Svi Pažani koju putuju svojem domu trajektnom linijom "Prizna-Žigljen", moraju proći kroz Priznu. A, koliko znaju o tom malom primorskom-podgorskom mjestu, i dali baš odlaze iz Prizne za Pag?, to je pitanje na koje sam pokušao pronaći odgovor na ovoj društvenoj mreži koja se zove Internet.
Evo što donosi Wikipedija:
Prizna se smjestila u južnom dijelu Hrvatskog primorja, nasuprot otoku Pagu, između Senja i Karlobaga, na graničnom području tih dviju jedinica lokalne samouprave. Puno je bliže Karlobagu (oko 14 km), nego Senju (oko 50 km).
Iako primorsko selo, nije na samoj obali nego na uzvisini oko kilometar iznad uvala Bočarije vele i male.
U okolici je više zaseoka koji spadaju pod Priznu, npr. Lomivrat, neposredno podno Prizne na moru, Seline, Gradina, Prpić-Lug, Marama, Kovači u uvali Prizna.
Mjesto je poznato jer je u uvali Prizna, kod zaseoka Kovači, trajektno pristanište za trajekte koji plove na liniji kopno-otok Pag tj. iz Prizne u pristanište Žigljen na sjevernom dijelu Paga. Samo trajektno pristanište udaljeno je od sela Prizna oko 4 km.
Na mene uvijek najljepši i najdojmljiviji pogled na Priznu i na podgorske padine Velebita pruža se za lijepa vremena, spuštajući se otočkom cestom prema pristaništu Žigljen. Sada kada sam se sa božićnih blagdana vraćao sa Paga ova ljepota potakla me da malo dublje uđem u ovaj kraj i nešto više doznam o njemu. Istina je da ova panorama danas ni približno ne podsjeća na onu od prije nekoliko desetljeća, isto tako može se zaključiti da minulo vrijeme nije umanjilo ljepotu. Panorama koja savlada čovjeka, a u ovim zimskim danima još više kada na vrhovima Velebita ima snijega. Ovaj puta ga nije bilo u izobilju kako znade biti.
Krenuli smo iz trajektne luke Žigljen, a tu je i onaj mali istoimeni otočić sa svjetionikom.
Vozimo se trajektom "Sveti Juraj" i vožnja do pristaništa na velebitskoj strani traje svega trinaestak minuta po mirnom vremenu. Ovdje krajolik postaje nekako drugačiji, pitomiji, a Velebit se čini mnogo veći. Kapetan mi je dozvolio da sa komandnog mosta mogu uraditi nekoliko fotografija.
Oko mi zapinje na najviši vrh kojeg svi zamjetimo po dolasku i odlasku. Potražio sam nazive tog vrha i pronašao da je to "Ograđenik" s 1614 metara nadmorske visine. Premda ovaj krajolik izuzetne ljepote oduzima dah svakom putniku ili namjerniku, život žitelja priobalnih sela nije nimalo lak. Ovdje se oduvijek borilo s nemilosrdnom burom, ali oduvijek se ovdje i živjelo, na otok se veslajuć odlazilo, a strmi Velebit s mukom upiralo. Tako su mi svjedočili mještani Kovača.
Doplovljavanjem u uvalu Prizna, prvo prolazimo poluotočić Gradina s čije je istočne strane uvala Vićuša.
Na samom vrhu poluotočića nalaze se ostaci ilirskog i rimskog naselja ili bolje reći utvrde čiji se temelji i dan danas dobro vide.
1807. godine ovdje je sagrađena crkvica posvećena sv. Anti. Crkvica je obnovljena za vrijeme Domovinskog rata, vrijedni branitelji su obnovili crkvicu, sada se ponovno vidi da je friško oličena. Boja baš nije prikladna, ali je dobro da se održava.
Tu se nekada nalazila i žandarmerijska postaja te "Financi", koji su mogli kontrolirati prijevoz robe i putnika Velebitskim kanalom. Donja Prizna je povezana sa cestom Sv.Juraj-Karlobag cestom koja je izgrađena 1870. godine.
Prizna sve više poprima izgled turističkog mjesta, izgradilo se dosta novih kuća, a sada se rješava i infrastruktura. Novi vodovod će dati dodatni podstrek ljudima da ostanu na svojim ognjištima.
Tako sam se oprostio sa Priznom do sljedećeg dolaska na Pag.
< | siječanj, 2013 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 | 31 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE