ISKONSKI PAG

nedjelja, 27.01.2013.

DA SE NE ZABORAVI - LESA

Pute, laze pizon dubli tovari.
Gustirne žedne, mijun sići lati.

Tako pocimjeju besede Dalmatinske himne, za ku je besede i note napisa bard klapske pisme pokojni Jubo Stipišić-Delmata.
I baš te prve besede potaknule su me da nešto napišen o besedi, ku cesto u Pag spominjemo, a to je "lesa".

Triba pocet od laza, da bismo došli do lese. Ca je laz? Koliko put je mat znala reć:
- Pognali smo ovce u lazi.
Laz je prolaz kroz naši suhozidi, od dela do dela, od ogradice do ogradice. Onoliko koliko je visok zid, toliku je tribalo ucint lesu.

Jušto za zatvorit laz služi nan lesa. Nju se po potribi otvara i zatvra, a da se ne dira u gromacu.

U svome životu više san put otvori i zatvori lesu. Koliko je samo bilo les ke smo morali otvorit i zatvorit, kada bismo ja i brat sa tovarima od Tihovca u Pag nosili sir, a sa spizon se tornivali nazad. Preko svetog Kuzma ubrig, preko Jurinovog dela i Novine, Kranjcićovog dela i Budinovog, došli u Tihovac, di su nas cekali nana i ded.
Svaki put kada smo parćevali ded bi nan zna reć:
- Da niste zaboravili lesu za sobon zatvorit.
A, to je značilo kada dojdeš do lese, moraš se kalat sa tovara, otvorit lesu pasat, pa zatvorit lesu, zajahat i partit naprid. Kroz koliko lazi smo pasali, ja neznan broja.
Lese su bile ucinjene od svakakavog derva, a danska se najvećin delon ciniju od dasak.

Zadnji put kada san bi doma, čak san vidi da je lesa ucinjena od žice od koje su ograjene livade.

Nastojalo se je da jedna strana lese bila cversto vezana, jer se na kraj laza stavja šupji kamen (kamen sa bužon), krez koga se mogla provuć špag ili žica kako bi se lesa ucvrstila.
Ovaj drugi del je bi pokretan, ali isto je ima komad žice za stisnut lesu.

Osin ca je puno zidov srušeno, pogotovo u Veli Bok, jer turisti preskaceju preko zidov, nisu upućeni da na svakom ton zidu postoji lesa za pasat.

Možda nebi bilo loše na kakav prospekt napisat zac služi lesa i da su ti zidi ugrajeni mukon i trudon paškog cobana. Neka se furešti cudiji i diviju ono ca je paški covik stvori zavavik.

Konkulana škina težakov od motik
po žurnatin, žurnatin pritrujena.
Dalmatino povišću pritrujena !

Cuvajmo naše lese, one su del našeg živenja kako i ova beseda, da se nebi dogodilo kako u stihovima:

Place stara lesa, place ko miće dite !

utorak, 22.01.2013.

UVIK SPREMNA

Još jedna fotografija na PagFoto.info potakla me da napišem post "Uvik spremna". Riječ je o mojoj materi i paškom karnevalu.
Dani su karnevala i on je nezaobilazni dio moje matere.
Zadnji puta kada sam bio doma me pita:
- Ca nećete doć ti i Willi za karneval?
Riječ je o mom vjenčanom kumu, koji je ujedno i zametski zvončar, čovjek koji štuje običaje.
Prigodom mojeg vjenjčanja u Pagu pokazala mu je svu karnevalsku opremu, pa smo i to ovjekovječili, a on je bio više nego oduševljen.

Pa mi još govori dalje:
- Znaš ca sam zaboravila pokazat Williju ovi dva armeruna robe gori, dojdite za karneval u Pag.
- Daj mama, di mi moremo za karneval doć u Pag, kada nama tada traje prvenstvo.
- Kvragu Vi i taj rukomet, ca će Van to. Ni boje da se dojdete zimunješat malo.
Slažen se sa njom da bi bilo dobro se doći malo "zimunješat", ali ipak ćemo morati to ostaviti za neka druga vremena.
Od našeg karnevala neće biti ništa, a Madonki preostaje da se dalje sprema za ovogodišnji karneval, a ja ću kroz foto sjećanja pokazati kako je ona doslovno "uvik spremna" i kako je ništ ne može "smest".

subota, 19.01.2013.

IVAN FESTINI - MADONA 19.01.1920. - 19.01.2013.

DA MI JE RIJEČ DJEDOVA

Da mi je riječ djedova
što se čitavog dana krilila nad dvorištem
tako obična a tako iskonska i kreposna
takva da mi je riječ
pod kojom smo se svi sklanjali
kao pod kišobranom.

(Miroslav Sinčić)

utorak, 15.01.2013.

101.PAŽANIN - 4.IVAN MRŠIĆ (Meršić)-(Pag 1575 – 1652)

Još jedan prešućen paški sin, paški pjesnik iz 17.stoljeća, koji nije imao sreće da dolazi iz paške plemenitaške obitelji, nego obične pučanske obitelji koja nije uspjela steći titulu paškog plemstva. Tu nalazim odgovor na sva sljedeća pitanja, a ta su da tog prešućenog pjesnika ne pronalazim niti u književnoj historiografiji, pa tada niti u široj javnosti. Dali poradi toga Mršić nije proučavan, ili zbog objektivnih okolnosti, pa je zato postao najzapostavljeniji autor starije hrvatske književnosti.
Tko je zapravo Ivan Mršić?
Pjesnikovo bi se ime i prezime trebalo pisati i izgovarati kako je sam autor zapisivao na naslovnicama svojih knjiga (Givan Mersich – Jivan Meršić). Ivan Mršić je rođen u Pagu oko 1575., u uglednoj pučanskoj obitelji čiji su se preci doselili na Pag iz Bakra u drugoj polovici 15. stoljeća.

Njegovi potomci postati će plemići početkom 18. stoljeća, ali dobivši ninsko a ne paško plemstvo.
Zanimljiv je podatak da je Ivan Mršić kao mletački podanik, služio kao konjanički kapetan u vojsci hrvatskog bana Nikole Zrinskog.

Umro je u rodnom Pagu 1652.,što dokazuje knjiga godova paškog Kaptola.

Pet godina prije smrti, 1647., objavio je u Veneciji dvije knjige pjesama: "Sloge ljubvene i Mantinjade".
Stoga bi se moglo ustvrditi da je Grad Pag mjesto u kojem su rođene mantinjade, ljubavne pjesme mediteranskog ugođaja.
Kada se uđe u dublju analizu od kuda ime "mantinjade" došao sam do toga, da su se dvije riječi pomiješale u jednu. Mantenere ( i manutener, koja je zastarjela i dolazi od latinskog jezika manu tener: držati za ruku), znači održavati, uzdržavati, brinuti se za nešto ili nekoga. U Primorje nailazim na mantinjat, manitentit, mantinj. S obzirom na svoje porijeklo nebi bilo čudno da je Mršić koristio ove riječi.
Druga i ona koja nam zorno govori je mattinata: "ljubavni pjev ili svirka kojom se ujutro budilo voljenu."
Mantinjade su vrlo prisutne u primorskom kraju pa je gospodin Franjo Mohorovičić zapisao: "mantinjada – svirka, povorka mladića koji sa svirkom u mesopusno vrijeme u nedjelju prije podne obilaze kuće djevojaka, a one ih dvore kolačima, pićem, orasima i daju novčani prilog čime stiću pravo na besplatan ulaz na mesopusne plesove. Ven. mantignada."
Karneval je sve prisutan u gradu Pagu i danas paški karneval počinje sa "mantinjadama".
Mršićeve knjige bile su izgubljene, pa je temeljito proučavanje Mršićevih djela neprestano bilo odgađano, sve dok se ponovno nisu pronašla djela. Djela se čuvaju u Arhivu HAZU u Zagrebu. U "Slogama ljubevnim" otisnute su 82 pjesme, u "Mantinjadama" 106, a u Akademijinu kodeksu nalaze se 142 pjesme. Hrvatska književna baština 2 izdala je rad Tomislava Bogdana: "Iznova otkrivene pjesme Ivana Mršića", čijim sam se djelom najviše služio.
Stručnajci najčešće opisuju Mršićevo pjesništvo kao, petrarkizam i barok. Zakasnjelim petrarkistom Mršića su nazivali stariji književni povjesničari, a za njima i mnogi među novijima. Tako oni navode da je njegovo ljubavno pjesništvo, po mnogočemu nalikuje lirici njegovih dubrovačkih ili talijanskih suvremenika.
Mršićeve pjesme u pravilu su formulirane kao neki oblik ljubavne izjave i uglavnom su posvećne nekim povodom kao što su Božić ili Cvjetnica. Pjesme tada nalikuju koledama, a česti su i završeci poput "sad mi s Bogom ostaj" ili "vilo nad sve žene, dobra ti budi noć". Tako dvadeseta pjesma iz Sloga ljubevnih završava na sljedeći način:

Zato gdi, vilo, znaš da te sluga ljubim,
pomoć da mi podaš ne tilo da zgubim,
ostan v miru noćas, daj ti bog što žudim.

Ovime još nije sve rečeno o pjesniku Mršiću, ali ovo što sam do sada zapisao potvrđuje opravdanost daljnjeg proučavanja Mršićeva djela. Činjenica da je Mršić inspiraciju pronalazio u svojem rodnom gradu, u svojim ljudima i njihovim običajima i da je po svoj prilici to duboko osjećao u svojoj duši, a onda to pretočio u poetski zov.
U rodnom mu Pagu danas nema mnogo uspomena na ovog pjesnika, osim jedne ulice koja nosi njegovo ime, stoga ima dovoljno vremena da se njegovo stvaralaštvo, premda skromno, drugačije valorizira.

nedjelja, 13.01.2013.

KRV NIJE VODA

PISMA SOLI
I noćas si u san meni,
doša, da me budiš, stari škoju,
još zarana,
kad u mliko
Bog pretvara ti boju;
paški teg si, materin,
spusti u valu, niz stinu,
a cviton slavuje
si maknu mi tinju…
Bore Veloga potoka
grijala su sunca oka, zore…
Resla krela od mladića svih,
trud i muka Jure,
sveta ramena,
brime bure
od Krštofula…
Priko mora kruh coviku je,
oduvik sve moje.
Pisma soli od konobe
sa šobine i ružmarina:
noći krade nostalgija
a duša se trudna pita: Zac te ni?
Grube ruke, žuji križa,
kapjo pota s kamariža, ma, ka botija dobra vina
i žmuj briga tvoje slane je meni!
Zac te ni?

Doista nakon jučerašnjeg dana noćas mi je u san došao moj otok, moj grad, pun jučerašnjih grobničkih dojmova. Tekst pjesme napisala je Vlasta Juretić velika grobnička pjesnikinja i velika zaljubljenica u grad Pag. Gospođa Juretić je za tekst ove pjesme koju je uglazbio grobnički sin Vinko Škaron, dobila nagradu za najbolji tekst, koju dodjeluje Čakavski sabor. Pjesmu na festivalu MIK 2005. izvela je klapa "Fortunal".
Paški portali najavili su početak zimskog karnevala, pa sam sretan da se običaj neće izgubiti, premda smo ugasili portal koji je bio posvećen paškom karnevalu. Na tom portalu sam uradio intervju sa velikim Pažaninom Duškom Parom, koji je gledajući portal komentirao: "Ipak je Pag grad", "Ma vidij ovo, di ima lipše nošnje od naše paške".

Taj čovjek koji je toliko pjesama posvetio svojem rodnom gradu, nije zaobišao "Paški karneval", pa je i njemu posvetio pjesmu:

PAŠKI KARNEVAL
S' maškarama puna je pijaca
Piva se od paškog svita
Pivaju se pisme
Na sve strane
Piva se i "Vila Velebita"

S' maškarama puna je pijaca
Pivalo se u tri kruga
Čuje se i ova pisma stara
"Oj, pijaco široka i duga"

Paški karneval
Glazba lipo
Paško kolo svira
U, kolu su svi
A, na vrh kola
Hrvatska bandira

Jednom prigodom kada smo se sreli ovdje na Čavle, me pitao:
- Ca ciniš ti ovde?
- Ovde živen.
- Pa jesi upozna Vlastu Juretić?
- Nisan.
- Onda te odma moran upoznat sa njon. Ona Ti je puno draga ženska i puno je lipih pisan napisala za Pag. Njoj ti je muž pažanin.
Nisam uspio Duška pitati o kojem pažaninu je riječ, a nije ni bitno.
Jučer su na Grobnišćini u Čavlima u kojima živim, počele karnevalske svečanosti.
Ovdje na Grobniku ili bolje kazati u Čavle sve počinje i završava sa grobničkim "Dondolašima". Tko su "Dondolaši"?

Pa ukratko par rečenica, kako Dondolaši zbore o sebi:
Grobnik je od početka naseljavanja ovog područja bio stočarski kraj. Ovčarstvo i govedarstvo, te poljoprivreda i šumarstvo omogućili su našim precima da se ovdje nastane i opstanu kroz stoljeća. Konfguracija terena, te relativno blaga klima naročito su pogodovali razvoju ovčarstva. Priroda je ovdje ponudila nizinske i planinske pašnjake, tako da su naši "stari", svoje "blago" u rano proljeće tjerali u planinu na ispašu. Stoka je ostajala u planini do kasne jeseni. Kako bi je osigurali od divljih zvijeri, koje su se tokom zime spuštale i do naselja, imućniji su vlasnici stada unajmljivali nadničare, da obilaze pašnjake i stvarajući buku tjeraju grabežlivce duboko u šumu. Po pričanju najstarijih mještana doznali smo da su se pritom koristili zvonima, čegrtaljkama, te ostalim priručnim sredstvima. Ogrtali su se ovčjim krznom, na glavi su nosili ''Krabuju'' ( kosti glave bika ili brava), a lice su crnili čađom. Iako su i svojim izgledom djelovali zastrašujuće, ipak je za obavljanje njihovog posla presudan bio zvuk zvona ( Dondola ). Tako da su ih zvali Dondolaši. Kako su najviše posla imali u rano proljeće, a to je i vrijeme maškara i karnevala, nerijetko su tako maskirani obilazili i svoja sela. Razvojem i industrijalizacijom ovčarstvo polako stagnira i gubi na značaju, ali običaj ''dondolanja'' za vrijeme maškara ostaje.

GROBNIČKI DONDOLAŠI OBAVJEŠĆUJU

Da sobotu 12.01.2013. leta obahajamo sela po Čavji i tako opiramo Mesopust 2013,
a večer će "Čavjenske Maškare" va centru Čavje obisit pustića.

1. DOM ČAVJA - krećemo na 9.00 i gremo va
2. BAJČEVO SELO - tu smo od 9.30 do 9.50
3. RAKOVO SELO - od 10.05 do 10.25
4. KOSORCI - od 10.45 do 11.05
5. HRASTENICA - od 11.20 do 11.40
6. Market DIKOM - od 11.50 do 12.10
7. HALOVAC - od 12.20 do 12.40
8. GREEN - od 13.05 do 13.25
9. MAVRINCI - od 13.50 do 14.10
10.DIŽA - od 14.25 do 14.45
11.CERNIK (Pu Banih) - od 14.55 do 15.5
12.PODVRH - od 15.40 do 16.00
13.ŽUBROVO SELO - od 16.25 do 16.45
14.LIŠĆEVICA - od 17.00 do 17.15
15.KRENOVAC - od 17.25 do 17.45
16.DOM ČAVJA - diganji Pustića na 18.00

Maškarani tanci počmu na 21.00h ( “Marinero band” i “Promocija”)
Obahajanji će se odgodit samo ako pada veli daž.

Kako bi to bilo da nisam Matea prvi puta u svome životu odveo da dočeka "Dondolaše", ipak "krv, nije voda", od malena se odgaja dijete za tradiciju. Madonka je to usadila nama. Karneval je bio poseban ritual u našoj kući, a i dan danas je tako.

Za božićne blagdane kada smo bili u Pag, pokazala mi je novu crvenu kapicu za Matea, govori dalje Madonka, bragešice ima tvoje, a za krožat i kaporan ćemo se snać.
Čavle se sastoji od manjih dijelova, sela koji svi pripadaju Čavlima i svaki dio Čavli se trudi da u što boljem svjetlu dočeka svoje Dondolaše koji dondolanjem prođu kroz selo. Tu je svega od pića i ića, nezaobilazna "palenta kumpirica", koju svake godine ovdje spravlja naša Zorka Fućak. Mi živimo u "Žubrovom" selu, premda smo u samom centru Čavli.

Dali ću moći Mateu kazati da nije rođeni "Grobničan"? Po materi je grobničan i još živi u kući od pranonića ili kako bismo u Pag rekli, od pradeda, pa će i po Statutu Dondolaša koji točno određuje, za biti Dondolaš, jedan od roditelja "mora" biti Grobničan, tako će steći pravo biti Dondolaš.

Kako je samo pratio sa svojih šest mjeseci života, jučer onaj šušur. Frenki Fućak koji je bio predsjednik društva i koji je dio obitelji, nije mogao zaobići da se ne fotografira sa Mateom.

Barba Duško Žeželić koji je spiritus movens svih događanja u našem selu, kiptio je od sreće kada je vidio da je i Mateo stigao dočekati Dondolaše. Niti on nije htio propustiti ovjekovječiti se. Sutra ovo ulazi u povjest. To je velika sreća, mladosti ima, ima i šanse za sačuvati tradiciju. Tradiciju mogu sačuvati samo oni, kojih se nauči da je tradicija sastavni dio života. Ne kaže stara narodna uzalud:"Bolje da umre selo, nego običaji."

Uz tekst pjesme "Rojeni san Grobničan", uz obilje fotografija zaključiti ću ovaj post, poticajući pažane da nikada ne zaborave svoju tradiciju, da se time diče i ponose, kao što se ovi dragi ljudi Grobničani, sa kojima sada dijelim svoj život, i te kako ponose.

ROJENI SAN GROBNIČAN
I otac i mater tu su se rodili
I nono i nona su grobničani bili
I si su lumpali i pili
I veliku su starost doživili

Rojeni san Dondolaš

I naši pranonići vavik su zvonili
I otac i nono su Dondolaši bili
I si su puno lomili i pili
Za maškarami sakud su hodili

Kad zazvone Dondolaši
Se se trese se se praši
Si kantaju si tancaju
Zvonci jako dondolaju

Kuda projdu Dondolaši
Se se lomi se se praši
Teški zvonci kreče škinu
Potres trese Grobnišćinu

Ka se spuste Dondolaši
Prema Riki uz Ričinu
Pomest će po Fijumeri
I po korzu su prašinu

Kad obajdu Dondolaši
Se i jednu oštariju
Strašit će po Grobnišćini
I po Riki mulariju

Kad zazvone Dondolaši
Se se trese od žestine
Odvavik su Dondolaši
Ponos naše Grobnišćine

Rojeni san Grobničan

subota, 12.01.2013.

KROZ GLAVU

U prethodnom postu sam pisao o kulturi življenja u gradu Pagu. Danas dvije crtice o nekulturi življenja.
9. kolovoza 2010. na portalu PagFoto.info podigao sam fotgrafiju kojoj sam dao naslov: "Kroz glavu". Još uvijek na istom portalu se može pogledati taj uradak, međutim u (ne)kulturnom gradu Pagu, na licu mjesta više ne možete pogledati taj uradak.

Kroz fotografije zorno se može vidjeti kako se stvara nekultura, barbarstvo ili možda još teže kazati: kulturocid.
Kako drugačije nazvati taj čin,? Koji mu epitet dati, a da ne uvrijediš bilo koga?
Bilo je interesantno i intrigantno pogledati tu prirodnu skulpturu, onako kako ju je priroda oblikovala. Još bolja ideja je bila postaviti je na mjesto koje će odražavati simboliku grada i otoka, svakom putniku i namjerniku, koji se htio upoznati sa čarima ovoga grada?!

Tako sam i ja zamjetio da se ljudi zaustavljaju pored te prirodne skulpture, fotgrafiraju se pored i samostalno fotgrafiraju to čudo prirode. Još jedan mali uradak za promociju grada, a mnoge fotografije odaslane su svijetom.
Zabilježio sam i ja, i podigao fotografiju na navedenom portalu. Evo što je Aldo Meštrović lokalni fotograf zabilježio kao komentar ovoj fotografiji, a kada je o fotografiji riječ, vidim da se itekako uvažava mišljenje gospodina Meštrovića.
16. kolovoza 2010.
"Evo dobre fotke, dođe mi da je okrenem okomito da vidim šta će ispast...,mada je dobra i ovako."
Ne mogu vjerovati da je netko poslušao gospodina Meštrovića pa smo onda dobili sljedeći uradak.

Sada imamo vrijedan dokaz kako je fotografija dokument prošlog vremena.
To su kontrasti mojeg grada, kojeg je jako teško razumjeti, a žalosno je da mnogi odbacuju srednji vijek kao nešto dobro i da se jedino još uvijek kitimo onim što nam je srednji vijek ostavio kao trajan znamen, jer čekam trenutak kada ćemo srušiti pola grada u znaku "svih paških rušenja". Poradi ljepše i lagodnije budućnosti puno toga je zbrisano s lica paške grude, sve ostalo je za baciti u smeće. U ime napretka sa velikin "N" sve staro smo zrušili, a na njihovo mjesto ako smo i izgradili nešto bolje, i to smo vrlo brzo srušili. Baš me interesira kada će sve ono što je ostalo od srednjeg vijeka, koji je toliko bio loš u kulturnom smislu, biti porušeno. Valjda su magazini soli sljedeći na redu.

