KAKO ZPP EU PROCJENJUJE KLIMATSKE PROMJENE
NA PROIZVODNJU HRANE
Future of CAP: Climate change on your plate / Budućnost ZPP: Klimatske promjene na vašem tanjuru orginal je i prijevod naslova teksta koji je 7.11. 2017. objavljen na web stranici EUROPSKE KOMISIJE , na donjem linku:
https://ec.europa.eu/info/news/future-cap-climate-change-your-plate_en
Radi informativnosti prenosim tekst u prijevodu!
Klimatske promjene još uvijek mogu biti prilično apstraktne za mnoge među nama. Čuli smo o globalnom povećanju intenziteta uragana ili rastućim temperaturama. Za mnoge Europljane ovaj fenomen ne utječe na njihov svakodnevni život. Ali to ne donosi pravu sliku. Hrana koju svakodnevno konzumirate, od njezine dostupnosti do njegove kvalitete, izravno utječe na klimatske promjene. Poljoprivreda ovisi o klimatskim uvjetima, te je stoga vrlo izložena klimatskim promjenama.
Posljedice klimatskih promjena na poljoprivredno-prehrambenom sektoru
Posljedice klimatskih promjena sve više utječu na europsku poljoprivredu. Od ekstremnih vremenskih uvjeta do promjena sezonalnosti i varijabilnosti, oni imaju značajan utjecaj na proizvodnju, eventualno snižavanje kvalitete proizvoda ili uvelike smanjenje zaliha. U budućnosti će ti učinci samo jačati, stalno izazivati sektor poljoprivredno-prehrambene industrije.
Čak i čašu crnog vina ugrožavaju klimatske promjene. U prvom dijelu 2017. godine Europa se suočila s ekstremnim klimatskim uvjetima s ozbiljnim utjecajima na proizvođače. Na primjer, jake tuče i tvrdi mraz u proljeće uzrokovali su znatnu štetu vinogradima diljem Europe. Kao rezultat toga, očekuje se da će europska berba vina za 2017. biti vrlo niska (14% niža od prošlogodišnjeg), s poviješću niske.
Ne samo količina poljoprivrednih proizvoda nego i kvaliteta koja prijeti klimatskim promjenama. Primjer toga je česta kiša u sjevernoj Europi koja je rezultirala nižim sadržajem bjelančevina u pšenici 2017. godine. To može imati negativan utjecaj i na europski izvoz.
Europski odgovor
Odgovarajući na ova pitanja, EU pruža podršku poljoprivrednicima koji se nalaze u financijskim poteškoćama. Primjerice, u rujnu 2017. omogućilo je 15 država članica da povećaju plaćanja predujma poljoprivrednicima koji su pogođeni teškim klimatskim uvjetima. Ovo povećanje bilo je usmjereno na izravna plaćanja i neke plaćanja ruralnog razvoja za poljoprivrednike, povećavajući iznos koji bi se mogao platiti od 16. listopada 2017. s 50% na 70% ukupnog iznosa za izravna plaćanja, a od 75% do 85% za plaćanja ruralnog razvoja ,
Međutim, pomoć proizvođačima da se suoče s rezultatima klimatskih promjena samo je dio priče. Drugi ključni aspekt je ublažavanje - kako pomoći poljoprivrednicima i pridonijeti ukupnim naporima za smanjenje utjecaja klimatskih promjena, na prvom mjestu. EU također radi na tome - ažurira svoje politike i osigurava dostupnost sredstava kako bi se osigurala održiva uporaba prirodnih resursa i ograničila emisija.
Na europskoj razini, zajednička poljoprivredna politika se s vremenom razvila, a danas se više fokusira na okoliš i klimu nego ikad prije. Rezultati na terenu jasno su vidjeli: od 1990. došlo je do smanjenja emisije stakleničkih plinova u poljoprivredi od 23%, dok je razina ekološke poljoprivrede EU-a diljem EU porasla za 5,5% svake godine posljednjih deset godina.
Da bi se to postiglo, EU je promijenila način funkcioniranja Zajednice u cilju promicanja održivosti u poljoprivrednom sektoru. Na primjer, pod takozvanim pravilima o međusobnoj usklađenosti, poljoprivrednici primaju samo financijsku potporu iz ZPP-a ako zadovolje određene ekološke zahtjeve i obveze. Izravna plaćanja poljoprivrednicima također se mogu nadoknaditi dodatnim iznosima u zamjenu za takozvane mjere "zelenila", poput diverzificiranja njihovih usjeva ili stvaranja "ekoloških fokusnih područja" u kojima se zemljište ne obrađuje između njihovih usjeva. Iako je relativno nedavno dodano pravilima Zajedničke poljoprivredne politike, ove ekološke mjere već su pokazale svoju korist okoliša za biološku raznolikost, kvalitetu vode i tla, sekvestraciju ugljika i krajolike - i takav daljnji napredak u pogledu zaštite okoliša poljoprivrede vjerojatno će i dalje biti prioritet za poljoprivrednu politiku EU-a u budućnosti.
Programi ruralnog razvoja također igraju važnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Oni se izrađuju na državama članicama ili na regionalnoj razini i moraju se baviti ciljevima koji se prevode u prioritete poput obnove, očuvanja i unapređenja ekosustava vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo ili promicanja učinkovitosti resursa i podržavanja pomaka prema gospodarstvu niske razine ugljika i klime u poljoprivredi, sektoru hrane i šumarstva.
Inovacija, strateški saveznik protiv klimatskih promjena
Inovacija i znanje također mogu pridonijeti većem održivom poljoprivrednom sektoru.Od robota do satelita, tehnologija i inovacija polako mijenjaju poljoprivredu. Velika količina informacija sada je dostupna širokoj populaciji, što omogućuje poljoprivrednicima veću preciznost u svakodnevnim aktivnostima, ali i pomaže poboljšanju kvalitete vremenskih prognoza, praćenju usjeva i predviđanju prinosa. Ta kombinacija dopušta lokalne odgovore kao što je odgovornija upotreba resursa, ali i na europskoj razini, informirati donošenje odluka i oblikovati politike.
Kroz program Horizon 2020, EU također ulaže znatno u istraživanje i inovacije. U svom najnovijem programu rada, pokrenutom 27. listopada 2017., milijardu eura posvećena je znanju i inovacijama u poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju, uglavnom teme održive sigurnosti hrane, ruralne renesanse, a u manjoj mjeri informacijske i komunikacijske tehnologije.
Klimatske promjene, globalni problem
Od ključne je važnosti da EU ispuni svoje obveze u borbi protiv klimatskih promjena, s poljoprivredom u središtu nje. EU obveze uglavnom dolaze iz ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i Pariškog sporazuma, koji je usvojen u 2015. godini nakon pregovora o klimatskim promjenama COP21 koji su se održali u studenom 2015. u Parizu i koji imaju za cilj zadržati globalni porast temperature do ispod 2 ° C. COP23, organiziran u Bonnu između 6. i 17. studenoga 2017., nastavit će raditi na provedbi Pariškog sporazuma s uključenih 197 sudionika.
Europa ima bogat i raznolik sektor poljoprivrede i prehrane koji treba zaštititi. Buduća zajednička poljoprivredna politika nastavit će održivost staviti u središte svojih prioriteta i osigurati alate i instrumente koji će omogućiti poljoprivrednicima i sektorima ruralnog područja da se suoče s višestrukim izazovima izazvanim klimatskim promjenama.
Post je objavljen 08.11.2017. u 14:28 sati.