Dalibor Đul, Davor Đubrinić i Dražen Koprek. (Fotka M.Zouhar Zec)

Na Prvom Savjetovanju o uzgoju slatkovodnih riba je bio i mr. Milan Božić dr.vet.med.predsjednik, kako je rekao udruženja i slatkovodnog i morskog ribarstva Republike Hrvatske. On ima svoj ribnjak u Kaniškoj Ivi. To je naselje u RH, u sastavu Grada Garešnice u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Mr. Božić je naglasio da je veličina njegova ribnjaka Ribnjačarstvo Poljana d.d. veličine 1284 hektara i postoji od 1902. godine .
Margareta Zouhar Zec

Akvarij kao ogledao. Javna ustanova AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC
Fotke M. Zouhar Zec

16.11.2017. u 17:06 • 0 Komentara • Print • # • ^

POLJOPRIVREDNIM ŠKOLAMA BESPOVRATNA SREDSTVA PREKO NATJEČAJA

OD 50 TISUĆA DO 500 TISUĆA KUNA PO PROJEKTU

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je 10. 11. Javni poziv srednjim školama za dodjelu bespovratnih sredstava za promociju i jačanje kompetencija strukovnih zanimanja u poljoprivredi. Za srednje škole osigurano je pet milijuna kuna. Na natječaj se mogu javiti škole koje provode obrazovne programe u sektoru poljoprivrede, prehrane i veterine za projekte ulaganja u školska poljoprivredna gospodarstva i praktikume te povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima škole ili školske zadruge.
Ukoliko se prijavljuje jedan prijavitelj – jedna škola - maksimalan iznos sredstava može biti 500 tisuća kuna, a ako se prijavljuju dva prijavitelja (partneri) maksimalan iznos potpore može biti milijun kuna. Najniža vrijednost zatraženih sredstava po projektu može iznositi 50 tisuća kuna. Javni poziv otvoren je do 23. studenog 2017. godine. Detaljne informacije o javnom pozivu, upute i obrasci dostupni su na www.mps.hr odnosno na
http://www.mps.hr/hr/natjecaji/ostalo/javni-poziv-srednjim-skolama-promocija-i-jacanje-kompetencija-strukovnih-zanimanja-u-poljoprivredi-2017

„Naše poljoprivredne škole temelj su budućim mladim poljoprivrednicima kojima trebamo osigurati modernu opremu i sredstva za školski rad i učenje. Tako će steći znanja koja će im sutra pomoći na njihovim obiteljskim gospodarstvima. Mladi ljudi koji se odlučuju za poljoprivredna zanimanja već u ranoj dobi pokazuju što žele raditi u budućnosti. Na nama je da im pomognemo opremajući škole, praktikume i laboratorije“ - izjavio je ministar poljoprivredeTomislav Tolušić.

16.11.2017. u 06:18 • 0 Komentara • Print • # • ^

U POLJOPRIVREDNE PROJEKTE 89 MILIJUNA KUNA

ZA POVEĆANJE KONKURENTNOSTI I DODANE VRIJEDNOSTI

U Ministarstvu poljoprivrede potpisani su 14.11. ugovori za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva za operacije 4.1.1. „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ i 4.2.1.“ Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima“ ukupne vrijednosti 89 milijuna kuna. Ugovore je s korisnicima potpisala ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić.

„U voćarstvo, povrćarstvo, stočarstvo i peradarstvo od danas će biti investirano novih 89 milijuna kuna kojima će se podići novi nasadi, graditi nove i obnavljati postojeće farme. Tu su i mikro, mali i srednji korisnici koji će svojim proizvodima, poput pršuta, ljekovitog bilja i sireva, povećati dodanu vrijednost. Raduje me što će svi oni zajedno postati konkurentniji na tržištu i kako su pronašli svoju nit vodilju za budućnost.“ – izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. „Program ruralnog razvoja nudi nam mogućnosti ulaganja, ali omogućuje i brojna poboljšanja i razvoj životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima. Svi zajedno smo ovdje da radimo na njegovom iskorištenju u najboljoj mogućoj mjeri za same poljoprivrednike.“ – naglasio je ministar poljoprivrede dipl.iur TomislavTolušić.

Za operaciju 4.1.1. ugovoreno je 16 projekata u vrijednosti od gotovo 76 milijuna kuna, dok je za operaciju 4.2.1. u vrijednosti od 13 milijuna kuna ugovoreno 7 projekata. Nakon potpisivanja ugovora korisnici kreću s postupkom nabave i podnose drugi dio zahtjeva za potporu. Prihvatljivim korisnicima bit će izdane odluke o dodjeli sredstava te će biti u mogućnosti podnijeti zahtjev za predujam u iznosu od 50% odobrene potpore.
Detaljne uvjete za sufinanciranje, iznose potpora, te ulaganja i prihvatljive korisnike u operacijama 4.1.1. i 4.2.1. mogu se pogledati na web stranici Agencije za plaćanja
http://www.apprrr.hr/mjera-4---ulaganja-u-fizicku-imovinu-1040.aspx

16.11.2017. u 05:50 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 14.11.2017.

5. MEĐUNARODNA KONTROLING KONFERENCIJA U ZAGREBU

BRZA PRILAGODBA NA NOVE TEHNOLOGIJE

.

U Zagrebu je 14. studenog u tijeku je u hotelu Westin 5. Međunarodna kontroling konferencija. Cilj konferencije već je tradicionalno predviđanje najnovijih trendova iz svijeta kontrolinga. Glavna tema ovogodišnje konferencije je digitalizacija u kontrolingu. Organizator ove konferencije je konzultantska tvrtka Kontroling Kognosko u suradnji sa poslovnim tjednikom Lider.

Digitalizacija znači pretvaranje svih vrsta informacija u digitalnu formu tako da se te informacije kasnije mogu procesirati, analizirati, grupirati, uspoređivati te na temelju njih može se zaključivati o smjeru trendova i tomu što bi se moglo dogoditi u sljedećem razdoblju. Put od prve industrijske revolucije do današnje četvrte, digitalne revolucije, bio je brz sa mnogo promjena. Danas je dostignuta točka točku na kojoj su svakodnevno dostupna nova rješenja zahvaljujući kojima se podaci transformiraju sve brže i moguće ih je obraditi sve više. Mogućnost predviđanja i modeliranja sutrašnjice, posebno u kontrolingu, nikad nije bila veća. Stalna je samo promjena. Kako kontroling pomaže poduzeću odgovoriti na promjene? Prije svega, razumijevajući korelacije između nestrukturiranih podataka, uočavajući uzorke i trendove koji mogu definirati prediktivne modele.
Matematička i statistička analiza više nisu dovoljne da bi se olakšalo odlučivanje. Današnji podaci -engl. fast-moving big dana- brzo se mijenjaju što znači da se s reaktivne analitike prelazi na proaktivnu prediktiku. Menadžeri žele brzo i kvalitetno rješenje svojih problema. Žele personalizirane izvještaje u trenu. Brzina prilagodbe na nove tehnologije i njihova primjena poduzećima donose konkurentsku prednost i inovaciju, ključnu za poslovni uspjeh.

5. Međunarodna konferencija o kontrolingu – usmjerena je upravo na ta pitanja. Kontroleri su po definiciji skrbnici podataka. Ako podaci nisu točni, cijeli je proces kontraproduktivan. Kontroleri povezuju nestrukturirane podatke s računovodstvenim podacima koji prikazuju uspjeh poduzeća. Oni pretvaraju informacije iz poduzeća i izvan njega u znanje i omogućuju predviđanja koja traži menadžment. Koriste se alatima kojima velike količine podataka brzo pretvaraju u kratke i sažete personalizirane izvještaje. O ovim temama na Konferenciji će govoriti stručnjaci iz Njemačke, Poljske, BiH i Hrvatske.
Konferencija je namijenjena vlasnicima poduzeća, top-menadžerima, menadžerima prodaje, marketinga, nabave, proizvodnje, kontrolerima svih razina, analitičarima, planerima, menadžerima računovodstva i financija, IT stručnjacima koji rade na poslovnim rješenjima koja su potpora kontrolingu,(BI, DW, planiranje.
Po treći put u Hrvatskoj organizira se Nagrada za najbolji kontroling projekt koja će se dodijeliti 14.11.2017. godine na 5. Međunarodnoj kontroling konferenciji u Hrvatskoj. Nagrada se organizira pod pokroviteljstvom ICV-a, Međunarodne udruge kontrolera, koja u Hrvatskoj postoji od 2010. godine, tvrtke Kontroling Kognosko d.o.o. i Lider media d.o.o.

14.11.2017. u 13:56 • 0 Komentara • Print • # • ^

PROMOCIJA SLATKOVODNOG RIBARSTVA U AQUATIKI

PRVO SAVJETOVANJE O UZGOJU SLATKOVODNIH RIBA

Javna ustanova AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC i Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela Veterinarskog fakulteta Zagrebačkog Sveučilišta organizirali su 1. Savjetovanje o uzgoju slatkovodnih riba u Hrvatskoj koje je za tridesetak zainteresiranih osoba koje se bave slatkovodnim ribarstvom održano 10. studenog u prostorijama Aquatike u Karlovcu. Prof. dr. sc. Emil Gjurčević održao je predavanje pod nazivom „Bolest spavanja KOI šarana“, dr. sc. Krešimir Matanović govorio je o primjeni dezinficijensa i antimikrobnih lijekova u slatkovodnom ribogojstvu, a gost iz Mađarske dr. Mark Bodis govorio je o uzgoju smuđa.

Slijeva:Ravnateljica Javna ustanova AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC Margarita Maruškić Kulaš,
prof. dr. sc. Emil Gjurčević, dr. sc. Krešimir Matanović i gost iz Mađarske dr. Mark Bodis . (fotka M. Zouhar Zec)

Savjetovanje o uzgoju slatkovodnih riba otvorila je ravnateljica Aquatike Margarita Maruškić Kulaš koja j rekla: Naš glavni cilj je potaknuti razvoj turizma i gospodarstva i promovirati županijske raznolikosti, te promovirati slatkovodno ribarstvo u Hrvatskoj. Slatkovodno ribarstvo i njegova raznolikost pruža jedinstven doživljaj temeljen na prirodnim resursima, a u isto vrijeme potiče raznolikost te potiče gospodarsku i istraživačku djelatnost. Aqatika je zbog koncepta i raznolikog podvodnog svijeta posjetiteljima namijenila niz sadržaja. U godinu dana, od otvaranja parka Aqatika taj slatkovodni akvarij posjetilo je 114.000 posjetitelja“. Ravnateljica Maruškić Kulaš podsjetila je da je Javna ustanova Aquatika osnovana u okviru projekta EU i razvojne agencije grada Karlovca. Izgradnja projekta je financirana iz fondova EU u iznosu od 36 milijuna kuna što je 98 % ukupnih sredstava.

Prof. dr. sc. Emil Gjurčević

BOLEST SPAVANJA KOI ŠARANA
Dr. Emil Gjurčević rekao je da se bolest spavanja KOI šarana pojavila se u Japanu 1974. godine sa znakovima oštećenja kože, sa masovnom smrtnošću do 100 % . To je bila endemska virusna bolest šarana. Godine 1996. ta se bolest pojavila u SAD-u. Od te bolesti počinju uginuća ukrasnih šarana . Godine 2009. ta je bolest u Europi u Belgiji, a onda se širi 2011. u Veliku Britaniju, Nizozemsku, Poljsku, 2012. bolest počinje u Austriji i 2013. u Češkoj , 2014. u Italiji, 2015. u Brazilu. Bolest se javlja u jesen i rano proljeće .U Japanu se bolest javlja pri temperaturi od 15 - 25 C, ali i na temperaturi od 6 – 9 C.
„ Kako izgleda oboljela riba?“ - postavio je pitanje te nastavio izlagati dr. Gjurčević rekavši da se klinički znakovi pojavljuju na koži i na škrgama. Škrge su kod oboljelih šarana natečene i oštećene. Riba ne reagira na podražaj, leži na boku. Na koži ima oštećenje i eroziju. Virus se umnaža u škrgama- točnije u listićima škrga. Smanjuje se respiratorna površina ribe i ona ostaje bez kisika. Zato se javljaju nagle promjene i na drugim dijelovima tijela šarana i to na jetri, slezeni, bubrezima. „Ta bolest spavanja KOI šarana počinje trgovinom ukrasnih šarana.Bolest spavanja je virusna i ulazi u citoplazmu stanice šarana“ – istakao je dr. Gjurčević.
Prema riječima dr. Gjurčevića „ virus je negdje radio štetu, a negdje nije bilo uginuća. Naprimjer u Njemačkoj je bilo uginuće 100% na ribi od 1-3 godine, u Poljskoj nije bilo gubitaka, u Češkoj 60% na ribi od dvije godine . Bolest spavanja nije na popisu nacionalnog zakonodavstva i nije bolest koja se suzbija.“
Kako spriječiti bolest? Dr. Gjurčević kaže „ permanentnim obrazovanjem ,procjenom rizika, treba biti u kontaktu s drugim vlasnicima ribogojilišta, imati informaciju, da virus ne dođe na farmu. Kod kupovanja, šarana treba stavljati u karantenu 30 dana, zbog bolesti spavanja. Iskorijenjivanje bolesti sa farme je moguće. Kako? Japanci stavljaju u vodu 0,2 % kuhinjske soli. Virus u vodi preživi do 7 dana. U Republici Hrvatskoj nema virusa bolesti spavanja od koje obolijevaju samo šarani i KOI šarani. Bolest u konzumaciji nije opasna za ljudsko zdravlje. „ „Nemojte stavljati virus na listu, ako ga netko do sada nije stavio“ rekao je izravno dr. Emil Gjurčević prisutnim slušateljima koji su vlasnici ili ribogojilištima ili samo rade u njima.

Slušatelji Prvog savjetovanja o uzgoju slatkovodnih riba.

Dr.Krešimir Matanović dr.vet.med. govorio je o primjeni dezinficijensa i antimikrobnih lijekova u slatkovodnom ribogojstvu. Rekao je da treba spriječiti da bolest u ribogojilište dođe preko kamiona, odječe, obuće i bilo kakvog pribora za proizvodnju slatkovodne ribe. Zato treba koristiti dezinficijense. Da bi dezinficijens bio djelotvoran prije toga treba površine dobro oprati s visokotlačnim peračima kojima je dodan kvalitetan deterdžent Genoll u koncentraciji od 3-5 % kojeg ima na hrvatskom tržištu i koji jako dobro čisti površinu koju nakon toga treba dezinficirati. Na djelovanje dezinficijensa utječe više faktora, počevši od vrste materijala koji su porozni. Ne treba zaboraviti da su i dezinficijensi otrovi , a ljudi koji s njima rade moraju koristit zaštitnu opremu rukavice i maske i ono što piše na uputi za uporabu. Pri upotrebi dezinficijensa postoji piramida jer postoje virusi s ovojnicom, bakterije i gljivice i različito su otporni na dezinficijense. U uvjetima djelovanja UV zraka, sunca i prljavštine mnogi dezinficijensi vrlo brzo prestaju djelovati. Ribarske alate i mreže koji dolaze u doticaj s ribom također treba dezinficirati.
Ako na ribnjak u ribogojilište dolaze ribolovci treba brinuti o tome da se pri dolasku i njihovi ribolovni alati dezinficiraju.

Gost iz Mađarske dr. Mark Bodis doktorirao je na uzgoju smuđa i govorio je o njegovu uzgoju.
Margareta Zouhar Zec

Javna ustanova AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC otvorena je svaki dan i vikendom za posjetitelje od 8-19 sati . Cijena pojedinačne karte iznosi 60 kuna, za djecu 30 kuna, obiteljska karta stoji 120 kuna, a različite grupe imaju popuste na ulaznice.
AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC ima 25 akvarija u kojima je 5 000 jedinki riba, 80 vrsta i 40 endemskih vrsta. M.Zouhar. Zec.

U dvorani u kojoj je održano Prvo savjetovanje o uzgoju slatkovodnih riba dva zida su - akvariji. Na fotografiji akvarija, kao u ogledalu, vide se slušatelji kao i panel prezentacija koju je upravo održavao jedan od predavača. (Fotka M. Zouhar Zec)

14.11.2017. u 09:18 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 11.11.2017.

RAST PROIZVODNJE U PRERADI DRVETA

PREZENTIRAN SOFTVER ZA DRVNU INDUSTRIJU

RAST PROIZVODNJE U PRERADI DRVETA
Prvih devet mjeseci ove godine sektor prerade drva (C16) ostvario je porast proizvodnje za 11,2 %. U rujnu 2017. ostvaren je rast u odnosu na rujan 2016. za čak 20,2 %, odnosno porast od čak 35,9 % ostvaren je u kolovozu ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine, kad je i zabilježen porast proizvodnje namještaja (C31) od 9,5 %. Sve navedeno proizlazi iz godišnjih stopa rasta, odnosno iz kalendarski prilagođenog indeksa. Rekordan rast iz mjeseca kolovoza bilo je vrlo teško ponoviti u rujnu, stoga je na mjesečnoj razini zabilježen pad proizvodnje od 5,8 % u odnosu na prethodni mjesec. Izvorni indeksi obujma industrijske proizvodnje bili su gotovo identični, odnosno iznosili su 11,2 % za I-IX tj.17,5 % u odnosu na godinu ranije. U rujnu je zabilježeno povećanje broja zaposlenih od 2 % kod prerade drva, ali i istovremeno smanjenje od 2,5 % kod proizvodnje namještaja. Zalihe su povećane za 23,7 % u preradi drva, odnosno 6,7 % kod namještaja.

GRAD DUBROVNIK U PROSINCU POSTAJE SREDIŠTE EUROPSKE DRVNE INDUSTRIJE

Najobuhvatniji međunarodni sektorski event na Mediteranu ADRIATIC WOOD DAYS održat će se treći put zaredom u Dubrovniku, od 4. do 6. prosinca ove godine. Četiri stručne konferencije, mnoštvo sektorskih rasprava, radionica i B2B susreta treba nadmašiti prošlogodišnje izdanje, koje je okupilo preko 250 sudionika iz sektora šumarstva, prerade drva i proizvodnje namještaja, energetike, biomase te iz hotelijerstva i pripadajućih kreativnih industrija. U Dubrovniku se očekuje međunarodnii karakter sudionika, uključujući potencijalne ulagače, relevantne domaće i inozemne političare, kao i vlasnike velikih drvoprerađivačkih kompanija, sektorske medije, akademsku zajednicu i dobavljače tehnologija. ADRIATIC WOOD DAYS izvorno promovira bolje pozicije drva na Mediteranu, ali istovremeno predstavlja priliku za poticanje energetske obnove, opremanje hotela, te posebno za sektorsko umrežavanje i širenje mreže poslovnih partnera, posebno u dijelu EU projekata. Svi zainteresirani mogu prijaviti predstavljanje primjera dobre prakse i sudjelovanje u programu. Za sve sudionike osigurane su povoljnije cijene smještaja u hotelu Sheraton. Više informacija i prijave na info@drvniklaster.hr i +385 1 6329 111 te na www.adriatic-wd.com
Različite konferencije tijekom skupa AWD u Dubrovniku okupit će ciljane skupine sudionika oko specifičnih tema uključujući opremanje hotela, mogućnosti za veću uporabu drva u graditeljstvu, preko trgovine drvom do rasprave o kvaliteti i certificiranju. Upravo u Dubrovniku, gradu biseru Jadrana pruža se jedinstvena prilika za umrežavanje ponuđača smještajnih usluga, od luksuznih hotelskih lanaca do privatnog smještaja s proizvođačima opreme za hotele. Drvo kao održivi i ekološki materijal je u regiji nedovoljno zastupljeno u graditeljstvu te se kroz projekte i zakonodavne okvire može promovirati njegova veća uporaba, što će također biti jedna od tema AWD-a. U središtu europskih rasprava trenutno je izmjena direktive o OIE i uvođenje kriterija za biomasu, a glavne udruge na europskom nivou ravnopravno sudjeluju u kreiranju europskih politika. Očekuje se da će se u području biomase uvelike odraziti primjena modela kaskadne uporabe te će, osim tvrtki, na konferenciji prisustvovati i relevantne europske asocijacije i predstaviti moguće implikacije na sektor. Također, dat će se i pregled već provedenih investicija i analiza njihove isplativosti.


KLOBUČAR IMENOVAN DIREKTOROM Šumske biomase d.o.o.
Dosadašnji voditelj Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mario Klobučar postao je direktorom Šumske biomase d.o.o., gdje dolazi na mjesto Željka Sučića, koji je nesumnjivo bio pionir poslova s biomasom u Hrvatskoj. Tvrtka inače djeluje kao tvrtka kćer Hrvatskih šuma d.o.o. s ciljem što učinkovitijeg korištenja šumske biomase i ostataka. Klobučar je u svom dosadašnjem radu vrlo aktivno i agilno pratio temu energije iz drva, odnosno široku lepezu aktivnosti u drvnom i šumarskom sektoru te ima znanja i kompetencije proisteklih iz domaćih i međunarodnih iskustava. Promjene su se konačno dogodile i na razini Uprave Hrvatskih šuma, budući da je na nedavnoj sjednici Vlada RH predložila Skupštini društva imenovanje predsjednika Uprave i članova Uprave. U Upravi bi trebali ostati Krunoslav Jakupčić na mjestu predsjednika te član Ante Sabljić, dok je za trećeg člana Uprave predložen Igor Fazekaš iz Slatine, koji je trenutno ravnatelj Doma zdravlja Virovitičko-podravske županije. Fazekaš ima ekonomsko i bankarsko zaleđe, obnašao je dužnost direktora izvoza finalnih proizvoda i voditelja marketinga u tvrtki GAJ Slatina, te je radio 12 godina u bankarstvu kao voditelj Poslovnice, voditelj Podružnice te voditelj Poslovnog centra.

EXPORTDRVO PRODAJE STROJEVE ZA OBRADU DRVETA, TEKASTILA I KOŽE !
Tvrtka Exportdrvo nudi na prodaju tridesetak funkcionalnih strojeva za obradu drva te strojeve za tekstil i kožu iz jedne domaće tvornice. U ponudi se nalaze CNC obradni centri, dvostrana oscilirajuća bušilica, dvostrana čeparica, vertikalni krojač ploča, dvostrani prikrajčivač s bušenjem (do fi 16 mm), kontaktna brusilica (3 trake, šir. 1100 mm), stroj za oblaganje rubova (kanterica), automatski stroj za oblaganje rubova, obrezivač obloženih rubova, troetažna preša (2100 x 1000 mm) renomiranih proizvođača Balestrini, HOLZHER, BIESSE, STEMAC, HOMAG, POLYMAC, OTT. Ukoliko imate interes za tehnologije za obradu tekstila i kože, u ponudi su i automatski krojač štofa + program packard, stol za krojenje (štofa/dakrona) (2 kom). 12000x2000x850 mm, tračna pila za rezanje poliuretanske pjene, pneumatski podizni stol za tapeciranje (10 kom), šivači stroj za prošivavanje, šivaći stroj, stroj za obrezivanje kože proizvođača Lectra, AB, Bargna e Buzzi, MAMMUT, Durkopp Adler, GLOBAL, Mauser Spezial, Fratelli Alberti. Više informacija o specifikacijama i cijenama možete dobiti na uvoz@exportdrvo.hr. Kontakt osoba Maša Hrvatin, EXPORTDRVO, Zagreb (Tel: +385 (0) 1 4560 244; Fax: +385 (0)1 4560 310).

MARIJANA PETIR OTVORILA SEKTORSKI FORUM
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir je zajedno s bivšim švedskim predsjednikom Vlade Göranom Perssonom, ujedno i predsjednikom organizacije ThinkForest, 7.11. otvorila sektorski forum na kome je sudjelovao i bivši EU povjerenik Janez Potočnik, te direktor Europskog šumarskog instituta Marc Palahí. Na skupu je bio i John Bell, direktor Glavne uprave za istraživanje i inovacije Europske komisije (DG RTD), bivši predsjednik finske Vlade Esko Aho, profesor sa Sveučilišta „British Columbia“ Cecil Konijnendijk van den Bosch, ujedno supredsjedatelj UN-ovom organizacijom International Resource Panel (IRP). Petir je u svom istaknula kako su „zadnje dvije godine u Europskom parlamentu bile ključne za prilagođavanje smjera Europske unije prema učinkovitom gospodarenju sirovinama i tranziciji EU prema nisko ugljičnom gospodarstvu“. U Parlamentu su se kroz procedure obrađivali paketi „Kružnog gospodarstva“, „Klimatsko-energetskog paketa zakona“ te posljednji paket „Čiste energije za sve“ o kome se upravo raspravlja. “Ti novi i sveobuhvatni paketi zakona moraju djelovati zajedno i stimulativno na istraživanje, razvoj, primjenu novih tehnologija i inovacija. Vraćajući se unatrag moramo shvatiti da novi poslovi mijenjaju stare poslove te da nove tehnologije zamjenjuju stare, neučinkovite, ˝prljave i skupe”, naglasila je Petir.

ŠKOLA CALLEGARI UPISUJE DIZAJNERE
Program „Dizajner namještaja“ u strukovnoj školi Callegari, školi mode i dizajna dostupan je svim zainteresiranima. Dizajner namještaja je program intenzivnog proučavanja materijala te intenzivnog istraživanja procesa i tehnologija izrade namještaja i predmeta. Callegari svoj pristup obrazovanju temelji na razvoju utjelovljenom kroz praksu i taktilno iskustvo te pruža polaznicima jedinstvenu priliku za kreativno izražavanje i inovaciju. Istraživanjem, eksperimentiranjem s materijalima, tehnologijama i pristupima polaznici će upoznati principe i praksu dizajna namještaja, ali i s naglaskom na ljudske faktore i održivi, odgovorni dizajn u cilju razvoja socijalnih vrijednosti. Dizajn namještaja obuhvaća teoriju, vještine, kontekst, istraživanje, profesionalnu praksu. Iz stručnih sadržaja izdvajamo: dizajniranje namještaja, digitalne tehnologije, povijest namještaja, teoriju boje, dizajnersko crtanje, materijali i tehnologije obrade, tehničko crtanje i osnove CAD-a te praktičnu nastavu. Nastava se održava u Zagrebu, Rijeci i Splitu jednom tjedno i program završava u rujnu 2018. Sve dodatne informacije za upis ili detaljnu prezentaciju programa na www.callegari.hr ili poslati e-mail na: callegari@callegari.hr, tel: 01 4612 890.

PREZENTIRAN SOFTVER ZA DRVNU INDUSTRIJU
Tvrtka Strojotehnika d.o.o. iz Soblinca, odnosno iz zagrebačkih Sesveta, ističe kako posjeduje najrašireniji softver u Hrvatskoj koji se koristi u različitim industrijama, između ostalog i u drvnoj industriji. Omogućuje najbržu i najefikasniju izradu 3D modela i crteža uz najmanje napore i najkraće vrijeme učenja. Broji više od 5,5 milijuna korisnika u svijetu, a u Hrvatskoj ga koristi više od 600 firmi. Jedan od uspješnih promocijskih događaja održan je i na nedavno održanom sajmu Ambienta. SolidCAM predstavlja kompletno rješenje za programiranje svih tipova CNC strojeva, dok je SWOOD programsko rješenje integrirano u SolidWorks, namijenjeno proizvođačima drvnog namještaja. SWOOD Design omogućava jednostavno dizajniranje namještaja uz brzo korištenje specifičnih funkcija, te izradu više različitih konstrukcijskih rješenja koja se mogu naknadno prilagoditi. Moguće je sastaviti namještaj s elementima poput vrata, ladica, polica, te uključuje i okove. SWOOD CAM upravlja svim numeričkim upravljanim strojevima uključujući sve proizvodne tehnologije specifične za drvnu industriju. Omogućuje izradu programa, proizvodne dokumentacije i simulacije obrade direktno unutar SolidWorks-a kao i dodatnu opciju nesting-a. Strojotehnika nudi i kompletnu edukaciju. Više na: www.strojotehnika.hr.
Hrvatski drvni klaster

11.11.2017. u 13:06 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 09.11.2017.

ZA PRERADU DRVETA 52,4 MILIJUNA KUNA IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA

CILJ JE POTAKNUTI RAZVOJ ŠUMARSKOG SEKTORA

Ministarstvo poljoprivrede izdalo je 8.11. Odluke o prihvatljivosti projekta za preradu drveta za 24 korisnika u ukupnom iznosu od 52,4 milijuna kuna za provedbu podmjere 8.6. »Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda«, operaciju 8.6.2. »Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva« iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. godine.
Korisnici mjere su obrti, mikro, mala i srednja poduzeća registrirana za djelatnosti prerade drva, a cilj joj je potaknuti razvoj šumarskog sektora te i na taj način doprinijeti razvoju ruralnih područja i stvaranju novih radnih mjesta.
„Šume su već stoljećima izvor prihoda i mjesto zapošljavanja ruralnog stanovništva. Ovih 52,4 milijuna kuna omogućit će nastavak te tradicije uz visoki stupanj očuvanja naših šuma. Svako novo radno mjesto u ruralnom području znači jednu obitelj koja će u tom području izgraditi svoj život.“ – izjavio je tim povodom ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

09.11.2017. u 18:48 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 08.11.2017.

KLIMATSKE PROMJENE NA VAŠEM TANJURU

KAKO ZPP EU PROCJENJUJE KLIMATSKE PROMJENE
NA PROIZVODNJU HRANE


Future of CAP: Climate change on your plate / Budućnost ZPP: Klimatske promjene na vašem tanjuru orginal je i prijevod naslova teksta koji je 7.11. 2017. objavljen na web stranici EUROPSKE KOMISIJE , na donjem linku:

https://ec.europa.eu/info/news/future-cap-climate-change-your-plate_en

Radi informativnosti prenosim tekst u prijevodu!

Klimatske promjene još uvijek mogu biti prilično apstraktne za mnoge među nama. Čuli smo o globalnom povećanju intenziteta uragana ili rastućim temperaturama. Za mnoge Europljane ovaj fenomen ne utječe na njihov svakodnevni život. Ali to ne donosi pravu sliku. Hrana koju svakodnevno konzumirate, od njezine dostupnosti do njegove kvalitete, izravno utječe na klimatske promjene. Poljoprivreda ovisi o klimatskim uvjetima, te je stoga vrlo izložena klimatskim promjenama.

Posljedice klimatskih promjena na poljoprivredno-prehrambenom sektoru

Posljedice klimatskih promjena sve više utječu na europsku poljoprivredu. Od ekstremnih vremenskih uvjeta do promjena sezonalnosti i varijabilnosti, oni imaju značajan utjecaj na proizvodnju, eventualno snižavanje kvalitete proizvoda ili uvelike smanjenje zaliha. U budućnosti će ti učinci samo jačati, stalno izazivati sektor poljoprivredno-prehrambene industrije.

Čak i čašu crnog vina ugrožavaju klimatske promjene. U prvom dijelu 2017. godine Europa se suočila s ekstremnim klimatskim uvjetima s ozbiljnim utjecajima na proizvođače. Na primjer, jake tuče i tvrdi mraz u proljeće uzrokovali su znatnu štetu vinogradima diljem Europe. Kao rezultat toga, očekuje se da će europska berba vina za 2017. biti vrlo niska (14% niža od prošlogodišnjeg), s poviješću niske.
Ne samo količina poljoprivrednih proizvoda nego i kvaliteta koja prijeti klimatskim promjenama. Primjer toga je česta kiša u sjevernoj Europi koja je rezultirala nižim sadržajem bjelančevina u pšenici 2017. godine. To može imati negativan utjecaj i na europski izvoz.

Europski odgovor

Odgovarajući na ova pitanja, EU pruža podršku poljoprivrednicima koji se nalaze u financijskim poteškoćama. Primjerice, u rujnu 2017. omogućilo je 15 država članica da povećaju plaćanja predujma poljoprivrednicima koji su pogođeni teškim klimatskim uvjetima. Ovo povećanje bilo je usmjereno na izravna plaćanja i neke plaćanja ruralnog razvoja za poljoprivrednike, povećavajući iznos koji bi se mogao platiti od 16. listopada 2017. s 50% na 70% ukupnog iznosa za izravna plaćanja, a od 75% do 85% za plaćanja ruralnog razvoja ,

Međutim, pomoć proizvođačima da se suoče s rezultatima klimatskih promjena samo je dio priče. Drugi ključni aspekt je ublažavanje - kako pomoći poljoprivrednicima i pridonijeti ukupnim naporima za smanjenje utjecaja klimatskih promjena, na prvom mjestu. EU također radi na tome - ažurira svoje politike i osigurava dostupnost sredstava kako bi se osigurala održiva uporaba prirodnih resursa i ograničila emisija.
Na europskoj razini, zajednička poljoprivredna politika se s vremenom razvila, a danas se više fokusira na okoliš i klimu nego ikad prije. Rezultati na terenu jasno su vidjeli: od 1990. došlo je do smanjenja emisije stakleničkih plinova u poljoprivredi od 23%, dok je razina ekološke poljoprivrede EU-a diljem EU porasla za 5,5% svake godine posljednjih deset godina.

Da bi se to postiglo, EU je promijenila način funkcioniranja Zajednice u cilju promicanja održivosti u poljoprivrednom sektoru. Na primjer, pod takozvanim pravilima o međusobnoj usklađenosti, poljoprivrednici primaju samo financijsku potporu iz ZPP-a ako zadovolje određene ekološke zahtjeve i obveze. Izravna plaćanja poljoprivrednicima također se mogu nadoknaditi dodatnim iznosima u zamjenu za takozvane mjere "zelenila", poput diverzificiranja njihovih usjeva ili stvaranja "ekoloških fokusnih područja" u kojima se zemljište ne obrađuje između njihovih usjeva. Iako je relativno nedavno dodano pravilima Zajedničke poljoprivredne politike, ove ekološke mjere već su pokazale svoju korist okoliša za biološku raznolikost, kvalitetu vode i tla, sekvestraciju ugljika i krajolike - i takav daljnji napredak u pogledu zaštite okoliša poljoprivrede vjerojatno će i dalje biti prioritet za poljoprivrednu politiku EU-a u budućnosti.
Programi ruralnog razvoja također igraju važnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Oni se izrađuju na državama članicama ili na regionalnoj razini i moraju se baviti ciljevima koji se prevode u prioritete poput obnove, očuvanja i unapređenja ekosustava vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo ili promicanja učinkovitosti resursa i podržavanja pomaka prema gospodarstvu niske razine ugljika i klime u poljoprivredi, sektoru hrane i šumarstva.

Inovacija, strateški saveznik protiv klimatskih promjena

Inovacija i znanje također mogu pridonijeti većem održivom poljoprivrednom sektoru.Od robota do satelita, tehnologija i inovacija polako mijenjaju poljoprivredu. Velika količina informacija sada je dostupna širokoj populaciji, što omogućuje poljoprivrednicima veću preciznost u svakodnevnim aktivnostima, ali i pomaže poboljšanju kvalitete vremenskih prognoza, praćenju usjeva i predviđanju prinosa. Ta kombinacija dopušta lokalne odgovore kao što je odgovornija upotreba resursa, ali i na europskoj razini, informirati donošenje odluka i oblikovati politike.
Kroz program Horizon 2020, EU također ulaže znatno u istraživanje i inovacije. U svom najnovijem programu rada, pokrenutom 27. listopada 2017., milijardu eura posvećena je znanju i inovacijama u poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju, uglavnom teme održive sigurnosti hrane, ruralne renesanse, a u manjoj mjeri informacijske i komunikacijske tehnologije.
Klimatske promjene, globalni problem

Od ključne je važnosti da EU ispuni svoje obveze u borbi protiv klimatskih promjena, s poljoprivredom u središtu nje. EU obveze uglavnom dolaze iz ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i Pariškog sporazuma, koji je usvojen u 2015. godini nakon pregovora o klimatskim promjenama COP21 koji su se održali u studenom 2015. u Parizu i koji imaju za cilj zadržati globalni porast temperature do ispod 2 ° C. COP23, organiziran u Bonnu između 6. i 17. studenoga 2017., nastavit će raditi na provedbi Pariškog sporazuma s uključenih 197 sudionika.
Europa ima bogat i raznolik sektor poljoprivrede i prehrane koji treba zaštititi. Buduća zajednička poljoprivredna politika nastavit će održivost staviti u središte svojih prioriteta i osigurati alate i instrumente koji će omogućiti poljoprivrednicima i sektorima ruralnog područja da se suoče s višestrukim izazovima izazvanim klimatskim promjenama.

utorak, 07.11.2017.

PREDSJEDNIK EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA NJ.E. GUIDO RAIMONDI STIŽE U ZAGREB

REPUBLIKA HRVATSKA I EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA

subota, 04.11.2017.

POTPRE ZA ORGANIZACIJU MANIFESTACIJA U 2017.

SREDSTVA ZA POTPORU IZNOSE 2,6 MILIJUNA KUNA

Javni poziv za prijavu manifestacija, koji se temelji na Programu potpora za dodjelu sredstava organizatorima manifestacija iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede u 2017. godini objavljen je 2. studenog 2017. godine.

Ministarstvo poljoprivrede dodjeljivat će potpore s ciljem poticanja promocije domaćih proizvoda, povezivanja proizvođača i unapređenja poljoprivredne proizvodnje u skladu sa svjetskim dostignućima. Provedbom ove mjere, osim što se potiče očuvanje običaja, kulturne i prirodne baštine, potiče se uvođenje novih tehnologija i inovacija te diverzifikacija ruralnih ekonomskih aktivnosti, što ima utjecaj na ostanak mladih i obrazovanih stanovnika u ruralnim područjima te zapošljavanje.
Ukupna planirana novčana sredstva za navedenu potporu iznose 2,6 milijuna kuna.
Prihvatljivi korisnici mogu ostvariti pravo na potporu samo po jednoj manifestaciji godišnje, i to:
1. za znanstveno-stručne skupove: najviše do 40.000,00 kuna,
2 za gospodarske manifestacije: najviše do 100.000,00 kuna,
3.za lokalno-tradicijske manifestacije: najviše do 10.000,00 kuna.

Za manifestacije održane od 1. siječnja do 15. listopada 2017. godine potrebno je dostaviti Zahtjev za dodjelu potpore i pripadajuću dokumentaciju zaključno do 15. studenoga 2017. godine, a za manifestacije održane od 16. listopada do 31. prosinca 2017. godine potrebno je dostaviti Zahtjev za dodjelu potpore i pripadajuću dokumentaciju zaključno do 15. siječnja 2018. godine.

Detaljnije informacije na web stranici:
http://www.mps.hr/hr/poljoprivreda-i-ruralni-razvoj/drzavne-potpore/manifestacije

petak, 03.11.2017.

ZA ODRŽIVE RIBOLOVNE AKTIVNOSTI ISPLATA ZA 1.154 KORISNIKA

POTPORE ZA GOSPODARSKI RIBOLOV MALIM I SREDNJIM PODUZEĆIMA

Prema informaciji od 2.11. iz Ministarstva poljoprivrede Uprave za ribarstvo, kreću isplate za 1.154 korisnika programa potpora u ribarstvu „Zaštita i obnova morske bioraznolikosti i morskih ekosustava i režimi naknade u okviru održivih ribolovnih aktivnosti“, što je kompenzacija za štete na ulovima koju su počinili sisavci, te potpora male vrijednosti za koje je godišnje osigurano je 39 milijuna kuna u Državnom proračunu.
„Zaštita i obnova morske bioraznolikosti i morskih ekosustava i režimi naknade u okviru održivih ribolovnih aktivnosti“ – kompenzacija za štete na ulovima koju uzrokuju sisavci, odnosi se na štete koju čine dupini na ulovu lista, oslića, bukve, trlje blatarice, lokarde, orade, muzgavaca, ušate i sipe, koje uzrokuju dupini u ulovu jednostrukim i trostrukim mrežama stajačicama ili pridnenim povlačnim mrežama koćama. Potpora je namijenjena vlasnicima odnosno ovlaštenicima povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru koji su isključivo mala i srednja poduzeća, dok je maksimalni iznos po korisniku 70.000,00 kuna. Ovo je mjera koja je predviđena i Operativnim programom za pomorstvo i ribarstvo no zbog važnosti naknade štete osigurana su i dodatna financijska sredstava u Državnom proračunu RH.

Ministarstvo poljoprivrede i Uprava za ribarstvo naručila je od Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita izradu Studije o utvrđivanju šteta na ulovima od dupina koja je temelj za utvrđivanje izračuna u ovim segmentima ribolova.

Potpore male vrijednosti odnose se na dodjelu državne potpore u segmentu uzgoja školjaka, uzgoja hladnovodnih vrsta riba i gospodarskog ribolova na moru. Ukupan iznos potpore jednom poduzetniku ne smije prelaziti 30.000,00 eura u bilo kojem razdoblju od tri fiskalne godine. U navedenim segmentima ribolova korisnik mora biti ovlaštenik odnosno vlasnik važeće povlastice sa uredno ispunjenim obvezama prema Državnom proračunu RH, ali i prema odredbama Zakona o morskom ribarstvu.
Potpore će preko Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju biti isplaćene do početka prosinca, a planirano je da se provedba ovog načina pomoći nastavi i slijedećih godina.
„Ne možemo jednostrano gledati na zaštitu naših resursa. Ako želimo zaštiti ekosustav Jadrana i imati održivo ribarstvo moramo ribarima i uzgajivačima ponuditi adekvatno obeštećenje i financijsku pomoć. Zaštita bilo kojeg segmenta prirode košta, i moramo biti svjesni i odgovorni za sve posljedice odluka koje donosimo. Mi smo se opredijelili za visoki stupanj zaštite, pa su i sredstva koja izdvajamo za kompenzaciju izdašna. U idućih mjesec dana sredstva će biti na računima naših ribara i uzgajivača.“ – izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

četvrtak, 02.11.2017.

BJELOVARSKO – BILOGORSKA ŽUPANIJA JE POZNATA PO LOVU

MIROSLAV ČAČIJA dipl.iur. PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKOG LOVAČKOG SAVEZA
BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE:

“ OČEKUJEMO VRLO BRZO UĆI U KONCESIJU LOVIŠTA
KOJE JE BILO U VLASNIŠTVU TODORIĆA “

Potencijal za lov prtetostavlja prirodno bogatstvo. Čini ga i priroda i divljač u kvalitetnim prirodnim staništima, lovištima. A kada je priroda odredila mjesto i bogatstvo životinjskog svijeta čovjeku preostaje da to smisleno vodi, uređuje i privodi ekonomskoj svrsi. Bjelovarsko – bilogorska županija poznata je po lovu. Ne treba zaboraviti da je lovište Garjevica bilo je 2000 godine od svjetske lovačke organizacije proglašeno najboljim lovištem na svijetu. Krajem mjeseca lipnja na snagu je stupio i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu , NN br.62/17 u koje su u Zakon unsene Direktive EU o lovstvu. U vrijeme trajanja dana Lova i ribolova, potkraj rujna na Zagrebačkom velesajmu razgovarala sam s Miroslavom Čačijom dipl. iur koji je je predsjednik županijskog lovačkog Saveza Bjelovarsko – bilogorske županije.

- - Kako je uređeno lovstvo i lov u Bjelovarsko – bilogorskoj župniji?
- - 43 Lovačka društva gospodare zajedničkim lovištima, 19 društava je još koji su koncesionari na državnom lovištu na području županije. Oni plaćaju županiji, a županija opet nama i lovačkim udrugama uplačuje sredstva. Po županiji je raspoređeno pet lovnih ureda i to uredi u Bjelovaru,Čazmi, Garešnici,Grubišnom polju i Daruvaru . Uvijek su natječaji. Ima 12 vrsta raznih subvencija i prema tome društva povuku oko dva milijuna kuna- toliko su povukli kada sam ja bio župan,a sada su neke stvari rigoroznije postavljene, pa je nešto manje i novca, tek oko milijun 200 , 300 tisuća kuna se raspoređuje društvima. Nema potrebe da stvaramo neki ekstra profit ili dohodak, nego isključivo treba prezentirati javnosti sve ono što čini ljepotu u lovu.

- U kome ste periodu bili župan?
- Župan sam bio od 2007. godine, do 2012. Diplomirani sam pravnik ali sam veći dio radnog vijeka bio na čelu zdravstva u Bjelovarsko bilogorskoj žuzpaniji . Ukupno sam 29,5 godina bio najprije na ćelu Medicinskog centra koji je objedinjavao sve, a kasnije isključivo u Općoj bolnici Bjelovar.
- Zašto je važno biti lovac ?
- Javnost o nama zna puno i o lovstvu i o ribolovu. Prije Domovinskog rata lovstvo je bilo izuzetno popularno u Bjelovarsko bilogorskoj županiji. Lovci dolaze u lov iz mnogih država zbog kvalitete divljači koja tu na posručju Bjelovarsko bilogorske županije obitava.

- Dolazili su zbog lova na jelene?
- Treba naime razlikovati krupnu i sitnu divljač. Na području Bjelovarsko - bilogorske županije i lovačkog saveza, ima i jedne i druge divljači. Sada je ta raznolikost ponovo na neki način dostigla ono što je bilo prije Domovinskoga rata.
- A mnoge se županije na ovim danima Lova i ribolova vidi se, nisu pojavile!
- Da i to već govori o lovstvu u našoj županiji, o uređenju lovišta, bogatstva krupne i sitne divljači.
- Najradije bih Vam na to odgovorio sa sadržajem Monografije o Lovu Bjelovarsko bilogorske županije koja je bila proglašena najboljom monografijom koja je do sada izdana, a vezana uz lovstvo u Hrvatskoj.Monografija je izdata 2014. kada smo proslavili 20 godina od osnutka Lovačkog saveza. U noj je na izuzetno dobar pregledan način napisano baš sve, sve što krasi lovstvo u našoj županiji.

- Da li i sada strani lovci dolaze u lov u Hrvatsku? Da li postoje neke veze s lovcima Austrijancima, Njemcima, Talijanima…
- Najviše su prije dolazili lovci Taijani i Njemci. Ali sada dolaze iz cijele Europe.
- Pridonosi li tome i hrvatsko članstvo u EU?
- Da, svakako. Pa mi smo točnije Hrvatski lovački savez, nakon što je 1.7. 2013. Hrvatska postala punopravna članica EU, već treći dan primljeni u Bruxellesu . I malo sam se iznenadio da je osoba koja je zadužena za lovstvo u EU – žena, francuskinja, neznam ime ovoga trenutka. Ona je i prije toga i nakon toga bila gost Hrvatskog lovačkog Saveza. Vjerojatno je bila primljena kod onih koji su imali najbolje uvjete, a to su Hrvatske šume.

srijeda, 01.11.2017.

ZA MJERU 6.3.1. ČAK 4.189 ZAHTJEVA MALIH POLJOPRIVREDNIKA

RASPOLOŽIVIH SREDSTAVA ZA 1.334 POLJOPRIVREDNA PROJEKTA

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju započela je, prema informaciji od 31.10., s izdavanjem odluka o privremenoj raspodjeli sredstava poljoprivrednicima koji su se prijavili na natječaj za mjeru 6.3.1. »Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava«. Sve odluke o privremenoj raspodjeli sredstava Agencija će izdati tijekom ovog tjedna, a poljoprivrednici svoje odluke mogu preuzeti u AGRONET-u (na kartici »ODLUKE«).
Na natječaj za potporu razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava za koji je predviđeno ukupno 151.261.593,00 kuna, što je protuvrijednost od 20 milijuna eura, zaprimljeno je najviše zahtjeva za potporu od početka provedbe Programa ruralnog razvoja u Hrvatskoj. Ukupno je za 4.189 zahtjeva za potporu zatraženo 475 milijuna kuna. Sredstvima raspoloživim za sufinanciranje po ovom provedenom natječaju mogu se sufinancirati ukupno 1.334 poljoprivredna projekta. Korisnici potpore po ovom natječaju su mala poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 do 7.000 eura, a visina potpore po poljoprivrednom gospodarstvu iznosi 113.389,50 kuna ,protuvrijednost je 15.000 eura.
Tim sredstvima mali poljoprivrednici će financirati kupnju domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, zatim graditi i opremati prostore ( vanjsku i unutarnju infrastrukturu) u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i prerade. Bespovratnim novcem iz ove mjere poljoprivrednici će financirati i kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta, poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme te podizati višegodišnje nasade, a moći će izgraditi i opremiti objekte za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda.

„Interes koji su mali poljoprivrednici iskazali za ovu mjeru pokazuje koliko je potencijala za poljoprivrednu proizvodnju u našim ruralnim područjima. Posebno me veseli što se oko 60% projekata koji će se financirati po ovom natječaju odnosi na Istru i Dalmaciju, koje su do sada bile slabo zastupljene u poljoprivrednim EU fondovima. Malim poljoprivrednicima moramo pomoći da postanu veći, a upravo ova mjera omogućava im unaprjeđenje gospodarstva i povećanje vrijednosti njihove proizvodnje, što je preduvjet za javljanje na druge izdašnije mjere iz Programa ruralnog razvoja RH“- izjavio je ministar Tolušić te dodao „Ovo je bio natječaj koji je proveden po starim procedurama i zato su poljoprivrednici mjesecima čekali na obradu njihovih projekata. Izmjenom i pojednostavljenjem procedura prijave i obrade projekata ubrzali smo povlačenje EU sredstava, a sljedeći natječaji za mjeru potpore malim poljoprivrednicima bit će raspisani upravo po tim novim pravilima pa će poljoprivrednici u roku od 90 dana dobiti rezultate na koje su do sada čekali i godinama“.

Svim korisnicima čiji je zahtjev po ovom natječaju ocijenjen prihvatljivim bit će izdana odluka o privremenoj raspodjeli sredstava, a nakon provedbe svih postupaka propisanih člankom 23. stavkom 8. Pravilnika, Agencija za plaćanja će donijeti odluke o dodjeli sredstava odnosno odluke o odbijanju, nakon čega će objaviti Konačnu rang listu projekata. Više informacija o provedenom natječaju na: http://www.apprrr.hr/podmjera-63-potpora-razvoju-malih-poljoprivrednih-gospodarstava-1418.aspx

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga AgroPolitika