Grade Pagu, naša mila diko !

ponedjeljak, 07.01.2013.

BOŽIĆNI KONCERT U ZBORNOJ CRKVI

Ukratko ću se osvrnuti na koncert održan u Zbornoj crkvi Marijinog Uznesenja održanog 27.12.2012. prigodom božićnih blagdana, kojeg je na zadovoljstvo građana Paga i njihovih gostiju održao mješoviti crkveni zbor kojeg vodi Anthony Buljanović, ženska klapa "Peružini", mladi paški gitarista Ivan Maržić, dječji zbor kojeg vodi Davor Dobrijević i mali dječji zbor kojeg vodi Sanja Dobrijević.

Zborna crkva bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, a posjetitelji su mogli uživati u izvedbi božićnih pjesama u obradi voditelja navedenih izvođača.

Svaka pohvala ide svim izvođačima, za božićnu pašku večer. Još jednom su ovi ljudi pokazali da kultura nije umrla u ovom gradu. Bilo bi lijepo kada bi ovaj koncert preraso u tradicionalni. Nadam se da će se njihovi voditelji i izvođači potruditi da to tako bude.
Ne smijem zaobići Dodine, svi su bili nazočni,Tonči ton majstor i voditelj ozvučenja koje je bilo više nego profesionalno, otac Ante onaj koji je brinuo o svakom detalju kod izvođača i don Dario koji je sa velikom pozornošću bio usredotočen na cijeli koncert.

Cijeli program vodili su Željka Zubović i Stipe Breko koji je na kraju pozvao paškog "ancipreta" da se obrati svima onima koji se nalaze u Zbornoj crkvi.
Novi paški župnik don Zdenko Milić je zahvalio svim izvođačima i njihovim voditeljima, poželjevši sretne Božićne blagdane svim nazočnima.

četvrtak, 03.01.2013.

PRIZNA

Svi Pažani koju putuju svojem domu trajektnom linijom "Prizna-Žigljen", moraju proći kroz Priznu. A, koliko znaju o tom malom primorskom-podgorskom mjestu, i dali baš odlaze iz Prizne za Pag?, to je pitanje na koje sam pokušao pronaći odgovor na ovoj društvenoj mreži koja se zove Internet.

Evo što donosi Wikipedija:
Prizna se smjestila u južnom dijelu Hrvatskog primorja, nasuprot otoku Pagu, između Senja i Karlobaga, na graničnom području tih dviju jedinica lokalne samouprave. Puno je bliže Karlobagu (oko 14 km), nego Senju (oko 50 km).
Iako primorsko selo, nije na samoj obali nego na uzvisini oko kilometar iznad uvala Bočarije vele i male.

U okolici je više zaseoka koji spadaju pod Priznu, npr. Lomivrat, neposredno podno Prizne na moru, Seline, Gradina, Prpić-Lug, Marama, Kovači u uvali Prizna.
Mjesto je poznato jer je u uvali Prizna, kod zaseoka Kovači, trajektno pristanište za trajekte koji plove na liniji kopno-otok Pag tj. iz Prizne u pristanište Žigljen na sjevernom dijelu Paga. Samo trajektno pristanište udaljeno je od sela Prizna oko 4 km.

Na mene uvijek najljepši i najdojmljiviji pogled na Priznu i na podgorske padine Velebita pruža se za lijepa vremena, spuštajući se otočkom cestom prema pristaništu Žigljen. Sada kada sam se sa božićnih blagdana vraćao sa Paga ova ljepota potakla me da malo dublje uđem u ovaj kraj i nešto više doznam o njemu. Istina je da ova panorama danas ni približno ne podsjeća na onu od prije nekoliko desetljeća, isto tako može se zaključiti da minulo vrijeme nije umanjilo ljepotu. Panorama koja savlada čovjeka, a u ovim zimskim danima još više kada na vrhovima Velebita ima snijega. Ovaj puta ga nije bilo u izobilju kako znade biti.

Krenuli smo iz trajektne luke Žigljen, a tu je i onaj mali istoimeni otočić sa svjetionikom.

Vozimo se trajektom "Sveti Juraj" i vožnja do pristaništa na velebitskoj strani traje svega trinaestak minuta po mirnom vremenu. Ovdje krajolik postaje nekako drugačiji, pitomiji, a Velebit se čini mnogo veći. Kapetan mi je dozvolio da sa komandnog mosta mogu uraditi nekoliko fotografija.

Oko mi zapinje na najviši vrh kojeg svi zamjetimo po dolasku i odlasku. Potražio sam nazive tog vrha i pronašao da je to "Ograđenik" s 1614 metara nadmorske visine. Premda ovaj krajolik izuzetne ljepote oduzima dah svakom putniku ili namjerniku, život žitelja priobalnih sela nije nimalo lak. Ovdje se oduvijek borilo s nemilosrdnom burom, ali oduvijek se ovdje i živjelo, na otok se veslajuć odlazilo, a strmi Velebit s mukom upiralo. Tako su mi svjedočili mještani Kovača.

Doplovljavanjem u uvalu Prizna, prvo prolazimo poluotočić Gradina s čije je istočne strane uvala Vićuša.

Na samom vrhu poluotočića nalaze se ostaci ilirskog i rimskog naselja ili bolje reći utvrde čiji se temelji i dan danas dobro vide.

1807. godine ovdje je sagrađena crkvica posvećena sv. Anti. Crkvica je obnovljena za vrijeme Domovinskog rata, vrijedni branitelji su obnovili crkvicu, sada se ponovno vidi da je friško oličena. Boja baš nije prikladna, ali je dobro da se održava.

Tu se nekada nalazila i žandarmerijska postaja te "Financi", koji su mogli kontrolirati prijevoz robe i putnika Velebitskim kanalom. Donja Prizna je povezana sa cestom Sv.Juraj-Karlobag cestom koja je izgrađena 1870. godine.
Prizna sve više poprima izgled turističkog mjesta, izgradilo se dosta novih kuća, a sada se rješava i infrastruktura. Novi vodovod će dati dodatni podstrek ljudima da ostanu na svojim ognjištima.
Tako sam se oprostio sa Priznom do sljedećeg dolaska na Pag.

utorak, 01.01.2013.

SRETNA VAM 2013. GODINA !

Sretna Vam svima i puna zdravja Nova 2013. godina.

Godišće smo stariji, a dali i pametniji?, veliko je pitanje na ko' ćemo odgovor moć dat na kraju ove ca je tek pocela.
Ca nas sve ceka u ovoj godini, napisali su razni astrolozi i astrološki vodiči. Portada je stručnjak za to, pa ne triba od Paga hodit daleko da po svom horoskopskom znaku doznaš ca te ceka vo' godišće.
Ki još ni dobi kalendar more pohitat na kiosk i kupit ako mu ancipret prilikom blagoslova kuće ni ostavi katolički kalendar.

Međutim između svih kalendarov kih san dobi za vo' godišće jedan mi je najviše lega sercu. Kalendar na kome miseci greju ovin redon, i tako piše na kalendar: 1.siječanj-jenar ili antonšćak, 2.veljača-febrar, 3.ožujak-marač-marč, 4.travanj-april, 5.svibanj-maj, 6.lipanj-jun-pomajić, 7.srpanj-jul-žetvenjak, 8.kolovoz-avgust-angušt, 9.rujan-sektembar-smokvenjak, 10.listopad-oktobar-miholjšćak, 11.studeni-nojembar-martinšćak, 12.prosinac-prosunac-dekembar.
Ja ću ovde dodat kako je moj ded izgovara miseci: jenar, febrar, marac, april, maj, žunj, luj, august, setenbar, otobar, novembar i decembar.
Nekad su se judi ravnali prema ritmu prirode, ali danaska vidim da se sve više ravnaju prema ritmu šoldov. Lipo se je ove dane natrošilo, da nan ne fali. Šli smo i ko' kilo gori, ali kako budeju hodili tepliji dani, tako ćemo se borit protiv kila, više ćemo hodit van kuće, više se kretat, pa ćeju i kila doli.
Od blajdana Stipanje do dan pred Staru godinu sam bi doma. Uvik je lipo bit doma, sa ocen i materon, sa svojon famejon.

Pag, uvik velika inspiracija i bit će tekstova i slika na ovon Blogu koliko oćete, samo neka dragi Bog da zdravja i vrimena.

Stojte mi svi dobro Vi ki' volite doć pročitat par besed ca ih ovde notan, pa makar bilo i nevajano.

<	siječanj, 2013					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE