ISKONSKI PAG

ponedjeljak, 27.10.2014.

PRED BLAGDAN SVIH SVETIH

Mnoge će dani koji slijede odvesti putevima sjećnja. Blagdan Svih svetih i Dušni dan prigoda su, osim odavanja počasti i sjećanja na preminule, da se susretnu i živi! Oni koji se ne susretnu nijednom ili rijetko kada tijekom preostalih dana u godini!

Na takve susrete obično ne mogu računati oni koji žive izvan svojih mjesta rođenja. Oni nemaju kome otići i zapaliti svijeću. Zato se na svima našim grobljima nalazi "centralni križ", kao simboličko mjesto za odavanje počasti svim preminulima, kako na tom groblju tako i na svim počivalištima.

Krajnje je vrijeme da se i na našem gradskom groblju obnovi centralni križ. U Pagu je sve više ljudi koji bi svojim preminulima zapalili svijeću i odali dužno štovanje. Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, na taj dan se ljudi povezuju barem u mislima sa svojim pokojnicima.

Paško će se groblje kao i sva posljednja počivališta naših najmilijih ove dane posebno uređivati i pripremati, jer su to dani koji nas vraćaju sjećanjima, onima koji bude slike prošlosti, slike koje: "muceć – govore".

Vjernici katolici, osim što će zapaliti svijeće i cvijećem okititi posljednja počivališta, molitvom će i misnim slavljima, svjedočiti da mrtvi ne prestaju živjeti u nama.

Svjetlost vječna, svjetlila im !

nedjelja, 19.10.2014.

101 PAŽANIN - 10.PETAR TRASONICO – (Pag 2.pol. XVI.st. – Venecija 1.pol. XVII.st.)

Mletačka Republika je naziv grada-države sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji, koja je postojala od 9. do 18. stoljeća (do 1797. godine). To je bila pomorska sila na obalama istočnog Mediterana, odnosno na obalama Jadranskog mora.

Mletačkoj Republici pripao je veći dio naše obale te je time započelo novo razdoblje i u povijesti Paga. Venecija je Pagu ostavila municipalnu samoupravu i dodjelila mu posebnog kneza i na tom položaju izmjenjivali su se Mlečani sve do propasti republike. Ona je za to imala posebnog interesa, jer je od same paške soli izvlačila ogromne koristi.

Paško Vijeće je za svoje potrebe odabiralo poslanike i zastupnike u samom vrhu Mletačke vlasti.
Jedan od njih je svećenik Petar Trasonico koji je svjedok višestoljetne prisutnosti iseljenika sa otoka Paga u Mlecima.
Kolika je bila uloga svećenika Petra Trasonica u mletačkoj sredini, svjedoči njegova oporuka iz 1624, koju je ostavio kao stanovnik mletačke župe sv. Severa u predjelu Castello. Ta oporuka jasno svjedoči kolika je bila njegova uloga u svakodnevnom životu, sredine u kojoj je djelovao, kakav je njegov odnos prema vjerskim ustanovama i ljudima koji ih vode, odnos naspram gospodarskim, materjalnim i kulturnim dobrima toga doba. Posebno se očituje njegov odnos prema hrvatskoj zajednici i bratovštini sv. Jurja i Tripuna.

Mjesto njegovog posljednjeg počivališta je grobnica kraj olatara Prečiste Djevice Marije (Madonna della Purificazione) u Furlanskoj crkvi. Izvršiteljima oporuke imenuje svećenika Furlanske crkve te vodeće dužnosnike hrvatske bratovštine – gastalda i vikara.
Kapelanu te crkve dariva jedan dukat i svijeće za 60 misa koje će se za spas Petrove duše služiti u toj crkvi.
Nabrajajući dalje umjetnine koje posjeduje, ponajprije slike sakralnog sadržaja te predmete umjetničkog obrta, mahom za liturgijsku uporabu (crkvena ruha, misnice, kaleže, ubruse i ostali pribor), paški ih svećenik ostavlja spomenutom kapelanu crkve sv. Ivana od Furlana.
Spominjući ostavštine namijenjene u nabožne svrhe na otoku Pagu, određuje da se svota od 280 dukata, koje mu je dužan paški građanin Nikola Mirković, mora upotrijebiti za miraz siromašnim djevojkama iz grada Paga. Djevojke će izabrati predstavnici i zastupnici zajednice građana i pučana Paga, a udio u njihovu izboru i pravednoj podjeli miraza (10 dukata svakoj djevojci) imat će također i predstavnici stolne crkve grada Paga.

Ostatak novca poklonio je hrvatskoj bratovštini, uz uvjet da se svake godine izdvoji 60 dukata i pokloni franjevačkom samostanu "della Vigna".
Kao takav Petar Trasonico se može svrstati u zapaženije iseljenike u Mlecima u XVII. stoljeću.

ponedjeljak, 06.10.2014.

PAŠKO KULTURNO LJETO U ZNAKU FOTOGRAFIJE

Završilo je ovogodišnje Paško kulturno ljeto, manifestacija u organizaciji Centra za kulturu i informacije Pag, u sklopu koje su ovo ljeto organizirane četri izložbe fotografija.

23. srpnja 2014. otvorena je prva izložba fotografija Josipa Portade pod nazivom "Ja", koji je naglasio da ova izložba označava i završetak jednog puta i početak novoga u kojem će se puno više baviti eksperimentalnom i primijenjenom fotografijom.

12. kolovoza 2014. u Crkvi sv. Jurja otvorena je izložba "Ćutin otok svoj...". Na izložbi je prezentirano pedesetak fotografija foto amatera sa otoka Paga.

28. kolovoza 2014. u Kneževom dvoru otvorena je prva samostalna izložba Ivana Šuprahe naziva "Judi, beštije i beštimje" gdje je javnosti predstavljeno četrdesetak fotografija koje su nastale tijekom četverogodišnjeg autorovog bavljenja fotografijom.

5. rujna 2014. u Crkvi sv. Jurja otvorena je 7. izložba Otočni fotografi, na kojoj je svoje uradke izložilo 17 fotografa iz Zadarske županije.

Mogao bih slobodno ustvrditi da su ovogodišnjim Paškim kulturnim ljetom vladale fotografije. Time je fotografija pokazala svoju neprolaznost, svoju autentičnost, smisao i osjećaj za zaustavljanje vremena koje neumitno teće.
Ovime su paški i drugi foto amateri dobili izlazak u svijet. U svijet svoje mašte i svojeg pogleda na trenutak.

Svi oni koji su imali sreću pogledati sve četri izložbe, vjerujem da su imali u čemu uživati. Ta fotografska baština ukoliko se uspije sačuvati zorno će svjedočiti o jednom vremenu koji nikada više neće biti isto. U tome je fotografija nezaobilazni dokument jednog vremena.
Vrijednost ovih izložbi očituje se u tome, što su pokazani originalni uradci koji su temeljeni na otkrivanju prirodnih bogatstva i ljepote vezane za naš otok, ali isto tako detektiraju sve one detalje koji su izloženi ugrozi i koji na taj način opominju.
Cilj je očito ispunjen ovako velikm brojem organiziranih foto izložbi u sklopu Paškog kulturnog ljeta. Neka se tako i nastavi.

četvrtak, 02.10.2014.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.12.

Moja želja je uvijek bila fotografirati moj grad, moj grad koji je neumitno mijenjao svoj oblik. To su zabilježene sekvence spašene od zahuktalosti života u kojem su tišina i mir zaboravljena kategorija.
U ovom mome skromnom foto vremeplovu pokušavam pružiti mogućnost pogleda na Pag, kada su pojedini dijelovi grada, kao što ovdje vidimo Bašacu – Katarinu, postale urbane cjeline, bez svoje urbane prepoznatljivosti, osim nasilne izgradnje.

<	listopad, 2014					>
P	U	S	Č	P	S	N
		1	2	3	4	5
6	7	8	9	10	11	12
13	14	15	16	17	18	19
20	21	22	23	24	25	26
27	28	29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE