GONG proveo istraživanje S ACCESS INFO EUROPE:
U RH NE POSTOJI ZAPISNIČKO DOKUMENTIRANJE SASTANAKA
S VANINSTITUCIONALNIM AKTERIMA!
GONG, organizacija civilnog društva koja je utemeljena zbog poticanja građana na sudjelovanje u političkim procesima, u svom biltenu od mjeseca rujna objavila je više vrlo informativnih tekstova. Jedan od njih je i ovaj koji prenosim . U biltenu ovaj tekst ima naslov „ tko zapravo stoji iza hrvatskih zakona i Vladinih odluka?“ Naslov je manje važan u ovom trenutku, ali sadržaj je vrlo važan. Informirajte se!
Prostor za unaprjeđenje transparentnosti donošenja odluka u RH je iznimno velik, ukazuju nalazi GONG-ovog istraživanja napravljenog u suradnji s Access Info Europe. Nova obveza kreiranja trenutno nepostojećih informacija odstranila bi najveći broj detektiranih manjkavosti.
U Hrvatskoj trenutačno ne postoji obveza kreiranja zapisnika sastanaka koje državni dužnosnici održavaju s vaninstitucionalnim akterima. Osim toga, ne postoji obveza dokumentiranja nepisanih ili objave pisanih prijedloga koje dostavljaju vaninstitucionalni akteri u procesu pripreme ili donošenja nekih odluka (ponajprije lobisti). Odsustvo jasnih pravila vezanih uz poželjnu praksu sastanaka s lobistima (ponajprije izostanak obveze proaktivne objave informacija o tim sastancima), dodatno doprinosi netransparentnosti procesa donošenja odluka u Republici Hrvatskoj. To su pokazali nalazi istraživanja što ga je proveo GONG, u suradnji s Access Info Europe i drugim partnerskim organizacijama koje su provele isto istraživanje o transparentnosti procesa donošenja odluka u 10 zemalja članica Europske unije.Nalazi istraživanja te neposredni uvidi u hrvatsku političku praksu, ukazuju na zaključak da ne postoji jasan trag svih utjecaja na neku politiku, zakon, strategiju ili izvršnu odluku (tzv. legislative footprint). Naime, u okviru ovog istraživanja su tijelima javne vlasti upućeni zahtjevi za pravom na pristup informacijama kojima se traže informacije o konkretnim održanim sastancima – tko je bio prisutan, zapisnik održanog sastanka, te svi pisani dokumenti koji su predani na sastanku. Iako se radilo o procesima donošenja odluka iznimno vidljivima u javnosti (slučaj franak, eksploatacija nafte u Jadranu, izuzeće Crkve iz Zakona o računovodstvu neprofitnih organizacija), tražene informacije uglavnom ne postoje, odnosno iste se uopće ne kreiraju. U dva odgovora, službenici za informiranje, ničim izazvani, dodatno pojašnjavaju da se vrlo često vode neformalne konzultacije o bitnim pitanjima, te da se za njih ne vodi nikakav pisani trag.
DONOŠENJE ODLUKA NA NEFORMALNIM INFORMACIJAMA?
Ovakvi odgovori zapravo ukazuju na to da najviši administrativni ešaloni te rukovodeći politički kadar u ključnim tijelima javne vlasti uopće nisu svjesni svih rizika koji proizlaze iz procesa donošenja odluka koji se bazira na neformalnim razmjenama informacija i savjeta, neevidentiranim susretima, nezabilježenim utjecajima u procesima donošenja odluka ili formuliranja javnih politika. U ovom trenutku postoji ozbiljan nedostatak jasne političke volje da se konkretnim mjerama unaprijedi transparentnost procesa donošenja odluka u Hrvatskoj. Vlada nije pristala na donošenje Kodeksa ponašanja članova Vlade kojim se moglo urediti neka od spomenutih otvorenih pitanja, a što je GONG predložio kao aktivnost za nacrt „Antikorupcijskog akcijskog plana“. K tome, u istom tom planu nije se obavezala na uređenje zakonskog okvira za lobiranje, nego tek na javnu raspravu o tome. GONG će kroz nastojati osigurati da se ključne preporuke proizašle iz istraživanja ugrade u hrvatsku političku praksu:
1. dokumentiranje, tj. stvaranje i čuvanje informacija
2. uska primjena iznimki
3. bolja pro aktivna objava informacija
4. brzi odgovori na zahtjeve
Sudjelovanje građana i zainteresiranih aktera u procesu osmišljavanja javnih politika sastavni je i neizostavni element moderne predstavničke demokracije, kojem u posljednje vrijeme vjetar u leđa daje mogućnost korištenja novih tehnologija. No, u svakom političkom sustavu postoje akteri koji žele svoj utjecaj na javne odluke i javne politike skriti od javnosti. Skriveni utjecaj na javne politike prijeti padom povjerenja građana u politički sustav i političke procese, otvara rizik zarobljavanja neke javne politike (koja tada umjesto javnog interesa ispunjava privatne i/ili posebne interese), te širi manevarski prostor za neprimjereni utjecaj, sukob interesa i korupciju.
Ovaj članak je napisan u okviru projekta Decision Making Transparency, kojeg je u Hrvatskoj GONG proveo uz podršku Access Info Europe. / Izvor GONG
Post je objavljen 08.10.2017. u 21:53 sati.