Pregled posta

PROMOCIJA SLATKOVODNOG RIBARSTVA U AQUATIKI

PRVO SAVJETOVANJE O UZGOJU SLATKOVODNIH RIBA

Javna ustanova AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC i Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela Veterinarskog fakulteta Zagrebačkog Sveučilišta organizirali su 1. Savjetovanje o uzgoju slatkovodnih riba u Hrvatskoj koje je za tridesetak zainteresiranih osoba koje se bave slatkovodnim ribarstvom održano 10. studenog u prostorijama Aquatike u Karlovcu. Prof. dr. sc. Emil Gjurčević održao je predavanje pod nazivom „Bolest spavanja KOI šarana“, dr. sc. Krešimir Matanović govorio je o primjeni dezinficijensa i antimikrobnih lijekova u slatkovodnom ribogojstvu, a gost iz Mađarske dr. Mark Bodis govorio je o uzgoju smuđa.

Slijeva:Ravnateljica Javna ustanova AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC Margarita Maruškić Kulaš,
prof. dr. sc. Emil Gjurčević, dr. sc. Krešimir Matanović i gost iz Mađarske dr. Mark Bodis . (fotka M. Zouhar Zec)

Savjetovanje o uzgoju slatkovodnih riba otvorila je ravnateljica Aquatike Margarita Maruškić Kulaš koja j rekla: Naš glavni cilj je potaknuti razvoj turizma i gospodarstva i promovirati županijske raznolikosti, te promovirati slatkovodno ribarstvo u Hrvatskoj. Slatkovodno ribarstvo i njegova raznolikost pruža jedinstven doživljaj temeljen na prirodnim resursima, a u isto vrijeme potiče raznolikost te potiče gospodarsku i istraživačku djelatnost. Aqatika je zbog koncepta i raznolikog podvodnog svijeta posjetiteljima namijenila niz sadržaja. U godinu dana, od otvaranja parka Aqatika taj slatkovodni akvarij posjetilo je 114.000 posjetitelja“. Ravnateljica Maruškić Kulaš podsjetila je da je Javna ustanova Aquatika osnovana u okviru projekta EU i razvojne agencije grada Karlovca. Izgradnja projekta je financirana iz fondova EU u iznosu od 36 milijuna kuna što je 98 % ukupnih sredstava.

Prof. dr. sc. Emil Gjurčević

BOLEST SPAVANJA KOI ŠARANA
Dr. Emil Gjurčević rekao je da se bolest spavanja KOI šarana pojavila se u Japanu 1974. godine sa znakovima oštećenja kože, sa masovnom smrtnošću do 100 % . To je bila endemska virusna bolest šarana. Godine 1996. ta se bolest pojavila u SAD-u. Od te bolesti počinju uginuća ukrasnih šarana . Godine 2009. ta je bolest u Europi u Belgiji, a onda se širi 2011. u Veliku Britaniju, Nizozemsku, Poljsku, 2012. bolest počinje u Austriji i 2013. u Češkoj , 2014. u Italiji, 2015. u Brazilu. Bolest se javlja u jesen i rano proljeće .U Japanu se bolest javlja pri temperaturi od 15 - 25 C, ali i na temperaturi od 6 – 9 C.
„ Kako izgleda oboljela riba?“ - postavio je pitanje te nastavio izlagati dr. Gjurčević rekavši da se klinički znakovi pojavljuju na koži i na škrgama. Škrge su kod oboljelih šarana natečene i oštećene. Riba ne reagira na podražaj, leži na boku. Na koži ima oštećenje i eroziju. Virus se umnaža u škrgama- točnije u listićima škrga. Smanjuje se respiratorna površina ribe i ona ostaje bez kisika. Zato se javljaju nagle promjene i na drugim dijelovima tijela šarana i to na jetri, slezeni, bubrezima. „Ta bolest spavanja KOI šarana počinje trgovinom ukrasnih šarana.Bolest spavanja je virusna i ulazi u citoplazmu stanice šarana“ – istakao je dr. Gjurčević.
Prema riječima dr. Gjurčevića „ virus je negdje radio štetu, a negdje nije bilo uginuća. Naprimjer u Njemačkoj je bilo uginuće 100% na ribi od 1-3 godine, u Poljskoj nije bilo gubitaka, u Češkoj 60% na ribi od dvije godine . Bolest spavanja nije na popisu nacionalnog zakonodavstva i nije bolest koja se suzbija.“
Kako spriječiti bolest? Dr. Gjurčević kaže „ permanentnim obrazovanjem ,procjenom rizika, treba biti u kontaktu s drugim vlasnicima ribogojilišta, imati informaciju, da virus ne dođe na farmu. Kod kupovanja, šarana treba stavljati u karantenu 30 dana, zbog bolesti spavanja. Iskorijenjivanje bolesti sa farme je moguće. Kako? Japanci stavljaju u vodu 0,2 % kuhinjske soli. Virus u vodi preživi do 7 dana. U Republici Hrvatskoj nema virusa bolesti spavanja od koje obolijevaju samo šarani i KOI šarani. Bolest u konzumaciji nije opasna za ljudsko zdravlje. „ „Nemojte stavljati virus na listu, ako ga netko do sada nije stavio“ rekao je izravno dr. Emil Gjurčević prisutnim slušateljima koji su vlasnici ili ribogojilištima ili samo rade u njima.

Slušatelji Prvog savjetovanja o uzgoju slatkovodnih riba.

Dr.Krešimir Matanović dr.vet.med. govorio je o primjeni dezinficijensa i antimikrobnih lijekova u slatkovodnom ribogojstvu. Rekao je da treba spriječiti da bolest u ribogojilište dođe preko kamiona, odječe, obuće i bilo kakvog pribora za proizvodnju slatkovodne ribe. Zato treba koristiti dezinficijense. Da bi dezinficijens bio djelotvoran prije toga treba površine dobro oprati s visokotlačnim peračima kojima je dodan kvalitetan deterdžent Genoll u koncentraciji od 3-5 % kojeg ima na hrvatskom tržištu i koji jako dobro čisti površinu koju nakon toga treba dezinficirati. Na djelovanje dezinficijensa utječe više faktora, počevši od vrste materijala koji su porozni. Ne treba zaboraviti da su i dezinficijensi otrovi , a ljudi koji s njima rade moraju koristit zaštitnu opremu rukavice i maske i ono što piše na uputi za uporabu. Pri upotrebi dezinficijensa postoji piramida jer postoje virusi s ovojnicom, bakterije i gljivice i različito su otporni na dezinficijense. U uvjetima djelovanja UV zraka, sunca i prljavštine mnogi dezinficijensi vrlo brzo prestaju djelovati. Ribarske alate i mreže koji dolaze u doticaj s ribom također treba dezinficirati.
Ako na ribnjak u ribogojilište dolaze ribolovci treba brinuti o tome da se pri dolasku i njihovi ribolovni alati dezinficiraju.

Gost iz Mađarske dr. Mark Bodis doktorirao je na uzgoju smuđa i govorio je o njegovu uzgoju.
Margareta Zouhar Zec