ISKONSKI PAG

četvrtak, 25.09.2014.

ĆAKULA NA ĆAKULU

- Niti se javjaš, niti te briga za prijateja, koda san uzemju propa. Pune su te novine i televizija, pa si zato diga nos.
- Kako ne, možeš mislit koliko me briga za to, da niti ubedvat nisan moga radi toga. Da Ti budem iskren, coviku je u svemu tome drago kada nakon toliko godišć truda neki i prepoznade, ca si celog života radi pa makar to bili i mediji.
-

- Bilo je drago i meni, jer znaš kako je ovde u Riku: Vi Pažani ovo, vi Pažani ono uvik puni sebe.
- Ca moreš, takav nan je horoskop.
- Vidin da si svih popjuca na stranicu.
- To si Ti krivo vidi i pročita jer zadnje ca bi ucini za svoj grad i za svoji judi je da bi nekoga javno pjuca. Ali, kompanjo moj ne triba bižat od istine, a ono ca je napisano je nažalost naša istina u ku se more uvjerit svaki covik. Na koncu, na sve to su me upozorili prijateji ki su bili u Pag ovo lito, dobronamjerno.
-

- Najdraže mi je bilo ca si napisa da bi kerneval triba trajat celo lito, i istina je da bi se jedino tako mogla vidit nošnja i ono ca imamo.
-

- Znaš da san i ja malo misli o tome, pa san još jedan put poša pogedat onaj film ca mi je brat stvai na Jutub - "Ovo ni atomska ne more zaustavit", malo san se više posveti tome i tamo ustvari vidi ku moć ima karneval.
-

- Kada budeš imat lazno na miru pogedaj taj film pa ćeš vidit koja je to snaga. Pazi, oni dojdeju na pijacu ne sluteći da će pocet padat kiša. Pa pocme ona livica. Pa svi onda pocmeju: hopa, hopa hopa - hopa, u ritmu glazbe. Ca više daži oni više kolaju. To ne moreš verovat. Niki ne odustaje. Onda imaš jednu scenu muža i žene ki su se ranđali za večernji izlazak. Vidiš da nimaju mota, ali kolaju. Ona u dugoj vešti, pa trese veštu punu vode. Sve visi na njoj, ali ne odustaje. Gradonačelnik sa lumbrelon uruke, kola. Ca se toga tiće, tu se jedna beseda ne more krivo reć, jer Želko je celog života u tome.
-

- I onda na kraju vidiš onu scenu kada kolo fermiva i kada svi onako mokri bižiju da se negdje skloniju. To je strašno. Zato se slažen sa Tobom ca si mi zadnji put reka da bi tribalo reć Valteru da ki taj filmić stavi u kapsulu, jer on stvarno bilježi povijest. Cu san još jednu ca se toga tiće, da kada vidiju Valtera da gre preko pijace sa kameron uruke, da odma svi govoriju da se u Pag nešto dogaja, a da kada nan pasa rojak Jasen sa aparaton, da receju opet gre slikat galebi i cviće. To je taj naš Pag dragi moj kumpanjo, pun oštrih strelica i moraš uvik pazit da te ka ne ubode jer si najeba.
-

- To si istinu reka. Ja san samo onako proša taj film od brata ti, ali ću u miru to pogedat pa ću ti se onda javit. Cujen se sa susedon u Pag, pa mi govori da oni ca su u veštiti su ti svi rod.
- Tako bi tribalo bit, a ca ja znan ki mi je više rod. Dva su po Madonovoj strani, jedan je po Telerovoj strani.
- Ke ti veze imaš sa Telerovima?
- Reka san Ti već jedan put, da mi je pranana bila Telerovica, ca si zaboravi.
-

- Imaš pravo, sada san se siti i ono sa teton Ružon Bercikon pozakonjen u Telera.
- Vidiš da Te pamet služi.
- Ki dva po Madonovoj strani?
- Vjeko Šljivo praded mu je Madona i Ivica Bobić nana mu je Madonka.
- Nisan ni to zna.
- Sada znaš. Jesi se štufa govorit više?
- Zac?
- Da cakod kambjamo, jer ćakulon na ćakulu, besedon na besedu, svi prije ili posli dojdeju na red. Stoj mi dobro i drago mi je ca me pratiš.
- Nisan ja Golijar ko ti, ala Bog.


ĆAKULE O SIROMAJIMA

O, more, da nježno miluješ
žal, ti beskrajno si dobro
naše! I radost nam svaki
tvoj nosi val kad u zoru
se vrate brodice!
Kažu da smo siromaji, al
ćakule to su samo. Naše
ruke vole radit i živimo
zato sritno!

ponedjeljak, 22.09.2014.

PAG IZ PTIČJE PERSPEKTIVE

Vrlo dinamičan, ponekad i gotovo stihijski, razvoj turističkog grada Paga u posljednjih šest desetljeća vrlo je zorno praćen iz zraka, iz tkz. "ptičje perspektive" brojnim razglednicama. Iz vrlo bogate naklade turističkih kartolina, koje su turisti slali na sve strane svijeta, ovom prilikom razastirem izbor razglednica sa motivima grada Paga nastalih iz zraka, koje osbno posjedujem. Ne dvojim, da je ovo zanimljiv kut praćenja velikih promjena grada Paga, kojeg nije štedjelo ni sunce, ni bura u ovoj našoj paškoj vali.

nedjelja, 14.09.2014.

JELI PAG TURISTIČKI GRAD ?

Kad se tornan sa godišnjeg odmora to za mene znači da je litu kraj. Na kraju smo još jednoga paškoga lita za koga bi slobodno moga reć da je za svaku turističku godinu kako i na kompjuteru copy – paste, pa radilo se to o kulturnom ili nekon drugom obliku lita. Ispred sebe imam programe paškog kulturnog lita u zadnjih nekoliko godišć i jedino ca je razlika za pojedine priredbe je u datumima. Sve drugo je isto ili barem 90% isto. Koliko mi uopće koristimo grad kao turističko dobro? Zato slobodno moren postavit pitanje sebi i drugima: je Pag turistički grad?

Znan da će sada bit: daj Bebiću ne s..i. Opet one iste besede, ca bi ti ucini? Ima i u tin besedamin istine. Ali, mene se ne pita, zato tlapim po ovome blogu.
Već san jedan put na ovome blogu predloži da litnji karneval traje celo lito.

Zac litnji karneval u Pag traje samo dva dana?, zac to nebi trajalo celo lito?. Jer da traje celo lito, gosti bi imali priliku vidit nošnju svaki dan, pa bi onda i Robinja bila svaka dva dana, svaku subotu bi naredi da se užige Marka, baren dasak ima koliko oćeš za kavšu ucint. Kud ćeš boje ponude gostima od litnjeg karnevala. Niki trezan, svi zadovojni.

Za koga se organizira paško kulturno lito, kada na tin priredbama nema više od destak judi, baren san i sam svidoci tome. Da ne dojdeju oni ki moraju doć u veštiti i kravate, nebi svita bilo ni za lik.

Još dok je bi Radio Pag moga si doznat ku informaciju, ako ništa drugo baren ko vrime će sutra bit. Ca svaki gre na stranicu Centra za kulturu i informacije da bi dozna kakovu kulturnu informaciju, premda moran priznat i pofalit da je to jedna od bojih web stranica ku grad Pag ima. Na koncu slobodnu WI-FI zonu smo dobili tek prid kraj lita u Mandraču i to temeljen strategije razvoja turizma Republike Hrvatske i Ministarstva turizma. Svaka mala gre naprid.

Postavje se pitanje ca je to ca bi potencjalnog gosta eventualno privuklo da dojde u Pag. I siguran san da ćemo ka' Maksim po divizji govorit kako imamo najsacuvaniji srednjovjekovni grad na Jadranu, da imamo pašku čipku, pašku nošnju, paški sir, pašku janjetinu, paško vino žuticu, zadnje vrime i paški baškotin, i tote fermamo.

Ca je to malo?, kako mi rece moj kumpanjo ovde u Riku. Ki to otok na Jadranu ima? Nanka, jedan uvik odgovorin.
A ki to otok na Jadranu ima hotel Bellevue u svom najreprezentativnijem izdanju?

Ki otok ima Olympic centar bez olimpijaca?

(ovako je to izgedalo lani)

(ovako vo godišće)
Ki otok ima Lokunju sa svin blagodatima ila, bez da to itko nadzire?

(ovako lani)

(ovako vo godišće)
Ki otok ima badava kondot i kupalište za kucini usred grada?

Ki otok ima potezalište za kaići, sa kin gospodari svaki kako ga je voja?

Ki otok ima tako uređene javne površine?

Ki to otok svoje velikane sakriva katridamin i lumbrelamin od kafića?

Ki bi od crkvenih dužnosnika moga reć koliko je vjerski turizam prisutan u grad i ki to kontrolira, ki bi moga po tom pitanju dat neke statističke podatke i koliko grad ima od toga koristi?

I još bi se moglo postavit pitanja bez kraja. Ali, koga to briga?
Jedino ca je sigurno u turističkoj ponudi grada Paga, je da se svako lito otvaraju novi apartmani, novi kafići, novi štandovi sa svime ca ti serce poželi ca ne dura više od dva dana.
To je uglavnom bilo sve ca je grad Pag u ovom kišnon litu moga ponudit gostu namirniku, kada judi od dosade nisu znali di će sami sa sobom.

Siguran san jedino da ovo lito kako nikad do sad nisan vidi toliko judi po ulicamin, gosti od svih strana ove naše ujedinjene Europe, svih jezika si moga cut. Ne more se to mirit sa Zadron, Spliton ili Dubrovnikon, ali judi je bilo. Za razliku od Paga ova tri spomenuta grada mogu sigurno reć da su turistički gradovi. Ovi gradovi su ponudili sve ca imaju, sva vrata su pootvarali.

Tek se sad vidi koliko toga triba ucint da bi Pag posta turistički grad. Za pocetak bi možda bilo dobro ucint autobusni kolodvor, jer ono ca se svaku vecer dogaja ispred "Barcarole", je više nego jadno. Samo san ceka jedan dan kada će se svi oni autobusi i auti ki išćeju parking, pa svi oni sa prikolicama sa kaićima porazbijat i bit šušura da će sve javne službe imat posla. Fala Bogu sve je pasalo kako triba.

Siguran san da ima njih puno ki misliju da Pag i ne triba postat turistički grad, jer in turisti greju na živci. Koda su turisti najvažniji u životu ovoga grada. Najvažnije je da je Pag na pervom mistu grad u kome uživaju živit Pažani. Morebit se dogodi da bude lipo i turistima.
Tako san pročita komentar na jednom paškon portalu, normalno - anoniman: Pag voliju svi oni ki kradeju i oni ki su pošteni pa svi vajda tu živemo, pa svi smo mi Pag.
Zato za kraj postavjan pitanje: "Zac su u Pag judi svega štufni? Jer se u Pag nikad niš ne kambjiva."

ponedjeljak, 08.09.2014.

BLAGDAN MALE GOSPE

Malo nas raseljenih Pažana ima tu prigodu na današnji Blagdan Male Gospe nazočiti procesiji i ispratiti čudotvorni kip do njenog stalnog boravišta, do glavnog oltara crkve u Starom gradu.

Naš don. Živko Kustić je za današnji blagdan zapisao:
"No, danas - na blagdan Marijina rođenja, na Malu Gospu - treba istaknuti da je rasla kao svako normalno dijete, ne u mitu nego u povijesti u određeno doba i na određenome mjestu, da je u obitelji naučila vjeru i povijesni smisao svoga naroda, njegovo poslanje - da je besprjekorno; bila kći i učenica i vjeroučenica."
Blagdan Male Gospe u Pagu je uvijek bio obiteljski blagdan, jer na taj dan se nisu slijevale rijeke hodačasnika kao na Blagdan Vele Gospe. Tog dana su Pažani uz nazočnost pokojeg gosta sa sjetom i ponosom, otpratili je sa nadom da će i sljedeću godinu moći je dočekati i dostojno ispratiti iz Grada Paga.

Sa nekoliko svojih fotografija sa početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća prisjećam se ovoga Blagdana, uzdajući se da nas njena pomoć i zaštita neće mimoići kroz život i u teškim trenucima.

utorak, 02.09.2014.

PAG – ISTO, A DRUGAČIJE br.11.

Između grada Paga i solane mogao bi se staviti znak jednakosti, jer to je jedno tijelo i jedna duša.
Sol se na Pagu proizvodila od pradavnih vremena i svaka godina je ovisila o vremenskim uvjetima. Siguran sam, da je ova godina, zbog vremenskih neprilika, obilnih kiša kakve još nisu zabilježene u povijesti ne samo grada Paga, dovele proizvodnju soli vrlo upitnom.
Osamdesetih godina 20. stoljeća u Pagu je napušten stari način proizvodnje soli, tako da je rad na bazenima, kakav je nekada bio (žgribanje), nestao.
Zahvaljujući takvom načinu ubiranja soli, i njegovog skladištenja, Pag je jedini hrvatski otok koji je imao željeznicu. Mala lokomotiva vukla je za sobom vagunete napunjene solju. Još se sjećam kako smo na "mostarcić" čekali da dođe lokomotiva da se ukrcamo na zadnji vagunet i malo provozimo njome.
Zabilježio sam taj dio paške povijesti, pa je se i prisjetimo sa sjetom.

<	rujan, 2014					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE