AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

četvrtak, 21.09.2023.

KONFERENCIJA DIGITAL LABIN 2023.

DVA DANA SREDIŠTE IT INDUSTRIJE

Konferencija Digital Labin 2023. održati će se 22. i 23. rujna u gradu Labinu
Kako piše na portalu Labinština info, grad Labin će zasjati u punom sjaju tijekom petka i subote, sinergijom Lloyds digitala, Sonoluxa te Levela52, koji su se pobrinuli da ovog vikenda grad Labin u Istri, koji ima desetak tisuća stanovnika, postane središte IT industrije u Hrvatskoj. Dva dana će biti posvećena učenju, razmjeni iskustava, usvajanju najnovijih trendova, stvaranju novih poznanstava i poslovnih veza, uživanju, zabavi te gastronomskim poslasticama – sve to nudi Digital Labin.

Raspored konferencije i karta lokacije događanja dostupni su na službenoj web stranici Digitala Labina https://digital-labin.com/venue

Okupiti će se oko 800 najvećih stručnjaka iz industrije digitalnog dizajna, developmenta i project managementa.
Prvog dana konferencije, u petak, 22.9. održat će čak 5 stručnih Workshopa te 3 premium Masterclassa na 7 različitih lokacija u prostorima KUC Lamparna, Gradske knjižnice, Srednje škole Mate Blažine te Sportskog centra Franko Mileta.
Drugog dana konferencije, subota 23.9. donosi još uzbudljivije novosti i popratni sadržaj koji će zaokružiti cijeli događaj te ga za sve posjetitelje pretvoriti u nezaboravno iskustvo. Konferencija će se odvijati na tri pozornice simultano: Design track, Dev&Data track i novi PM&Bizz Dev track. Ovaj dinamični program omogućit će vodećim stručnjacima iz cijelog svijeta da potaknu posjetitelje na duboko kreativno razmišljanje izvan konvencionalnih okvira te ih inspirirati da oblikuju inovativna rješenja, sve s nadom i entuzijazmom za svijetlu i ružičastu budućnost.

Dvorana Sportskog centra Franko Mileta nosi ime Hangar Arena, kako ju Lloydsovci vole interno nazivati, a voditeljica programa je Iva Šulentić, program u Mine Hall dvorani, ime kojim su interno nazvali prostor Lamparne, vodit će poznati voditelj i stand up komičar Ivan Šarić dok će treći track, također u Dvorani Sportskog centra Franko Mileta, ili interim nazivom Business Garage voditi voditeljica Maja Ciglenečki.
Nakon dnevnih aktivnosti, posjetitelje očekuje uživanje u najboljim istarskim specijalitetima, vinima i pivu. I da bi se noći Digital Labina pretvorile u nezaboravno iskustvo, priređeni su spektakularni afterpartyji koji će držati sve na nogama do kasno u noć.

Digital Labin 2023. se održava pod pokroviteljstvom Grada Labina, Turističke zajednice Labin Rabac i Turističke zajednice Istarske Županije.

srijeda, 20.09.2023.

PODRAVKA ŽELI POVEĆATI PROIZVODNJU POVRĆA

ZAVRŠILO VRIJEME ORIJENTACIJE NA UVOZ

U obiteljskom restoranu Štagelj u Koprivnici 20. rujna okupili su se poljoprivredni proizvođači kooperanti Podravke gdje je došla i predsjednica Uprave Podravka Grupe Martina Dalić.
Smisao susreta je bio dati informaciju proizvođačima o tržišnim trendovima, o očekivanja ovogodišnje i budućih poljoprivrednih sezona, kretanja otkupnih cijena, kao i tehnoloških dostignuća u povećanju prinosa proizvodnje. U cilju povećanja samodostatnosti, Podravka radi na povećanju proizvodnje povrća, revitalizaciji suradnje s kooperantima poljoprivrednicima te modernizaciji industrijske proizvodnje i prerade voća i povrća.
Predsjednica Uprave uvodno je rekla da je ovo zahtjevna godina zbog klimatskih promjena, nestabilnog tržišta, koje traje od pojave korona krize, zatim je došla ukrajinska kriza i globalni poremećaji na tržištu hrane. Poruka tih događanja je da u poljoprivredi postupanja treba mijenjati, primjenjivati nove načini proizvodnje i nove tehnologije, u smislu povezivanja primarne proizvodnje i jake prehrambene industrije. Samodostatnost je ključna za hrvatsku poljoprivredu.
„ Poljoprivreda je u našim poslovnim planovima i strategijama. U određenom razdoblju se nije obraćala pozornost na proizvodnju, više je orijentacija bila na uvozu, no to je vrijeme završilo iz dva razloga. Jedan razlog je viša sila tržišta i pretpostavke da se mogu poljoprivredni proizvodi lako i kvalitetno uvesti, što nije točno . Drugi razlog zaokreta su naše poslovne odluke i ambiciozni planovi, a koji zahtijevaju kvalitetnu i dostupnu sirovinu i to relativno blizu. Jer imajući mogućnost kontrole i imajući sigurnost opskrbe, računamo na rast proizvodnje i na rast gotovih proizvoda. Klimatske promjene kvare očekivanja, mijenjaju svijet oko nas i zato smo zaključili da provedba stare narodne “Uzdaj se u se i svoje kljuse, ovdje ima jako dobru primjenu“ rekla je Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravka grupe.
Navela je kako se mogu vidjeti prvi rezultati, a to su vlastite površine kojima raspolažu gdje je uloženo u navodnjavanje, u mehanizaciju, čime Podravka misli ozbiljno na vlastitu proizvodnju i želi biti pouzdan partner kooperantima.
„ Što se tiče povećanja proizvodnje i površina, to će u idućoj godini biti vezano uz rajčicu. U tijeku je izgradnja novog pogodna za primarnu preradu rajčice u tvornici na Kalniku gdje je uloženo oko 17 milijuna eura, a bit će dovršena na proljeće. Tvornicu imamo u Istri, a tvornica u Varaždinu će biti tri puta većeg kapaciteta, što znači da će nam trebati povećanje sirovine tri do četiri puta na kontinentu, i uz otkup u Istri, mi ćemo, trebati godišnje 300 hektara poljoprivredne površine za proizvodnju industrijske rajčice – rekla je Martina Dalić. „Pokrenut je i pilot projekt u kojem su poljoprivrednici mogli vidjeti kako im proizvodnja leži, kako sve ide, koliko je zahtjevno, prinosi su bili dobri za prvu godinu, a naučene su lekcije o mogućim rizicima. Na tom su putu okolnosti sve teže, zbog meteorološkog vremena, neizvjesnosti, no mi smo sigurni da se sa svim tim moramo izboriti jer alternative su lošije od toga" – rekla je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić.


SEZONSKO ZAPOŠLJAVANJE U POLJOPRIVREDI na poljima PODRAVKE

Početkom rujna je Podravka objavila oglas kojim traži sezonske radnike, muškarce i žene u poljoprivredi u periodu od mjeseca srpnja do mjeseca listopada.
Ništa u oglasu o uvjetima rada dakle o plaći, prijevozu, hrani i eventualnom smještaju nije navedeno.
Kao lokacije rade navodi se polje Farkašić , Sigetec- Hlebine, te ostala polja u okolici Koprivnice.
Zinteresirani se mogu javiti od ponedjeljka do petka- u uobičajenom radnom vremenu
na broj mobitela 099 375- 5049 . (mzz)

utorak, 19.09.2023.

EUROPSKA KOMISIJA POMAŽE LIBIJI NAKON OLUJE DANIEL

POMOĆ OD 5,7 MILIJUNA EURA

Oluja Daniel prouzročila je velika razaranja u gradu Darnah u sjevernoistočnoj Libiji 11. rujna 2023. Dvije brane su se urušile zbog čega su nastale snažne poplave velikih razmjera . Kako vrijeme prolazi evidentno je da je živote izgubilo oko 10 000 stanovnika. Na terenu je prisutna katastroga koja je povećana izvlačenjem tijela mrtvih , stradalih u oluji i poljedicama oluje. Zato je Europska unija iz svojih resursa oslobodila 5,2 milijuna eura humanitarnih sredstava.
Kako piše u priopćenju za medije Europske komisije od 18. rujna financiranje će se kanalizirati preko humanitarnih partnera EU-a aktivnih u zemlji, omogućujući im da ojačaju pomoć s fokusom na skloništa, hranu, vodu, sanitarne uvjete, higijenu te zdravstvenu i medicinsku zaštitu.

Od ukupnog iznosa, 200.000 eura namijenjeno je za Hitni fond za odgovor na katastrofe Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) za potporu Društvu Crvenog polumjeseca Libije. Ukupna humanitarna sredstva dodijeljena za hitne slučajeve na više od 5,7 milijuna eura. Jer neposredno nakon katastrofe, EU je oslobodio 500.000 eura humanitarnih sredstava i usmjerio ponude država članica EU-a kroz Mehanizam civilne zaštite EU-a. Pomoć u naturi i druga vitalna podrška već je stigla do nekih d najpogođenijih područja u istočnoj Libiji.
Europska unija nastavlja pružati pomoć u naturi kroz Mehanizam civilne zaštite EU-a. Do sada je osam država članica EU ponudilo pomoć Libiji i to Njemačka, Rumunjska, Finska, Italija, Nizozemska, Francuska, Belgija i Austrija putem Mehanizma civilne zaštite EU-a. Janez Lenarčič, povjerenik za krizni menadžment EU naveo je da su članovi grčkog spasilačkog tima u Libiji izgubili živote u prometnoj nesreći, (čak četiri osobe ) u nedjelju 17. rujna dok su pokušavali pomoći drugima. (mzz)

ponedjeljak, 18.09.2023.

RH DO SADA IMA DVA KANDIDATA ZA PREMIJERA

I BENČIĆ I GRBIN - PRAVNICI PO STRUCI

Sandra Benčić članica stranke Možemo i saborska zastupnica u 10. sazivu Hrvatskog Sabora koji traje od 22. srpnja 2020. diplomirana pravnica po obrazovanju, je kandidatkinja svoje stranke za premijerku RH na parlamentarnim izborima koji će se, prema redovnom roku održati 2024. godine. Tako je odlučila stranka, a političarka Benčić prihvatila, što je komunicirano javnosti 16. rujna ove godine. Sandra Benčić rođena je u siječnju 1978. u Zaboku

Peđa Grbin kandidat je za premijera Socijaldemokratske parije Hrvatske. Stranka kojoj je on predsjednik donijela je tu odluku 9. rujna. Peđa Grbin rođen je u Puli u svibnju 1979. godine. Diplomirani je pravnik, odvjetnik, a fakultet je završio u Zagrebu. On je saborski zastupnik od sedmog saziva Hrvatskog sabora, dakle od 22.12. 2011. Njegov saborski mandat traje neprekidno u sedmom, osmom, devetom i desetom sazivu Sabora. Rekao je prije nekoliko dana u jednoj izjavi za pisane medije da ako ne bude izabran za premijera RH da će dati ostavku na čelnom mjestu stranke SDP-a.
Datum održavanja parlamentarnih izbora slijedeće godine još nije poznat.

Redovno zasjedanje Hrvatskog sabora, nakon ljetne stanke, počinje 19. rujna 2023.
M.Zouhar Zec

nedjelja, 17.09.2023.

EUROPSKA KOMISIJA: PREDSJEDNICA EK POSJETILA OTOK LAMPEDUZU

Ursula von der Leyen :
„ IMIGRACIJA JE EUROPSKI IZAZOV, KOJI
ZAHTIJEVA EUROPSKI ODGOVOR“

Predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i premijerka Italije Giorgia Meloni posjetile su u dopodnevnim satima 17.rujna otok Lampeduzu,najajužniji otok Italije, koji ima oko pet tisuća stanovnika, a na koji učestalo stižu imigranti. Udaljen je 205 kilometara od obale Sicilije, i oko 113 km od Tunisa, države u sjevernoj Africi. Imigranti do Lampeduze dolaze Sredozemnim morem na malim i nesigurnim plovilima, organiziranih od trgovcima ljudima.
U posljedna tri dana, kažu informacije ,stiglo je na otok Lampeduzu oko osam i pol tisuća imigranata, a do kraja kolovoza ove godine više od 100 tisuća. Na otoku je kamp za 400 migranata, tako da talijanske vlasti ne nalaze načine kao smjestiti sve one koji stižu na otok, a ne nalaze ni načina kako zaustaviti dolaske . U dolasku imigranata i pritiska na Italiju sudjeluju trgovci ljudima koji organiziraju migrantske ogčaske preko Sredozemnog mora do Lampeduze . La GENTE d Italia na Internet stranici piše "Italija može računati na EU rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na konferenciji za novinare. Von der Leyen odaje počast 'nevjerojatnoj solidarnosti' naroda Lampeduse

"U ovim dramatičnim danima lokalna zajednica je dala sve od sebe da podrži muškarce, žene i djecu koji su stigli na ovaj otok. Nevjerojatna solidarnost koja istinski grije srca." Kazala je to predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Predsjednica europske izvršne vlasti potom je podsjetila da su "svi uključeni ljudi uhvaćeni u situaciju koju nisu sami stvorili. Migrante privlače nemilosrdni trgovci ljudima i mnogi dolaze ovdje na Lampedusu jednostavno zbog njezina zemljopisnog položaja. Ovo - ponovno je rekla - stavlja Lampeduzu pod ogroman pritisak, stvarajući tešku situaciju za njezino stanovništvo. Ovdje smo da ponudimo koordinirani odgovor." "Za mene je vrlo važno biti danas ovdje" zajedno s talijanskim vlastima. "Ilegalna imigracija je europski izazov koji zahtijeva europski odgovor". Takođe je rekla "Mi ćemo odlučiti tko će stići u Europu, a ne krijumčari", dodala je von der Leyen. Predstavila je akcijski plana od deset točaka prema kojem se mora regulirati veliki broj imigranata.
"Kao što ste vidjeli, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen odmah je prihvatila poziv da dođe ovdje kako bi razumjela situaciju na Lampedusi. Ne smatram to toliko gestom solidarnosti prema Italiji, već gestom odgovornosti Europe prema sebi jer su granice Italije granice Europe”. Premijerka Giorgia Meloni rekla je to nakon posjeta Lampedusi – piše La GENTE d Italia.

MJERE EK ZA RASTEREĆENJE MIGRACIJAMA

S obzirom na situaciju koja se događa na Lampedusi i prepoznajući sve veći pritisak na različitim migracijskim rutama, predsjednica Europske komisije von der Leyen izložila je sljedeći skup hitnih mjera koje treba poduzeti uz puno poštovanje temeljnih prava i međunarodnih obveza:

1.Pojačati potporu Italiji od strane Agencije Europske unije za azil (EUAA) i Europske granične i obalne straže (Frontex) za upravljanje velikim brojem migranata kako bi se osigurala registracija dolazaka, uzimanje otisaka prstiju, ispitivanje i upućivanje odgovarajućim tijelima.
2. Podržati premještanje ljudi s Lampeduse, uključujući u druge države članice pomoću dobrovoljnog mehanizma solidarnosti i s posebnom pozornošću na maloljetnike i žene bez pratnje.
3. Pojačati povratke poduzimanjem obnovljenog, usklađenog pristupa glavnim zemljama podrijetla novopridošlica, naime Gvineji, Côte d'Ivoireu, (Obala Slonovače) Senegalu i Burkini Faso kako bi se poboljšala suradnja i olakšao ponovni prihvat; i povećati potporu Frontexa, uključujući u pogledu obuke i izgradnje kapaciteta, kako bi se osigurala brza provedba vraćanja.
4. Podržati sprječavanje odlazaka uspostavljanjem operativnih partnerstava za borbu protiv krijumčarenja sa zemljama podrijetla i tranzita. To uključuje mogućnost radnog dogovora između Tunisa i Frontexa te radnu skupinu za koordinaciju u Europolu koja će se usredotočiti na borbu protiv krijumčarenja duž rute do Tunisa i dalje do Lampeduse.
5. Pojačati nadzor granice na moru i nadzor iz zraka, uključujući Frontex, te istražiti mogućnosti proširenja pomorskih misija u Sredozemlju. Nadalje, ubrzat ćemo nabavu opreme i povećati obuku za tunisku obalnu stražu i druga tijela za provođenje zakona.
6. Poduzeti mjere za ograničavanje upotrebe plovila nesposobnih za plovidbu i poduzeti mjere protiv opskrbnih lanaca i logistike krijumčara; te osigurati onesposobljavanje rekuperiranih brodica i gumenjaka.
7. Povećati potporu EUAA za primjenu brzih graničnih i ubrzanih postupaka, uključujući korištenje koncepta sigurne zemlje podrijetla, odbijanje zahtjeva kao očito neutemeljenih, izdavanje zabrana ulaska i njihovo evidentiranje u Schengenskom informacijskom sustavu (SIS).
8. Povećati svijest i komunikacijske kampanje kako bi se destimuliralo prelaženje Sredozemnog mora, a istovremeno nastaviti raditi na ponudi alternativa kao što su humanitarni prihvat i pravni putovi.
9 .Pojačati suradnju s UNHCR-om i IOM-om kako bi se usvojio sveobuhvatan pristup temeljen na ruti kako bi se osigurala zaštita duž rute i povećao potpomognuti dobrovoljni povratak iz zemalja tranzita.
10. Provesti EU-TU Memorandum o razumijevanju, Memorandum of Understanding (MoU) i odredite prioritete radnji s trenutnim učinkom za rješavanje trenutne situacije i ubrzajte ugovaranje novih projekata prema MoU. Iz priopćenja za javnost, 17. rujna Bruxelles
( m.zouhar zec)

subota, 16.09.2023.

EUROPSKA KOMISIJA : MEHANIZAM SURADNJE I PROVJERE ZATVOREN ZA BUGARSKU I RUMUNJSKU

EVOLUCIJA VLADAVINE PRAVA KOJA PRATI REFORMU

Europska komisija je 15. rujna službeno zatvorila Mehanizam suradnje i provjere (CVM) za Bugarsku i Rumunjsku, izvjestila je EK priopćenjem za medije iz Bruxellesa. /Cooperation and Verification Mechanism (CVM) for Bulgaria and Romania./ Mehanizam suradnje i provjere uveden je prilikom pristupanja Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji 2007. godine kao prijelazna mjera za olakšavanje napretka Bugarske u područjima reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije, kao i organiziranog kriminala. Komisija je sada stavila izvan snage dvije odluke kojima je uspostavljen taj mehanizam.
Kada su se 1. siječnja 2007. pridružile EU kao punopravne članice, Bugarska i Rumunjska još nisu imale dovoljan napredak na polju reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije, kao ni na polju u organiziranog kriminala za Bugarsku. Tada je Komisija uspostavila Mehanizam suradnje i provjere kao prijelaznu mjeru za pomoć dvjema zemljama da isprave te nedostatke. Na taj se način pratio reformski proces na temelju mjerila.
Proces završava kada su sva mjerila zadovoljavajuće ispunjena.
Europska komisija je u siječnju 2017. poduzela sveobuhvatnu procjenu napretka tijekom deset godina mehanizma, koja je dala sliku značajnog napretka. Komisija je postavila niz konkretnih preporuka koje , kada ih obje države članice ispunile, proces CVM biti završen.
U izvješću Mehenizma suradnje i provjere ( CVM-a) iz listopada 2019. Europska komisija je zaključila da je Bugarska na zadovoljavajući način ispunila preostale preporuke, da je postigla dovoljan napredak u ispunjavanju svojih obveza u trenutku pristupanja EU-u te da se sva mjerila mogu zadovoljavajuće zatvoriti. Bugarska je i dalje trebala nastaviti raditi na provedbi posebnih obveza navedenih u zaključcima izvješća. Taj je posao dovršen u lipnju 2023. Od tada se Bugarska više ne nadzire, niti se o njoj izvješćuje prema CVM-u. Prati se tek u okviru ciklusa prava s godišnjim izvješćem Komisije o vladavini prava.

Slično tome, u izvješću CVM-a iz studenog 2022. Komisija je zaključila da je i Rumunjska postigla dovoljan napredak u ispunjavanju svojih obveza u trenutku pristupanja EU-u i da se sva mjerila mogu na zadovoljavajući način zatvoriti. Rumunjska je i dalje trebala nastaviti raditi na provedbi posebnih obveza navedenih u zaključcima izvješća .No taj je posao također dovršen u lipnju 2023.godine
Evolucija vladavine prava Unije dala je novi kontekst za suradnju Komisije s Bugarskom i Rumunjskom. Konkretno, ciklus vladavine prava, koji je Komisija pokrenula 2019., pružio je trajni okvir s dugoročnom perspektivom koji prati održivu reformu, kako s Bugarskom, tako i s Rumunjskom, kao i s drugim državama članicama. Kao dio tog ciklusa, godišnje izvješće Komisije o vladavini prava, koje od 2022. uključuje i preporuke državama članicama, djeluje kao preventivni alat, produbljujući dijalog i zajedničku svijest o pitanjima vladavine prava.( mzz)

petak, 15.09.2023.

IZ GOVORA VON DER LEYEN - STANJE UNIJE 2023.(2)

EUROPA TREBA MILIJUNE LJUDI ZA POSAO

četvrtak, 14.09.2023.

STANJE EUROPSKE UNIJE 2023. – iz govora URSULE VON DER LEYEN

PRAVILA POŠTENIJA – RASPODJELA PRAVEDNIJA

Ursula von der Leyen koja je od 1. prosinca 2019. godine predsjednica Europske komisije, 27 zemalja članica Europske unije održala je 13. rujna godišnji govor o stanju Europske unije 2023. pred Europskim parlametom i europskom javnošću. Ona je političarka s iskustvom. U njemačkoj Vladi je bila ministrica obitelji i mladih, ministrica rada i civilnih poslova te ministrica obrane u mandatu od 2013. - 2019. godine.
Privatno je majka sedmero djece. Rođena je 1958. godine u Belgiji. Završila je studij ekonomije i medicine. Europsko vijeće predložilo je Von der Leyen kao svoju kandidatkinju za dužnost predsjednice Europske komisije 2. srpnja 2019. godine. Europski parlament tajnim glasovanjem je 16. srpnja 2019.izabrao Von der Leyen za novu predsjednicu Europske komisije.
Ta žena je u najtežim vremenima 21. stoljeća u Europskoj uniji probudila i održala jedinstvo i solidarnost među 27 država pokrenula ekonomiju obnovljivih izvora energije, stavila akcenat na europski zeleni plan koji ima zadatak očuvati planet i dokazuje da odvažna Europa ostvaruje rezultate.

EUROPSKI ZELENI PLAN – GOSPODARSKI PROGRAM
„ Europski zeleni plan daje potrebni okvir, poticaj i ulaganje, ali do rješenja dolaze ljudi, izumitelji i inženjeri. Europski zeleni plan nastao je iz potrebe da se zaštiti planet na kome živimo. „Mandat Ursula von der Leyen počela je utvrđivanjem dugoročne perspektive u skladu sa zakonom o klimi i ciljem za 2050.godinu. A Program o zaštiti klime postao je gospodarski program koji je orijentiran na ulaganja i inovacije. I to je sve inovacija. A prema tome što se događa u gospodarstvu EU, europska industrija pokazuje da modernizacija i dekarbonizacija mogu ići ruku pod ruku“.Pije pet godina u EU-u nije bilo ni jedne tvornice čistog čelika, a danas ih je 38.Mi sad privlačimo više ulaganja u čisti vodik nego SAD i Kina zajedno“ rekla je predsjednica Europske komisije. Ona je razvila odlučnost u Europskoj komisiji da se radi na svim teškim pitanjima i da se dolazi do rješenja. U govoru o stanju EU 2023. naprimjer je rekla „Industrijskom strategijom počeli smo utvrđivati rizike i potrebe svakog ekosustava u toj tranziciji. Taj posao moramo dovršiti. Zato moramo pripremiti pristup za svaki industrijski ekosustav. Stoga ćemo od ovog mjeseca s industrijom održavati niz dijaloga o čistoj tranziciji. Glavni cilj bit će potpora svakom sektoru u izgradnji poslovnog modela za dekarbonizaciju industrije. Smatramo da je ta tranzicija ključna za buduću konkurentnost u Europi. Ali jednako je važna za građane i njihova radna mjesta danas.“
Naime ljudi vole sudjelovati u onom što je lako riješiti, a ono što je teško, zaobilaze. Ursula von der Leyen zajedno sa Timom Europa, koji čine Europsku komisiju, radila je istom dinamikom na svim pitanjima teškim i lakim. Teška tema su i migracije i azil, za koju je „potrebno strpljenje, suradnja dugog daha sa svim partnerima, te prije svega jedinstvo unutar Unije“ rekla je predsjednica EK te nastavila:. „Svakoga su dana zbog sukoba, klimatskih promjena i nestabilnosti mnogi ljudi prisiljeni tražiti novo utočište. Uvijek sam bila čvrsto uvjerena da se migracijama treba upravljati te smo došli do pakta o migracijama i azilu.
Zanimljivo je i to što je za predstavljanje stanja u EU Ursula von der Leyen izabrala – datum 13. O datumu 13 napisani su mnogi tekstovi, više negativnih, nego pozitivnih. Teško je vjerovati da žena svijesti, znanja, iskustva i sposobnosti nije uočila datum. No nije ga zaobišla. U njoj je snaga, bez straha.

GDJE JE EUROPSKA UNIJA DANAS?
No gdje je Europa danas? Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je to ovako sažela: „Doživjeli smo osnivanje geopolitičke unije koja podupire Ukrajinu i protivi se ruskoj agresiji, traži odgovore na snažnu Kinu i ulaže u partnerstva. Danas imamo europski zeleni plan, ambiciozan središnji element našega gospodarstva. Utrli smo put digitalnoj tranziciji i postali globalni predvodnici u području internetskih prava. Imamo povijesni instrument NextGenerationEU, koji kombinira 800 milijardi eura ulaganja s reformama te omogućuje otvaranje dobrih današnjih i budućih radnih mjesta. Postavili smo temelje zdravstvene unije i pomogli da se cijepi ( protiv covida) cijeli kontinent i veliki dijelovi svijeta. Postajemo sve neovisniji u ključnim sektorima kao što su energetika, čipovi i sirovine.“ „ Želim vam zahvaliti i za revolucionarni i pionirski rad u području rodne ravnopravnosti. To mi kao ženi mnogo znači. Završili smo akte koje su mnogi smatrali zauvijek blokiranima, kao što je Direktiva o ženama u upravnim odborima te povijesno pristupanje EU-a Istanbulskoj konvenciji. Direktivom o transparentnosti plaća u propise smo unijeli temeljno načelo da jednak rad zaslužuje jednaku plaću. Nema nijednog razloga da žena za istu vrstu posla bude plaćena manje od muškarca. No naš je rad daleko od završetka, moramo se i dalje složno zalagati za napredak. Znam da Europski parlament podupire naš prijedlog o borbi protiv nasilja nad ženama. I zato bih htjela da u propise unesemo još jedno temeljno načelo: Ne znači ne. Istinske ravnopravnosti nema bez slobode od nasilja. Zahvaljujući ovom Parlamentu, državama članicama i mojem timu povjerenika, donijeli smo više od 90 % političkih smjernica koje sam predstavila 2019.( kada je preuzimala dužnost predsjednice EK). U suradnji s industrijom i državama članicama, predložiti ćemo europski paket za energiju vjetra. Od vjetra do čelika, od baterija do električnih vozila, naša je ambicija kristalno jasna: Naši sektori čistih tehnologija moraju imati europsku budućnost“-navela je predsjednica Europske komisije u svom govoru 13. rujna

TRŽIŠNO NATJECANJE
Radna mjesta u proizvodnji i konkurentnost teme su o kojima se često razgovara .Ursula von der Leyen je u svom govoru rekla „Naša industrija i tehnološka poduzeća vole tržišno natjecanje..No, natjecanje je dobro samo ako je pošteno. Našim je poduzećima prečesto onemogućen pristup stranim tržištima ili su žrtve predatorskih praksi. Često cijenom ne mogu konkurirati drugim ponuđačima koji dobivaju izdašne državne subvencije. Nismo zaboravili kako su nepoštene trgovinske prakse Kine utjecale na naš sektor solarne energije. Izdašno subvencionirani kineski konkurenti istisnuli su mnoga mlada poduzeća
koja su bila su prisiljena proglasiti stečaj. Upravo je zato pravednost u globalnom gospodarstvu toliko važna – jer utječe na živote i sredstva za život. O njoj ovise cijele grane gospodarstva i zajednice. Stoga moramo realno sagledati rizike kojima smo izloženi“- riječi su predsjednice EK U Govoru o stanju Unije 2023.

ANTISUBVENCIJSKI ISPITNI POSTUPAK ZA VOZILA IZ KINE
Predsjednica EK u Govoru dalje kaže „Uzmimo za primjer sektor električnih vozila. On je ključan za čisto gospodarstvo i ima golem potencijal za Europu. Međutim, globalna su tržišta preplavljena jeftinijim kineskim električnim automobilima. A njihovu cijenu umjetno snižavaju velike državne subvencije.To nam narušava tržište. A ako to među sobom ne prihvaćamo, nećemo prihvatiti ni izvana. Stoga danas mogu najaviti da Komisija pokreće antisubvencijski ispitni postupak za električna vozila iz Kine. Europa je otvorena za tržišno natjecanje. Ali ne za utrku prema dnu. Moramo se zaštititi od nepoštenih praksi. Ali jednako je važno biti otvoren za komunikaciju i dijalog s Kinom. Jer postoje i područja u kojima možemo i moramo surađivati.“
„Ono što je važno Europljanima, važno je i Europi“. „Budućnost našeg kontinenta ovisi o odlukama koje donosimo danas“.“Trenutak je da pokažemo da možemo izgraditi kontinent na kojem možeš biti ono što jesi, voljeti koga želiš i biti ambiciozan koliko god želiš „ „Treba nam više dijaloga, a manje polarizacija „„Želimo biti predvodnici u nastojanju da poredak temeljen na pravilima bude pošteniji i da raspodjela bude pravednija.“ To su samo neke od misli koje je u Govoru o stanju Unije 2023. rekla predsjedsnica Europske Komisije Ursula von der Leyen 13. rujna 2023.
Margareta Zouhar Zec

srijeda, 13.09.2023.

ISTRAŽIVANJE EUROPSKE KOMISIJE O MJERAMA KOJE JE EU PODUZELA 2023.

GRAĐANI PODRŽAVAJU RIJEŠAVANJE ENERGETSKE KRIZE,
PROMICANJE ODRŽIVOSTI, POTPORU UKRAJINI

Europska komisija objavila je priopćenje za medije 11. rujna o istraživanju koje je proveo Flash Eurobarometar o izazovima i prioritetima EU-a u 2023. Istraživanje je provedeno u 27 država članica između 24. i 31. kolovoza 2023. Internetski je intervjuirano 26 514 građana EU-a.
Istraživanje Eurobarometa koje je objavljeno također 11. rujna pokazuje, piše u priopćenju, ogromnu podršku europljani daju mjerama koje je Europska unija poduzela tijekom 2023. godine za zaštitu potrošača i tvrtki od nestabilnosti cijena energije, kao i o akcijama za poticanje energetske sigurnosti i zelene tranzicije. Također istraživanje potvrđuje veliki konsenzus među građanima EU-a u korist poticanja industrije čiste tehnologije za veću konkurentnost, kao i akcije EU-a poduzete kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

Prema tom istraživanju mišljenja građana EU 86% njih smatra da je bilo važno poduzeti inicijative na europskoj razini kako bi se ograničio neposredni učinak porasta cijena energije na potrošače i tvrtke tijekom prošle godine. Više od osam, od 10 upitanih građana, smatra ispravnim stajalište o promicanju održivog korištenja prirodnih resursa, što je 86%,
zatim olakšavanje zajedničke kupnje plina od strane država članica EU-a kako bi se osigurala sigurnost opskrbe 82% ispitanih, izgradnju partnerstava s drugim globalnim akterima kao što su UK, SAD, Japan i Australija 81% ispitanih, (UK . kratica za United Kingdom, Ujedinjeno Kraljevstvo, u kolokvijalnoj upotrebi, Velika Britanija ) smanjujući pretjeranu komercijalnu ovisnost o zemljama poput Rusije ili Kine 80% ispitanih građana i povećavanje konkurentnost europske industrije čistih tehnologija 80% građana. Mjere EU-a usmjerene na ubrzavanje digitalne transformacije uz zaštitu potrošača i povećanje otpornosti gospodarstva EU-a važnima smatra 77 % odnosno 76 % ispitanika.

MIŠLJENJE O BUDUĆIM AKCIJAMA EK
Kada je riječ o budućim akcijama, 86% ispitanika smatra da bi se skladišta plina u EU-u trebala napuniti kako bi se izbjegao rizik od nestašice, 85% da bi EU trebala potaknuti proizvodnju čistih tehnologija u državama članicama, a 79% da bi mjere EU-a trebale imati za cilj smanjenje potrošnje energije. 75% ispitanika smatra da bi EU trebala financirati zajedničke obrambene projekte za razvoj strateških obrambenih sposobnosti i tehnologija.

Osim toga, velika većina Europljana smatra da rat u Ukrajini pokazuje potrebu da EU osigura svoju energetsku i gospodarsku sigurnost 85%, kao i da poveća vojnu suradnju između država članica 75%, dok se i dalje solidarizira s Ukrajinom 71% ispitanih građana EU.
Europljani su i dalje za potporu Ukrajini i Ukrajincima. Njih 86% odobrava nastavak pružanja humanitarne pomoći EU ljudima pogođenim ratom, 77% prihvaća dobrodošlicu u EU ljudima koji bježe od rata, 71% podržava uvođenje ekonomskih sankcija protiv Rusije. Oko dvije trećine Europljana, odnosno 67% odnosno 65%, smatra da bi EU trebala podržati put Ukrajine prema europskim integracijama i njezinu integraciju u jedinstveno tržište. Naposljetku, 65% je za financijsku i gospodarsku potporu Ukrajini, a 57% smatra da bi EU trebao poduprijeti kupnju i opskrbu Ukrajine vojnom opremom i obukom.

UTJELOVLJUJE LI EU VRIJEDNOSTI?
Građani su također upitani za niz vrijednosti utjelovljuju li ih najbolje EU, druge zemlje u svijetu ili oboje podjednako.
Otprilike polovica njih vjeruje da EU najbolje utjelovljuje „poštivanje temeljnih prava i vrijednosti“ što je 53%, „društvenu jednakost i blagostanje“ 50%, „toleranciju i otvorenost prema drugima“49% i“'mir“ 48 % ispitanika. Odmah iza njh slijedi solidarnost sa zemljama unutar i izvan EU što pozitivno ocjenjuje 46 % ispitanih građana i poštivanje prirode i zaštita klime i okoliša 45 % ispitanih. Za svaku od ovih vrijednosti, otprilike jedan od šest ispitanika vjeruje da ih druge zemlje najbolje utjelovljuju, a otprilike jedan od četiri kaže da ih zastupaju i EU i drugi. Priopćenje EK, mzz,

utorak, 12.09.2023.

PREDSJEDNICA EUROPSKE KOMISIJE NA SUMMITU G20 PREDSTAVILA DVA PROGRAMA ZA POVEZIVANJE KONTINENATA

POVIJESNI EKONOMSKI KORIDORI

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na summtu G20, najmoćnijih gospodarstva svijeta koji je 9. i 10. rujna održan u Indiji u New Delhiu, govorila je ili točnije predstavila je dva nova programa Partnerstva za globalnu infrastrukturu i ulaganja (PGII) Partnership for Global Infrastructure and Investment (PGII). Ukratko je iznijela ključan doprinos Europske unije projektu Partnerstvo za globalnu infrastrukturu i ulaganja, jer je EU ključni akter kroz svoj vodeći program Global Gateway. Global Gateway će aktivirati 300 milijardi ulaganja u kritične projekte povezivanja tijekom razdoblja 2021.-2027., od čega je polovica namijenjena Africi.
Oba projekta opipljiva su ilustracija predanosti Europske unije poboljšanju kritične infrastrukture diljem svijeta. Projekti su korak u procesu PGII koji su prošle godine pokrenuli troje predsjednika i to predsjednica EK von der Leyen, predsjednik SAD-a Joe Biden i predsjednik Indonezije Joko Widodo, a tijekom summita G20 na Baliju.

Ursula von der Leyen je na summitu G20 pojasnila projekte te rekla da se radi o ekonomskom koridoru Indija – Bliski istok – Europa. Sporazum kojim je formaliziran ovaj projekt potpisali su EU, Sjedinjene Države, Indija, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati . Koridor će povezati tri regije kroz najsuvremeniju infrastrukturu povezivanja, pomažući da se gospodarski odnosi između njih podignu na novu razinu i građanima i poduzećima da se omogući bolji pristup robi, energiji i podacima.

Konkretno, projekt će, rekla je Ursula von der Leyen :

- Integrirati željezničke linije i lučke veze iz Indije u Europu, preko Ujedinjenih Arapskih Emirata Saudijske Arabije, Jordana i Izraela, što će dovesti do lakšeg i bržeg tranzita robe
- Razviti energetsku infrastrukturu i omogućiti proizvodnju i transport zelenog vodika svim partnerima
- Ojačati telekomunikacije i prijenos podataka zahvaljujući novom podmorskom kabelu koji povezuje regiju.

Trans afrički koridor poboljšat će prometne veze između regije Katanga u Demokratskoj Republici Kongo (i takozvanog "Bakrenog pojasa" u Zambiji, do luke Lobito u Angoli. Koridor će pomoći u poticanju ulaganja u lokalne vrijednosne lance za transformaciju iskopanih sirovina, pristup svjetskim tržištima za proizvode iz ovih regija i veće mogućnosti mobilnosti za građane. EU udružuje snage sa SAD-om u promicanju ovog koridora .

KORIDORI KOJI ĆE UĆI U POVJEST

Ursula Von der Leyen je rekla da će ekonomski koridor Indija-Bliski istok-Europa biti ništa manje nego povijesni. „Bit će to dosad najizravnija veza između Indije, Arapskog zaljeva i Europe: sa željezničkom vezom koja će trgovinu između Indije i Europe učiniti 40% bržom; s električnim kabelom i cjevovodom za čisti vodik za poticanje trgovine čistom energijom između Azije, Bliskog istoka i Europe; s podatkovnim kabelom velike brzine za povezivanje nekih od najinovativnijih digitalnih ekosustava u svijetu i usput stvaranje poslovnih prilika. Ovo su najsuvremenije veze za svijet sutrašnjice – brže, kraće, čišće. Ovaj koridor je puno više od samo željeznice ili kabla, on je zeleni i digitalni most preko kontinenata i civilizacija.“
Za koridore u Africi rekla je „Trans afrički koridori će povezivati luku Lobito u Angoli s pokrajinom Katanga u DR Kongu i bakrenim pojasom u Zambiji. Naš cilj nije samo povezati regiju bez izlaza na more s morem. Naše partnerstvo također će ulagati u lokalne lance vrijednosti, u čistu energiju i vještine za lokalnu radnu snagu. Ovo je duh PGII: To je potpuno novi pristup velikim infrastrukturnim ulaganjima. Riječ je o zajedničkom prosperitetu. Riječ je o stvarnim koristima za sve partnere“ – rekla je Usrula von der Leyen na Summitu G20 u Indiji.„Identificirano je preko 90 projekata u Africi, Latinskoj Americi i Karibima, Aziji i Pacifiku te na Zapadnom Balkanu“.
Na Internet stranici „ EU-Zapadni Balkan i susjedstvo vodeći projekti za 2023“ čiji je nadnaslov GLOBAL GATEWAY piše da se na Zapadni Balkan odnosi transbalkanski elektroenergetski koridor u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, 400kV interkonekcijsko povezivanje prijenosa električne energije sustava na one Hrvatske, Mađarske, Rumunjske i Italije.
A Global Gateway predstavlja održive i pouzdane veze koje rade za ljude. I Europska unija ga obilno financira.
Priopćenja EK , (mzz)

nedjelja, 10.09.2023.

DAN HRVATSKIH VODA

147 GODINA VODNOG GOSPODARENJA

Uz prisustvo dužnosnika Vlade RH ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović prikladnim govorom je obilježio Dan Hrvatskih voda 7. rujna.
Govoreći o povijesnom razvoju Hrvatskih voda, ministar Filipović naglasio je kako danas Hrvatske vode sustavno i organizirano upravljaju s više od 30 000 kilometara vodotoka, 4 100 kilometara nasipa, 900 kilometara lateralnih kanala, 60 višenamjenskih akumulacija, više od 40 brdskih retencija, pet nizinskih retencija, tri a oteretna kanala, dva spojna kanala te velikim brojem manjih regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina. Ministar Filipović naglasio je klimatske izazove s kojima se suočavamo, imajući u vidu ponajprije borbe s poplavama i brigu za živote sugrađana u ekstremnim uvjetima.
„U Vladi Republike Hrvatske svjesni smo tih izazova te kontinuirano ulažemo u održavanje i izgradnju sustava te je krajem lipnja 2023. Vlada Republike Hrvatske usvojila Plan upravljanja vodnim područjima do 2027. Sastavni dio tog plana je Plan upravljanja rizicima od poplava za isto razdoblje. Također Vlada RH usvojila je prijedlog dodatka Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. – 2026. čime su sredstva dostupna vodno komunalnom sektoru uvećana za 305 milijuna eura. Sve zajedno, to čini više od milijardu eura bespovratnih sredstava za provedbu Programa vodnoga gospodarstva od čega je 844 milijuna eura namijenjeno za ulaganja u vodno-komunalnu infrastrukturu“, rekao je je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

Ministar je istaknuo suradnju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatskih voda na Programu smanjenja gubitaka u javnim vodoopskrbnim sustavima u Republici Hrvatskoj s ciljem smanjenja gubitaka vode s 50% na prihvatljivih 25%, a koji se provodi od 2018. godine. „ Pitka voda, bogatstvo je naše domovine. A zaštita i očuvanje tog prirodnog bogatstva danas je naša odgovornost. Više od 147 godina u Hrvatskim vodama generira se institucionalno znanje i iskustvo kako bi zaštitili živote i svoj prostor, kako bi očuvali prirodna bogatstva koja su nam dana na čuvanje i kako bi omogućili još bolji život hrvatskim građanima“, rekao je ministar Filipović.

Dodijeljena su 22 Ugovora o korištenju bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti 149 milijuna eura s PDV-om, dok sredstva s PDV -om iznose 227 milijuna eura.
Vodnokomunalni projekti, njih 17, vrijednosti su 134 milijuna eura bespovratnih sredstava. Pet projekata za smanjenja rizika od katastrofa vrijednosti su 15 milijuna eura bespovratnih sredstava.

U okviru obilježavanja Dana Hrvatskih voda, gđi. Mariji Antolović, g. Janu Marčec, dr. sc. Hani Posavčić te izv. prof. dr. sc. Marku Miliši i izv. prof. dr. sc. Mariji Ivković uručene su godišnje nagrade za stručne i znanstvene radove.

BABY-BEEF DOBILA OZNAKU „DOKAZANA KVALITETA“

BOLJA PREPOZNAATLJIVOST DOMAĆEG PROIZVODA

Udruga za tov i uzgoj junadi „Baby-beef“ prodavati će svoje meso uskoro pod oznakom „Dokazana kvaliteta“ . Rješenje o toj odluci donijelo je Ministarstva poljoprivrede 7. rujna ove godine, navodi se u priopćenju resornog ministarstva.
“Dokazana kvaliteta“ je sustav koji je osmislilo Ministarstvo poljoprivrede s ciljem promocije i prepoznatljivosti domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na tržištu.

Radi lakšeg ulaska proizvođača u nacionalni sustav, on je uspostavljen na način da bude prihvatljiv za mogućnost financiranja kroz Intervenciju 77.01 i 77.02 iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027. koja pruža mogućnost pokrivanja troškova certificiranja kao i potporu za aktivnosti informiranja i promoviranja koje provode skupine proizvođača.
Potrošači postaju sve više svjesniji i imaju viša očekivanja o kvaliteti hrane koju kupuju, a što predstavlja izazov i za same proizvođače. Osim informacija o zemlji podrijetla hrane, potrošači promišljaju i o načinu proizvodnje hrane, postupcima i načinu uzgoja i držanja odnosno brige prema životinjama.

Do sada su priznate oznake "Dokazana kvaliteta" koje se odnose na sektor voća, konzumnih jaja, povrća, mesa peradi, mlijeka i mliječnih proizvoda i svježeg svinjskog mesa. U sustav se, na zahtjev proizvođača, mogu uključiti svi sektori proizvodnje i prerade.(mzz)

subota, 09.09.2023.

NA LISTI UNESCOA I GEOPARK BIOKOVO-IMOTSKA JEZERA

OTVARANJE RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI ZA CIJELO PODRUČJE

U Marrakechu je početkom rujna održana 8. sjednica Vijeća za globalne geoparkove UNESCO-a. To Vijeće ima ključnu ulogu u ocjenjivanju pristiglih prijedloga i nominacija, a njegovi se članovi sastaju jednom godišnje kako bi utvrdili ispunjavaju li kandidirani geoparkovi sve propisane kriterije i standarde za uvrštenje na listu. To je Vijeće prihvatilo hrvatski prijedlog o uvrštenju Geoparka Biokovo-Imotska jezera na listu svjetskih geoparkova.
Hrvatska sada ima tri geoparka na UNESCO listi, a to su ranije uvršeteni geoparkovi Papuk, Viški arhipelag, te sada Biokovo –Imotska jezera.
Ivana Ćapin, izvršna direktorica Geoparka Biokovo-Imotska jezera,ovom je prilikom rekla kako park ovime dobiva potpuno novu dimenziju u svjetskim okvirima. „Ovo je velika nagrada za sve nas koji smo predano radili od samog početka, a ujedno i velika motivacija u daljnjem djelovanju jer nam se sada otvaraju novi potencijali za cijelo područje,

Slavo Jakša, ravnatelj Javne ustanove PP Biokovo, rekao je kako je područje geoparka od iznimnog kulturnog, povijesnog, ali i prirodnog značaja jer obuhvaća veliku geološku raznolikost i staništa brojnih vrsta biljaka i životinja.
Da je Grad Imotski od prvog dana aktivno sudjelovao u financiranju aktivnosti koje su prethodile ovom rezultatu potvrdio je gradonačelnik Ivan Budalić, koji je kao sljedeći korak i cilj najavio izgradnju modernog centra za posjetitelje u sklopu geoparka.
„Dobivanjem UNESCO oznake značajno se podiže razina vidljivosti destinacije i stvaraju se pretpostavke za razvoj geoturizma kao specifičnog i vrlo zanimljivog oblika selektivnog turizma. Naime, ova se vrsta turizma prvenstveno fokusira na geološke i geomorfološke značajke krajolika kao turističke atrakcije i jedan je od najbrže rastućih tržišnih segmenata unutar posebnih oblika turizma. Osim toga, Geopark Biokovo-Imotska jezera pruža mnoge pogodnosti i razvojne mogućnosti za cijelo područje, od razvoja poljoprivrede, ugostiteljskih i uslužnih djelatnosti pa sve do unaprjeđenja suradnji s drugim parkovima i partnerima“, izjavio je Luka Kolovrat, direktor Turističke zajednice Imota.
Izvor: Hrvatska turistička zajednica (mzz)

petak, 08.09.2023.

EUROPSKA KOMISIJA: DIGITALNA KORDINACIJA SOCIJALNOG OSIGURANJA

UBRZATI NACIONALNU PROVEDBU
ELEKTRONIČKE RAZMJENE PODATAKA

„Državljani EU-a imaju pravo putovati, raditi i živjeti u drugoj zemlji EU-a. Godine 2021. 16 milijuna ljudi iz EU-a, Europskog gospodarskog prostora (EEA)/Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) i Švicarske živjelo je i/ili radilo u drugoj zemlji EU-a, EGP-a/EFTA-e i Švicarskoj. Pravila EU (Uredba br. 883/2004 i Uredba br. 987/2009 o njezinoj provedbi) štite prava ljudi na socijalnu sigurnost kada se kreću unutar Europe, na primjer kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, obiteljskim naknadama i mirovinama, te osiguravaju da dobiju pristup svojim pravima koristi što je brže moguće u cijeloj EU.
Godine 2021. oko 235 milijuna ljudi u Europi imalo je Europsku karticu zdravstvenog osiguranja European Health Insurance Card (EHIC) koja im je pomogla da dobiju nepredviđeno potrebnu medicinsku pomoć dok su bili u inozemstvu. Također, isplaćeno je 6 milijuna mirovina umirovljenicima s prebivalištem u drugoj državi. Osim toga, nacionalne uprave primile su 3,6 milijuna zahtjeva za dokaz o socijalnom osiguranju u prekograničnim situacijama.

Zahvaljujući sustavu elektroničke razmjene podataka o socijalnoj sigurnosti (EESSI), institucije socijalne sigurnosti u državama članicama brže su i sigurnije obradile 16,5 milijuna slučajeva socijalne sigurnosti ljudi koji putuju, žive, studiraju i/ili rade u drugoj zemlji EU-a od 2019. Svaki mjesec razmijeni se 2,5 milijuna elektroničkih poruka.
Trenutačno, 12 institucija država članica pilotira ESSPASS za digitalno izdavanje i provjeru prava građana na socijalnu sigurnost preko granica, kao što je „prijenosni dokument A1” za potrebe rada i (European Health Insurance Card) EHIC u zdravstvu“ piše u priopćenju za javnost Europske komisije iz Beuxellesa, koje objavljujem.

A sada najvažnije: Europska komisija je 6.rujna 2023., predložila, o čemu je izdala ovo priopćenje za javnost, konkretne korake za daljnju digitalizaciju koordinacije sustava socijalne sigurnosti u Europi, u posebnoj komunikaciji. Njime se utvrđuju radnje za brži i jednostavniji prekogranični pristup uslugama socijalne sigurnosti potpunim korištenjem digitalnih alata, smanjenjem administrativnog opterećenja za građane i poduzeća.
Unatoč prethodnim inicijativama za poboljšanje prekograničnog protoka informacija o socijalnom osiguranju, nacionalne institucije, pružatelji zdravstvenih usluga i inspekcije rada još uvijek se suočavaju s poteškoćama u pristupu i dijeljenju podataka zbog nedovoljne interoperabilnosti između nacionalnih sustava. Troškovi također nastaju, primjerice, prilikom izdavanja i provjere isprava o pravima.

Zato Europska komisija poziva države članice da :
Ubrzaju nacionalnu provedbu elektroničke razmjene podataka o socijalnoj sigurnosti (EESSI) Electronic Exchange of Social Security Information (EESSI) tako da bude u potpunosti operativna do kraja 2024. diljem Europe. EESSI digitalizira razmjenu među nacionalnim institucijama socijalne sigurnosti kako bi se udaljili od papirnatih, dugotrajnih i glomaznih postupaka.

Isporučite više postupaka koordinacije socijalnog osiguranja u potpunosti online, kako biste ljudima još olakšali preseljenje i rad u inozemstvu i osigurali im brzi pristup prihvatljivim naknadama. Države članice mogu raditi na Uredbi o jedinstvenom digitalnom pristupniku, koja predviđa potpunu online dostavu nekih važnih administrativnih postupaka građanima i poduzećima najkasnije do 12. prosinca 2023.

U potpunosti se uključite u pilot aktivnosti Europske propusnice za socijalnu sigurnostEuropean Social Security Pass (ESSPASS ) koje istražuju kako pojednostaviti izdavanje i provjeru prava građana na socijalno osiguranje preko granica.

Radite na uvođenju novčanika EU Digital Identity (EUDI), koji će građanima EU-a omogućiti nošenje digitalnih verzija dokumenata o pravima, kao što je europska kartica zdravstvenog osiguranja (EHIC), što olakšava institucijama socijalne sigurnosti, inspekcijama rada i pružateljima zdravstvenih usluga da trenutno ovjere ove dokumente.

Komisija će podržati države članice EU-a u provedbi ovih radnji pružanjem tehničke pomoći, uključujući putem Instrumenta tehničke podrške, i stavljanjem na raspolaganje financijskih sredstava EU-a, na primjer kroz Program za digitalnu Europu, InvestEU, Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond Plus.

Europska agencija za rad također će imati aktivnu ulogu u prikupljanju primjera najbolje prakse i omogućavanjem redovite razmjene među nacionalnim tijelima.

četvrtak, 07.09.2023.

SRBIJA U ASEANU

PRIJATELJSTVO IZ PROŠLOG STOLJEĆA

Srbija je postala članica ASEANA. Zvuči kao zanimljivost, no činjenica je jer je informaciju objavilo srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova. Srbija je na 43. sammitu Saveza država Jugoistočne Azije 4. rujna potpisala dokument o pristupanju regionalnoj međunarodnoj organizaciji država u Jugoistočnoj Aziji .
Šef diplomatije Srbije Ivica Dačić potpisao je Ugovor o prijateljstvu i suradnji za zemljama ASEANA, u glavnom gradu Indonezije u Đakarti i rekao da je to “događaj od velikog značaja za daljnje unapređenje suradnje sa prijateljskim zemljama”. Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić je rekao da je Srbija nasljednica bivše Jugoslavije i da je “ponosna na višedecenijsko prijateljstvo koje ima sa zemljama jugoistočne Azije, koje seže još od pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka, iz perioda osnivanja Pokreta nesvrstanih”.

Države članice ASEAN-a jednoglasno su u srpnju ove godine odobrile pristupni zahtjev Srbije – Ugovoru o prijateljstvu i saradnji u Jugoistočnoj Aziji. Članice organizacije ASEAN (Association of Southeast Asian Nations)
su Indonezija, Filipini, Malezija, Singapur, Tajland, Kambodža, Laos, Vijetnam, Brunej Darusalam i Mijanmar. ASEAN je osnovan 1976. godine, a cilj mu je stvaranje političke stabilnosti i sigurnosti u Jugoistočnoj Aziji, osiguravajući mirno rješavanje sporova između zemalja. (mzz)

srijeda, 06.09.2023.

SUMMIT O KLIMI U AFRICI

KONTINENT BOGAT JOŠ NEISKORIŠTENOM ZELENOM ENERGIJOM

Međunarodni kongresni centar Kenyatta u Nairobiju u Keniji je mjesto održavanja Afričkog klimatskog samita i Afričkog klimatskog tjedna 2023. koji se održava od 4. do 8. rujna .
Antonio Guterres glavni tajnik UN-a obratio se predstavnicima afričkih zemalja na sastanku o klimi na afričkom kontinentu te rekao je da je unatoč "ekstremnim vrućinama, strašnim poplavama i desecima tisuća mrtvih od razornih suša", kontinent odgovoran za manje od četiri posto emisija. “Udarac nanijet razvoju je posvuda oko sve veće gladi i raseljavanja”, rekao je. Ali usred "klimatskog kaosa" rekao je da je još uvijek moguće izbjeći najgore, "ali samo uz kvantni skok u klimatskim mjerama".
Pozvao je na "klimatsku pravdu" kako bi se postigli ciljevi o obnovljivoj i pristupačnoj energiji, posebno u Africi. Konstatirao je da je Afrika bogata neiskorištenom obnovljivom energijom s potencijalom da postane svjetski lider u obnovljivim izvorima energije i "zelenom rastu". Rekao je da Afrika ima gotovo trećinu svjetskih mineralnih rezervi za solarnu energiju, električna vozila i skladištenje baterija, te da proizvodnja i trgovina ovim ključnim mineralima mora biti održiva, transparentna i ravnomjerna u svakoj karici opskrbnog lanca. Šef UN-a podsjetio je na regiju Greater Horn gdje više od 85 posto električne energije dolazi iz obnovljivih izvora.“ Mozambik gotovo svu energiju dobiva iz zelenih i održivih izvora. A projekti vjetra i solarne energije već pomažu energiji Egipta, Alžira, Tunisa, Maroka i Južnog Sudana- rekao je.“ Pozvao je na zajednički napor da se stvori "istinski" Afrički savez za obnovljivu energiju, te rekao da „moramo svi zajedno raditi kako bi Afrika postala velesila obnovljive energije.”

Antonio Guterres je u svom govoru pozvao čelnike grupe G20, koji će se 9 i 10. rujna sastati u Indiji „da preuzmu odgovornost i posvete se postizanju neto nulte emisije što je moguće bliže 2040.“

Na tiskovnoj konferenciji u Nairobiju nakon svog Izlaganja na sammitu Guterres je rekao da je vrijeme da se okončaju nepravde koje sputavaju kontinent Afrike. Obećao je blisko surađivati s afričkim čelnicima i organizacijama kao što je Afrička unija, kako bi se ubrzao napredak.
Za trajanja summita o klimi u Africi predsjednici država i organizacija razmatrati će četiri glavna smjera temeljena na sustavima koji su vezani za klimu, a to je energetski sustavi i industrija, zemlja, ocean, hrana i voda, gradovi, urbana i ruralna naselja, infrastruktura i transport, te zdravlje, sredstva za život i ekonomija. Globalna analiza o klimi biti će na sastanku COP28 u prosincu.
Izvor. Internet stranica sumita u Keniji. (mzz)

ponedjeljak, 04.09.2023.

EUROPSKA KOMISIJA: URSULA VON DER LEYEN O VUKOVIMA

PODUZETI MJERE KOJE
POSTOJEĆE ZAKONODAVSTVO OMOGUĆUJE

„Koncentracija vukova u nekim europskim regijama postala je stvarna opasnost za stoku, a potencijalno i za ljude. Pozivam lokalna i nacionalna tijela da prema potrebi poduzmu mjere. To im već omogućuje postojeće zakonodavstvo EU-a”- izjavila je u priopćenju za medije 4. rujna predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Povod toj izjavi je odluka Komisije da pokrene novu fazu rada na rješavanju izazova povezanih s povratkom vukova u regije EU-a u kojima je vuk dugo bio odsutan. Sada sve više povratak vukova dovodi do sukoba s lokalnim poljoprivrednim i lovačkim zajednicama, posebno u slučajevima u kojima se mjere za sprečavanje napada na stoku ne provode u velikoj mjeri - piše u priopćenju, te piše slijedeće:

Komisija danas, dakle 4. rujna , poziva lokalne zajednice, znanstvenike i sve zainteresirane strane da do 22. rujna 2023. dostave ažurirane podatke o populaciji vukova i njihovim učincima. Pozivaju se da se koriste sljedećom adresom e-pošte (aktivnim od danas poslijepodne): EC-WOLF-DATA-COLLECTION@ec.europa.eu.

Na temelju prikupljenih podataka Komisija će odlučiti o prijedlogu izmjene, prema potrebi, statusa zaštite vuka u EU-u i ažuriranja pravnog okvira, uvođenja, prema potrebi, dodatne fleksibilnosti s obzirom na razvoj te vrste.
Time će se dopuniti trenutačne mogućnosti u okviru zakonodavstva EU-a za lokalne i nacionalne vlasti da poduzmu mjere prema potrebi te znatna financijska sredstva EU-a za te mjere, kako je navedeno u zajedničkom pismu koje su povjerenik Sinkevičius i povjerenik Wojciechowskiu studenome 2021. poslali svim ministrima poljoprivrede i okoliša EU-a. Neke su se mjere pokazale djelotvornima u sprečavanju ili znatnom smanjenju rizika od predacije ako su pravilno provedene i prilagođene specifičnom kontekstu u kojem se primjenjuju.

Komisijino preispitivanje znanstvenih podataka o vuku u EU-u sastavni je dio detaljne analize koju Komisija provodi kao odgovor na Rezoluciju Europskog parlamenta od 24. studenoga 2022. Komisija je u travnju 2023. počela prikupljati podatke od stručnih skupina i ključnih dionika te podatke koje su dostavila nacionalna tijela u skladu s postojećim zakonodavstvom EU-a i međunarodnim zakonodavstvom. Međutim, ti podaci još uvijek ne pružaju potpunu sliku koja bi Komisiji omogućila da osmisli daljnje mjere, a Komisija danas proširuje ovo savjetovanje.


MOGUĆE JE I SADA ODSTUPITI OD STROGE ZAŠTITE VUKA

Komisija je svjesna da povratak vuka u regije EU-a u kojima je dugo odsutan može dovesti do sukoba s lokalnim poljoprivrednim i lovačkim zajednicama, posebno ako mjere za sprečavanje napada na stoku nisu široko provedene.
Kao autohtona vrsta vuk je sastavni dio prirodne baštine Europe i ima važnu ulogu u njezinim ekosustavima. U skladu s Direktivom o staništima većina populacija vukova u Europi uživa strogu zaštitu, uz mogućnost odstupanja. Tim se režimom provode zahtjevi iz međunarodne Bernske konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa, čije su stranke EU i države članice.
Platforme EU-a i regionalne platforme za suživot omogućuju dionicima da promiču načine za smanjenje sukoba između ljudskih interesa i prisutnosti vrsta velikih zvijeri razmjenom znanja i suradnjom na otvoren i konstruktivan način uz uzajamno poštovanje. Nadalje, u skladu s Direktivom o staništima države članice mogu, pod određenim uvjetima, odstupiti od zabrana sustava stroge zaštite, među ostalim radi zaštite socio- ekonomskih interesa. (mzz)

nedjelja, 03.09.2023.

BAŠTINA 58.VINKOVAČKIH JESENI

DVA SJAJA DUKATA

Manifestacija hrvatske i slavonske tradicijske kulture i baštine Vinkovačke jeseni održat će se 58. put od petka 8. rujna do nedjelje 17. rujna.
Svečano otvorenje najveće manifestacije hrvatske tradicijske kulture i baštine ove će godine imati naziv „Dva sjaja dukata“. Kroz niz scenskih slika običaja, tamburaške svirke plesa i pjesme, pripovijedanja „po šokački“ biti će prikazana cjelina priče o dukatima i njihovoj životnoj važnosti u mnogim prigodama i običajima. Dukati su se u nizovima nosili oko vrata, ukrašavali su glave djevojaka, a simbolično su ukrašavali muške kape.
Folklorne večeri održati će se od 8. do 13. rujna, svake večeri će nastupiti po desetak kulturno umjetničkih društava. Za vikend 9. i 10. rujna, održati će se Dječje vinkovačke jeseni .Prvoga dana vikenda u planu je Međužupanijska smotra folklora s najboljim dječjim skupinama iz 15 hrvatskih županija. Sljedećega dana predviđen je mimohod dječjih folklornih skupina.
Svečano otvorenje 58. Vinkovačkih jeseni predviđeno je za 15. rujna. Državna smotra folklora će posljednja dva dana okupiti 14 najboljih hrvatskih folklornih društava. U nedjelju slijedi najsvečaniji dio Vinkovačkih jeseni, a to je mimohod sedamdesetak skupina u nošnjama i svoj tradicijskoj baštini, koje će proći Vinkovcima.

subota, 02.09.2023.

AKCIJSKI PLAN EU I MOLDAVIJE

OD POČETKA 2024. MOLDAVIJI - ROAMING

Otkako je Moldaviji 23. lipnja 2022. dodijeljen status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, Republika Moldavija izrazila je snažan interes za odražavanjem pravila jedinstvenog tržišta u sektoru telekomunikacija. Komisija dijeli svoj cilj dovođenja Republike Moldavije u područje EU-a „lutaj kao kod kuće”, (“roam like at home” )od čega su već imali koristi milijuni građana diljem EU-a i predstavlja temeljni element jedinstvenog tržišta.

Europska komisija je 1.rujna usvojila prijedlog za uključivanje roaminga u Sporazum o pridruživanju EU-a i Moldavije. Nakon što se obave svi potrebni koraci, posjetitelji Moldavije u EU moći će koristiti svoje mobilne telefone pod istim cjenovnim uvjetima kao da su u Moldaviji, dok će putnici iz EU imati ista prava kada posjete Moldaviju.
Dovođenje Moldavije u područje EU-a „lutaj kao kod kuće” jedna je od ključnih radnji Prioritetnog akcijskog plana EU-a i Moldavije, dogovorenog u lipnju 2023. Ovaj je plan putokaz za potpunu provedbu dubokog i sveobuhvatnog slobodnog pristupa EU-a i Moldavije u Trgovinsko područje (DCFTA) i daljnja integracija Moldavije u jedinstveno tržište EU-a. Ovaj korak uslijedio je nakon zajedničke izjave od 31. svibnja EU-a i moldavskih telekomunikacijskih operatera o dobrovoljnom snižavanju tarifa roaminga od 1. siječnja 2024., uz potporu Europske komisije.

Komisija će dopustiti ažuriranje Sporazuma o pridruživanju EU-a i Moldavije dodavanjem najnovijeg zakonodavstva EU-a o telekomunikacijama i poštanskim uslugama.
Sporazum o pridruživanju, uključujući Duboku i sveobuhvatnu zonu slobodne trgovine (DCFTA) između EU-a i Moldavije potpisan je u lipnju 2014. i u potpunosti je na snazi od srpnja 2016.
Uspostavljen je Prioritetni akcijski plan za razdoblje 2023. – 2024. kako bi se potaknula provedba DCFTA-e. Otkako je Europsko vijeće 23. lipnja 2022. dodijelilo Moldaviji status kandidata, EU i Moldavija dosegle su novu fazu u svojim odnosima. Prioritetni akcijski plan odražava zajednički dogovorene nove prioritete za razdoblje 2023.-2024. godine.
Izvor: Priopćenje Europske komisije

ZA SPORTSKE OBJEKTE ČETIRI MILIJUNA EURA

SPORT DOSTUPAN SVIMA

Temeljem Natječaja za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2023. godini, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac donijela je na samom kraju mjeseca kolovoza Odluku o raspodjeli financijskih sredstava. Odlukom je obuhvaćeno 87 sportskih građevina po gradovima i općinama diljem Hrvatske u ukupnoj vrijednosti od 4.059.198,88 eura.
Povodom te odluke ministrica turizma i sporta dr.Nikolina Brnjac je rekla:
”Ulaganje u sportsku infrastrukturu u posebnom je fokusu Vlade Republike Hrvatske jer je adekvatna sportska infrastruktura važan preduvjet kako bismo sport u svim dijelovima Hrvatske učinili podjednako dostupnim svima, od rekreativaca to vrhunskih sportaša. Zbog toga i svake godine povećavamo iznos za ovaj Natječaj i veseli me što opet imamo odlične infrastrukturne projekte iz cijele zemlje i to za sportske objekte u svim sportovima, od otvorenih vježbališta, nogometnih i teniskih terena, sportskih dvorana i mnogih drugih. Od 2018. godine sufinancirali smo obnovu ili izgradnju više od 250 sportskih objekata u iznosu većem od 14 milijuna eura te ćemo i dalje nastaviti s ovakvim ulaganjima”.
Osim provedbe ovog Natječaja, dodatan iskorak za ulaganje u sportsku infrastrukturu je učinjen i novim Zakonom o sportu, kojim je propisano kako Vlada RH može pojedine sportske građevine proglasiti sportskim građevinama od nacionalnog interesa. Odluku o prvim takvim građevinama, a na prijedlog krovnih sportskih udruženja, Vlada je donijela početkom lipnja proglasivši gradske stadione u Zagrebu i Splitu, Maksimir i Poljud, sportskim građevinama od nacionalnog interesa, i za njihovu obnovu u sljedećem razdoblju osigurala 27 milijuna eura.

Odluku o raspodjeli financijskih sredstava za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2023. godini moguće je vidjeti na linku:


https://mint.gov.hr/UserDocsImages/2023_JP_sport/230830_sport_gradj.pdf

petak, 01.09.2023.

U RH KRAJEM LIPNJA RADIO 27.761 UMIROVLJENIK

VLADA RH ŠIRI KRUG ONIH KOJI UZ MIROVINU MOGU RADITI

Portal eVaraždin objavio je 31.8. 2023. tekst pod naslovom
„VARAŽDINSKA ŽUPANIJA PO BROJU ZAPOSLENIH UMIROVLJENIKA PRI VRHU U HRVATSKOJ“
Ime autora teksta nije navedeno.

No radi zanimljivosti teksta i podataka koji se nalaze u tekstu, a podaci su sa HZMO i odnose se nekoliko županija; Bjelovarsko-bilogorsku, Splitsko-dalmatinsku, Zagrebačku, Grad Zagreb i Istarsku županiju, objavljujem tekst u cijelosti.
Oprema teksta, dakle nadnaslov i naslov su u ovoj objavi moji (mzz).


"U Varaždinskoj županiji krajem ovogodišnjeg lipnja bilo je zaposleno ukupno 1.006 umirovljenika, po čemu se nalazimo pri vrhu u usporedbi s 22 županije i Gradom Zagrebom.
Broj umirovljenika koji primaju mirovinu i rade do polovine punog radnog vremena porastao je u odnosu na svibanj za 9, a u odnosu na kraj prošle godine za 88, zadnji su dostupni podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Od ukupnog broja zaposlenih umirovljenika u Županiji, 632 su muškaraca, a 374 žene.
Općenito, u cijeloj zemlji raste broj umirovljenika koji podebljavaju svoj kućni budžet dodatnim radom, a sve više se i poslodavci, suočeni s nestašicom radnika, oslanjaju na njihov rad. Njihov broj raste i jer Vlada neprestano širi krug onih koji mogu raditi bez gubitka mirovine. Tako su uz korisnike starosnih mirovina to pravo 2019. godine dobili i oni koji su otišli u prijevremenu starosnu mirovinu, 2021. godine građani koji primaju obiteljsku mirovinu, a od početka prošle godine i vojnici i policajci te branitelji.
Ukupno je u Hrvatskoj krajem lipnja radio 27.761 umirovljenik. Najviše umirovljenika bilo je zaposleno u Gradu Zagrebu, 7.821, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 3.207, te u Bjelovarsko-bilogorskoj, 2.387.
Varaždinska županija je po broju zaposlenih umirovljenika na visokom šestom je mjestu, iza Istarske, gdje radi 2.362 umirovljenika te Zagrebačke, gdje radi njih 1.523.
U Županiji je krajem lipnja bilo ukupno 40.237 umirovljenika, s prosječnom mirovinom od 416,08 eura, a to je za 40-ak eura niže od prosječne hrvatske mirovine. S obzirom na iznos mirovine, ne čudi da dio starije populacije, ako nema zdravstvenih problema a ima priliku za posao, traži izlaz u dodatnom radu."

15. ZeGeVege FESTIVAL NA EUROPSKOM TRGU U ZAGREBU !

PROSLAVA SUOSJEĆANJA, ZAŠTITE OKOLIŠA I ZDRAVLJA

Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević posjetit će ZeGeVege u petak 1.9., a Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u subotu 2.9. 2023.

U podužoj informaciji Prijatelja životinja koji promoviraju vegansku hranu, a ja informaciju objavljujem, piše:

„Prijatelji životinja pozivaju sve željne zabave i edukacije da se ovaj petak i subotu, 1. i 2. rujna 2023., zapute do zagrebačkog Europskog trga, Cesarčeva 4. Tamo će ih dočekati više od 70 izlagača i šest restorana koji će pokazati da naši i inozemni poljoprivrednici i proizvođači itekako imaju što ponuditi kada je riječ o isključivo biljnim proizvodima. Tisuće posjetitelja koji dolaze i iz raznih gradova dokazat će da je i potražnja za njima jednako velika u cijeloj Hrvatskoj.
Vrijedne ruke domaćih proizvođača vješto su upakirale svoje ukusne biljne proizvode i mirisnu kozmetiku, a restorani vrše završne pripreme svježih sastojke za najfinija veganska jela kojima će mamiti na Europski trg. Otisnute su majice sa suosjećajnim porukama, volonteri utočišta i udruga spremni su predstaviti svoj rad i svoje štićenike… Ukratko, sve je spremno za 15. ZeGeVege festival!

Iz udruge Prijatelji životinja uoči najzelenijeg prvog rujanskog vikenda pozivaju sve na dvodnevnu proslavu suosjećanja, zaštite okoliša i zdravlja: „Pozivamo baš sve da dođu i svojim dolaskom naprave prvi korak upoznavanja s veganskom hranom i održivim načinom života. Degustirajte sve što vam se nudi, osvojite nešto na nagradnoj igri, uživajte u prigodnim popustima, popričajte s vrijednim izlagačima, poslušajte edukativni program s pozornice i uklopite se u pozitivnu vibru hrvatske Veganmanije. Mi ćemo vas dočekati s osmijehom na licu!”

Na drvenim klupama u središtu Europskog trga, u hladu suncobrana, svi će moći kušati delicije domaće, tajlandske, libanonske, japanske, indijske i venecuelanske veganske kuhinje. Od arepe i falafela do burgera i mochija – naći će se ponešto za svakoga! Pozornost će sigurno privući i veganske kobasice i sirevi, kombucha s okusom lavande, veganske mliječne čokolade, voćni jogurti i namazi od lješnjaka. Neki izlagači imat će jestive čak i žlice i slamčice.

Kako navode Prijatelji životinja, jedno je sigurno: sa ZeGeVege festivala nitko neće otići gladan, praznih platnenih vrećica, bez brošure s receptima ili bez novih saznanja o tome zašto veganska hrana može spasiti svijet. Što sve kao pojedinci možemo učiniti da smanjimo ekološki dug, zašto trebamo birati vegansko za spas mora, kako biti cruelty-free u okrutnome svijetu i još štošta korisno moći će se čuti od dugogodišnjih aktivista, kuhara, nutricionista, sportaša i drugih koji će se izmjenjivati u razgovorima s voditeljicom. Među njima bit će i Lidija Lijić, zaštitno lice 15. ZeGeVegea i Guinnessova rekorderka s najvećim zaronom na svijetu.

S informativnih panoa moći će se saznati zašto je nužno za zaustavljanje klimatskim promjena proizvodnju hrane prebaciti na biljni, odnosno zdraviji, održiviji i pravedniji sustav. Najmlađe očekuje kreativna radionica reciklaže tekstila
. Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević posjetit će ZeGeVege u petak 1.9., a Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u subotu 2.9. 2023.

Posjetom ZeGeVege festivalu svima će pokazati zašto je bitno svojim životnim odlukama pridonositi smanjenju potrošnje prirodnih resursa, smanjenju zagađenja okoliša i sprječavanju klimatskih promjena jer sve navedeno kreće od tanjura.

Uz pokroviteljstvo Grada Zagreba, iskrenu podršku najpopularnijem hrvatskom festivalu održivog življenja dali su i: Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatski sabor – Odbor za zaštitu okoliša i prirode, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo turizma i sporta te Ured Predsjednika Republike Hrvatske.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.