AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 16.11.2017.
PP ORAHOVICA IMA NAJVEĆE SLATKOVODNO RIBNJAČARSTVO U RH!
MARKO MARIJIĆ, voditelj proizvodnje ribnjačarstva u PP ORAHOVICA :
„ NEMA PROBLEMA PLASMANA, PROBLEM JE ŠTO NEMA DOVOLJNO RIBE“
Na Prvo Savjetovanje o uzgoju slatkovodnih riba u Hrvatskoj 10.11. koje je za tridesetak zainteresiranih osoba koje se bave slatkovodnim ribnjičarstvom organizirala Javna ustanova AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC i Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela Veterinarskog fakulteta Zagrebačkog Sveučilišta nasumce sam odabrala sugovornika.
Bio je to Marko Marijić voditelj proizvodnje ribnjačarstva u PP Orahovica. Orahovica je grad u Hrvatskoj, u Virovitičko-podravskoj županiji. Poljoprivredno poduzeće Orahovica je tvrtka kćer grupacije M-SAN.
Marko Marijić voditelj proizvodnje ribnjačarstva u PP Orahovica(Fotka M.Zouhar Zec)
Kolika je površina ribnaičarstva u PP Orahovica?
PP Orahovica upravlja sa 6 300 hektara ribnjačkih površina pod ribnjacima. Trenutno smo u zakupu na nekih 7000 hektara – osam ribnjaka. To je najveće ribnjačartstvo u RH, a vjerojatno i u jugoistočnoj Europi. Tu je uzgoj slatkovodne i toplovodne ribe to znači šarana, amura, soma, štuka, smuđa ono što je komercijalno zanimljivo. To je privatni biznis u PP Orahovica i to pokušavamo unovčiti.
Na koliko se županija ribnjaci protežu?
Ribnjaci se protežu na županije Osječko baranjsku, Virovitičko podravsku, Sisačko moslavačku, Bjelovarsko bilogorsku i Zagrebačku .
PP Orahovica prema imenu nije novo poduzeće?
To je nekadašnji poljoprivredni kombinat u čijem je sastavu bio jedan ribnjak u blizini Orahovice. Kasnije kada je PP Orahovica privatizirana, kada je M-SAN grupa kupila PP Orahovicu onda je počelo okrupnjavanje ribnjačarstva. Mi smo praktički dobili sve ribnjake koji su u to doba bili zapušteni, a sada je to polako doživjelo rekonstrukciju i modernizaciju i pokrećemo proizvodnju. To je izuzetno veliki novac koji se ulaže, mi smo još daleko od toga da ćemo početi izvlačiti toliko koliko ulažemo, ali potencijal postoji i perspektiva je izvanredna za ribnjačarstvo. Očekujemo da ćemo slijedeće godine još jedan ribnjak otvoriti za proizvodnju slatkovodne ribe.
Koliko je zaposlenih osoba?
U samom ribnjačarstvu zaposlena su 82 radnika. Nisu svi ribnjaci u proizvodnji, jer su u fazi modernizacije i čekamo da se to završi. Tada će se pokretati proizvodnja i zapošljavati će se novi ljudi.
Postoji li dovoljno veliko tržište za slatkovodnu ribu ribnjačarstva PP Orahovica ?
- Da, većina ribe 80 %, prodaje se u Poljsku, Češku, Mađarsku, Rumunjsku itd. Živa riba ide direktno na tržišta. Problem plasmana i nije problem. Problem je što nema dovoljno ribe.
- Riba se zasigurno i prerađuje. Gdje je tvornica?
Izgradili smo, a prošle godine u dvanaestom mjesecu 2016. je i otvorena tvornica za preradu ribe u Čačincima pored Orahovice i to je naša tvornica, i tamo dio ribe prerađuje.
Gospodin Marko Marijić na Savjetovanje je došao sa nekoliko svojih kolega koji rade u ribnjačarstvu PP Orahovica i oni su na fotografiji . S lijeva: Jasna Ipša, Boris Vidaković, Marko Marijić , Tomislav Baćanac, Dalibor Đul, Davor Đubrinić i Dražen Koprek. (Fotka M.Zouhar Zec)
Na Prvom Savjetovanju o uzgoju slatkovodnih riba je bio i mr. Milan Božić dr.vet.med.predsjednik, kako je rekao udruženja i slatkovodnog i morskog ribarstva Republike Hrvatske. On ima svoj ribnjak u Kaniškoj Ivi. To je naselje u RH, u sastavu Grada Garešnice u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Mr. Božić je naglasio da je veličina njegova ribnjaka Ribnjačarstvo Poljana d.d. veličine 1284 hektara i postoji od 1902. godine .
Margareta Zouhar Zec
Akvarij kao ogledao. Javna ustanova AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC
Fotke M. Zouhar Zec
| < | studeni, 2017 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | |||
Studeni 2024 (40)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter