ISKONSKI PAG

utorak, 25.11.2014.

SVETA KATA, SNIG NA VRATA !

Mjeseca dana nam je ostalo do Božića. Kako je mjesec dana relativan pojam, i kako to vrijeme proleti ili kako u Pagu govorimo: "pasalo je misec dan, da se nisan nanka okrenu", sveta Kate je blagdan kada se počinjemo pripremati za Božić.
Sveta Kate ili snježna svetica "Sveta Kata – snijeg na vrata", je ona krilatica koja se najviše koristi u narodu.

Mi se u Pagu služimo krilaticom: "Sveta Kate kreši dan, do Božića misec dan", premda me neki Pažani uvjeravaju da nije kreši dan, nego da je Kerševan, jer se jučer slavio blagadan Svetog Krševana koji je ujedno i Dan Grada Zadra, pa mnogi povezuju ova dva sveca.
Bilo kako bilo, na današnji dan spominjemo se svetice Katarine ili kako joj dodaju "lijepa" svetica.
Čuo sam mnoge priče za običaje na svetu Katarinu, u Pagu baš i nisu zabilježeni ti običaji, niti mogu tvrditi da se posebno slavila sveta Kate. U našoj kući za života moje nane Katice se slavio taj blagdan, mogu potvrditi da je moja nana više držala do imendana, nego do svog rođendana. A, tradicija se nastavila mojom nećakinjom Katarinom.
Jedan od običaja je da se na dan svete Kate sije božićna pšenica.

Ako ništa drugo, onda iskoristite ovaj dan za učiniti đir do svete Katarine, zastati pred ostacima crkvice koja joj je bila posvećena i promišljati o svemu što je ispred nas.

Svim Katarinama, Katicama, Katama i Katjama, Iskonskipag želi sretan imendan !

subota, 22.11.2014.

ŠKOLSKI VRTOVI I OKOLIŠ – PREDVORJE O.Š. "JURAJ DALAMATINAC" U PAGU

Kaže se da je školski vrt ogledalo svake škole. Ne sumnjam da djeca u mojoj osnovnoj školi nisu kreativna ili da ne žele da imaju uredan školski vrt.

Paška djeca kroz razne vidove umjetnosti iskazuju svoju kreativnost, pa sam siguran da bi jednako tako uredili i školski vrt, koji je skroman, ali ima mjesta da mu se dade jedna nova dimenzija. Tu je jako malo terena i zemlje na kojoj bi se mogle zasaditi nove biljke, ali uz stručnu ruku mogao bi se i taj komadić urediti.

Uređenej školskih vrtova očituje se i kroz takmičenje "Najljepši školski vrtovi", gdje se učenici osnovnih škola iz cijele Hrvatske natječu u uređenju i ljepoti svojih vrtova.
Kako školski vrt i moj roditeljski dom dijeli samo zid, u prilici sam svake godine pratiti kreativnost paških učenika.
Zašto se ljudi zaustavljaju u školskom dvorištu i fotografiraju?, zainteresiralo je i mene, pa sam otišao pogledati što se to tamo nalazi i naišao sam na dašak paške dječje mašte, dječje kulture, za koju sam siguran da mnogi u Gradu Pagu neznaju. Počeo sam bilježiti svojim fotoaparatom te uradke i evo što sam zabilježio u mom školskom vrtu.
Oslikavanje kamenja, klupica za odmor, košara za otpad, stakala učionica ostavlja dojam kojeg je teško zaobići. Zato se mnogi prolaznici zaustavljaju i dive se kreativnosti paške djece.
Uživajmo u tim prizorima.

školsko kamenje:

školski zidovi:

klupice za odmor:

košare za otpad:

stakla učionica:

subota, 15.11.2014.

OSNOVNA ŠKOLA VEŽICA – PRVA ŠKOLA U EUROPI SA JAPANSKIM VRTOM I PAŠKOM ČIPKOM

Navršila se godina dana kako je u Rijeci u sklopu Osnovne škole Vežica, otvoren vrt koji sadrži sve elemente tradicionalnog japanskog vrta iz povijesnog razdoblja Momoyama, kojeg je osmislio japanski arhitekt za uređenje okoliša Iso Hayato.

Pitati ćete se kao i ja, kakve sve ovo ima veze sa Pagom?
U vrtu je svoje mjesto pronašla paška čipka. Arhitekt Hayato posebno se oduševio paškom čipkom i njenom izradom, pa je odlučio kao simbol tradicije i postojanja ukomponirati je u kružni otvor portala na ulazu u vrt.

Ovim činom arhitekt Hayato skladno je spojio japansku i hrvatsku tradiciju.

Čipka je djelo gospođe Mirjane Tkalčec rođ. Maržić a donirala je Turistička zajednica Grada Paga, kako bi se ljepota paške čipke mogla svakodnevnom prolazniku prikazati u punom sjaju.

Mogao bih slobodno zboriti kako se i Rijeka na jedan kulturan način odužila Pagu i svim Pažanima koji su dali svoj veliki doprinos u životu grada na Rječini.

četvrtak, 13.11.2014.

IN MEMORIAM – SESTRA ROZARIJA GLIGORA 1927. – 2014.

Otišla je tiho i samozatajno, upravo onako kako je i živjela, poznata i omiljena paška benediktinka s. Rozarija Gligora, 22. listopada 2014. u 88. godini života i 71. godini monaštva.

Moli i radi....da se u svemu slavi Bog!, geslo je sv. Benedikta koji je i zaštitnik Europe i sa tim pravilom otišla je nebeskom Ocu i sestra Rozarija.

Rođena je u Kolanu 9. siječnja 1927. g. od oca Viktora i majke Marije rođ. Šupraha, imala je jednog brata i četri sestre. Odgajana u vjerničkom duhu iz svojeg rodnog Kolana uputila se u samostan Benediktinki u Gradu Pagu. U samostan je ušla 15. rujna 1940. g. U kandidaturu je stupila 8. prosinca 1944. g. Redovničko odjelo obukla je 10. veljače 1946. g.,a vječne zavjete položila je 17. studenog 1947. godine. Svečane zavjete položila je 21. studenog 1950. Iz kratkog životopisa razaznajemo kako je trnovit put od Svečanih zavjeta do odanosti redu i Bogu.

Niti jedan paški elektronski medij nije objavio tu vijest da nas je napustila tako vrijedna koludrica. Neki pisani mediji su to objavili, dok je Pag šutio. Službeni Portal Grada Paga također nije donio tu vijest. Dali je to namjera ili još jedan paški privid?, to pitanje treba postaviti otvoreno svim nadležnima u Gradu Pagu.

Sestra Rozarija kao priora samostana sv. Margerite, 2011. g. na svečanoj sjednici Gradskog vijeća održanoj u prigodi Dana Grada Paga, dobila je nagradu za životno djelo u znak javnog priznanja za izuzetan i osobit doprinos u radu očuvanja samostanske kulturne baštine te doprinos na proglašenju paške čipke nematerijalnim kulturnim dobrom.

Ovu vijest još uvijek možemo pročitati na službenom Portalu Grada Paga. Portal Grada Paga postoji samo zato da bi veličao aktualnu vlast u gradu i njihova "sabrana djela", jer nisu vrijedni spomenuti se niti onih ljudi kojima su dali nagrade za životno djelo. Tko god ubuduće bude vladao gradom Pagom, nadam se, da mu se propust ove vrste neće desti.

Sestra vedre naravi, uvijek spremna na dijalog, kazali bi povijesna enciklopedija u poznavanju samostanskog života koja je i pisanom riječi u Zborniku radova sa znanstveno-stručnog skupa "Crkva i samostan paških benediktinki" te u knjizi "Kruh svoj s gladnim dijeli", gdje je zapisala o karitativnom radu paških benediktinki tijekom Domovinskog rata, te time dala svoj veliki doprinos pisanoj paškoj povijesti.

Njen značajan doprinos u očuvanju i prezentaciji paške čipke osobito živi u srcima "običnih, malih" ljudi u čijim će sjećanjima ostati njena vedrina i optimizam koje je širila.

Svevišnji neka joj bude vječna nagrada.

subota, 08.11.2014.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.13.

Priroda oduvijek stvara skrovišta i zaklone od olujnih vjetrova, visokih morskih valova i silnih nevera. Upravo takvi su mandrači. Tako su razni mandarči postali središnja mjesta gospodarskog djelovanja, što je u mome Pagu bilo i te kako prepoznatljivo. Dali se sjećate našeg dragog barbe Osipa Zorića-Maričevića i njegove gajete, koliko je sardela prošlo kroz one vrijedne ruke. Stariji Pažani pričali su mi o Paranzi moga dida Jure Zorića-Maričevića koji je sa Velebita prevozio drva, građevinski materijal, a prema Velebitu i sol i vino. Od jednog takvog Pažanina dobili smo i fotografiju te Paranze. Tako je i brod Divka Maržića "Orao" zauzimao zimi svoje mjesto u mandraču, čemu zorno svjedoči ova fotografija. Koliko godina ili desetljeća tog drvenog ljepotana nema na svojoj zimskoj postaji, a bio je među prvim turističkim brodovima na Jadranu.
Siguran sam da paški mandrač zauzima posebno mjesto u srcima Pažana, jer neznam dali ima koji Pažanin koji barem jednom dnevno ne prođe pored mandrača, ako ništa drugo onda u onom čuvenom paškom điru "okolo".

ponedjeljak, 03.11.2014.

IN MEMORIAM - ZVONIMIR BALOG 30. svibnja 1932. – 2. studeni 2014.

U Zagrebu je 2. studenog umro pjesnik, prozaik, najnagrađivaniji pisac za djecu, ilustrator, slikar i kipar Zvonimir Balog. Rodjen je 31. svibnja 1932. godine (Sv. Petar Cvrstec kraj Križevaca). Diplomirao je slikarstvo na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu. Uređivao je listove za djecu Smib i Modra lasta i bio urednik programa za djecu na Televiziji Zagreb.

PAG

Škrta zemlja i kamenje
osnovno mu je znamenje.
Loza, sol i ovaca stada
Pažanima je život,
Pažanima je nada.
Žene u crnom, kao
u glasoviru za, mol – tipke
sjedeći pred kućama vežu
čuvene u svijetu čipke.
Dok se nije svijetom selio,
Pag se sav od ovaca i čipki bijelio.
Bila je to slika, kojoj se teško odoli,
cijeli otok bio je,
jedna čipka, jedno runo,
grumen soli.
Kao da je u pitanju mljekara hir,
čitav otok u srpnju je
veliki Paški sir !

Zvonimir Balog

<	studeni, 2014					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE