ISKONSKI PAG

petak, 30.01.2015.

OŽIVIMO MAŠAKARANE SUBOTE U GRADU PAGU

Kako su se mijenjali sustavi, tako su se mijenjala i mjesta održavnja karnevala u gradu Pagu. Nakon drugog Svjetskog rata bio je to i popularni "Dom", pa restoran "Smokva", pa Vatrogasni dom, ali uvijek su se ljudi za vrijeme maškara najbolje zabavljali u hotelu "Bellevue".

Sa nestankom ponosa paškog turizma, a danas nažalost rugla grada Paga, nestale su i one velike i nezaboravne karnevalske večeri u tom hotelu.
Neću nikada zaboraviti da sam svoju glazbenu karijeru okončao u tom hotelu i baš za zimski karneval 1981. godine.

Ovo je nostalgija za dobrim starim vremenima kojih više nema. Danas kada su otvoreni svi putevi da se to ne potroši, i da se od toga može i dobro zaraditi, mi smo uzalud sve prolili. Sjećam se svih onih raseljenih Pažana koji su za zimski karneval dolazili doma, da se opuste, razvesele i uživaju u karnevalskim zabavama.
Da bi se organizirale karnevalske večeri na navedenim mjestima bila je potrebna kombinacija organizacije i entuzijazma. Svi su u tome nalazili svoj interes. Maškarani tanci u Pagu uvijek su bili pučko veselje. Treba sve učiniti da se taj kult vrati pučanstvu.

Ozbiljniji paški svit volio je doć na zabave. Oni su imali svoj stol kojeg se uvijek unaprijed rezerviralo, stol za koji su sjedili, popili piće i nešto pojeli nakon što su se dobro "natancali". Bilo je i onih koji su voljeli biti uz šank, uz čakule i zezanje i koju kuhanu kobasicu.
Gosti su dolazili iz cijelog otoka, ali i oni kako se u Pag kaže "preko mosta". Uvijek je tu bilo dobre zabave, dobrog smijeha, istina da se koji puta desila i koja "barufa", ali sve je to bio dio toga folklora.
Pag je sigurno bio perjanica za mašakrane zabave u sadašnjoj Zadarskoj županiji. Gdje se izgubio taj pojam? Kome nije do tradicije? Zar je do tradicije stalo samo onima desetak ljudi koji se dođu zabaviti na "socije", ili odgovor leži negdje drugdje ili se možda zna tko je odgovoran za takvo stanje? Iz kojih razloga ne postoji jedno mjesto gdje će svi oni nabrojeni ljudi doći i zbaviti se? Mnogo pitanja, malo odgovora.
Ne treba od toga abolirati niti udrugu "Markova kumpanija", jer su oni uzeli na sebe dio tereta, dio velike odgovornosti, na kraju će samo nabrojati, mi smo organizirali tri socija. To po mojim razmišljanjima nije bit jedne karnevalske Udruge.

Karnevalske zabave subotm bilo gdje da se u Gradu Pagu organiziraju, bilo bi vraćanje njegovanja običaja u kojem glavnu riječ imaju maškare, jer svi oni koji su dolazili "gologa obraza", morali su cijeniti one koji su se mašakarali i razumjeti da "tanci" nisu mjesta za opijanje već zabava i poštivanje tradicije.
I za kraj što kazati nego – ljudi, pokrenite se, nedajte gušta, karneval ove godine traje malo. A kada počme Korizma, kasno je više za plakat!

ponedjeljak, 26.01.2015.

"VELA CRIKVA – DRUGI PUT"

Ti Očev sjaju svjetlosti,
Ti vječna nado svačija,
čuj molbe što Ti uzdižu
Tvoji po svijetu vjernici.

Ovo je bila jedna kitica pjesme koju je pjevao crkveni Zbor na ulaznim vratima naše Zborne crkve, obnavljajući stare Paške običaje na dan Badnjaka. Svatko tko je nazočio Božićnom bdijenju dobio je listić sa tekstom napjeva. Uz to je bio i priložen listić "Obavijesti župe Pag" 43. po redu, 16. za 2014. godinu. Na kraju listića koji više nema svoje ime "Stomorina", je toliko bogat da se čovjek jednostavno pita, kakav je to odnos prema onim ljudima koji će uzeti taj listak u svoje ruke, možda i pročitati što piše u njemu? To nema veze sa onima koji čitaju, nego sa onima koji ga distribuiraju.

Posljednja obavijest na toj stranici papira govori o obnovi crkvenih objekata u Župi, pa sam bio sretan da se sa odmakom od šest mjeseci nakon napisanog posta "Vela crikva" na ovom blogu od 6.6.2014. pokrenuo crkvene dužnosnike da počnu brinuti o ovom zdanju koji iz dana u dan sve više propada. Za sve one koji nisu uspjeli pročitati obavijest evo što se predstavlja puku:
"U tijeku je obnova sakristije crkve sv. Frane (iznutra i izvana). Radovi koštaju 34 000,00 kuna, koje treba osigurati naša Župa. Na Zbornoj crkvi restauratori izrađuju elaborat konzervatorsko restauratorskih radova. Ministarstvo je ove godine osiguralo 100 000,00 kuna, dogodine treba još 187 000,00 kuna (samo za dokumentaciju). Obnovljen je jedan srebrni ciborij i šest srebrnih svijećnjaka iz 1791. godine. Treba za to Župa platiti 21 000,00 kuna. Obnovljena je knjiga (rukopis) iz 1851. godine sa popisom svih krštenih u župi od 1577. do 1851. godine. Plaćeno je za to 9 000,00 kn. U tijeku je restauracija Knjige umrlih i Knjige sa popisom članova obitelji iz 19. i 20. stoljeća. U siječnju 2015. će se mijenjati krov na crkvi sv. Jurja. Crijep je Župa kupila (15 000), a za radove Župa treba osigurati 81 000,00 kn. Za radove na obnovi pročelja crkve u Starom gradu, obnovu drvenog glavnog oltara i obnovu kipa sv. Nikole iz 16. st. zatražena su sredstva od Ministarstva za slijedeću godinu. Koliko će Država odobriti vidjet ćemo."

Zborna crkva nije samo povijest. Ona je naša svakodnevnica. Zato sam i prenio ovo župno izvješće kako bismo mogli vidjeti što je učinjeno na obnovi Zborne crkve, a što se okom može manje ili više uočiti.

Gradsko poglavarstvo očito nema interesa u ovom Gradu apsolutno za ništa. Njih nije briga za kulturna bogastva, njih nije briga za društvena zbivanja, njih nije briga za stvaranje novih vrijednosti. Pa čemu služi Gradsko poglavarstvo?
Zborna crkva u gradu Pagu ima i iznutra svoj život, kojeg sam opet osjetio za svog boravka u Pagu tijekom Božićnih blagdana.
To su događaji koji se u njoj ili oko nje zbivaju. Crkveni Zbor, sva ona djeca koja učestvuju u svim crkvenim programima i njihovi učitelji koji sve to organiziraju, sve nas to obvezuje da hitno učinimo pomake u očuvanju ovog najvrijednijeg kulturnog dobra Grada Paga.

To potvrđuju i brojni posjetitelji kako tijekom ljeta kada je Grad Pag pun gostiju iz cijelog svijeta, isto tako i tijekom cijele godine kada zavire i dive se ovom zdanju koji je na izdisaju.

Dolazi još jedan blagdan svetog Valentina a da se po pitanju oltara nije ništa učinilo. O svim drugim oltarima također sam napisao u istom postu, i pitanje je dana kada će se i oni naći na podu.

Kako nebi bilo da ja tu stalno nekoga prozivam samo ću kazati da zaštita, briga i podizanje svijesti o vlastitom kulturnom nasljeđu naša je obveza.
Znam da svi Župnici ne mogu biti graditelji niti su za to pozvani svojim pozivom, međutim za kraj vrijedi citirati iz jednog intervjua don. Srećka Frku Petešića bivšeg Paškog Župnika, koji je kazao sljedeće za očuvanje paške sakralne baštine: "Ne smijete dozvoliti da nasljeđe koje smo dobili i koje nam je dao Bog za buduća pokoljenja propada i nestane. Moramo učiniti sve što možemo."

nedjelja, 18.01.2015.

MAŠKARANA DJEČIJA POVORKA U CRIKVENICI

Ca je to Grad i Turistička zajedinica?, više se puta pitamo i ka je to njihova vridnost. Jeli oni tribaju služit narodu, ili narod njima? Pa da vidite kako ne tlapim uzalud na ovome blogu.
Ovde u ovon Primorskon kraju di živen, svakodnevno se uvjeravan kako to triba služit narodu.
Svi elektronski mediji veceraska su donili vijest o prvoj karnevalskoj Dječijoj maškaranoj povorki ka se oderžala u Crikvenicu. Ni bilo druge, nego parićat se i Matea povest da vidi svu tu mulariju ka će bit u povorku. Naravski da će bit i naši Dondolaši, a on je infiša u to. Da stvar bude gora i mater mi je popizdi sa tin Dondolašima, pa mu išće kožicu od janjca po Pagu, ca je malo teško za poverovat, ali je istina.

Lipi zimski dan koda je proliće. Meju pervima smo došli u Crikvenicu, pa se mislin da neće bit svita. Kako je vrime više pasivalo tako je i svita sve više bilo. Nima se više mista di parkirat. Bože moj koliko je judi došli?

Pozivam Paškog Gradonačelnika i svih ki lavraju u Turističku zajednicu da drugi put dojdeju na seminar iz puno toga ca se moglo danaska vidit. Pervo bi se lipo proveli, lipoga svita nagedali, a onda usput ucili kako zaradit Kunu od karnevala. Kako su svi bili zadovojni, i judi ki su došli i svi oni ki su pružali svoje usluge, od kafića, do onih ki prodajeju baluni i trumbetice, sladoled, ca se cudite?, bomboni, čikulate i da ne trošin više ovu tipkovnicu.

Racunajte da je bilo trinajst grupa, a svaka grupa ni imala ispod dvajset učesnika, to znači da je samo njih bilo preko dvi stotine. Ni bilo roditelja ki ni doša vidit i slikat ili snimat svoje dite. Dva roditelja to ih je još cetiresto. Di su nane i dedi. Koliko nas je bilo ki nikoga nismo imali u povorku, nego smo došli onako iz zabave. Koliko san prijateja iz Rike criti. Nisan ni sam moga verovat. Moga bivšeg igrača Zameta sa diteton i ženom ka je sad pjevačica u Denis & Denis.

I da ne mislite da je ovo kraj. Sva ova dica će poć u Opatiju kada maškarana povorka bude tamo i na kraj u Riku u najvećoj diteškoj karnevalskoj povorki u ovoj zemji. Niki ne žali ni truda ni šoldov, samo da dica budu zadovojna.
Današnju povorku je doša popratiti i meštar Toni ki je glavni promotor riječkog karnevala sa svojon krajicon u odlasku, jer tek triba izabrat novu.

Centralna priredba se odvijala na Trgu Stjepana Radića u centru Crikvenice, di je svaka grupa na svoj specifičan način se predstavila.

I da dalje ne tupim evo ca su u svoj obavijesti organizatori porucili:
- Nakon povorke će se u maškaranom šatoru nastaviti zabava uz grupu Trend. Organizatori podsjećaju i na Veselu maškaranu škrinjicu, gdje posjetitelji mogu pronaći brojne pogodnosti za vrijeme maškara, poput smještaja, posebne ponude hrane i pića te popusta na razne proizvode i usluge. Detalje o lokacijama zainteresirani mogu pronaći na www.maskare.net i Facebook stranici Maškare Crikvenica ili osobno u Turističko-informativnom centru Crikvenica (prizemlje Hotela International).
Pa ki voli nek izvoli, a evo kako san ja to vidi okom moga aparata. Uživajte.
- Ovako je pocelo

- Pervi domaćini i njihova dica.

- Dolazi meštar Toni sa svojon pratnjon.

- Evo ih bubnjari svih versti. Za njima je Mateo poludi.

- Mići Bakrani, mići mišići.

- Za njima cvjetići svih versti. Mateo ih pažljivo geda.

- Ima ih ki su i pozelenili.

- Leptirići, školjkice, vatrice i ca ti ja znan ca sve ne.

- Evo ih domaćini, pisalo in je OŠ Vladimir Nazor.

- Saobraćajci, znakovi, policajci, zebre, svega iz prometa.

- I jedna teta policajka.

- Pa nekakvi kosturi, zli duhovi, vještice.

- Sada pogedajte ki su bili predzadnji. Triba ca dodat. Mateo je cva od sriće.

- Mateo sa Franon i sa ocen mu, ki je vođa Dondolaša, Frenki, od Tee rojak.

- Fran mu je da škrebetalo da škrebeta. Noćas će to sanjat.

- Dali su mu da puše i u Antonjski rog. Antonjski rog označava pocetak karnevala u Primorju.

-Na samom kraju složno udaraju bubnjevi iz Crikvenice, sa kimam je Mateo ima najviše posla.

- Doma smo došli sa očalima za sunce naglavu i više ni zna zasebe.

subota, 17.01.2015.

KAD SE VELE RUKE SLOŽE !

Fala dragon Bogu da su se usijane glave i vele ruke složile i da se danaska svečano otvara Paški zimski karneval. Ki je to po redu? Od pamtivika. Tu vijest je danas doni Novi List, pred dva dana i portal BNB. Napisali su da je organizator ovogodišnjeg karnevala ipak Grad Pag, Turistička zajednica Grada Paga i karnevalska udruga "Markova kumpanija". Pa ca in je tribalo toliko vrimena i ovih gluposti da to odluciju. Ali, nebi Pag bi Pag da odma od pocetka ne gre napak.

Jebe se mašakrama i svima judima dobre voje, ili baren onima ki su veceras odlucili poć se natrinketat, ca ni donesen proračun Grada Paga, koda njima ti šoldi greju u tašku.

Veceraska kako pišeju navedeni mediji u sedan i po će službeno pocet karnevalska ludovanja sa pervin "socijen". Oni ki nećeju poć na socij će morat organizirat maškaranu vecer po kafićima. Ca je pašku mladost briga za sociji. Ca se ne more nać jedno misto ili dignut šator kako to ciniju ovde u ovon Primorskon kraju, di će se svi judi zabavit. Sociji su samo za viđene. Opet u karnevalu nismo svi isti. Onda to ni karneval. Karneval mora bit isti i onima pokrivenoga i gologa obraza, jer jedino tad karneval ima smisla.

Svi oni ki greju u maškare ili na tanci, greju samo sa jednin ciljen, a to je dobro se zabavit, zismijat se, ako triba i natrinketat se, jer to jedno bez drugoga ne gre, Baš koga briga kon trason će hodit gradska kanalizacija od Vodic prema Velon Boku. Ala, neka se javi jedan ki gre u maškare a da jedino o tome vodi računa ili da ga briga ca gradonačelnik ni proša.
Morebit grišin pa su se vrimena prominila, pa sada kada dva kumpanja onako već dosta namoceni vodiju razgovor za šankon to izgeda ovako:
- jesi cu ki je sve ucini da Želka makneju?
- ki? ca ti znaš ki je to ucini?
- pa ca ti triba sto put reć, oli si ćorav.
Ja u to ne verujen, sto posto. To sigurno u vrime karnevala nikoga ni briga, pa san siguran da mediji donose krive vijesti.
Ca Ti Stipe na vo sve govoriš, na ove gluposti ke su se dogajale ovi dani i ke se još dogajaju u oveme necritnom Gradu?

- Ja svima želin lipi divertimenti a neprijatejima porucujen da ćemo i ovo godišće kako i svake godine bit jacji, jer ipak najviše judi voli zabavu, život i njegove radosti, kako ca pokažuju i ovi ca su u Zvonikovu ulicu imali pervi socij ovo godišće. Prema tome, neprijateji danas ili sutra, ceka vas sigurna propast. Sada je jušto svejedno. Došli su dani ludosti, radosti, i maškara. Ako nan glazba ne pokvari raspoloženje, zato ca ih
Općina neće platit, svejedno će bit kola, mi ćemo isto kolat. Bar je to stari paški običaj. Ima ruzinavih bacav, ako ne provat ćemo dovest ove ca sviraju na socij u Zvonikovu, tako da neće bit straha. Jesi kuntenta odgovoron?
Ja kako Verhovni pučki sudac donit ću odluku ka se neće moć poništit. Dane karnevala proglasit ću danima "Opće narodne radosti", i da se ozakoni korišćenje obaveznog zajedničkog – kolektivnog dopusta, jer nas i onako ne plaćaju, a mi niš ni ne radimo, pa je zato boje da se veselimo i zabavimo.

Fala dragon Bogu da baren neki misli svojon glavon u ovome lipon maškaranon Gradu.

- Sestro moja vo se ne more više zdurat, koliko munješćin ciniju u ovome Gradu. Kada ćemo više stavit pamet uglavu?
- Kada karneval ferma.
- Boje ikad, nego nikad !
Upregnite sve ca morete da se zabavite, ostavite brige po strani zato je i izmišljen karneval. Matere i nane neka van budu potpora i neće bit straha za Paški zimski karneval.

Veseli i zdravi bili uz Iskonskipag se zabavili.

Danas kola oće biti, danas kola oće biti
A prejsutra oće neće, a prejsutra oće neće.

petak, 09.01.2015.

KARNEVALE, ZBOGOM MOJE !

I dok ove dane Novi List donosi vijesti Turističkih zajednica Gradova i Općina na prostorima PGŽ i Ličko-senjske županije o maškaranim svečanostima, sa raznim natječajima i pozivima na učestvovanje, mi na službenom mašakaranom paškom BNB portalu imamo obavijest, odnosno javno pitanje: -"Što je sa Socijima i karnevalom"?

Kada se to javno pita jedna karnevalska udruga, što tek onda obični puk može znati o tome. Oni su lakonski svu krivicu prebacili na Grad i Gradsko poglavarstvo, kao da karneval isključivo ovisi o njima. Zašto onda postoji jedna udruga takve vrste ako se nije spremna uloviti u koštac sa problemima koji su stavljeni ispred njih. Obzirom da mi nemamo gradsku vlast možda bi najvjerodstojniji opis naspram Gradskom poglavarstvu mogli naći u rečenici legendarnog Lovre Kantirića: -"Svakome ki voli caratanije, ki voli smih, ki voli žbodice i bockanja naša će nova vlast odgovarat". Grad Pag je bez vlasti, pa je to još veći razlog za zabavu. Zabava bez ograničenja i naredbi.

Karnevala je u Pag bilo, koliko me pamet služi i kada Gradska glazba nije htjela participirati u tome, pa se tukla "batarela" na pijacu u ime prkosa i bilo je nekoliko krugova kola. To je ta čar karnevala. Nasmijat se, zabaviti se, staviti brige sa strane. Nije valjda karneval u Pag postao politička tribina u kojem se rješavaju Gradski problemi. Karneval je uvijek bio onaj koji je ukazivao na gradske probleme uz dozu humora, uz dozu ironije. Vjerujem da se u Pag neće desiti kao ove dane u Parizu prijetnja oružjem zato što je netko htio iskazati dio svoje ironije, dio svojeg humora, sve zatopljene uz "žmuj bevande". Siguran sam da neće.
Zato od Čavli preko Viškova, od Hreljina do Crikvenice, od Novog do Senja, turističke zajednica su pripremile programe, znade se tko će i kada zabavljati maškare i sve ljude dobre volje. Šatori su podignuti i već ovu subotu kreće mašakarano ludilo na Kvarneru.
Kada će to krenuti u našem gradu za sada to nitko nezna, samo zato što ne funkcionira gradska uprava. Ma možeš misliti.

Branko Barbir je zapisao i otpjevao:

KARNEVALSKI LUDE NOĆI

Greju dani nasmijani, dani sriće i veseja
Greju noći pisme, tancov, kumpanije, prijateja
Greju dani od užance ka se nikad ne fermala
Greju dani, greju noći našeg zimskog karnevala

Karnevalski lude noći, karnevalski ludi dani
Maškaraj se i u kolo, bit će boje nego lani

Greju dani kad sve živo zbudi se i mašakariva
Celi grad ka jedna duša po pijaci munješiva
Greju noći kad oživi svaka kuća, svaka kala
Greju dani, greju noći našeg zimskog karnevala.


karneval

ponedjeljak, 05.01.2015.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.15.

Djelovi gradskog bedema sačuvani su i konzervirani pred nekoliko desetljeća, točnije rečeno krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Tim činom htjelo se dokazati i pokazati kako je grad Pag bio okružen bedemima i kulama. Jedna od tih kula koja je sačuvana, ne nažalost i prezentirana u svom izvornom obliku je kula nekadašnja zgrada Općine. Na zvršetku tih bedema nalazila su se ulazna gradska vrata na djelu koji se naziva Uhlinac.
Uhlinac bi trebalo posebno obraditi i vidjeti njegov značaj, s obzirom da se proteže od jedne do druge gradske kule.
Danas više ne možemo vidjeti ostatke bedema, niti Uhlinac nije više onakav kakav je nekada bio.

petak, 02.01.2015.

USPOMENE VITAR NOSI, ŽIVOT NAN U PAPAR MRVI !

Zvoni telefon, još nisan nanka na posal doša. Ki je sada vako rano? Javjan se na telefon:
- Cretna ti Nova godina, greš zarađivat kruh svagdašnji.
- Cretna i Tebi, di si se uputi vako rano?
- Ne moren spat pa govorin, gren mu se javit, znan da greš na posal.
- Lipo or Tebe.
- Kad si pobiga odzdola?
- Partili smo u subotu pokli ubeda, vidin san da se zlo parićuje, pa smo pobigli i dobro smo ucinli, jer kada smo došli na Kukuljanovu već je palo sniga za popizdit. A, znaš kako smo ja i snig?, na Vi.

- Ca ima doli novoga, jesi koga vidi?
- Ima puno lipih stvari, ali nesmin reć.
- Samo ti zajebavaj.
- Kako san svaki dan šeća po rivi vidi san da je baza za političke pregovore kafić kod Burina i da se tamo strašne stvari dogajaju.

- Ki se tamo sastaje?
- Ca da Ti ih poimenu recen?
- Manda ca si misli, utajno.
- Je to kako i ona u Pag: "mislila je da se neće znati, već u tajno da će se jebati".
- Kako ti munješćine mogu rano jutro padat napamet?
- Pa Ti si me natenta na to.
- Nego reci ti meni kada govoriš da si vidi političke pregovore u taj kafić, oće Tino Marco opet bit gradonačelnik?

- Ima velike šanse, jer san jedino njega vidi da je svako malo sa pregovaračima izlazi vanka i kako ono gori utajno sve nešto dogovara.
- Pa to ti je tvoj hadezeovac.
- O, tome bimo mogli govorit ki je hadezeovac, a ki je hadezeovac sa rožima u tašku. Znaš kako je noga puta bilo, bilo je komunistov, ali je bilo i onih ki su morali bit komunisti, tako da ti ni danaska ni ništa boje. Vo lito kada smo Mateu slavili rođendan onda je jedan "hadezeovac" sused, stoji preko puta mene, kada je vidi kuma mi Willija pita ga da ca cini kod ovoga četnika? Pita ga Willi, kod koga četnika. Pa kod ovoga ca slaviš rođendan kod njega. Vidiš ni vo nisi zna da san između ostalog i četnik. I to ki četnik?,stari moj. Ne zove se svaki četnik Branimir, i po tome san jedinstven.
- Pustimo mi politiku po strani, nego Ti meni reci kako je bilo doli?
- Ca ću Ti reć, ako ništa drugo vridilo je ca me je vrime pustilo da uživan bit doma. Ka je to lipota da vidiš, pa još kada onaj lipi friški zrak dojde sa Velebitske strane, covik ne more drugo nego bit zadovojan.

- Sve san obaša i sve san vidi. Dodar san do Bošane bi i to je govor za sebe. Nećeš verovat da je i turistov bilo i to iz Poljske, voziju se biciklamin i uživaju. Merkacići i sipe se sa rive vaćaju, to ne moreš verovat.

- Ispred Renca je bila tumbula, svirala je glazba i paška mladost, uz onako zubato sunce, ono malo svita je uživalo. Ilo se i pilo, Renci je časti, primjeti san da je narod zadovojan. Tamo san najviše poša jer je Mateo sti tuć po bubnjevima. Nikad mira sa njin.

- Na polnoćnicu malo judi, sutradan na dan Božića isto tako, crikva napol prazna. Di su svi ti veliki katolici, ti veliki hadezeovci?, ti veliki vjernici, oni navodno to u koludric obavjaju. Pita me jedan Pažnin: -ca nećeš slikivat? Ca ni dosta ca mi brat sve uredno snima i ca će to već sutra moć vidit celi svit.

- Govoriš koda si se ispisa iz HDZ-a.
- Ne minjan ja bandire, vo je jedina stranka u ku san ja djelova i neka tako bude do smerti.
- Zato ti je Kolinda dobila izbori na Čavle.
- To Ti je isto koda je u Pag pobjedi Rabjanin, a nebi se cudi kada bi se to u Pag dogodilo, sa kin ja to judima živen?!
- Nego da te onako usput pitam, ca ti je bilo da si kala slike sa portala?
- Da san drugima šansu da dojdeju na verh, već san posta dosadan sa svojin slikamin.

- Vidin da ti faliju dvi vide uglavu, ali se više neću karat sa tobon jer ti uvik i ovako i onako uciniš po svome.
- Nego ca ću po Tvome?
- Jese on mali parićiva za Dondolaši?
- Da parićiva?, još smo u Pag našli dvi bacuke i popizdi me je sa tin Dondolašima. Madonka mu je obećala da će mu ucint kožicu i svas je u tome.

- Još malo pa će pocet maškare.
- Znaš da ovde pocme od Antonjskog roga, mi smo parićani.
- Boje parićani nego spremni.
- Bit ćemo mi i spremni, bude tribalo samo neka je zdravja.
- Ala stoj mi dobro pa se cujemo.
- Kada bude izabran gradonačelnik Paga ja Tebe zoven.
- Deržin te za besedu.
- Ala, Bog.

<	siječanj, 2015					>
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE