ISKONSKI PAG

nedjelja, 13.01.2013.

KRV NIJE VODA

PISMA SOLI
I noćas si u san meni,
doša, da me budiš, stari škoju,
još zarana,
kad u mliko
Bog pretvara ti boju;
paški teg si, materin,
spusti u valu, niz stinu,
a cviton slavuje
si maknu mi tinju…
Bore Veloga potoka
grijala su sunca oka, zore…
Resla krela od mladića svih,
trud i muka Jure,
sveta ramena,
brime bure
od Krštofula…
Priko mora kruh coviku je,
oduvik sve moje.
Pisma soli od konobe
sa šobine i ružmarina:
noći krade nostalgija
a duša se trudna pita: Zac te ni?
Grube ruke, žuji križa,
kapjo pota s kamariža, ma, ka botija dobra vina
i žmuj briga tvoje slane je meni!
Zac te ni?

Doista nakon jučerašnjeg dana noćas mi je u san došao moj otok, moj grad, pun jučerašnjih grobničkih dojmova. Tekst pjesme napisala je Vlasta Juretić velika grobnička pjesnikinja i velika zaljubljenica u grad Pag. Gospođa Juretić je za tekst ove pjesme koju je uglazbio grobnički sin Vinko Škaron, dobila nagradu za najbolji tekst, koju dodjeluje Čakavski sabor. Pjesmu na festivalu MIK 2005. izvela je klapa "Fortunal".
Paški portali najavili su početak zimskog karnevala, pa sam sretan da se običaj neće izgubiti, premda smo ugasili portal koji je bio posvećen paškom karnevalu. Na tom portalu sam uradio intervju sa velikim Pažaninom Duškom Parom, koji je gledajući portal komentirao: "Ipak je Pag grad", "Ma vidij ovo, di ima lipše nošnje od naše paške".

Taj čovjek koji je toliko pjesama posvetio svojem rodnom gradu, nije zaobišao "Paški karneval", pa je i njemu posvetio pjesmu:

PAŠKI KARNEVAL
S' maškarama puna je pijaca
Piva se od paškog svita
Pivaju se pisme
Na sve strane
Piva se i "Vila Velebita"

S' maškarama puna je pijaca
Pivalo se u tri kruga
Čuje se i ova pisma stara
"Oj, pijaco široka i duga"

Paški karneval
Glazba lipo
Paško kolo svira
U, kolu su svi
A, na vrh kola
Hrvatska bandira

Jednom prigodom kada smo se sreli ovdje na Čavle, me pitao:
- Ca ciniš ti ovde?
- Ovde živen.
- Pa jesi upozna Vlastu Juretić?
- Nisan.
- Onda te odma moran upoznat sa njon. Ona Ti je puno draga ženska i puno je lipih pisan napisala za Pag. Njoj ti je muž pažanin.
Nisam uspio Duška pitati o kojem pažaninu je riječ, a nije ni bitno.
Jučer su na Grobnišćini u Čavlima u kojima živim, počele karnevalske svečanosti.
Ovdje na Grobniku ili bolje kazati u Čavle sve počinje i završava sa grobničkim "Dondolašima". Tko su "Dondolaši"?

Pa ukratko par rečenica, kako Dondolaši zbore o sebi:
Grobnik je od početka naseljavanja ovog područja bio stočarski kraj. Ovčarstvo i govedarstvo, te poljoprivreda i šumarstvo omogućili su našim precima da se ovdje nastane i opstanu kroz stoljeća. Konfguracija terena, te relativno blaga klima naročito su pogodovali razvoju ovčarstva. Priroda je ovdje ponudila nizinske i planinske pašnjake, tako da su naši "stari", svoje "blago" u rano proljeće tjerali u planinu na ispašu. Stoka je ostajala u planini do kasne jeseni. Kako bi je osigurali od divljih zvijeri, koje su se tokom zime spuštale i do naselja, imućniji su vlasnici stada unajmljivali nadničare, da obilaze pašnjake i stvarajući buku tjeraju grabežlivce duboko u šumu. Po pričanju najstarijih mještana doznali smo da su se pritom koristili zvonima, čegrtaljkama, te ostalim priručnim sredstvima. Ogrtali su se ovčjim krznom, na glavi su nosili ''Krabuju'' ( kosti glave bika ili brava), a lice su crnili čađom. Iako su i svojim izgledom djelovali zastrašujuće, ipak je za obavljanje njihovog posla presudan bio zvuk zvona ( Dondola ). Tako da su ih zvali Dondolaši. Kako su najviše posla imali u rano proljeće, a to je i vrijeme maškara i karnevala, nerijetko su tako maskirani obilazili i svoja sela. Razvojem i industrijalizacijom ovčarstvo polako stagnira i gubi na značaju, ali običaj ''dondolanja'' za vrijeme maškara ostaje.

GROBNIČKI DONDOLAŠI OBAVJEŠĆUJU

Da sobotu 12.01.2013. leta obahajamo sela po Čavji i tako opiramo Mesopust 2013,
a večer će "Čavjenske Maškare" va centru Čavje obisit pustića.

1. DOM ČAVJA - krećemo na 9.00 i gremo va
2. BAJČEVO SELO - tu smo od 9.30 do 9.50
3. RAKOVO SELO - od 10.05 do 10.25
4. KOSORCI - od 10.45 do 11.05
5. HRASTENICA - od 11.20 do 11.40
6. Market DIKOM - od 11.50 do 12.10
7. HALOVAC - od 12.20 do 12.40
8. GREEN - od 13.05 do 13.25
9. MAVRINCI - od 13.50 do 14.10
10.DIŽA - od 14.25 do 14.45
11.CERNIK (Pu Banih) - od 14.55 do 15.5
12.PODVRH - od 15.40 do 16.00
13.ŽUBROVO SELO - od 16.25 do 16.45
14.LIŠĆEVICA - od 17.00 do 17.15
15.KRENOVAC - od 17.25 do 17.45
16.DOM ČAVJA - diganji Pustića na 18.00

Maškarani tanci počmu na 21.00h ( “Marinero band” i “Promocija”)
Obahajanji će se odgodit samo ako pada veli daž.

Kako bi to bilo da nisam Matea prvi puta u svome životu odveo da dočeka "Dondolaše", ipak "krv, nije voda", od malena se odgaja dijete za tradiciju. Madonka je to usadila nama. Karneval je bio poseban ritual u našoj kući, a i dan danas je tako.

Za božićne blagdane kada smo bili u Pag, pokazala mi je novu crvenu kapicu za Matea, govori dalje Madonka, bragešice ima tvoje, a za krožat i kaporan ćemo se snać.
Čavle se sastoji od manjih dijelova, sela koji svi pripadaju Čavlima i svaki dio Čavli se trudi da u što boljem svjetlu dočeka svoje Dondolaše koji dondolanjem prođu kroz selo. Tu je svega od pića i ića, nezaobilazna "palenta kumpirica", koju svake godine ovdje spravlja naša Zorka Fućak. Mi živimo u "Žubrovom" selu, premda smo u samom centru Čavli.

Dali ću moći Mateu kazati da nije rođeni "Grobničan"? Po materi je grobničan i još živi u kući od pranonića ili kako bismo u Pag rekli, od pradeda, pa će i po Statutu Dondolaša koji točno određuje, za biti Dondolaš, jedan od roditelja "mora" biti Grobničan, tako će steći pravo biti Dondolaš.

Kako je samo pratio sa svojih šest mjeseci života, jučer onaj šušur. Frenki Fućak koji je bio predsjednik društva i koji je dio obitelji, nije mogao zaobići da se ne fotografira sa Mateom.

Barba Duško Žeželić koji je spiritus movens svih događanja u našem selu, kiptio je od sreće kada je vidio da je i Mateo stigao dočekati Dondolaše. Niti on nije htio propustiti ovjekovječiti se. Sutra ovo ulazi u povjest. To je velika sreća, mladosti ima, ima i šanse za sačuvati tradiciju. Tradiciju mogu sačuvati samo oni, kojih se nauči da je tradicija sastavni dio života. Ne kaže stara narodna uzalud:"Bolje da umre selo, nego običaji."

Uz tekst pjesme "Rojeni san Grobničan", uz obilje fotografija zaključiti ću ovaj post, poticajući pažane da nikada ne zaborave svoju tradiciju, da se time diče i ponose, kao što se ovi dragi ljudi Grobničani, sa kojima sada dijelim svoj život, i te kako ponose.

ROJENI SAN GROBNIČAN
I otac i mater tu su se rodili
I nono i nona su grobničani bili
I si su lumpali i pili
I veliku su starost doživili

Rojeni san Dondolaš

I naši pranonići vavik su zvonili
I otac i nono su Dondolaši bili
I si su puno lomili i pili
Za maškarami sakud su hodili

Kad zazvone Dondolaši
Se se trese se se praši
Si kantaju si tancaju
Zvonci jako dondolaju

Kuda projdu Dondolaši
Se se lomi se se praši
Teški zvonci kreče škinu
Potres trese Grobnišćinu

Ka se spuste Dondolaši
Prema Riki uz Ričinu
Pomest će po Fijumeri
I po korzu su prašinu

Kad obajdu Dondolaši
Se i jednu oštariju
Strašit će po Grobnišćini
I po Riki mulariju

Kad zazvone Dondolaši
Se se trese od žestine
Odvavik su Dondolaši
Ponos naše Grobnišćine

Rojeni san Grobničan

<	siječanj, 2013					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE