ISKONSKI PAG

srijeda, 24.12.2014.

BOŽIĆNO NOVOGODIŠNJA ČESTITKA

nedjelja, 21.12.2014.

LIPO JE BIT DOMA

- Gren doma, Ti triba ca donit odozdola?
- Ca ćeš mi nosit, samo nemoj sada da cagod ne napišeš, barem za onu crikvu ku kopaju pored magazinov.
Partili smo sa Grobnika a nisan moga odolit da mu se ne javin da gren doma. Zna san da će mi reć da ne ferman sada ovu nediju ništa ne napisat ca se u Pag dogaja. Južina je celin puten čak i u Senj je bez bure, ca je malo cudno, jer tamo uvik puše.
Arivali smo na trajekt, bonaca je ka' uje. Kada smo došli i ugedali Pag onako uronulog u ovu prosinačku vecer, odma mi je serce pocelo berže tuć. Mucin! Kako se približujemo Rencovom marketu Tea govori:
- Kada ovo vidiš čovjek je već mirniji.

Samo san ceka da rece besedu i da se mogu nadovezat.
- Di vo na svitu ima?, jesi vidila, ovo je hervatski Betlehem. Poć ćemo vidit na pijacu taj borić da se uvjerimo zac se toliko karaju u Pag. Uvik najdeju povod oko čega bi se karali. To in ispunjava vrime. Vidiš da nanka maške ni vidit na ulicu.
- Da Ti sada nešto kažem znam da bih poludio i zato ću šutjeti.
- I boje Ti je mucat.
Dojdemo doma, odmah je nasta šušur, mat je znala da ćemo doć ali ne ovako rano. Reka san je da ćemo kasnije doć. Mateo je uni veseje u kuću, odmah gre vidit borić, pa sve one svićice ke je poštivala po balkonu, to ga je munulo. Govorim materi:
- Ja san misli da san doša u miran gradić, a ovdi gore nego u Bejrut. Koliko su se vo naoružali sa petardamin. Bome puca iz svih mogućih raspoloživih sredstava, to se tako vojnički rece.
- Odi, bogati pusti dicu neka se veseliju, vidit ćeš kako će Mateo hitat petarde, Tomo mu ih je parića.
- Imaš i Ti pravo, kome se ja žalin?
Onda je došla i Vesna pozdravit neputa, pa mi govori da Gradska glazba Pag ima koncert u Knežev dvor i da bi bilo lipo ako nas je voja da pojdemo počuhat koncert. Kako nećemo, pa ćemo usput vidit i taj borić.
Tako smo se parićali i partili put pijace. Da borić ! To je altroke bor i lipo je okićen. Ca da recen, vajda smo naucili da se o ukusima ne govori. Ima judi kima se ni u kuću ne pjaža borić, a kuda na pijacu. Ali, odi Ti ženi ka je okitila borić reć da ti se borić ne pjaža, odmah ćeš dobit odgovor:
- Ca si bi u kafić, moga si mi pomoć okiti borić pa bi se i Tebi pjaža.
I nikada kraja tome, ali to su čari maloga mista. Ja u Riku ni ne primjećujen da je okićena borićen.
Gradska glazba je obavila foto-seassion pred borićen i baš mi je bilo drago. Vesna slikiva i ona je sad kompletan novinar. Novinar-fotoreporter. Bravo Vesna.

Pošli smo počuhat taj koncert, zauzeli smo zadnji red, jer ako Mateo parti više će se njega gedat i čuhat nego glazbu. Valter je zauze svoju poziciju, fala dragon Bogu da me je počuha i da je kupi stativ pa mu sada slika ne trepi i uživaš pogedat njegove uradke. Ako nisu stavili u kapsulu njegov ovogodišnji litnji karneval po onoj kiši, onda neka iskopaju kapsulu i isprave tu nepravdu. To je antologija.
Ca reć za koncert? Ako nešto u ovon gradu vridi, onda sigurno vridi entuzijazam i jubav za glazbon ovih judi, ne morem reć mladih, jer imah ih ki po godišćima više tamo ne spadaju, bez obzira ca se tako osjećaju. Bilo je lipo provest pašku vecer u tako dobrim interpretacijam gradske glazbe i klape „Sol“ ka in je pomogla svojin glasima u jednon delu koncerta.
Nakon svega šli smo doma, kuntenti i radosniji.
Današnji dan je osvanu sa buron. Lipa naša paška bura. Mi ne moremo bez bure. Odmah gremo domora da se nadišemo friškoga zraka.

Šli smo vidit u park te ljuljačke i tobogane, vidin da je Mateo glavni ali ima i druge dice ka se igraju sa njin. Kako ćakulan sa Radivojon Fumićem o paškim aktualnostima, vidim da Mateo ceka filu za spustit se toboganon doli.

Zaustavi se i Tonći Jurica, pozdravimo se, pa mu govorim da mi je drago da je Vanja tako lipo napredova. Govori mi Tonći da je radi malo sa Voljenom Grpcem riječkim tenorom, ca se svakako osjeti. Govorin Tonću da Voljena znan preko brata Dražena ki je bi trener košarkaškog kluba Kvarner i godišće dan smo bili zajedno, a Voljen je prati skoro sve utakmice brata.
Criti san se sa barba Ivon Cernim, lipo smo se pozdravili, pita me za oca, govori mi da su godišće dan razlike, nisan ni to zna. Ja mu govorim da on još biciklu vozi, a ovaj šeće po kući. Glavno da je živ, govori barba Ive. Ima i on pravo. Pustimo sve drugo na stranu, ali tribali bi mo znat vrednovat sve ca je barba Ive ucini za Pag, u vrimenima kada lokalna samouprava ni ni postojala.

Pošpija san malo i do kapsule, ca san moga reć nego, kada na kamenoj ploči piše:-„ (sa)pohranjena 2014., kapsulo moja, Bog Te pomiluj.“ Ca ispred toga će se judi slikivat? Napisali su da će to bit uspomena ku će turisti nosit od Paga sa sobon doma. Neću ništa pisat da me ne staviju u društvo onih ki govoriju kontra bora na pijacu. Kako piva TBF? Uvik kontra, uvik kontra!

Posli ubeda ćemo poć do Cimitra danas mi je i dedu Madoni god. Dvajset i pet godišć je pasalo da je umra, a koda je cera bilo. Sićan se kako i sad. Buran, hladan dan je bi. Ujutro je dažilo, ali je prije podne okrenulo na buru. Svirala mu je glazba od Zadra. U Pag je tada glazba bila u raspadu, tu i tamo ki glazbar i kako mu je to bila jedina žeja da ga glazba isprati na vječni počinak, toj žeji smo mu udovoljili. Svirali su mu od ulice do Cimitra.

Moran reć da se u Pag beseda „god“ koristi jedino za godišnjicu smerti, za sve drugo se koristi beseda obljetnica.
Onda san poša pošpijat iskope ispred magazinov. Vidin tamo temelje crikve svetog Petra, sve san to lipo zabilježi svojin aparaton i na miru san doša doma kako bi moga zgotovit ovaj post da onaj u Riku ne poludi cekajać.

Lipo je bit doma, budi siguran.

srijeda, 17.12.2014.

DA SE NE ZABORAVI – ŽMUJ(L)

Pred neku vecer čuhan dalmatinske pisme, pa mi u uho upade beseda ka se uvukla u puno lipih dalmatinskih pisam, a da nan je svaki dan ta beseda u ustima. "Žmuj", ki nezna za tu besedu?

"Oj, ti šjora Mande,
donesi žmul bevande,
nek cila riva zna
za Bracanina dva."

"Ajmo skupa prijatelji moji
Razmistimo tamburin, katrige
Zapivajmo pismu s kojon srce
U po žmula zaboravlja brige."

"A nije lipša ni Atina, Split nedan za nju
i ča će nam Akropola kad Marjan nam je tu,
furešti kažu da je ovdi lipo ka u snu
a još in je lipše svima uz žmul našeg vina."

Ovde san spomenu refrene tri pisan ke se možda i najviše pivaju uz žmuj bevande kad su fešte. "Dva Bracanina", "Konoba" i "Nima Splita do Splita" su pisme ke nemoreju bez žmuja. Meni je ipak najdraža od svih jedna druga, ka se možda nešto manje piva po feštama, jer toverni više nima, a to je "Dalamatinska elegija" ku je piva legendarni i nikad ponovjeni Vice Vukov.

"To nestaje sve daje,
sve to ča srce zna,
drugare tražim stare,
al furešt sad sam ja.
Ni Duje, Dane, Frane
da dojdedu na mul
kod tete Marijete
da popijedu žmul."

Žmuj se govori kod nas u Pag, cela Dalmacija govori "žmul" tako ga i Bartol Kašić navodi u svojoj Biblii Slavici. Nebi bilo cudo da smo i tu besedu malo okrenuli kako sve okrenemo napak.
U Hervatskon jeziku se za tu besedu rece "čaša" i kako u opisu piše da je to posuda od stakla ka judima služi za unos tekućine.

Čaše postoje u različitim oblicima.

Dolazi od latinske besede "modiolis" ili kako još receju "možul" ili u Istri "mižol", kada razdvojimo mžul – žmul, dojdemo do našeg žmuja.
Dolaziju dani kada će nan tribat žmujov priko mire i to svih versti žmujov. I za šajdan i za blajdan. Ka je to kuća ka nima žmuj za duperat ga svaki dan i žmuji ki se cuvaju za blajdani i ki se vadiju jedino kad su blajdani.

I za kraj. Toverne iz moga ditinjstva su iščezle. Ni bilo ulice u Pag di ni bilo toverne. Puno je svita dolazila u tovernu. Sedilo se za bankon ili za stolon, igrala se mora ili briškula i trešeta, popilo se žmuj vina, pojla ka slana sardela uz malo kapule i ku maslinu, komad domaćega kruva koru, svakako uz dobru pismu za dušu.

subota, 13.12.2014.

OSNOVAN VESLAČKI KLUB "PAG"

Povijest veslačkog sporta u Gradu Pagu ne počinje osnivanjem novog Veslačkog kluba "Pag", već ugaslim veslanjem u Pagu prije nešto više od pet desetljeća. Novi veslački klub u Pagu je samo oživio tradiciju veslanja.
U današnjim vremenima osnovati jedan sportski kolektiv u prvom redu treba puno entuzijazma, ljubavi prema tom sportu, mladih ljudi koji će se uključiti u rad, u konačnici i danas nezaobilaznog novca da bi sve to bilo u funkciji.
Od prvog dana pratim osnivanje Veslačkog kluba "Pag" i veselim se jednom novom sportskom kolektivu u mojem gradu.

Veslanje je u prvom redu sport snage i izdržljivosti, dakle sport za jake ili kako se u žargonu kaže "snagatore", ali to nije sport u kojem nedostaje talenta, skladnosti i upornosti kako možda niti u jednom drugom sportu.
Veslački klub "Pag" ima uvjete, kojih možda niti jedan drugi veslački klub u zemlji nema. Paška vala je Bogom dana za veslački sport. Bivši magazini soli temelj su za razvoj ovoga kluba. Klub mora znati prepoznati ove vrijednosti, prionuti poslu i stvoriti uvjete za kvalitetan rad.

Ove dane je objavljeno da je klub dobio na korištenje prostor stare kuglane kojeg treba dodatno urediti i privesti svrsi. Navodno da je održana i prva akcija čišćenja prostora. Svaki početak je težak, pa ako su ovo prve sportske aktivnosti mladih paških veslača, ostati će im kao trajna uspomena da su stvarali vrijednosti za boljitak kvalitetnog i zdravog života u svojem gradu. Na tome im treba dati posebnu podršku.

Svi mi Pažani koji smo u Riječkom sportu i oko njega sretni smo da se u gradu potiče sport kako bi mladi ljudi iskoristili svoje slobodno vrijeme u treniranju i stvaranju radnih navika.
Vodstvu veslačkog kluba "Pag" želim puno uspjeha u daljnjem radu i podršku u svim njihovim aktivnostima.

četvrtak, 04.12.2014.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.14.

KUĆO MOJA

Daj mi reci di to vrime ode, kućo moja na četiri vode,
daj mi reci, pričaj stare zgode, kućo moja na četiri vode.
Još mi srcu tvoje slike gode, kućo moja na četiri vode,
misli na te još me sviton vode, kućo moja na četiri vode.

utorak, 02.12.2014.

RIJEČKO-PAŠKI ODLUČUJUĆI TRENUTAK 2014.

Tko je Ivana Kaurloto? Ovo pitanje me potaklo da napišem ovaj post. Izvješće sa jedne foto izložbe u Rijeci i to izložbe sportske fotografije pod nazivom "Odlučujući trenutak" za blog koji govori o gradu Pagu, apsolutno nema nikakve veze. Međutim kada na toj izložbi izlaže Ivana Kaurloto, sa paškim prezimenom i kada ta ista Ivana dobije pohvalu za izvrsnost prikazanih sportskih akcija između pet ravnopravnih laureata, onda čovjeku još dodatno daje razlog za biti ponosan što je Pažanin među svim legendama sporta koji su sinoć nazočili otvaranju ove izložbe koja se prezentira šestu godinu zaredom.

Nisam mogao biti miran i ne čestitati Ivani na izvrsnosti i ujedno je upitati kakve su njene veze sa Pagom, gdje sam dobio odgovor, da je tata sa Paga. Zbog velikog interesa koje je vladalo galerijom, nisam mogao ulaziti u pojedinosti sa Ivanom, ali sam je kazao da sam Pažanin, i da mi je posebno drago što je mogu čestitati u ime njenih korijena. Sve je popratila smiješkom.

Izložba je upriličena u galeriji "Principij", organizirana uz sudjelovanje Primorsko-goranske županije – Zajednice sportova, Saveza sportova Istarske županije te Regionalna pisarna Obalno-kraške regije Olimpijskog komiteta Slovenije, gdje je kao poseban gost bio gospodin Miroslav Cerar, proslavljeni sportaš (konj sa hvataljkama) i olimpijac, osvajač dviju zlatnih medalja sa Olimpijada koji je ujedno i (Ambasador Republike Slovenije za sport).

Riječke boje branili su Aramis Naglić Predsjednik kluba riječkih olimpijaca, Samir Barač Predsjednik Riječkog sportskog saveza i dopredsjednik HOO gospodin Lucianao Sušanj.

Izložbu je službeno otvorio profesor Slobodan Gračaković Predsjenik Zajednice sportova PGŽ-e koji se zahvlaio svima koji sudjeluju i koji su dali svoj doprinos u organizaciji izložbe.

U Ime Župana otvaranju izložbe nazočio je Valerij Jurišić pročelnik za kulturu i sport koji je pozdravio sve nazočne.
Kroz cijelu priredbu vodio nas je prof. Borislav Božić predsjednik prosudbenog povjerenstva izložbe, koji je ujedno i predsjednik Fotokluba "Rijeka".

I za kraj bilo bi pošteno predstaviti pobjednike ove izuzetne sportsko-foto izložbe:
Treće mjesto Arsen Miletić: "Kad žena uzme kormilo u svoje ruke".

Drugo mjesto Roni Brmalj: "Anas Sharbini"

Prvo mjesto Marko Mavec: "Beach volley – Ankaran"

<	prosinac, 2014					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE